Dio Podgorice preko Morače je bez struje zbog ispada KB “Blok 6 B2” iz TS PG 4.
Kako je saopšteno iz CEDIS-a, bez napajana električnom energijom su: ruske kule i zgrada pored njih, zgrada preko puta nekadašnjeg restorana New York, zgrade na uglu ulica Đoka Miraševića i Dalmatinske, naselje preko puta Bazara (Ul. Dalmatinska), dio Momišića - ulica 18. jula i preko puta Hrama.
- Ekipe su na terenu - naveli su iz CEDIS-a na Fejsbuk stranici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dio Podgorice bez struje, ekipe CEDIS-a na terenu

U Crnoj Gori je, nakon višegodišnjih priprema, u toku realizacija projekta uvođenja SCADA i ADMS sistema, u cilju poboljšanja pouzdanosti i bolje usluge u isporuci električne energije korisnicima, kao i smanjenja gubitaka na mreži. Oni podrazumijevaju daljinsko upravljanje mrežom i nadzor nad svim trafostanicama iz Dispečerskog centra, saopšteno je iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CEDIS).
Kako kažu u toj kompaniji, implementacija SCADA (Supervisory Control and Data Acquisition) i ADMS (Advanced Distribution Management System) sistema predstavlja ključni korak ka modernizaciji elektrodistributivne mreže.
SCADA omogućava daljinsko upravljanje, praćenje i automatizaciju distribucije električne energije, dok ADMS uključuje upravljanje tokovima energije i integraciju obnovljivih izvora. Ovi sistemi zajedno značajno poboljšavaju pouzdanost, efikasnost i sigurnost elektroenergetskog sistema.
U CEDIS-u podsjećaju da je planiranje primjene SCADA sistema u Crnoj Gori počelo 2010. godine, kada je fokus bio na analizi ključnih problema, poput visokih tehničkih gubitaka i ograničene mogućnosti upravljanja. Zbog složenosti projekta, čija je implementacija veoma zahtjevna, donedavno nije bilo velikih pomaka.
- Aktivnosti na realizaciji tog projekta su intenzivirane 2021. godine, Regulatorna agencija za energetiku je početkom 2022. godine odobrila investiciju, a zahvaljujući podršci Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u posljednje dvije godine napravljen je ključni iskorak koji je rezultirao potpisivanjem Ugovora o finansiranju ovog projekta 27. 01. 2025. godine - navedeno je u saopštenju CEDIS-a.
SCADA i ADMS sistem omogućavaju prikupljanje podataka u realnom vremenu sa svih vitalnih djelova mreže, automatsku identifikaciju kvarova i brže uspostavljanje ponovnog napajanja korisnika. Takvo upravljanje resursima smanjuje vrijeme prekida u napajanju korisnika električnom energijom.
- Koliko je značajna SCADA pokazalo se 2023. godine, kada je CGES uveo taj sistem u 16 trafostanica (“Budva”, “Ulcinj”, “Bar”, “Tivat”, “Herceg Novi”, “Cetinje”, “Virpazar”, “Podgorica 1”, “Danilovgrad”, “Nikšić 1”, “Pljevlja 1”, “Berane”, “Mojkovac”, “Lastva”, “Ribarevine”, ”Brezna”) i omogućio daljinski nadzor i upravljanje 35 kV izvodima u njima, koji su u vlasništvu CEDIS-a. Već su vidljivi prvi benefiti, naročito u dijelu povećanja pouzdanosti u distribuciji električne energije. Dodatno, postavljeni su temelji za dalju digitalizaciju i automatizaciju mreže - ističu u CEDIS-u.
Kako objašnjavaju, ADMS sistem je softversko rješenje koje omogućava centralizovano upravljanje elektrodistributivnim sistemima. Njegove ključne funkcionalnosti uključuju optimalno upravljanje energijom jer pruža alate za optimizaciju rada mreže, efikasnije upravljanje i smanjenje gubitaka. Omogućava, takođe, simulaciju različitih scenarija i podršku u donošenju odluka, integraciju obnovljivih izvora energije (olakšava integraciju solarnih panela, vjetroturbina i drugih obnovljivih izvora u mrežu). ADMS prati stanje mreže u realnom vremenu, smanjujući rizik od kvarova i havarija.
Prednosti ovog sistema za građane su, navode, što operatori imaju detaljan uvid u stanje mreže i mogu brzo donositi odluke, kao i što automatizacija procesa smanjuje potrebu za ručnim intervencijama. Povećava se i stabilnost mreže i smanjuje mogućnost prekida u isporuci električne energije.
- U skladu sa proklamovanim ciljevima Vladine politike, ovaj sistem podržava postizanje ciljeva održivog razvoja kroz bolje upravljanje obnovljivim izvorima energije - dodaje se u saopštenju.
Realizacija ugovorene nabavke SCADA i ADMS sistema preko Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) obuhvata pripremu tehničke dokumentacije i objavljivanje međunarodnog tendera.
CEDIS je, kažu u kompaniji, u saradnji sa EBRD-om, već izradio detaljnu tehničku specifikaciju za opremu i softver. Tender za nabavku opreme i usluga objaviće se na međunarodnom nivou, a odluka i sva dalja procedura odvijaće se po pravilima EBRD.
- Sektor za održavanje 20 kV i 35 kV CEDIS-a učestvuje u realizaciji investicionog projekta “Priprema trafostanica za implementaciju SCADA sistema“ koji podrazumijeva radove na zamjeni mikroprocesorskih zaštitnih releja (35kV i 10kV strana) , vakuumskih prekidača 35kV i 10kV i ožičenja sekundarnih veza u ćelijama 35kV i 10kV, kao i radove na rekonstrukciji razvoda sopstvene potrošnje i dogradnji AKU baterija, te nabavku i montažu ispravljača, funkcionalno ispitivanje ugrađene opreme i izradu projekata izvedenog stanja - kažu u CEDIS-u.
Dodaju da ovaj projekat se realizuje u tri faze, od kojih je prva faza uspješno završena i ista je obuhvatila radove na modernizaciji elektrodistributivne infrastrukture, uključujući zamjenu zastarjele opreme, rekonstrukciju sekundarnih veza i ugradnju novih sistema zaštite i upravljanja. Tokom te faze obuhvaćena je 21 trafostanica, a ukupna vrijednost investicije iznosila je više od 1,2 miliona eura.
- Druga faza uključuje nastavak modernizacije 19 trafostanica. Radovi na pet trafostanica obuhvatili su zamjenu prekidača, mikroprocesorskih zaštitnih releja, kao i zamjenu dotrajalih strujnih i naponskih transformatora, a ukupna vrijednost ove investicije iznosila je nešto manje od 140 hiljada eura. Navedeni radovi su u dvije trafostanice završeni tokom 2023. godine kroz Projekat održavanja - navedeno je u saopštenju.
Radovi na deset trafostanica u okviru druge faze, čija procijenjena vrijednost iznosi preko 1,5 miliona eura, treba da se realizuju do kraja ove godine. U CEDIS-u kažu da će se priprema preostale dvije trafostanice za uvođenje SCADA sistema realizovati kroz investicioni projekat rekonstrukcije ovih objekata.
- Aktivnosti u okviru treće faze pripreme trafostanica za implementaciju SCADA sistema, koja obuhvata 20 trafostanica, planirani su za 2026. godinu. Procijenjena vrijednost nabavke materijala i opreme za realizaciju ovog projekta iznosi oko 2,2 miliona eura, što jasno ukazuje na složenost projekta i obim aktivnosti koje CEDIS sprovodi u cilju implementacije SCADA i ADMS sistema - zaključeno je u saopštenju.

CEDIS: Daljinsko upravljanje mrežom i nadzor nad svim trafostanicama za efikasniji elektroenergetski sistem

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u cilju podrške razvoja energetskog sektora Crne Gore, odobrila je Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) kredit u iznosu od 35 miliona eura za uspostavljanje novog SCADA/ADMS sistema (Napredni sistem za upravljanje distributivnom mrežom) i nabavke novih multifunkcionalnih brojila, naveli su u saopštenju iz CEDIS-a, ističući da projekat ima za cilj da iskoristi grant iz Investicionog okvira Evropske unije za zapadni Balkan u iznosu od 5 miliona eura.
SCADA sistem će, dodaju, omogućiti praćenje i kontrolu srednjenaponske distributivne mreže u realnom vremenu, dok je ADMS napredna platforma koja optimizuje upravljanje i rad elektrodistributivnog sistema. „Pametna“ brojila omogućiće korisnicima da efikasnije prate i upravljaju potrošnjom električne energije, smanjujući gubitke i poboljšavajući pouzdanost.
- Ovaj projekat će, između ostalog, doprinjeti smanjenju tehničkih gubitaka za 10 odsto u odnosu na postojeći iznos gubitaka u distributivnom sistemu, kao i smanjenju prekida u napajanju električnom energijom za oko šest puta, takođe omogućiće integraciju novih obnovljivih izvora energije u mrežu, te povećati nivo sajber bezbjednosti. Zamjena dosadašnjeg sistema upravljanja distribucijom će konačno rezultirati poboljšanim kvalitetom života stanovništva i optimizacijom poslovanja CEDIS-a. Ovaj kredit će dodatno podržati uvođenje „pametnih“ brojila u skladu sa evropskim i standardima Evropske energetske zajednice - ističu u saopštenju. 
Ugovor o kreditiranju potpisali su Remon Zakaria, šef EBRD-a za Crnu Goru, Vladimir Ivanovic, izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema – CEDIS-a i Ivan Bulatovic, izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore.
Remon Zakaria, šef EBRD-a za Crnu Goru rekao je da ovaj projekat označava značajan korak naprijed ka digitalizaciji sistema distribucije električne energije u Crnoj Gori, doprinoseći povećanju njegove pouzdanosti i efikasnosti, kao i otvaranju puta za integraciju obnovljivih izvora energije.
- Građanima Crne Gore biće obezbijeđeno pouzdanije snabdijevanje električnom energijom, dok će benefiti za CEDIS biti značajno smanjenje tehničkih gubitaka i mogućnost za brzo otkrivanje i otklanjanje tehničkih kvarova – naglasio je Zakaria.
Izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema – CEDIS, Vladimir Ivanović, kazao je da je ova značajna investicija dokaz naše posvećenosti unapređenju energetske infrastrukture Crne Gore i njenom usklađivanju sa savremenim tehnološkim i ekološkim standardima. 
- SCADA/ADMS sistem će unaprijediti način na koji upravljamo distributivnom mrežom, omogućavajući nam da poboljšamo pouzdanost i efikasnost napajanja električnom energijom, uz smanjenje gubitaka energije i poboljšanje kvaliteta usluga za sve naše korisnike. Pored navedenog, uz „pametna” brojila korisnici će imati brojne prednosti, kao što su detaljno praćenje i optimizacija potrošnje, odnosno štednja električne energije, što doprinosi energetskoj efikasnosti - istakao je Ivanović. 
Dodaju da projekat ne samo da jača operativnu funkciju CEDIS-a već i podržava šire ciljeve energetske tranzicije Crne Gore, omogućavajući integraciju obnovljivih izvora energije i usklađivanje sa standardima zelene tranzicije EU. 
- Veoma cijenimo snažnu i produktivnu saradnju sa EBRD-om, čija je podrška bila ključna u ostvarivanju ove strateške prekretnice. Zajedno postavljamo mjerila za savremena energetska rješenja i stvaramo osnovu za održiviju i otporniju energetsku budućnost - navodi se u saopštenju. 
Osnovna djelatnost CEDIS-a, kako su naveli, je distribucija električne energije, a upravlja distributivnom mrežom do naponskog nivoa 35 kV i u stoprocentnom je vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić. 
- Od 2006. godine, EBRD je finansirala realizaciju 94 projekta u Crnoj Gori, u koje je ukupno uloženo 906 miliona eura. Prioriteti EBRD-a za Crnu Goru su konkurentnost, zelena tranzicija i dalja integracija u regionalna i globalna tržišta - zaključuju u saopštenju.

CEDIS: EBRD odobrio Crnoj Gori kredit od 35 miliona eura za uspostavljanje novog SCADA/ADMS sistema

Zbog planiranih radova na mreži, u srijedu, 22. januara bez struje će ostati više crnogorskih gradova, saopšteno je iz CEDIS-a.&nbsp;
&nbsp;Podgorica &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Raći, Ubalac, Momče, Kržanja, Pikalj, Lokve, Brezovice, Stravče, Kastrat, Ulica II sandžačke brigade, dio Ulica Španskih boraca, dio ulica Žikice Jovanovića Španca, Ulica Koste Raćina, dio naselja preko Ribnice, Ulice Igmanska, Kadinjače, Triglavska, Plavska, Vardarska, dio naselja oko otpada Toskić preko rijeke Ribnice, Gola Strana, Begova Glavica, naselje Central Point, Arsenija Boljevića, Marka Radovića
-u terminu od 8:30 do 14:00 sati: Ulica Kozaračka i Zmaj Jovina
-u terminu od 9:00 do 15:00 sati: Ulica 4.Jula i Ulica vladike Visariona Borilovića i pumpa
&nbsp;Podgorica/Tuzi&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Akšabanovići, Vulevići, Gornji i Donji Milješ, Tuški Rogami, Krševo, Gurec, Kuće Rakića, naselje oko groblja, dio Kakaricke gore, Omerbožovići, Dinoša, Planinica, Ljuljanovići, Stanaj Adžaj, Trgaja, dio oko Cijevne, Pikalje, Prifte i Selište
&nbsp;Tuzi &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 9:00 do 15:00 sati: škola Tuzi i naselje oko Škole
Danilovgrad &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 7:00 do 15:00 sati: Ždrebaonik, Ministarstvo odbrane (Taraš), Vučica, Počijevka, Kruščica, Sige, Ljututuk, Jama Žarića, Klanica, Farma koka, Šabov Krug, Donje Selo, Gorica, Međice, &nbsp;Potkraj Šaranovića (kratkotrajna isključenja)
-u terminu od 7:00 do 15:00 sati: Slatina, Dolovi Kovački, Poljica, Ivanj Uba, Topolovo, Borov Do, Jablan, Bzo, Studeno, Luke, Jelenak, Kula Lakića, dio Filendara, dio Komunice, dio Vučice&nbsp;
Nikšić &nbsp;&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 14:00 sati: Nikčević Brlja, Kapino Polje, Vitalac, Štedim, Kočani, Krupac, Crnodoli, Poklonci Vodovod
-u terminu od 10:30 do 11:00 sati: Glibavac, Rastovac, Vidrovan, Gornje Polje, Orah, Šipačno, Pišteta, Dubrave, Lipova Ravan, Jasenovo Polje, Praga
-u terminu od 9:00 do10:00 sati: Dragovoljići
-u terminu od 9:30 do 10:30 sati: Zagrad
-u terminu od 9:00 do 10:15 sati: dio Brezovika posle Bolnice, Miločani, Zavraca, Sjenokosi, Brod, Gornje Polje, Mali Brezovik, Vidov Potok, Vir, Šume, Prisoja, Vrzipov Do, Presjeka, Čeline, Srijede&nbsp;
Budva &nbsp;
-u terminu od 13:00 do 14:00 sati: dio naselja Boreti
-u terminu od 14:00 do 15:00 sati: dio naselja Boreti &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 11:00 do 13:00 sati: dio naselja Zavala Harmonija &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u teminu od 9:00 do 10:00 saati: dio naselja Ivanovići- Bečići
-u terminu od 10:00 do 11:00 sati: hotel Splendid&nbsp;
Bar &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 7:30 do 15:00 sati: Agroeksport
-u terminu od 9:00 do 12:00 sati: korisnici u okolino Vojvođanke&nbsp;
Ulcinj &nbsp;&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 14:45 sati: Zoganje, Briska Gora, Darza, Sveti Đorđe, Sutjel, Ćurke
-u terminu od 8:00 do 12:00 sati: dio centra Donjeg Štoja oko Maraševe ulice
-u terminu od 9:30 do 12:00 sati: dio naselja Totoši kod autobuske stanice, dio ulice braće Frašeri
-u terminu od 7:30 do 15:00 sati: Krute raskrsnica; Vladimirske Krute; Krute Duraku; Kamenički Most; Mrkovsko Polje &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Kotor &nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 9:00 do 13:00 sati: Popova Ulica-Radanovići, Grbalj -područje ispod tunela Vrmac
-u terminu od 11:00 do 15:00 sati: Jugodrvo-Radanovići, Kavač -centar
-u terminu od 8:00 do 16:00 sati: Kovači, Glavatičići, Višnjeva, Zagora, Platamuni, Trsteno, Krimovice, Jugodrvo, Radanovići -do škole Donja Sutvara, Vranovići, Lješevići, Bigova
Herceg Novi &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Sitnica, Beko, RSS Promonte
Mojkovac &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Radnik (izvod prema Vatrogasnom domu), Donji Lepenac, Siga, Krstac-Šundek, Jakovići, Pobrsijevići, Slatina, Stričine, Jokići, Gojakovići, Bistrica, mHE Ljevak, Kaludra, Gostilovina, Ravnjak, Crna Poda, Dobrilovina, Zaboj, Crvena lokva
-u terminu od 8:00 do 13:00 sati: Jakovići, Gojakovići
Kolašin&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 16:00 sati. Andrijevo, Cerovica, Jasenova, Međuriječje, Rovca, Velje Duboko, Liješnje, Trmanje, Svrke, Selišta, Moračko Trebaljevo, Bojići
-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Bare, Drijen, Đuđevina, Petrova Ravan, Podi, Raičevine, Sela, Smira, Sreteška Gora, Ulica, Uljari
Bijelo Polje &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 9:00 do 16:00 sati: Ribarevine, Zaton-stara škola, Zaton-Klinac, Njegnjevo-staro selo, Dobrakovo, Ravna rijeka, Crhalj, Radulići, Ostrelj, Ribarevine, Ostrelj, Ramčina, Zaton, Kruševo, Pripčići, Medanovići (dio naselja prema Gimnaziji), Cerovo, Gimnazija, Babića brijeg, Zaimovića livade, Rijeka, Novi tržni centar, Ćukovac, Gornja Lipnica, Lješnica, Banje selo, Žurena, Brestovik, Pašića polje, Laholo, Kaševari, Kostići, Potoci, Dubovo, Brzava, Femića krš, Prijelozi, Zagrad, Cerovići, Čokrlije, Rajkovići, Biokovac, Krstače, Pavino polje, Mahala, Bijeli potok, Kovren Vergaševići, Gorice, Bliškovo, Slatka, Stožer, Grab, Grubješići, Kičava
Berane&nbsp;
-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: Zaostro,Crljevine,Skakavac,Lukavica,Štitari,Bubanje,Rujišta,Izbjeglička naselja Kips, Rudeš 1 i 2,dio naseljaTaluma
-u terminu od 12:00 do 13:00 sati: Hemijska industrija Polieks, Sela:Babino,Dragosava, Zagrađe, Dio sela Goražde
Andrijevica &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: dio sela Božiće
Petnjica
-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: dio sela Trpezi
-u terminu od 12:00 do 13:00 sati: Kompletno područje- Opštine Petnjica
Gusinje
-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: selo Izvori
Rožaje &nbsp;
-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: selo Vuča
Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

CEDIS: Više crnogorskih gradova u srijedu bez struje

Asfaltiranje prve dionice Bulevara Tivat – Jaz nastavili smo danas - tačno godinu dana od početka realizacije ovog projekta - saopštio je koordinator za niskogradnju u Bemax-u Petar Leković.
On je, gostujući u Budilniku na Televiziji E, precizirao da je ovaj Bulevar podijeljen na devet dionica, te da se trenutno radovi izvode na njih sedam - tj na 13.5 kilometara od ukupno 16.5.
- Radovi su podijeljeni u dvije grupe: na grupu asfalterskih &nbsp;koji se izvode u dužini od nekih pet kilometara i grupu zemljanih radova: tj radova na iskopima, nasipima, instalaterskim i armirano-betonskim radovima u dužini od nekih osam kilometara - pojasnio je Leković.
Asfalterski radovi podrazumijevaju, kako je rekao, pripremu tampona, izradu ivičanjaka i samu izradu asfalta.&nbsp;
Sa izradom asfalta su, kaže, počeli 28. oktobra 2024. godine, a u Bemax-u, kao firmi koja se dugo bavi ovim poslom, nijesu baš prezadovoljni jer su očekivali da će asfalt na prvoj dionici biti završen mnogo ranije. To, kako je saopštio Leković, nije bilo moguće jer se od početka radova susrijeću sa velikim brojem problema.
- Od početka radova se susrijećemo sa velikim brojem problema, a najvažniji od njih su izmiještanje CEDIS-ovih postojećih instalacija, izmiještanje postojećeg Regionalnog vodovoda, kao i izrada novoprojektovanog Regionalnog vodovoda - kazao je on.
Na ostalim dionicama gdje se trenutno izvode zemljani radovi, instalaterski radovi, armirano-betonski radovi, kaže da takođe imaju slične probleme kao što su izmiještanje postojećih instalacija koje su u vlasništvu Vodovoda Kotor, pogotovo na četvrtoj i petoj dionici. Ti problemi, podvlači on, direktno utiču na dinamiku izvođenja radova, a kako je poručio, bilo bi poželjno da se što prije riješe kako bi na tom dijelu intenzivirali radove i nastavili u punom ritmu.
- Što se nas tiče, mislimo da prvih pet kilometara, gdje se trenutno izvode asfalterski radovi, ćemo u naredna dva - do dva i po mjeseca imati i lijevu i desnu kolovoznu traku kod asfalta - naveo je Leković.
Ugovoreni rok radova je tačno dvije godine.
- S obzirom da smo počeli 15. januara 2024. godine a ugovoreni rok je tačno dvije godine - radovi bi trebalo da se završe 15. januara 2026. godine - rekao je Leković.&nbsp;
Istakao je da saobraćaj svakako da utiče na dinamiku izvođenja radova.
- S obzirom da se radi o možda najfrenkvetnijoj saobraćajnici u Crnoj Gori. Trudimo se da postojeći asfalt zadržimo koliko je najduže moguće kako bi ljudi mogli da funklcionišu po asfaltu se ne voze po makadamu. To ima uticaja na dinamiku rada, ali na to smo bili spremni od samog početka. Imamo iskustva sa ovakvim saobraćajnicama. Tako da ćemo se potruditi da to ne bude uticaj na krajnji datum završetka radova – dodao je Leković.
On je ocijenio da će se završetkom ove saobraćajnice svakako rasteretiti saobraćaj, ali i dodao da to neće imati puni smisao bez izgradnje obilaznice oko Budve i nastavka bulevara kroz Tivat.
- Svakako da završetkom ove saobraćajnice će se rasteretiti saobraćaj u ovom dijelu, ali bez izgradnje obilaznice oko Budve i nastavak bulevara kroz Tivat ova saobraćajnica neće imati puni smisao, ali to su koraci neki. Završetkom izgradnje ovog bulevara nadamo se da će ubrzo nastaviti izgradnju Bulevara kroz Tivat i izgradnju zaobilaznice oko Budve da ova saobraćajnica dobije puni smisao - kazao je Leković.
Projektom ove rekonstrukcije je predviđena izgradnja saobraćajnice sa po dvije saobraćajne trake ali i razdjelnim ostrvom širine dva metra. Na trasi je planirano da bude izgrađeno 12 kružnih tokova i pet trokrakih raskrsnica na mjestima ukrštanja sa lokalnim saobraćajnicama. Za trenutni obim posla uključeno je, kaže Leković, preko 100 jedinica mašina: uključujući kamione, bagere, male mašine i asfalterske mašine.&nbsp;
- Više od 60 radnika radi na instalaterskim radovima i armirano-betonskim radovima. U slučaju da se poveća obim posla, tj da se blagovremeno riješe problemi koje imamo kao što su izmiještanje CEDIS-ovih instalacija i instalacija Vodovoda Kotor, imamo mogućnost da povećamo i broj mehanizacije kao i ljudske resurse. To sve prati stručno tehničko osoblje koje ovaj posao završava kako treba i na vrijeme - zaključio je Leković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpNjjkH0lBAg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nastavljeno asfaltiranje prve dionice Bulevara Tivat – Jaz, radovi se trenutno izvode na 13.5 kilometara

Zbog problema na kablu dio Podgorice je bez struje, a ekipe Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) su na terenu i rade na otklanjanju nastalih problema na mreži.
U objavi na Fejsbuku je precizirano da ja kvar lociran na kablu "KB 10 kV Elektrogradnja 1 iz TS 110/10 kV Podgorica 5".
- Bez napajanja električnom energijom su Dio Pobrežja od zgrade Zetagradnje prema Gintašu - soliteri i Blok 18 u Ul. 4. jula, Ul. Bracana Bracanovića, ugao ulica B. Bracanovića i vojvode Stanka Radonjića, ugao bulevara Save Kovačevića i Ibrahima Dreševića i dio Drpe Mandića iznad Gintaša - Bulevar Mitra Bakića i ugao Bulevara Save Kovačevića i Mitra Bakića - navode iz CEDIS-a.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fcedisonline%2Fposts%2Fpfbid0cTG8yUuxGXF5BeqwBb1fkAAnkc2BBVM9ErzBcA61A39FEnX8ykyzjayAVjh3PYntl&show_text=true&width=500" width="500" height="309" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>

Dio Podgorice bez struje, ekipe CEDIS-a rade na otklanjanju problema

Dio Podgorice ostao je jutros bez struje zbog ispada kablova, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
Navodi se da su, zbog ispada kablova KB 10 kV Novi Duvanski i KB 10 kV Elektrogradnja 2, bez napajanja ostali novi duvanski kombinat, Zetatrans, Bulevar Josipa Sladea, Inpek, Restoran 13. jul, Uprava prihoda i Ekotoksikološki zavod.
Bez struje su ostali i Laković i Tehnomax na Zabjelu i oko njih soliteri "Limun i pomorandža", Bulevar vojvode Stanka Radonjića, radionica CEDIS-a i Idea na Tuškom putu.
Iz CEDIS-a su rekli da je njihova ekipa na terenu.
Navodi se da, s obzirom da su u blizini trafostanice 110/10 kV Podgorica 5 u toku građevisnki radovi nepoznate osobe, postoji mogućnost da su kablovi prekinuti.

Dio Podgorici bez struje

Dio podgoričkog naselja Zagorič večeras je bez struje, zbog problema na niskonaponskoj mreži. Kako je saopšteno Portalu RTCG iz CEDIS-a, radi se na popravci kvara, a građani bi trebalo da dobiju struju nešto poslije ponoći.
Kako nezvanično saznaje Portal RTCG u Rogamskoj ulici došlo do kratkih spojeva na elektro mreži, izgorjeli su kablovi, pri čemu je došlo do više manjih eksplozija.&nbsp;
Dežurne ekipe Cedisa izašle su na teren i popravka će trajati, kako su kazali, više sati.
- Očekujemo da će kvar biti popravljen za dva do tri sata - kazali su iz CEDIS-a.

Dio Zagoriča bez struje, izgorjeli kablovi

Američka ambasada i dio kruga Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) trenutno su bez struje zbog oštećenja podzemnog kabla - saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS). 
 
Oni su kazali da je bez struje ulica Džona Džeksona i da su njihove ekipe na terenu. 
 
- Prilikom izvođenja radova od strane trećih lica, oštećen je podzemni kabal, pa su trenutno bez napajanja Američka ambasada i objekat preko puta nje, ulica Džona Džeksona i dio kruga KCCG - naveli su iz CEDIS-a u objavi na Fejsbuku.

Američka ambasada i dio kruga KCCG bez struje

Iako je večeras oko 21 sat ekipa CEDIS-a dolazila u Master 88 kvart da navodno uključi struju, susjedno gradilište i Dnevni centar NVO-a „Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju – Podgorica“ do &nbsp;daljnjeg će ostati bez napajanja koje je isključeno ranije danas oko podneva. Ekipa CEDIS-a je večeras imala namjeru da na trafostanici koja se nalazi u dvorištu zgrade Master inženjeringa uključi samo 15 potrošača, ali ne i preko 400 stanova u toj zgradi. Zbog toga predstavnici kompanije nijesu dozvolili pristup tarfo stanici. Ekipa CEDIS-a koja je večeras boravila na lokaciji navela je drugi razlog u odnosu na informacije kojima su baratale njihove kolege ranije danas kada je bez ikakvog naloga isključena struja. Ekipa CEDIS-a je navela da je razlog isključenja nepotpisivanje ugovora sa FC Snabdijevanje (ugovor sa CEDIS-om je potpisan) o čemu su tek večeras informisali predstavnike investitora. Predstavnici CEDIS-a su tek večeras informisali investitore i da je ugovor u FC Snabdijevanje spreman. Interesantno je da niko iz te funkcionalne cjeline o tome nije obavijestio investitore&nbsp; Ranije danas Televiziji E je Vlado Bogićević iz Master inženjeringa rekao da je ekipa CEDIS-a došla oko 13 sati i isključila struju jer stanovi u tom kvartu nemaju PD brojeve.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204161256_522dc6168c8efbf6bfa1954b7f1e3b7b11566817aae4aa17bd4baa02f429c3b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204161256_522dc6168c8efbf6bfa1954b7f1e3b7b11566817aae4aa17bd4baa02f429c3b1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Master u mraku"> </figure>  Međutim, prema saznanjima TV E, PD broj je u proceduri – i to ne bi trebalo da bude razlog za isključenje električne energije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204161256_9ac0b99a7ca4337bc2e27d0f263cb11d9671bf9106b3c69fba95c4967f3206d9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241204161256_9ac0b99a7ca4337bc2e27d0f263cb11d9671bf9106b3c69fba95c4967f3206d9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Master u mraku"> </figure>  Služba obezbjeđenja gradilišta zbog toga ni večeras neće imati struje, ni nikakve radove neće biti moguće izvoditi u tom dijelu grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204161256_7a09e0585dbd68910d662791e8e15ebe7394c8175635cef59246c8d2924fca2f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241204161256_7a09e0585dbd68910d662791e8e15ebe7394c8175635cef59246c8d2924fca2f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Master u mraku"> </figure>  Ovo nije jedini problem stanara Master 88 kvarta. Tako će sjutra organizovati protest ispred zgrade Vlade jer država i Glavni grad prebacuju jedni drugima čija je odgovornost priključak na vodovodnu i kanalizacionu mrežu - zbog čega na useljenje čekaju već mjesecima.

Master 88 kvart od podneva u mraku jer je PD broj stanova u proceduri, stanari sjutra organizuju protest i zbog priključka na vodovod i kanalizaciju

Podgorička policija podnijela je krivične prijave protiv dvije osobe, od kojih je jedna lišena slobode, zbog sumnje u posjedovanje i korišćenje falsifikovanih isprava.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica lišili su slobode američkog državljanina G.D.P. (48) nastanjenog u Podgorici, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave. On je, kako se sumnja, 8.4.2025. godine, u Podgorici, došao do jednog parkiranog putničkog motornog vozila budvanskih registarskih oznaka, sa istog skinuo registarske oznake i postavio ih na svoje putničko vozilo marke „Chevrolet“ na kojem su se prethodno nalazile barske registarske oznake. Nakon toga, G.D.P. je navedenim vozilom upravljao na teritoriji Podgorice, a potom i Kotora gdje je kontrolom od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Kotor utvrđeno da je koristio falsifikovane registarske oznake – navodi se u saopštenju Uprave policije.
Dodaju da su takođe prilikom kontrole lica P.T. nastanjenog u Podgorici, posumnjali u vjerodostojnost dokumenta koji je službenicima dao na uvid.&nbsp;
- Uvidom u putnu ispravu izdatu od strane Ministarstva unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine, zapažena su odstupanja u odnosu na originalni izgled dokumenta i utvrđeno je da se najvjerovatnije radi o plastificiranoj kopiji putne isprave – navodi se u saopštenju.
Nakon prikupljenih obavještenja od P.T., policijski službenici su, kako se navodi, došli do sumnje da je upotrijebio falsifikovanu ispravu kao pravu, iako je bio svjestan da se radi o falsifikatu, te da ne posjeduje važeću putnu ispravu.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem nalogu je protiv P.T. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave u sticaju sa krivičnim djelom navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja – zaključuje se u saopštenju.

Krivične prijave protiv dvije osobe zbog falsifikovanja isprava - jedna od njih lišena slobode

Crnogorsko narodno pozorište i pozorišne institucije iz Češke imaju širok prostor za buduću saradnju u oblasti umjetnosti i kulturne diplomatije – zaključeno je tokom radne posjete ambasadorke Republike Češke u Crnoj Gori, Nj.E. Janine Hrebíčkove, koja se sastala s direktorom CNP-a Ilijom Subotićem.
U saopštenju nacionalnog teatra navodi se da je sastanak bio usmjeren na razmatranje potencijala za zajedničke projekte, razmjenu iskustava i umjetnika, kao i jačanje institucionalnih veza između dvije zemlje.
Direktor CNP-a Ilija Subotić ocijenio je da posjeta ambasadorke Hřebíčkove ima poseban značaj za razvoj međunarodnih kulturnih odnosa.
- Kao matična teatarska institucija u državi posvećeni smo očuvanju crnogorskih kulturnih i umjetničkih vrijednosti i usmjereni ka afirmaciji evropskih kulturnih principa i umjetničkih standarda. Pritom, potencijali za saradnju s češkim pozorištima i umjetnicima su brojni i biće predmet daljih razgovora u cilju razvoja odnosa u ovoj oblasti - istakao je Subotić.
Ambasadorka Hřebíčkova zahvalila je direktoru Subotiću na prijemu i poručila da Crnogorsko narodno pozorište ima značajnu ulogu u kulturnoj, obrazovnoj i umjetničkoj diplomatiji.
- Radujemo se saradnji s Crnogorskim narodnim pozorištem i s obzirom na podršku javnoj diplomatiji - kazala je Hrebíčkova.

Otvorene brojne mogućnosti saradnje CNP-a i čeških pozorišta

Specijalni tužilac Vukas Radonjić oslobođen je optužbi da je u noći između 3. i 4. maja 2023. godine bio nasilan prema supruzi, državnoj tužiteljki Biseri Hajdarpašić-Radonjić. 
 
 Konačnu odluku u tom slučaju, nakon jedne godine, 10 mjeseci i 15 dana od noći kada je tužiteljka Hajdarpašić-Radonjić policiji prijavila supruga da ju je, navodno, napao, donio je Viši sud za prekršaje Crne Gore. 
 
 Odluka tog suda uslijedila je nakon što je razmotrio žalbu nikšićkog tužilaštva na, prethodno, donijeto rješenje Suda za prekršaje u Podgorici pred kojim se vodio postupak, a kojim je tužilac Radonjić oslobođen krivice za prekršaj iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. U članu 36 tog zakona, koji je Radonjiću bio stavljen na teret, piše da će novčanom kaznom od 150 eura ili kaznom zatvora od najmanje 10 dana, biti kažnjen član porodice ako "upotrijebi fizičku silu, bez obzira da li je nastupila tjelesna povreda drugog člana porodice“. 
 
 - U predmetu protiv okrivljenog Vukasa Radonjića iz Podgorice zbog prekršaja iz člana 36, stav 1, tačka 1 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, odlučujući u postupku po žalbi, Viši sud za prekršaje Crne Gore je donio rješenje 18. marta 2025. kojim je, kao neosnovana, odbijena žalba Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću, kao podnosica zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Time je potvrđeno rješenje Suda za prekršaje u Podgorici od 3. decembra 2024. Godine - kazala je Libertasu sudija Maja Živaljević, ujedno i portparolka Višeg suda za prekršaje Crne Gore.&nbsp;
Da je tužilac Radonjić oslobođen krivice i pred Sudom za prekršaje u Podgorici ranije je Libertasu potvrdila predsjednica te sudske institucije, Nada Bjeković. - Postupajuća sutkinja je 3. decembra 2024. godine donijela rješenje kojim je okrivljeni V.R. oslobođen krivice. Rješenje nije pravosnažno - podnosilac zahtjeva (tužilaštvo u Nikšiću, prim.a) je 7. februara 2025. godine podnio žalbu na rješenje Suda za prekršaje u Podgorici - piše u odgovoru Bjeković.&nbsp;
Ona nije odgovorila Libertasu na osnovu čega je tužilac Radonjić oslobođen, niti da li će biti pokrenut postupak protiv njegove supruge zbog eventualno lažnog prijavljivanja nasilja u porodici. Ni iz nikšićkog tužilaštva nijesu odgovorili Libertasu šta su naveli u žalbi na odluku Suda za prekršaje u Podgorici. - Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću izjavilo je žalbu na rješenje Suda za prekršaje u Podgorici kojim je V.R. oslobođen za prekršaj iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.&nbsp;
Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću ne raspolaže podacima da li je odlučeno po navedenoj žalbi - bilo je sve što su, 18. februara, odgovorili Libertasu iz nikšićkog tužilaštva. To tužilaštvo je, 1. septembra 2023, nakon četiri mjeseca izviđanja, odbacilo krivičnu prijavu protiv kolege Radonjića, nakon što je, kazala je tada Libertasu državna tužiteljka Vjera Mićunović, ujedno i portparolka nikšićkog ODT-a, utvrdilo da ne postoji osnovana sumnja da je on izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.&nbsp;
- Niti neko drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti - kazala je tada Mićunović.&nbsp;
Ona nije odgovorila Libertasu da li su tokom izviđaja utvrdili kako su nastale povrede na tijelu njihove koleginice Hajdarpašić-Radonjić, a koje je policija konstatovala u zapisniku, nakon što su otišli u stan tužilaca poslije prijave navodnog nasilja.&nbsp;
- Sve je obrazloženo u odluci koja će biti dostavljena onima kojima treba da bude dostavljena - navela je tada Mićunović.&nbsp;
Ona je kazala i da Hajdarpašić-Radonjić ima pravo pritužbe na odluku tužilaštva o odbacivanju krivične prijave protiv njenog supruga.&nbsp;
- Ukoliko bude smatrala, oštećena može da nastavi krivično gonjenje svog supruga - rekla je Mićunović Libertasu. Do toga, prema nezvaničnim informacijama Libertasa, nije došlo. &nbsp;
<h2>U noći kad je napadnuta obavijestila rukovodioce svih tužilaštava&nbsp;</h2>
Tužiteljka Bisera Hajdarpašić-Radonjić, objavio je ranije Libertas, iste noći, između 3. i 4. maja 2023, kada ju je, navodno, napao suprug, o tome je obavijestila svog, tada pretpostavljenog, rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštvu u Baru Radovana Đurišića, rukovoditeljku Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepu Medenicu, glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i tadašnju vršiteljku dužnosti vrhovne državne tužiteljke Tatjanu Begović.&nbsp;
Na to se, objavio je ranije Libertas, odlučila kako opet ne bi došla u situaciju da se nađe pred Komisijom za etički kodeks Tužilačkog savjeta, koja je dvije godine ranije utvrdila da je povrijedila etički kodeks, ne prijavivši ko ju je u martu 2021, u porodičnom stanu, pretukao. Hajdarpašić-Radonjić se tada, prema saznanjima Libertasa, pojavila sa povredama u medicinskoj ustanovi tražeći pomoć.&nbsp;
Medicinsko osoblje je odmah o tome obavijestilo policiju, a policija tužilaštvo. Istragu o posljednjem, navodnom nasilju nad tužiteljkom, umjesto podgoričkog, sprovodilo je nikšićko tužilaštvo, jer se tužilac Vukas Radonjić vodio kao zaposleni u tužilaštvu glavnog grada. U međuvremenu je izabran za specijalnog tužioca.

Tužilac Radonjić oslobođen optužbi da je napao suprugu

Podgorička policija podnijela je krivičnu prijavu protiv jednog lica zbog sumnje da je omogućio uživanje opojnih droga, saopšteno je iz Uprave policije.
- Preduzimajući mjere i radnje na suzbijanju krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe opojnih droga na teritoriji Glavnog grada, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica izvršili su kontrolu dva lica kod kojih je pronađena opojna droga - navodi se u saopštenju.
Kako je saopšteno, riječ je o licima P.P. (32) i G.B. (25) iz Podgorice.
- Pregledom lica P.P. i G.B. pronađena su dva PVC zamotuljka sa sadržajem bijele praškaste materije nalik na opojnu drogu kokain i dvije ručno pravljene cigarete sa sadržajem biljne materije, nalik na opojnu drogu marihuanu - precizirali su iz policije.
Nakon sprovedene kriminalističke obrade, protiv P.P. je podnijeta krivična prijava tužilaštvu u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga na štetu G.B.

Pronađen kokain i marihuana: Krivična prijava protiv Podgoričanina

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: cedis