Crnogorski elektrodistributnivni sistem (CEDIS) je kroz investicione planove za ovu godinu opredijelio preko 30 miliona eura, čijom će realizacijom biti unaprijeđen elektrodistributivni sistem i postignuti zahtijevani standardi kada je u pitanju isporuka električne energije.
- Opredijeljena sredstva u odnosu na prethodnu godinu veća su oko šest miliona eura, što jasno govori da su planovi naše kompanije iz godine u godinu sve ambiciozniji, a radovi na elektrodistributivnoj mreži sve intezivniji i zahtjevniji - navodi se u saopštenju CEDIS-a.
Analiza postojećeg stanja elektrodistributivnog sistema, kao i procjena rizika realizacije, odredila je prioritetne investicione projekte za ovu godinu, kako u primarnoj, tako i u sekundarnoj mreži.
Realizacijom tih projekata, kako su kazali iz CEDIS-a, očekuje se ostvarivanje više pozitivnih efekata – povećanje kapaciteta u cilju priključenja novih korisnika, poboljšanje naponskih prilika, povećanje pouzdanosti i sigurnosti napajanja, kao i smanjenje gubitaka električne energije.
Pored investicija čiji je početak realizacije planiran za ovu godinu, nastavljaju se aktivnosti na projektima čija je priprema i realizacija počela u prethodnom periodu.
Upravo su takve investicione aktivnosti na šest trafostanica naponskog nivoa 35/10 kV.
Iz CEDIS-a su najavili da će u narednom periodu početi aktivnosti na realizaciji više značajnih investicija u primarnoj mreži, od kojih su najznačajnije izgradnja dvije trafostanice 35/10 kV Tivat 3 i Rijeka Crnojevića, kao i izgradnja 35 kV postojenja u TS 110/35 kV Buljarica – Kufin, 10 kV postrojenja u TS 110/10 kV Podgorica 7, kao i u neposrednoj blizini mHE Rijeka Mušovića.
- Planirana je i rekonstrukcija sedam trafostanica naponskog nivoa 35/10 kV – Tuzi, Unač, Ptič, Andrijevica, Velika Plaža 1 i 2 i Čanj, kao i rekonstrukcija postojećeg razvodnog postrojenja 35 kV Buče“, rekli su iz CEDIS-a.
Kompanija je u plan za ovu godinu uvrstila i nabavku kompozitnog provodnika i ovjesnog materijala za zamjenu postojećeg užeta na postojećim dalekovodima 35 kV, vrijednosti oko 1,2 miliona eura, kao i nabavku i ugradnju reklozera na dalekovodu 35 kV, vrijednosti oko 200 hiljada eura.
CEDIS će iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), vrijednog 35 miliona eura, finansirati realizaciju projekta uvođenja SCADA i ADMS sistema, kao i nabavku određene količine brojila novije generacije.
- Uvođenje SCADA i ADMS sistema predstavlja ključni korak ka modernizaciji elektrodistributivne mreže i zasigurno će značajno poboljšati pouzdanost, efikasnost i sigurnost elektroenergetskog sistema - dodaje se u saopštenju.
Iz CEDIS-a su podsjetili da je početkom decembra prošle godine Odbor direktora Svjetske banke (SB) odobrio kreditiranje za realizaciju Projekta dekarbonizacije energetskog sektora Crne Gore.
Implementacijom ovog projekta predviđena je zamjena sedam 35 kV postrojenja u trafostanicama 110/35 kV u postrojenjima koja su otkupljena od Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) u prethodnom periodu, kao i zamjena 36 starih transformatora prenosnog odnosa 35/10 kV novima sa smanjenim gubicima u skladu sa zahtjevima druge faze Pravilnika o ECO-Dizajnu transformatora.
- Sami ugovor o kreditu između SB i Ministarstva finansija je potpisan krajem prethodne godine, dok su uslovi za efektivnost zajma ispunjeni 14. februara ove godine - rekli su iz CEDIS-a.
Pored navedenih objekata primarne mreže, kompanija radi i na polaganju elektroenergetske infrastrukture u okviru izvođenja radova na bulevaru Jaz – Tivat, kao i na samom bulevaru kroz Tivat.
Prethodno je pripremljena projektna dokumentacija, a vrijednost te investicije CEDIS-a iznosi oko pet miliona eura.&nbsp;
Na nivou sekundarne distributivne mreže, planirane su aktivnosti na 268 projekata izgradnje novih trafostanica 10/0,4 kV, kao i ugradnju reklozera na dalekovodu 10 kV, te rekonstrukciju postojećih trafostanica 10/0,4 kV u koje će se ugraditi novi SN i NN blokovi i transformatori 10/0,4 kV, ukupne vrijednosti preko šest miliona eura.
- Neupitan je i nastavak daljih aktivnosti na projektu revitalizacije SN i NN mreže, pa su i u tom cilju planirana ulaganja tokom ove godine u iznosu od devet miliona eura. Ovim projektom predviđena je revitalizacija četiri 10 kV dalekovoda – Novo selo, Arbaneš, Pavino polje i Strahov do - precizira se u saopštenju.
Na tim elektroenergetskim objektima zamijeniće se gotovo 1,5 hiljada stubova i revitalizovati 52 trafostanice naponskog nivoa 10/0,4 kV.
Takođe, kako su najavili iz CEDIS-a, nastavlja se i ugradnja novih brojila i izmještanje mjernih mjesta, a u planu je i pokretanje IV faze AMM projekta u koji će se uložiti oko 12 miliona eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ambiciozni investicioni planovi CEDIS-a i za ovu godinu

Crnogorski elektrodistributivni sistem donirao je Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore 30.000 eura za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha "Eclipse - 25".
Na ugovor o donaciji, kako je precizirano u saopštenju, potpis su stavili direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema Vladimir Ivanović i direktor Kliničkog centra Crne Gore Aleksandar Radović.&nbsp;
Ivanović je rekao da potpisivanje ugovora sa Kliničkim centrom Crne Gore predstavlja nastavak tradicionalne saradnje sa najznačajnijom zdravstvenom institucijom u zemlji.&nbsp;
-- Posebno nam je drago što su sredstva dodijeljena baš Institutu za bolesti djece jer je naš ovogodišnji fokus kroz društveno odgovorno poslovanje usmjeren na pomoć najmlađima. Briga o djeci je najvažnija obaveza svih nas, zato sam danas jako ponosan jer vjerujem da će ova donacija umnogome pomoći našim mališanima, ali i osoblju Instituta koje će dobiti savremeni aparat koji pruža sve mogućnosti ispitivanja sluha, te na taj način pružiti kvalitetniju njegu i svjetliju budućnost za naše najmlađe - istakao je Ivanović.
Radović je rekao da su zahvalni CEDIS-u na još jednoj vrijednoj donaciji, koja će značajno unaprijediti dijagnostičke kapacitete najmlađih pacijenata.&nbsp;
- Novi aparat omogućava savremeno i precizno ispitivanje sluha kod djece različitog uzrasta, što je od izuzetne važnosti za rano otkrivanje i liječenje poremećaja sluha. Kontinuirana podrška koju dobijamo od CEDIS-a potvrđuje njihovu posvećenost zajednici, a posebno radu sa najmlađima. Upravo su ovakve inicijative ono što doprinosi unapređenju zdravstvene zaštite koju pružamo i samim tim unaprjeđenju života građana i razvoju zajednice - poručio je Radović.
CEDIS je, kako se navodi u saopštenju, ranije bio potpisnik četvorogodišnjeg sporazuma sa Kliničkim centrom čija je vrijednost iznosila 100.000 eura.&nbsp;
- Sredstva su raspoređena u skladu sa godišnjim potrebama KCCG, pa su donacije utrošene za izgradnju "Baby friendly" odjeljenja na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, nabavku pedijatrijskog kardiološkog ultrazvuka za potrebe Instituta za bolesti djece, špric pumpi za potrebe Klinike za anesteziju, zatim za adaptaciju Klinike za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju, kao i nabavku stacioniranih ultrazvučnih aparata za potrebe Centra za RTG dijagnostiku - precizirali su iz CEDIS-a.

CEDIS donirao 30.000 eura Institutu za bolesti djece KCCG za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha

Dio Podgorice preko Morače je bez struje zbog ispada KB “Blok 6 B2” iz TS PG 4.
Kako je saopšteno iz CEDIS-a, bez napajana električnom energijom su: ruske kule i zgrada pored njih, zgrada preko puta nekadašnjeg restorana New York, zgrade na uglu ulica Đoka Miraševića i Dalmatinske, naselje preko puta Bazara (Ul. Dalmatinska), dio Momišića - ulica 18. jula i preko puta Hrama.
- Ekipe su na terenu - naveli su iz CEDIS-a na Fejsbuk stranici.

Dio Podgorice bez struje, ekipe CEDIS-a na terenu

U Crnoj Gori je, nakon višegodišnjih priprema, u toku realizacija projekta uvođenja SCADA i ADMS sistema, u cilju poboljšanja pouzdanosti i bolje usluge u isporuci električne energije korisnicima, kao i smanjenja gubitaka na mreži. Oni podrazumijevaju daljinsko upravljanje mrežom i nadzor nad svim trafostanicama iz Dispečerskog centra, saopšteno je iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CEDIS).
Kako kažu u toj kompaniji, implementacija SCADA (Supervisory Control and Data Acquisition) i ADMS (Advanced Distribution Management System) sistema predstavlja ključni korak ka modernizaciji elektrodistributivne mreže.
SCADA omogućava daljinsko upravljanje, praćenje i automatizaciju distribucije električne energije, dok ADMS uključuje upravljanje tokovima energije i integraciju obnovljivih izvora. Ovi sistemi zajedno značajno poboljšavaju pouzdanost, efikasnost i sigurnost elektroenergetskog sistema.
U CEDIS-u podsjećaju da je planiranje primjene SCADA sistema u Crnoj Gori počelo 2010. godine, kada je fokus bio na analizi ključnih problema, poput visokih tehničkih gubitaka i ograničene mogućnosti upravljanja. Zbog složenosti projekta, čija je implementacija veoma zahtjevna, donedavno nije bilo velikih pomaka.
- Aktivnosti na realizaciji tog projekta su intenzivirane 2021. godine, Regulatorna agencija za energetiku je početkom 2022. godine odobrila investiciju, a zahvaljujući podršci Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u posljednje dvije godine napravljen je ključni iskorak koji je rezultirao potpisivanjem Ugovora o finansiranju ovog projekta 27. 01. 2025. godine - navedeno je u saopštenju CEDIS-a.
SCADA i ADMS sistem omogućavaju prikupljanje podataka u realnom vremenu sa svih vitalnih djelova mreže, automatsku identifikaciju kvarova i brže uspostavljanje ponovnog napajanja korisnika. Takvo upravljanje resursima smanjuje vrijeme prekida u napajanju korisnika električnom energijom.
- Koliko je značajna SCADA pokazalo se 2023. godine, kada je CGES uveo taj sistem u 16 trafostanica (“Budva”, “Ulcinj”, “Bar”, “Tivat”, “Herceg Novi”, “Cetinje”, “Virpazar”, “Podgorica 1”, “Danilovgrad”, “Nikšić 1”, “Pljevlja 1”, “Berane”, “Mojkovac”, “Lastva”, “Ribarevine”, ”Brezna”) i omogućio daljinski nadzor i upravljanje 35 kV izvodima u njima, koji su u vlasništvu CEDIS-a. Već su vidljivi prvi benefiti, naročito u dijelu povećanja pouzdanosti u distribuciji električne energije. Dodatno, postavljeni su temelji za dalju digitalizaciju i automatizaciju mreže - ističu u CEDIS-u.
Kako objašnjavaju, ADMS sistem je softversko rješenje koje omogućava centralizovano upravljanje elektrodistributivnim sistemima. Njegove ključne funkcionalnosti uključuju optimalno upravljanje energijom jer pruža alate za optimizaciju rada mreže, efikasnije upravljanje i smanjenje gubitaka. Omogućava, takođe, simulaciju različitih scenarija i podršku u donošenju odluka, integraciju obnovljivih izvora energije (olakšava integraciju solarnih panela, vjetroturbina i drugih obnovljivih izvora u mrežu). ADMS prati stanje mreže u realnom vremenu, smanjujući rizik od kvarova i havarija.
Prednosti ovog sistema za građane su, navode, što operatori imaju detaljan uvid u stanje mreže i mogu brzo donositi odluke, kao i što automatizacija procesa smanjuje potrebu za ručnim intervencijama. Povećava se i stabilnost mreže i smanjuje mogućnost prekida u isporuci električne energije.
- U skladu sa proklamovanim ciljevima Vladine politike, ovaj sistem podržava postizanje ciljeva održivog razvoja kroz bolje upravljanje obnovljivim izvorima energije - dodaje se u saopštenju.
Realizacija ugovorene nabavke SCADA i ADMS sistema preko Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) obuhvata pripremu tehničke dokumentacije i objavljivanje međunarodnog tendera.
CEDIS je, kažu u kompaniji, u saradnji sa EBRD-om, već izradio detaljnu tehničku specifikaciju za opremu i softver. Tender za nabavku opreme i usluga objaviće se na međunarodnom nivou, a odluka i sva dalja procedura odvijaće se po pravilima EBRD.
- Sektor za održavanje 20 kV i 35 kV CEDIS-a učestvuje u realizaciji investicionog projekta “Priprema trafostanica za implementaciju SCADA sistema“ koji podrazumijeva radove na zamjeni mikroprocesorskih zaštitnih releja (35kV i 10kV strana) , vakuumskih prekidača 35kV i 10kV i ožičenja sekundarnih veza u ćelijama 35kV i 10kV, kao i radove na rekonstrukciji razvoda sopstvene potrošnje i dogradnji AKU baterija, te nabavku i montažu ispravljača, funkcionalno ispitivanje ugrađene opreme i izradu projekata izvedenog stanja - kažu u CEDIS-u.
Dodaju da ovaj projekat se realizuje u tri faze, od kojih je prva faza uspješno završena i ista je obuhvatila radove na modernizaciji elektrodistributivne infrastrukture, uključujući zamjenu zastarjele opreme, rekonstrukciju sekundarnih veza i ugradnju novih sistema zaštite i upravljanja. Tokom te faze obuhvaćena je 21 trafostanica, a ukupna vrijednost investicije iznosila je više od 1,2 miliona eura.
- Druga faza uključuje nastavak modernizacije 19 trafostanica. Radovi na pet trafostanica obuhvatili su zamjenu prekidača, mikroprocesorskih zaštitnih releja, kao i zamjenu dotrajalih strujnih i naponskih transformatora, a ukupna vrijednost ove investicije iznosila je nešto manje od 140 hiljada eura. Navedeni radovi su u dvije trafostanice završeni tokom 2023. godine kroz Projekat održavanja - navedeno je u saopštenju.
Radovi na deset trafostanica u okviru druge faze, čija procijenjena vrijednost iznosi preko 1,5 miliona eura, treba da se realizuju do kraja ove godine. U CEDIS-u kažu da će se priprema preostale dvije trafostanice za uvođenje SCADA sistema realizovati kroz investicioni projekat rekonstrukcije ovih objekata.
- Aktivnosti u okviru treće faze pripreme trafostanica za implementaciju SCADA sistema, koja obuhvata 20 trafostanica, planirani su za 2026. godinu. Procijenjena vrijednost nabavke materijala i opreme za realizaciju ovog projekta iznosi oko 2,2 miliona eura, što jasno ukazuje na složenost projekta i obim aktivnosti koje CEDIS sprovodi u cilju implementacije SCADA i ADMS sistema - zaključeno je u saopštenju.

CEDIS: Daljinsko upravljanje mrežom i nadzor nad svim trafostanicama za efikasniji elektroenergetski sistem

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u cilju podrške razvoja energetskog sektora Crne Gore, odobrila je Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) kredit u iznosu od 35 miliona eura za uspostavljanje novog SCADA/ADMS sistema (Napredni sistem za upravljanje distributivnom mrežom) i nabavke novih multifunkcionalnih brojila, naveli su u saopštenju iz CEDIS-a, ističući da projekat ima za cilj da iskoristi grant iz Investicionog okvira Evropske unije za zapadni Balkan u iznosu od 5 miliona eura.
SCADA sistem će, dodaju, omogućiti praćenje i kontrolu srednjenaponske distributivne mreže u realnom vremenu, dok je ADMS napredna platforma koja optimizuje upravljanje i rad elektrodistributivnog sistema. „Pametna“ brojila omogućiće korisnicima da efikasnije prate i upravljaju potrošnjom električne energije, smanjujući gubitke i poboljšavajući pouzdanost.
- Ovaj projekat će, između ostalog, doprinjeti smanjenju tehničkih gubitaka za 10 odsto u odnosu na postojeći iznos gubitaka u distributivnom sistemu, kao i smanjenju prekida u napajanju električnom energijom za oko šest puta, takođe omogućiće integraciju novih obnovljivih izvora energije u mrežu, te povećati nivo sajber bezbjednosti. Zamjena dosadašnjeg sistema upravljanja distribucijom će konačno rezultirati poboljšanim kvalitetom života stanovništva i optimizacijom poslovanja CEDIS-a. Ovaj kredit će dodatno podržati uvođenje „pametnih“ brojila u skladu sa evropskim i standardima Evropske energetske zajednice - ističu u saopštenju. 
Ugovor o kreditiranju potpisali su Remon Zakaria, šef EBRD-a za Crnu Goru, Vladimir Ivanovic, izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema – CEDIS-a i Ivan Bulatovic, izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore.
Remon Zakaria, šef EBRD-a za Crnu Goru rekao je da ovaj projekat označava značajan korak naprijed ka digitalizaciji sistema distribucije električne energije u Crnoj Gori, doprinoseći povećanju njegove pouzdanosti i efikasnosti, kao i otvaranju puta za integraciju obnovljivih izvora energije.
- Građanima Crne Gore biće obezbijeđeno pouzdanije snabdijevanje električnom energijom, dok će benefiti za CEDIS biti značajno smanjenje tehničkih gubitaka i mogućnost za brzo otkrivanje i otklanjanje tehničkih kvarova – naglasio je Zakaria.
Izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema – CEDIS, Vladimir Ivanović, kazao je da je ova značajna investicija dokaz naše posvećenosti unapređenju energetske infrastrukture Crne Gore i njenom usklađivanju sa savremenim tehnološkim i ekološkim standardima. 
- SCADA/ADMS sistem će unaprijediti način na koji upravljamo distributivnom mrežom, omogućavajući nam da poboljšamo pouzdanost i efikasnost napajanja električnom energijom, uz smanjenje gubitaka energije i poboljšanje kvaliteta usluga za sve naše korisnike. Pored navedenog, uz „pametna” brojila korisnici će imati brojne prednosti, kao što su detaljno praćenje i optimizacija potrošnje, odnosno štednja električne energije, što doprinosi energetskoj efikasnosti - istakao je Ivanović. 
Dodaju da projekat ne samo da jača operativnu funkciju CEDIS-a već i podržava šire ciljeve energetske tranzicije Crne Gore, omogućavajući integraciju obnovljivih izvora energije i usklađivanje sa standardima zelene tranzicije EU. 
- Veoma cijenimo snažnu i produktivnu saradnju sa EBRD-om, čija je podrška bila ključna u ostvarivanju ove strateške prekretnice. Zajedno postavljamo mjerila za savremena energetska rješenja i stvaramo osnovu za održiviju i otporniju energetsku budućnost - navodi se u saopštenju. 
Osnovna djelatnost CEDIS-a, kako su naveli, je distribucija električne energije, a upravlja distributivnom mrežom do naponskog nivoa 35 kV i u stoprocentnom je vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić. 
- Od 2006. godine, EBRD je finansirala realizaciju 94 projekta u Crnoj Gori, u koje je ukupno uloženo 906 miliona eura. Prioriteti EBRD-a za Crnu Goru su konkurentnost, zelena tranzicija i dalja integracija u regionalna i globalna tržišta - zaključuju u saopštenju.

CEDIS: EBRD odobrio Crnoj Gori kredit od 35 miliona eura za uspostavljanje novog SCADA/ADMS sistema

Zbog planiranih radova na mreži, u srijedu, 22. januara bez struje će ostati više crnogorskih gradova, saopšteno je iz CEDIS-a.&nbsp;
&nbsp;Podgorica &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Raći, Ubalac, Momče, Kržanja, Pikalj, Lokve, Brezovice, Stravče, Kastrat, Ulica II sandžačke brigade, dio Ulica Španskih boraca, dio ulica Žikice Jovanovića Španca, Ulica Koste Raćina, dio naselja preko Ribnice, Ulice Igmanska, Kadinjače, Triglavska, Plavska, Vardarska, dio naselja oko otpada Toskić preko rijeke Ribnice, Gola Strana, Begova Glavica, naselje Central Point, Arsenija Boljevića, Marka Radovića
-u terminu od 8:30 do 14:00 sati: Ulica Kozaračka i Zmaj Jovina
-u terminu od 9:00 do 15:00 sati: Ulica 4.Jula i Ulica vladike Visariona Borilovića i pumpa
&nbsp;Podgorica/Tuzi&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Akšabanovići, Vulevići, Gornji i Donji Milješ, Tuški Rogami, Krševo, Gurec, Kuće Rakića, naselje oko groblja, dio Kakaricke gore, Omerbožovići, Dinoša, Planinica, Ljuljanovići, Stanaj Adžaj, Trgaja, dio oko Cijevne, Pikalje, Prifte i Selište
&nbsp;Tuzi &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 9:00 do 15:00 sati: škola Tuzi i naselje oko Škole
Danilovgrad &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 7:00 do 15:00 sati: Ždrebaonik, Ministarstvo odbrane (Taraš), Vučica, Počijevka, Kruščica, Sige, Ljututuk, Jama Žarića, Klanica, Farma koka, Šabov Krug, Donje Selo, Gorica, Međice, &nbsp;Potkraj Šaranovića (kratkotrajna isključenja)
-u terminu od 7:00 do 15:00 sati: Slatina, Dolovi Kovački, Poljica, Ivanj Uba, Topolovo, Borov Do, Jablan, Bzo, Studeno, Luke, Jelenak, Kula Lakića, dio Filendara, dio Komunice, dio Vučice&nbsp;
Nikšić &nbsp;&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 14:00 sati: Nikčević Brlja, Kapino Polje, Vitalac, Štedim, Kočani, Krupac, Crnodoli, Poklonci Vodovod
-u terminu od 10:30 do 11:00 sati: Glibavac, Rastovac, Vidrovan, Gornje Polje, Orah, Šipačno, Pišteta, Dubrave, Lipova Ravan, Jasenovo Polje, Praga
-u terminu od 9:00 do10:00 sati: Dragovoljići
-u terminu od 9:30 do 10:30 sati: Zagrad
-u terminu od 9:00 do 10:15 sati: dio Brezovika posle Bolnice, Miločani, Zavraca, Sjenokosi, Brod, Gornje Polje, Mali Brezovik, Vidov Potok, Vir, Šume, Prisoja, Vrzipov Do, Presjeka, Čeline, Srijede&nbsp;
Budva &nbsp;
-u terminu od 13:00 do 14:00 sati: dio naselja Boreti
-u terminu od 14:00 do 15:00 sati: dio naselja Boreti &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 11:00 do 13:00 sati: dio naselja Zavala Harmonija &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u teminu od 9:00 do 10:00 saati: dio naselja Ivanovići- Bečići
-u terminu od 10:00 do 11:00 sati: hotel Splendid&nbsp;
Bar &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 7:30 do 15:00 sati: Agroeksport
-u terminu od 9:00 do 12:00 sati: korisnici u okolino Vojvođanke&nbsp;
Ulcinj &nbsp;&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 14:45 sati: Zoganje, Briska Gora, Darza, Sveti Đorđe, Sutjel, Ćurke
-u terminu od 8:00 do 12:00 sati: dio centra Donjeg Štoja oko Maraševe ulice
-u terminu od 9:30 do 12:00 sati: dio naselja Totoši kod autobuske stanice, dio ulice braće Frašeri
-u terminu od 7:30 do 15:00 sati: Krute raskrsnica; Vladimirske Krute; Krute Duraku; Kamenički Most; Mrkovsko Polje &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Kotor &nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 9:00 do 13:00 sati: Popova Ulica-Radanovići, Grbalj -područje ispod tunela Vrmac
-u terminu od 11:00 do 15:00 sati: Jugodrvo-Radanovići, Kavač -centar
-u terminu od 8:00 do 16:00 sati: Kovači, Glavatičići, Višnjeva, Zagora, Platamuni, Trsteno, Krimovice, Jugodrvo, Radanovići -do škole Donja Sutvara, Vranovići, Lješevići, Bigova
Herceg Novi &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Sitnica, Beko, RSS Promonte
Mojkovac &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Radnik (izvod prema Vatrogasnom domu), Donji Lepenac, Siga, Krstac-Šundek, Jakovići, Pobrsijevići, Slatina, Stričine, Jokići, Gojakovići, Bistrica, mHE Ljevak, Kaludra, Gostilovina, Ravnjak, Crna Poda, Dobrilovina, Zaboj, Crvena lokva
-u terminu od 8:00 do 13:00 sati: Jakovići, Gojakovići
Kolašin&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 16:00 sati. Andrijevo, Cerovica, Jasenova, Međuriječje, Rovca, Velje Duboko, Liješnje, Trmanje, Svrke, Selišta, Moračko Trebaljevo, Bojići
-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Bare, Drijen, Đuđevina, Petrova Ravan, Podi, Raičevine, Sela, Smira, Sreteška Gora, Ulica, Uljari
Bijelo Polje &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 9:00 do 16:00 sati: Ribarevine, Zaton-stara škola, Zaton-Klinac, Njegnjevo-staro selo, Dobrakovo, Ravna rijeka, Crhalj, Radulići, Ostrelj, Ribarevine, Ostrelj, Ramčina, Zaton, Kruševo, Pripčići, Medanovići (dio naselja prema Gimnaziji), Cerovo, Gimnazija, Babića brijeg, Zaimovića livade, Rijeka, Novi tržni centar, Ćukovac, Gornja Lipnica, Lješnica, Banje selo, Žurena, Brestovik, Pašića polje, Laholo, Kaševari, Kostići, Potoci, Dubovo, Brzava, Femića krš, Prijelozi, Zagrad, Cerovići, Čokrlije, Rajkovići, Biokovac, Krstače, Pavino polje, Mahala, Bijeli potok, Kovren Vergaševići, Gorice, Bliškovo, Slatka, Stožer, Grab, Grubješići, Kičava
Berane&nbsp;
-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: Zaostro,Crljevine,Skakavac,Lukavica,Štitari,Bubanje,Rujišta,Izbjeglička naselja Kips, Rudeš 1 i 2,dio naseljaTaluma
-u terminu od 12:00 do 13:00 sati: Hemijska industrija Polieks, Sela:Babino,Dragosava, Zagrađe, Dio sela Goražde
Andrijevica &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: dio sela Božiće
Petnjica
-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: dio sela Trpezi
-u terminu od 12:00 do 13:00 sati: Kompletno područje- Opštine Petnjica
Gusinje
-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: selo Izvori
Rožaje &nbsp;
-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: selo Vuča
Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

CEDIS: Više crnogorskih gradova u srijedu bez struje

Asfaltiranje prve dionice Bulevara Tivat – Jaz nastavili smo danas - tačno godinu dana od početka realizacije ovog projekta - saopštio je koordinator za niskogradnju u Bemax-u Petar Leković.
On je, gostujući u Budilniku na Televiziji E, precizirao da je ovaj Bulevar podijeljen na devet dionica, te da se trenutno radovi izvode na njih sedam - tj na 13.5 kilometara od ukupno 16.5.
- Radovi su podijeljeni u dvije grupe: na grupu asfalterskih &nbsp;koji se izvode u dužini od nekih pet kilometara i grupu zemljanih radova: tj radova na iskopima, nasipima, instalaterskim i armirano-betonskim radovima u dužini od nekih osam kilometara - pojasnio je Leković.
Asfalterski radovi podrazumijevaju, kako je rekao, pripremu tampona, izradu ivičanjaka i samu izradu asfalta.&nbsp;
Sa izradom asfalta su, kaže, počeli 28. oktobra 2024. godine, a u Bemax-u, kao firmi koja se dugo bavi ovim poslom, nijesu baš prezadovoljni jer su očekivali da će asfalt na prvoj dionici biti završen mnogo ranije. To, kako je saopštio Leković, nije bilo moguće jer se od početka radova susrijeću sa velikim brojem problema.
- Od početka radova se susrijećemo sa velikim brojem problema, a najvažniji od njih su izmiještanje CEDIS-ovih postojećih instalacija, izmiještanje postojećeg Regionalnog vodovoda, kao i izrada novoprojektovanog Regionalnog vodovoda - kazao je on.
Na ostalim dionicama gdje se trenutno izvode zemljani radovi, instalaterski radovi, armirano-betonski radovi, kaže da takođe imaju slične probleme kao što su izmiještanje postojećih instalacija koje su u vlasništvu Vodovoda Kotor, pogotovo na četvrtoj i petoj dionici. Ti problemi, podvlači on, direktno utiču na dinamiku izvođenja radova, a kako je poručio, bilo bi poželjno da se što prije riješe kako bi na tom dijelu intenzivirali radove i nastavili u punom ritmu.
- Što se nas tiče, mislimo da prvih pet kilometara, gdje se trenutno izvode asfalterski radovi, ćemo u naredna dva - do dva i po mjeseca imati i lijevu i desnu kolovoznu traku kod asfalta - naveo je Leković.
Ugovoreni rok radova je tačno dvije godine.
- S obzirom da smo počeli 15. januara 2024. godine a ugovoreni rok je tačno dvije godine - radovi bi trebalo da se završe 15. januara 2026. godine - rekao je Leković.&nbsp;
Istakao je da saobraćaj svakako da utiče na dinamiku izvođenja radova.
- S obzirom da se radi o možda najfrenkvetnijoj saobraćajnici u Crnoj Gori. Trudimo se da postojeći asfalt zadržimo koliko je najduže moguće kako bi ljudi mogli da funklcionišu po asfaltu se ne voze po makadamu. To ima uticaja na dinamiku rada, ali na to smo bili spremni od samog početka. Imamo iskustva sa ovakvim saobraćajnicama. Tako da ćemo se potruditi da to ne bude uticaj na krajnji datum završetka radova – dodao je Leković.
On je ocijenio da će se završetkom ove saobraćajnice svakako rasteretiti saobraćaj, ali i dodao da to neće imati puni smisao bez izgradnje obilaznice oko Budve i nastavka bulevara kroz Tivat.
- Svakako da završetkom ove saobraćajnice će se rasteretiti saobraćaj u ovom dijelu, ali bez izgradnje obilaznice oko Budve i nastavak bulevara kroz Tivat ova saobraćajnica neće imati puni smisao, ali to su koraci neki. Završetkom izgradnje ovog bulevara nadamo se da će ubrzo nastaviti izgradnju Bulevara kroz Tivat i izgradnju zaobilaznice oko Budve da ova saobraćajnica dobije puni smisao - kazao je Leković.
Projektom ove rekonstrukcije je predviđena izgradnja saobraćajnice sa po dvije saobraćajne trake ali i razdjelnim ostrvom širine dva metra. Na trasi je planirano da bude izgrađeno 12 kružnih tokova i pet trokrakih raskrsnica na mjestima ukrštanja sa lokalnim saobraćajnicama. Za trenutni obim posla uključeno je, kaže Leković, preko 100 jedinica mašina: uključujući kamione, bagere, male mašine i asfalterske mašine.&nbsp;
- Više od 60 radnika radi na instalaterskim radovima i armirano-betonskim radovima. U slučaju da se poveća obim posla, tj da se blagovremeno riješe problemi koje imamo kao što su izmiještanje CEDIS-ovih instalacija i instalacija Vodovoda Kotor, imamo mogućnost da povećamo i broj mehanizacije kao i ljudske resurse. To sve prati stručno tehničko osoblje koje ovaj posao završava kako treba i na vrijeme - zaključio je Leković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpNjjkH0lBAg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nastavljeno asfaltiranje prve dionice Bulevara Tivat – Jaz, radovi se trenutno izvode na 13.5 kilometara

Zbog problema na kablu dio Podgorice je bez struje, a ekipe Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) su na terenu i rade na otklanjanju nastalih problema na mreži.
U objavi na Fejsbuku je precizirano da ja kvar lociran na kablu "KB 10 kV Elektrogradnja 1 iz TS 110/10 kV Podgorica 5".
- Bez napajanja električnom energijom su Dio Pobrežja od zgrade Zetagradnje prema Gintašu - soliteri i Blok 18 u Ul. 4. jula, Ul. Bracana Bracanovića, ugao ulica B. Bracanovića i vojvode Stanka Radonjića, ugao bulevara Save Kovačevića i Ibrahima Dreševića i dio Drpe Mandića iznad Gintaša - Bulevar Mitra Bakića i ugao Bulevara Save Kovačevića i Mitra Bakića - navode iz CEDIS-a.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fcedisonline%2Fposts%2Fpfbid0cTG8yUuxGXF5BeqwBb1fkAAnkc2BBVM9ErzBcA61A39FEnX8ykyzjayAVjh3PYntl&show_text=true&width=500" width="500" height="309" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>

Dio Podgorice bez struje, ekipe CEDIS-a rade na otklanjanju problema

Dio Podgorice ostao je jutros bez struje zbog ispada kablova, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
Navodi se da su, zbog ispada kablova KB 10 kV Novi Duvanski i KB 10 kV Elektrogradnja 2, bez napajanja ostali novi duvanski kombinat, Zetatrans, Bulevar Josipa Sladea, Inpek, Restoran 13. jul, Uprava prihoda i Ekotoksikološki zavod.
Bez struje su ostali i Laković i Tehnomax na Zabjelu i oko njih soliteri "Limun i pomorandža", Bulevar vojvode Stanka Radonjića, radionica CEDIS-a i Idea na Tuškom putu.
Iz CEDIS-a su rekli da je njihova ekipa na terenu.
Navodi se da, s obzirom da su u blizini trafostanice 110/10 kV Podgorica 5 u toku građevisnki radovi nepoznate osobe, postoji mogućnost da su kablovi prekinuti.

Dio Podgorici bez struje

Dio podgoričkog naselja Zagorič večeras je bez struje, zbog problema na niskonaponskoj mreži. Kako je saopšteno Portalu RTCG iz CEDIS-a, radi se na popravci kvara, a građani bi trebalo da dobiju struju nešto poslije ponoći.
Kako nezvanično saznaje Portal RTCG u Rogamskoj ulici došlo do kratkih spojeva na elektro mreži, izgorjeli su kablovi, pri čemu je došlo do više manjih eksplozija.&nbsp;
Dežurne ekipe Cedisa izašle su na teren i popravka će trajati, kako su kazali, više sati.
- Očekujemo da će kvar biti popravljen za dva do tri sata - kazali su iz CEDIS-a.

Dio Zagoriča bez struje, izgorjeli kablovi

Poslanici Skupštine Kosova, po 28. put zaredom, nijesu uspjeli da konstituišu novi parlamentarni saziv koji je rezultat februarskih izbora.
Kao i na prethodnim parlamentarnim sjednicama, počev od 15. aprila, scenario je bio isti: sjednica je trajala nekoliko minuta i nastavlja se poslije 48 časova — u ovom slučaju, sljedeća će biti u ponedjeljak, 9. juna.
Mergim Luštaku iz Demokratske partije Kosova kazao je na početku sjednice da je žalosno što se građanima i njihovim potrebama ne posvećuje dužna pažnja, te je ocijenio da Pokret Samoopredjeljenje (LVV) ovim postupcima samo ima za cilj da odugovlači proces do lokalnih izbora, koji se očekuju u oktobru.
Armend Zemaj iz Demokratskog saveza Kosova rekao je da je pretjerivanje ono što se dešava u instituciji Skupštine i da Pokret Samoopredjeljenje treba ili da utrije put ili da pruži priliku „da se okonča zastoj“.
Nakon sjednice, Albulena Hadžiju iz Samoopredjeljenja izjavila je da je odgovornost drugih stranaka da doprinesu konstituisanju Skupštine.
Ovo je bio 20. put da Demokratska partija Kosova (PDK), Demokratski savez Kosova (DSK), Alijansa za budućnost Kosova (AAK) i Srpska lista nijesu predložile nijednog predstavnika koji bi obezbijedio nesmetano tajno glasanje.
Tajno glasanje je u nastavku konstitutivne sjednice 1. maja predložio predsjedavajući sjednice Avni Dehari, nakon što predložena predsjednica parlamenta iz Samoopredjeljenja, Albulena Hadžiju, nije dobila 61 glas za izbor na ovu funkciju u nekoliko otvorenih glasanja.
Pitanje tajnog glasanja osporavaju stranke koje su bile u opoziciji tokom prošlog mandata i poslato je Ustavnom sudu na tumačenje. One ocjenjuju da je način na koji Samoopredjeljenje pokušava da izabere novog predsjednika Skupštine tajnim glasanjem – neustavan, tražeći od Suda da preduzme „privremenu mjeru zabrane održavanja sjednica dok se ovo pitanje ne riješi prioritetno i ne donese odluka“.
Da bi se konstituisala Skupština, poslanici moraju da izaberu novog predsjedavajućeg i pet potpredsjednika, za šta je potreban 61 glas.
Tek poslije njihovog izbora, zakonodavno tijelo se smatra konstituisanim, a nakon toga se otvara put za formiranje nove Vlade Kosova.
Građanski sektor na Kosovu i međunarodna zajednica pozvali su Kosovo da što prije formira nove institucije.

Bezuspješan 28. pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova

Službenici Sektora granične policije su na graničnom prelazu Sukobin oduzeli vozilo sa Interpolove potjernice, lišili slobode jedno lice i zaplijenili marihuanu, saopšteno je iz Uprave policije. 
Kako se navodi službenici Stanice granične policije u Ulcinju su na graničnom prelazu Sukobin, prilikom ulaska u Crnu Goru, izvršili provjere lica E.S.(36) albanskog državljanina koji je upravljao vozilom marke Audi Q5, italijanskih registarskih oznaka, u vlasništvu jedne firme iz Republike Italije.
- Graničnom provjerom je utvrđeno da je na snazi međunarodna potjernica raspisana od strane NCB Interpola Italije kojom se potražuje pomenuto vozilo. Predmetno vozilo je privremeno oduzeto i predato službenicima Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj radi sprovođenja daljih provjera – navodi se u saopštenju.
U policiji kažu da je na istom graničnom prelazu, prilikom ulaska u Crnu Goru, izvršena detaljna kontrola lica B.B.(24) kosovskog državljanina kao i vozila kojim je upravljao. 
- Pregledom vozila, uz upotrebu službenog psa za detekciju narkotika, pronađena je pvc kesica sa biljnom materijom zelene boje nalik na opojnu drogu marihuanu težine oko 60 grama. B.B. je lišen slobode po nalogu tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga – zaključuju iz policije.

Na Sukobinu uhapšen državljanin Kosova, zaplijenjena marihuana

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG), prema riječima njenih predstavnika, ima ključnu ulogu u jačanju kapaciteta lokalnih samouprava, naročito u kontekstu energetske tranzicije i borbe protiv klimatskih promjena.
Na završnoj konferenciji projekta EU za energetsku tranziciju (EU4 Energy Transition): Sporazum gradonačelnika na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, održanoj u Evropskom parlamentu u Briselu, Crnu Goru je predstavljala sekretarka Odbora za prostorno planiranje ZOCG, Marija Kljajić.
Ona je, kako se navodi u saopštenju, poseban akcenat stavila na saradnju sa Njemačkom razvojnom agencijom (GIZ ORF-ETC), čiji je doprinos ocijenila kao neprocjenjiv za održivi razvoj crnogorskih opština.
-- Zahvaljujući podršci GIZ-a, brojne crnogorske opštine izradile su i usvojile prve lokalne planove za održivu energiju i klimu (SECAP), dok su pojedine lokalne samouprave dobile podršku za realizaciju pilot projekata. U Opštini Berane, konkretne aktivnosti dovele su do smanjenja potrošnje energije oko 25 odsto u zgradi Centra za kulturu, što jasno pokazuje efikasnost lokalnih politika kada imaju adekvatnu tehničku i institucionalnu podršku - rekla je Kljajić.
ZOCG je, u partnerstvu sa GIZ-om ORF-ETC, sprovela niz aktivnosti koje uključuju organizaciju stručnih obuka, sprovođenje pilot projekata i jačanje administrativnih kapaciteta, posebno u manjim i srednjim opštinama koje raspolažu ograničenim resursima, ali imaju značajan razvojni potencijal.
- GIZ nije samo partner, već i saveznik koji je prepoznao stratešku ulogu lokalnog nivoa u sprovođenju evropskih politika. Zahvaljujući toj saradnji, Crna Gora danas ima snažniju osnovu za odgovor na klimatske izazove i za sprovođenje zelene tranzicije u skladu sa evropskim standardima - naglasila je Kljajić.
Ona je najavila i nastavak aktivnosti u ovom pravcu, uz poruku da su lokalne uprave i dalje ključni akteri u sprovođenju održivih i inkluzivnih politika, posebno kada imaju podršku pouzdanih partnera poput GIZ ORF-ETC.
Projekat EU za energetsku tranziciju u Crnoj Gori sprovodi GIZ u saradnji sa ZOCG, a finansiraju ga EU i njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj.

ZOCG i GIZ ključni partneri u energetskoj tranziciji crnogorskih opština

Svečano je otvoren prvi kružni tok u Pljevljima. Kružni tok su zajednički otvorili Dario Vraneš, predsjednik opštine Pljevlja i Jovana Tošić, predsjednica Skupštine opštine Pljevlja.
Prije otvaranja kružnog toka prisutnim građanima i gostima se obratio Dario Vraneš predsjednik opštine Pljevlja, koji se u svom pozdravnom govoru zahvalio odbornicima u skupštini opštine koji su odobrili kompletnu rekonstrukciju ulice Velimira Jakića sa kružnim tokom, za šta je izdvojeno milion eura iz opštinskog budzeta.
Takođe je naveo da je ovaj projekat dokaz da jedinstvo čini čuda.
-Jedinstvo Pljevljaka može da uradi mnogo i izrazio očekivanje da se u narednom periodu kako se radilo proteklih mjesec dana nastavi i narednih godina - rekao je.Vraneš.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fopstina-pljevlja-poziva-na-otvaranje-prvog-kruznog-toka-u-tom-gradu-vranes-napravio-malu-slaviju%3Ffbclid%3DIwY2xjawKxFVJleHRuA2FlbQIxMQBicmlkETF3eTJmQXVpSXpneW1leWp6AR6-XxiRfOoodLk0zOjOKh0vRFKjAS86_3MSyDvzB7i1a2ZfCUfeiloTGCACDw_aem_4p8Cyf2o9BMvfrL9RUqBIA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Svečano otvoren prvi kružni tok u Pljevljima

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp; Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp; Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije. KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp; Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane Dragana Krapovića, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore(Photo: Portal ETV, screenshot)</figcaption> </figure>  Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp; Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani. Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije. KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini Marko Kovačević vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio. Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac Andrija Mandić, mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta. VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Vučurović prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp; Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp; Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom. Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao. &nbsp;

Tag: cedis