Usljed sniježnih nanosa i udara vjetra, došlo je do loma stuba na dalekovodu 10 kV “Štuoc” zbog čega su Radio-difuzni centar (RDC), kao i predajnik za Vojsku Crne Gore i telefonske operatere ostali bez napajanja električnom energijom, saopšteno je iz CGES-a.
Ekipe CGES-a obišle su teren.
"Radovi na sanaciji zbog vremenskih neprilika su onemogućeni, isti će započeti čim vremenski uslovi to budu dozvoljavali", saopšteno je.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 214.1667%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fcedisonline%2Fposts%2F1409733997829659%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Žabljak: Kvar na dalekovodu „Štuoc“, bez struje RDC i predajnici za VCG i telefonske operatere

Djelovi nikšićkih naselja koja su danas ranije ostala bez struje, ponovo su snabdjevena električnom energijom.
Kako su saopštili iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) nestanak struje izazvao je kvar na rasklopnom postrojenju (RP) „Duklo“.
Kvar je u međuvremeno otklonjen, prenosi RTNK.
Naselja koja nijesu imala struju su Ćemenci, Duklo i Grebice.
Takođe, zbog nestanka struje veći dio građana Nikšića nema vodu.

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

Nikšićka naselja dobila struju nakon više od 30 sati

Kako dugotrajan nestanak struje, negativno utiče na svakodnevni život građana, osjetili su na svojoj koži mještani nikšićkih naselja Čemenca, Duklo i Grebice, koji su trideset časova bez napajanja električnom energijom.
Naravno, da najveći problem u ovom zimskom periodu, predstavlja nedostatak grijanja.
Danas se oglasio, i Savjet MZ Ćemenca. U saopštenju se između ostalog navodi: 
- Već više od 30 časova, naša MZ nema električne energije. Stanje u naselju je vise nego alarmantno i posjeca na ofanzivu. Veći dio porodica sa malim bebama, sa bolesnim osobama mora da se seli iz naselja u potrazi za normalnim načinom života. U jedan dio kuća, gdje su starije i bolesne osobe koje koriste kiseonik, morali su da pale agregate da bi se inhalirali. Zimnica koju su spremali za cijelu godinu iz svojih zamrzivača brojna domaćinstva su bacila, jer se ista pokvarila, a i kod ostalih prijeti da se isto desi. Sve ovo otežava neozbiljnost rukovodioca CEDIS-a, koji se ne javljaju na dežurne telefone i koji ne izadju sa nekim obavještenjem za mještane, da bi znali kako da postupamo dalje- naveli su u saopštenju.
Od jutros ni voda u Nikšiću nije za piće zbog pojačane mutnoće, a zbog problema sa strujom nisu u mogućnosti da krvar otklone.
Iz CEDIS-a, su nas informisali, da je je zbog kvara na rasklopištu "Duklo" došlo do ispada KB "Duklo 1" iz TS "Bistrica" 35/10 kV. Trenutno se mijenjaju potporni izilatori, ali da nije moguće dati precizno vrijeme otklanjanje kvara.

Tri naselja u Nikšiću drugi dan bez struje

Više naselja u Tivtu večeras je ostalo bez struje.
Kako su saopštili iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema, uzrok je preopterećenje mreže.
Iz kompanije poručuju da se situacija normalizuje, te da će snabdijevanje korisnika biti uspostavljano postepeno.

Više naselja u Tivtu bez struje, iz CEDIS-a kažu da će postepeno uspostaviti snabdijevanje

Iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) saopšteno je da je Institut za bolesti djece nabavio aparat za funkcionalno ispitivanje sluha Eclipse 25.
Ukupna vrijednost aparata, kako su kazali, je preko 58.000 eura, a sredstva su obezbijeđena najevećim dijelom iz donacije.
- CEDIS je obezbijedio 30.000 eura, dok je Vojska Crne Gore donirala preko devet hiljada eura, Skupština Crne Gore i Concord Invest d.o.o. Podgorica po pet hilhada, NVO Bajker blizu hiljadu eura, a preostali dio, preko osam hiljada obezbijedio je KCCG iz sopstvenih sredstava - naveli su u najvećoj zdravstvenoj ustanovi.
Donacija u iznosu od 30.000 eura realizovana je na osnovu ugovora o donaciji potpisanog u aprilu ove godine između CEDIS-a i Kliničkog centra Crne Gore.
- Ugovor o donaciji potpisali su Vladimir Ivanović, direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema, i dr mr sc. Aleksandar Radović, direktor Kliničkog centra Crne Gore, čime je nastavljena dugogodišnja saradnja dvije institucije - naveli su u KCCG.
Danas je izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CDIS) Vladimir Ivanović sa svojim savjetnikom Jagošem Pupovićem obišao je Institut za bolesti djece.
- Donacija Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore predstavlja samo još jednu u nizu potvrda, najprije društveno odgovorne orijentacije CEDIS-a, ali i snažnog partnerskog odnosa sa KCCG, kao i svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori - naveo je Ivanović.
Posebno im je, ističe on, drago što su sredstva usmjerena Institutu za bolesti djece, imajući u vidu da je ovogodišnji fokus CEDIS-a u okviru društveno odgovornog poslovanja usmjeren na podršku najmlađima.
- Na osnovu ugovora potpisanog u aprilu ove godine, obezbijeđena su sredstva za nabavku aparata koji se koristi u svakodnevnom radu Instituta. Ovakvim ulaganjima želimo da damo konkretan doprinos jačanju zdravstvenog sistema i unapređenju uslova liječenja djece u Crnoj Gori. Vjerujemo da će ovaj aparat značajno unaprijediti dijagnostiku, olakšati rad medicinskog osoblja i doprinijeti kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti naših mališana - poručio je Ivanović.
Na značaj ove donacije ukazao je dr Velibor Majić, direktor Instituta za bolesti djece.
- Konačno smo dobili jedan savremeni aparat za dijagnostiku oštećenje sluha kod djece. To je nešto za čim smo mi vapili godinama. Dugo smo pokušavali da nabavimo ovaj aparat, ali nikada nije bilo dovoljno sredstava. Tender je konačno bio raspisan nakon donacije CEDIS-a od 30.000 eura. Uz pomoć drugih donacija u kojima su učestvovali Vojska Crne Gore, Concord Invest iz Podgorice, Skupština Crne Gore i Bajkeri dobre volje, Klinički centar je nadomjestio nedostajuća sredstva - kazao je dr Majić.
Dr Majić je istakao da će ovaj aparat olakšati proces dijagnostike sluha kako medicinskom kadru, tako i pacijentima.
- Za pojedine procedure koje radi ovaj aparat pacijenti su morali biti upućivani u regionalne centre. Pregled je sada kraći, ali i pouzdaniji. Ovo je veliki benefit za svu djecu koja imaju problem sa sluhom i ostalim problemima ravnoteže. Djeca su budućnost svake države, a ovaj aparat i naš kadar - doktorka Milena i doktor Danilo, će doprinijeti njihovom pravilnom razvoju i punom integrisanju u sistem školstva - istakao je on.
Dr Milena Pupović, spec. otorinolaringologije i supspec. audiologije u Institutu za bolesti djece dodatno je pojasnila kako će aparat funkcionisati i koji će biti njegovi benefiti.
- Ovaj aparat nam je značajno smanjio dužinu trajanja pregleda zato što se sada ispitivanje radi isključivo u prirodnom snu ili u opštoj anesteziji. Ranije nam je dva i po sata trebalo da odredimo prag sluha kod djece, sada ispitivanje završavamo za oko 45 minuta. Imamo veliki broj djece sa slušnim aparatima kod kojih nam je važno da odredimo prag sluha za svaku frekvenciju. Kroz ORL ambulantu je ove godine prošlo oko 9.000 pacijenata zakazanih pacijenata, kroz interventnu ambulantu 9.000, a kroz kabinet za audiološku njegu oko 900 djece. Od njih, skoro 10 posto je koji zahtijevaju ovu obradu. Ove godine je urađeno negdje oko 200 funkcionalnih ispitivanja sluha i nekih 900 audiometrija, što je veliki broj - saopštila je dr Pupović.
Ova značajna donacija Kliničkom centru samo je jedna od društveno odgovornih aktivnosti kojima CEDIS podržava zdravstvo u Crnoj Gori.
- Zdravstvo predstavlja jednu od primarnih oblasti kada je u pitanju društveno odgovornog poslovanja CEDIS-a. Tokom ove godine, za ovu oblast izdvojeno je više od 44.000 eura. Pored donacije Kliničkom centru Crne Gore, kompanija je donirala i 13.068 eura Bolnici „Vaso Ćuković“ u Risnu za nabavku operacione lampe, čime su stvoreni uslovi za korišćenje još jedne operacione sale, što je od posebnog značaja za pacijente i lokalnu zajednicu - naveo je izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CDIS), Vladimir Ivanović.

Institut za bolesti djece nabavio aparat za funkcionalno ispitivanje sluha

Dio Danulovgrada, koji se napaja sa dalekovoda „Slap Zete“, biće do sjutra bez struje, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
Kako je pojašnjeno u objavi na Fejsbuk stranici CEDIS-a, do nestanka struje došlo je zbog prekida užeta.&nbsp;
Bez napajanja su Slap Zete, Viš, Kujava, Potkraj Bogmilovića, Zagorak, Tunjevo, Dobro Polje, Adžin Most, Bare Šumanovića, Šobajići, Mijokusovići, motel Sokolina, manastir Ostrog, Kupinovo, Boronjina, Mandići, željeznička stanica Ostrog, Donji Rsojevići, Vinići, Mosori, Brijestovo, Sretnja i Rova.

Dio Danilovgrada do sjutra bez struje

U postrojenje trafostanice (TS) „Grad Ulcinj“ prodrla je voda, pa se tokom dana mogu očekivati prekidi u snabdijevanju električnom energijom u tom gradu, saopšteno je Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS). Iz CEDIS-a su kazali da je do prodora vode došlo usljed obilnih padavina koje su od jutros zahvatile područje Ulcinja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026141052_1b81c6690179e27594a1360411ba23810fc4ddf483cd61bc6dd3a26094b63172.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026141052_1b81c6690179e27594a1360411ba23810fc4ddf483cd61bc6dd3a26094b63172" data-rendition-name="original" width="1080" height="1331" loading="lazy" alt="voda oko trafostanice"></figure>  - Radi bezbjednosti zaposlenih i zaštite objekata CEDIS-a, ukoliko se nivo vode poveća ili nastave obilne padavine, može doći do prekida u napajanju električnom energijom za oko 7.450 korisnika koji se snabdijevaju iz ovog elektroenergetskog objekta - navodi se u objavi CEDIS-a na Fejsbuku. Kako se dodaje u saopštenju, u tom slučaju bi došlo do isključenja 35 kV kabla iz TS 110/35 kV „Kodre Ulcinj“.

Ulcinj: Voda prodrla u trafostanicu, mogući prekidi u napajanju

Centar Petnjice od juče je bez struje, a iz Opštine su uputili zahtjev da se hitno reaguje, nezadovoljni radom na mreži CEDIS-a.
- I pored toga što nijesu prisutni ekstremni uslovi, makar na potezu od trafostanice na Jaštaku do centra Petnjice, građani su ostali bez električne energije. Nedavno je održan sastanak sa ekipom iz CEDIS-a na kojem je ukazano na ovaj problem, ali se, uprkos tome, odnos nadležnih nije promijenio u smislu povećanja odgovornosti i ažurnosti. Vrlo jasno smo istakli da, ukoliko postoji problem na elektromreži na većim kvotama, nijesu naša naselja ta koja treba da budu uskraćena za struju, već da se na takozvanom rastavljaču reaguje i da se ekipe usmjere kako bi centar Petnjice dobio električnu energiju - navedeno je u sopštenju Opštine Petnjica.
Kazali su da danas, u 17 sati, imaju Međunarodni festival izvornog folklornog stvaralaštva i da će biti izuzetno nezadovoljni ukoliko električna energija ne bude obezbijeđena, jer bi se festival zbog ove nepredviđene situacije mogao odložiti.
- Još jednom upućujemo zahtjev da se hitno reaguje i da se ovakvo stanje više nikada ne ponovi. Jedan od potpredsjednika Vlade može posvjedočiti da je i on bio u „tami“ u jednom od petnjičkih lokala - zaključeno je u saopštenju.

Centar Petnjice od juče je bez struje, Opština traži hitnu reakciju

Kako bi osigurao smanjenje gubitaka na mreži i očitanost potrošnje električne energije, CEDIS nastavlja sa akcijom izmještanja mjernih mjesta i zamjene brojila kroz Projekat modernizacije mjerenja potrošnje električne energije (AMM), saopšteno je iz te kompanije.
Kako su rekli u CEDIS-u, u prosjeku godišnje izmjeste oko 1.500 mjernih mjesta, 2024. godine taj broj je bio 1.614. 
- Trenutno je u fazi pokretanja IV faze AMM projekta, vrijedne 12 miliona eura, koja će obuhvatiti 25.000 mjernih mjesta i time nastaviti smanjenje gubitaka te povećanje efikasnosti sistema - navedeno je u saopštenju te kompanije.
Do sada, u okviru tri faze, izvršena je rekonstrukcija i izmještanje velikog broja mjernih mjesta, što je dovelo do smanjenja ukupnih gubitaka u mreži sa 19,19 odsto u 2011. na 10,51 procenta krajem 2024. godine, uz očitanost preko 99 odsto.
Zakonom o energetici i Pravilima o mjerenju, korisnici su dužni da omoguće pristup mjernim uređajima radi očitavanja, provjere, zamjene, održavanja, izmještanja ili obustave isporuke električne energije. U slučaju uskraćivanja pristupa, Zakon predviđa novčane kazne od 2.000 do 10.000 eura, dok CEDIS ima zakonsko pravo izmjestiti mjerno mjesto kako bi osigurao neometan pristup.
Po istim pravilima, CEDIS je obavezan da godišnje planira izmještanje svih mjernih mjesta koja nisu dostupna.
- Izmještanje mjernih mjesta je i operativna potreba, jer doprinosi boljoj kontroli pristupa distributivnoj mreži smanjenju tehničkih i komercijalnih gubitaka, ugradnji AMM brojila koja omogućavaju napredno mjerenje, tačnosti očitavanja i povećanju naplate - zaključeno je u saopštenju.

CEDIS: Nastavlja se izmještanje mjernih mjesta i smanjenje gubitaka

Predstavnici Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) potpisali su ugovor o grantu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 329.000 eura.
Ugovor su potpisali izvršni direktor CEDIS-a, Vladimir Ivanović i šef Kancelarije EBRD-a za Crnu Goru, Remon Zakaria.
- Grant je namijenjen je pokrivanju troškova angažovanja konsultanta koji će pružiti stručnu podršku jedinici za implementaciju projekta CEDIS SCADA – Smart digitalization, uspostavljenoj unutar CEDIS-a, do završetka samog projekta - navodi se u saopštenju.
Konsultantske usluge obuhvatiće podršku u kontroli postupaka nabavke na ovom projektu, osiguravajući potpunu usklađenost sa pravilima i politikama EBRD-a u oblasti nabavki, kao i kontrolu i nadzor nad ispunjenjem svih ugovornih obaveza. Na taj način obezbijediće se transparentnost i kvalitetna realizacija projekta u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama.
Iz CEDIS-a su podsjetili da projekat SCADA – Smart digitalization predstavlja ključni korak u modernizaciji crnogorskog elektrodistributivnog sistema.
Njegovom implementacijom unaprijediće se sigurnost i pouzdanost mreže, optimizovaće se upravljanje i značajno povećati efikasnost u pružanju usluga korisnicima.
CEDIS, u saradnji sa EBRD-om, nastavlja da razvija infrastrukturu koja će omogućiti digitalnu transformaciju elektrodistribucije i doprinijeti održivom razvoju energetskog sektora u Crnoj Gori.

CEDIS potpisao ugovor o grantu sa EBRD: 329.000 eura za konsultantske usluge

U emisiji Vikend popodne Televizije E, &nbsp;donosimo raznovrstan i sadržajan program.&nbsp;
U prvom dijelu govorimo o književnosti i savremenom stvaralaštvu sa piscem, kao i šta su inspiracije i izazovi pisanja danas. Zatim se selimo u svijet tehnologije: razgovaramo sa profesorom informatike i njegovim učenikom o bavljenju robotikom, timskom radu i učešću na prestižnom takmičenju u borbi robota održanom u Abu Dabiju.&nbsp;
U završnici emisije otvaramo važnu društvenu temu sa psihološkinjom koja ima iskustvo u liječenju zavisnosti.&nbsp;
Govorimo o strahu od stigmatizacije i o tome da li se ljudi u našem društvu teže odlučuju da potraže pomoć.Naravno za kraj, pravimo ukusne i jednostavne recepte za opušteno vikend popodne sa Sandrom Manojlović!
Emisiju uređuje i vodi Luka Piperović.
Pratite nas od 17 sati na Televiziji E!

Vikend popodne na TV E: O savršemenom stvarlaštu, robotici, strahu od stigmatizacije...

Cijena rekonstrukcije magistrale od Lepenca ka Beranama, čiji je završetak obilježen proteklog mjeseca, narasla je sa početno ugovorenih 35,7 miliona na nestvarnih 56,7 miliona eura, odnosno 37 odsto više, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
- Početna cijena od 35,7 miliona nije uključivala porez na dodatu vrijednost (PDV), jer se posao finansirao kreditnim sredstvima Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD), dok se u odnosu na ukupnu uvećanu cijenu posla od 56,7 miliona na PDV odnosi oko 3,6 miliona - navodi se u saopštenju te nevladine organizacije.&nbsp;
Vlada je, kako se dodaje, dala zeleno svijetlo za uvećanje cijene i zaključenje novog aneksa, a uvećanje se obrazlaže nizom razloga, poput korekcija cijena građevinskog materijala i proizvoda, ali i dodatnih radova usljed promjene tehničkih rješenja zbog prilagođavanja stvarnom geološkom stanju na terenu i geometriji postojećeg stanja, pa je ovo još jedan posao u koji se, kako smatraju u ASP-u, ušlo na bazi faličnog i lošeg projektnog rješenja.&nbsp;
- Nije poznato da li je bilo ko od članova Vlade postavio pitanje ovolikog uvećanja, dok paralelno u javnosti postoji ozbiljna sumnja da su falični projekti postali svojevrsni „koruptivni kanal“, koji bezmalo u svakom kapitalnom projektu dovede do ogromnih kašnjenja za završetak posla, ali i uvećanja cijena i to u višemilionskim iznosima. Namjerno se rade navodna „falična“ projektna rješenja kako bi to kasnije bio osnov za uvećanja cijena - rekli su iz ASP-a.&nbsp;
U toj NVO su naveli da nije poznato ni da li je bilo ko od članova Vlade o ovim poslovima obavijestio Specijalno državno tužilaštvo (SDT), kao što je bio slučaj 2021. godine kada je tadašnji ministar kapitalnih investicija obavijestio SDT o izgradnji puta od Lubnica ka Jezerinama, sa tunelom Klisura, koji je ugovoren za 34,6 miliona, do jeseni prošle godine plaćen 62,3 miliona ili 28 miliona više.
- Ugovor za rekonstrukciju puta Lepenac – Ribarevine – Poda – Berane zaključen je oktobra 2020. godine između Uprave za saobraćaj i konzorcijuma Štrabag i Bemaks. Rok za završetak posla bio je dvije godine, ali u tom roku posao nije bio ni počet. Radovi su finalizovani tek krajem prošle godine i sa kašnjenjem od pune tri godine, a što je omogućeno aneksiranjem ugovora - navodi se u saopštenju.
Već prvim aneksom ugovora paralelno je omogućeno produženje roka izgradnje i ostavljen prostor za uvećanje cijene posla, da bi kasnije po osnovu stavke za naknadne radove, većinski zbog lošeg projektnog rješenja, posao poskupio 7,7 miliona eura plus 1,6 miliona PDV-a, a po osnovu stavke za korekciju cijena 9,6 miliona eura, plus dva miliona PDV-a.
- Stavka korekcija cijena omogućena je na osnovu kontroverznog zaključka vlade iz 2022. godine, a Akcija za socijalnu pravdu je ranije objavila da su u očiglednom konfliktu interesa menadžeri građevinskih kompanija, poput Bemaksa, Štrabaga, Tehnoputa Mne, Mehanizacije i programata, koji su prethodno od države dobili milionske poslove za kapitalne projekte, učestvovali u izradi smjernica za obračun razlike cijena zbog rasta inflacije - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su kazali da uz otvoreno zaobilaženje Zakona o javnim nabavkama i Fidic procedura, za one poslove zaključene na osnovu Fidic ugovora, a na osnovu tog i kasnijih zaključaka vlade, otvoren je put da se iz državne kase dodatno odliju, ali i dalje odlivaju, desetine miliona eura.&nbsp;
- Put od Lepenca ka Beranama jedan je od tri veća na sjeveru, koji su proteklih godina građeni ili rekonstruisani, a čije su cijene višestruko premašile početno ugovorene iznose. Tako je i cijena puta Rožaje Špiljani narasla sa 19,1 miliona, što je bila osnovna cijena ugovora, uz isključeni PDV, na 29,5 miliona eura. Kroz naknadna uvećanja na PDV od ove sume otpada 3,5 miliona - precizirali su iz ASP-a.
U toj NVO su kazali da je za tri najveća magistralna saobraćajna projekta na sjeveru države u proteklom periodu, realizovani od 2017. Do prošle godine, odnosno Lubnice Berane, Lepenac Poda i Rožaje Špiljani izdvojeno 59 miliona više od početno ugovorenih cijena tih poslova, pa bi to, kako su zaključili, morao da bude „crveni alarm“, naročito za tužilačke organe ove države.

Cijena rekonstrukcije magistrale od Lepenca ka Beranama porasla 37 odsto od prvobitne

Ministarka turizma Simonida Kordić posjetila je skijalište Kolašin 1600, koje već na početku ovogodišnje zimske sezone bilježi izuzetnu posjećenost i veoma dobre rezultate. Tokom posjete istaknuto je da je interesovanje turista za Kolašin ove zime izuzetno veliko, što potvrđuju i podaci ski-centra. - Ova zimska sezona počela je veoma dobro. Na Ski-centru Kolašin 1600 bilježi se velika posjećenost. Do sada je prodato preko 5.500 ski-karata, a u taj broj nijesu uključeni sezonski ski-pasovi, niti gosti koji dolaze, a ne skijaju. Takođe, i prvi dio godine na primorju bio je izuzetno dobar zahvaljujući novogodišnjim programima. Kada je riječ o boravišnoj taksi, zabilježeno je povećanje naplate od oko 26 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Za sada imamo sve razloge da budemo zadovoljni i nadam se da će se ovakav trend nastaviti - istakla je Kordić. Kordić je naglasila da Ministarstvo turizma intenzivno radi na uspostavljanju sistema vještačkog osnježavanja, kako bi skijališta bila manje zavisna od vremenskih prilika.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140124_d091401a76aba0974e8e9351fd9a359ac8b8f66ff1246d3616fa709aef226d8e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260117140124_d091401a76aba0974e8e9351fd9a359ac8b8f66ff1246d3616fa709aef226d8e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Simonida Kordić"><figcaption>Simonida Kordić(Photo: Media biro)</figcaption></figure>  - Ne oslanjamo se isključivo na meteorološke uslove. Tokom prethodne godine izradili smo hidrološku studiju, elaborat geodetske situacije, kao i glavni projekat za prvu fazu sistema vještačkog osnježavanja u Kolašinu, koristeći postojeću infrastrukturu uz dodatna ulaganja u još jednu kaptažu i manju akumulaciju mogao bi se uspostaviti prvi operativan sistem na ovoj stazi. Od početka rada Ministarstva radili smo na omogućavanju primjene prvih sistema ove vrste, pa su tako već instalirani topovi za vještačko osnježavanje i na Žabljaku - dodala je Kordić. Direktor Skijališta Crne Gore, Bojan Medenica, zahvalio je ministarki na posjeti i kontinuiranoj podršci Ministarstva turizma, koja je, kako je naveo, doprinijela uspješnom početku sezone.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140124_e21550c5cfabb67aef2bcfcc39d00d712d5840fa1bb4df8d652f617b1b94c6b0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260117140124_e21550c5cfabb67aef2bcfcc39d00d712d5840fa1bb4df8d652f617b1b94c6b0" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Kolašin 1600"><figcaption>Kolašin 1600(Photo: Media biro)</figcaption></figure>  - Prema našim procjenama, do sada smo imali oko 12.000 posjetilaca. Najveći broj gostiju dolazi iz Crne Gore i Albanije, kao i iz zemalja regiona. U februaru očekujemo veći broj gostiju iz Srbije i Hrvatske. Najavljene padavine početkom narednog mjeseca garantuju da će sezona trajati najmanje do kraja februara. Očekujemo jednu od najuspješnijih sezona do sada - kazao je Medenica. Zahvaljujući radu skijališta i bogatoj turističkoj ponudi, cijeli Kolašin bilježi odličnu posjećenost. Direktorica Turističke organizacije Kolašin, Zorica Milašinović, istakla je da je popunjenost hotelskog smještaja u gradu trenutno 100 odsto. - Izuzetno smo zadovoljni popunjenošću, kako hotelskog, tako i privatnog smještaja. Najveći broj gostiju dolazi iz Albanije, sa Kosova, iz regiona, ali i iz Crne Gore - kazala je Milašinović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140124_373cbd6c6aabaf445274ccf58f4929b58e51066870a5496ed65654730c0a6fef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260117140124_373cbd6c6aabaf445274ccf58f4929b58e51066870a5496ed65654730c0a6fef" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Kolašin 1600"><figcaption>Kolašin 1600(Photo: Media biro)</figcaption></figure>  Osim skijanja, posjetioci Kolašina mogu uživati i u bogatom pratećem programu. Od 12. do 18. januara održava se peti Winter Art festival, dok će sjutra u 19 časova u Centru za kulturu nastupiti Damir Urban. Na Trgu boraca otvoreno je klizalište, a u okviru prazničnog bazara svakog vikenda organizuje se muzičko-zabavni program.

Gužve na skijalištu Kolašin 1600: Prodato više od 5.500 ski-karata

Procjena sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i južnoameričkih država članica Merkosura posljednjih mjeseci se u Južnoj Americi značajno promijenila. U središtu debate više nije ekonomski značaj, već geopolitička dimenzija.
Sporazum koji se ove subote (17. januar) potpisuje u Asunsionu, glavnom gradu Paragvaja, Južnoamerikanci sada prvenstveno doživljavaju kao priliku za novo pozicioniranje u svijetu koji se rapidno mijenja.
Za to je prije svega odgovoran Donald Tramp. Američki predsjednik proizvoljno nameće carine, povlači SAD iz međunarodnih organizacija, polaže pravo na sirovine drugih zemalja i miješa se u njihovu unutrašnju politiku, na primjer u Brazilu.
U takvoj situaciji EU, kao i Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj, odlučuju da krenu suprotnim putem: oslanjaju se na saradnju, pravila i dugoročnu pouzdanost.
Da je sporazum „prije svega zbog svog geopolitičkog značaja istorijski“, zaključio je ministar finansija Brazila Fernando Hadad. Svijet se ne sme prepustiti napetostima između velikih sila, kaže on.
<h2>Strah od rastućeg američkog intervencionizma</h2>
Da je Trampov ekonomski šovinizam na kraju čak ubrzao sklapanje sporazuma EU-Merkosur, vjeruje brazilski politički analitičar Tomas Trauman. Sa obije strane Atlantika brzo se shvatilo koliko je važno pronaći nove partnere i ostaviti sumnje po strani.
Za Brazil, Urugvaj, Paragvaj i Argentinu sporazum ima i jasnu bezbjednosnu dimenziju. Vojna intervencija SAD u Venecueli i Trampove vojne prijetnje Kubi, Kolumbiji, Meksiku i drugim zemljama shvaćene su kao signal da Vašington želi da dominira hemisferom po sopstvenom nahođenju.
Upravo za Brazil, koji tradicionalno insistira na principima suvereniteta i nemješanja, sporazum dobija karakter svojevrsnog osiguranja. Istovremeno, daje bloku južnoameričkih država veću međunarodnu težinu i jača ga iznutra. Urugvajski ministar spoljnih poslova Mario Lubetkin naziva to „kvalitativnim iskorakom“ za čitav region.
Njemačko-brazilski politikolog Oliver Štinkel sporazum hvali kao dalekovidu odluku: „Evropa i Južna Amerika proširile su svoje strateške opcije.“ Time dokazuju da je i dalje moguće sklapati sporazume zasnovane na pravilima. EU i Merkosur odbacuju prisilu, proizvoljnost i pravo jačeg.
<h2>Strateške sirovine</h2>
Za Brazil je sporazum uistinu istorijski, naglašava Štinkel. Omogućava uključivanje brazilske industrije u globalne lance vrijednosti i prvi put stavlja u fokus brazilske rijetke metale – dosad potcijenjen faktor.
Brazil raspolaže sa oko 20 odsto svjetskih rezervi kritičnih minerala potrebnih za proizvodnju baterija, poluprovodnika, energetskih tehnologija i moderne vojne opreme. U fazi rastuće zavisnosti od Kine, koja do sada ima gotovo monopolsku poziciju kada se radi o tim mineralima, Brazil time postaje novi ključni igrač.
Sporazum čini Južnu Ameriku privlačnijom i daje joj veću težinu u budućim trgovinskim pregovorima, vjeruje Štinkel.
Iz čisto ekonomske perspektive, sporazum otkriva koliko su interesi EU i Merkosura asimetrični. Dok Južna Amerika, zahvaljujući ogromnim površinama, dobrom zemljištu i modernoj poljoprivredi, nudi prije svega poljoprivredne proizvode, Evropa isporučuje industrijsku robu: mašine, automobile, hemikalije i farmaceutske proizvode.
U studiji evropski ogranak brazilske Fondacije „Getulio Vargas“ (FGV) upozorava da se sporazum ne smije pogrešno shvatiti kao motor rasta za Južnu Ameriku.
- Postoji opasnost da države Merkosura ostanu zarobljene u ulozi dobavljača slabo prerađenih sirovina. Istovremeno, lokalne industrije dolaze pod pritisak zbog jake evropske konkurencije - kaže Marijana Flajšhauer, jedna od autorki studije.
Tome bi vlade država Merkosura mogle da odgovore jedino aktivnom industrijskom politikom.
<h2>Mali ekonomski efekti</h2>
Sporazum ne treba precjenjivati ni iz ekonomske perspektive, dodaje Flajšhauer. Pozitivni efekti leže prije u stabilnijim cijenama i boljim maržama nego u povećanju obima izvoza. FGV računa na dugoročni rast BDP-a od svega 0,3 do 0,5 odsto, pri čemu bi manje zemlje poput Urugvaja i Paragvaja imale nadprosječnu korist.
Trgovina sa EU je doduše manje politički nepredvidiva nego trgovina sa SAD i Kinom – ali njeni ukupni ekonomski efekti su zasad skromni.
Zbog toga je razumljivo da geopolitički aspekti trenutno dominiraju percepcijom sporazuma u Južnoj Americi. Strah da bi kontinent mogao da ser nađe između dvije sile pojačali su nova Nacionalna bezbjednosna strategija SAD, koja Latinsku Ameriku definiše kao zonu uticaja Vašingtona, ali i kineska Bela knjiga o Latinskoj Americi, u kojoj Peking prvi put formuliše ambicije moći u regionu. Sporazum EU-Merkosur sada nudi alternativu.
<h2>Prevelika očekivanja?</h2>
Da li je sporazum opterećen prevelikim očekivanjima, pita se Žoze Avgusto Fontura Košta, šef katedre za međunarodno pravo na Univerzitetu u Sao Paulu.&nbsp;
- To je pokušaj da se ograniči propast međunarodnih normi i institucionalnih temelja trgovine. Ali sam po sebi nije sposoban da preokrene opštu eroziju institucija niti da obnovi nekadašnju ulogu Evrope u odnosima sa Južnom Amerikom - rekao je Fontura Košta.
U slučaju Brazila, sporazum vjerovatno neće biti dovoljan da razbije razvojne strukture zasnovane na izvozu sirovina niti da smanji zavisnost od Kine i SAD.
Drugi aspekt naglašava Tatjana Prazeres. Državna sekretarka za spoljnu trgovinu u brazilskom Ministarstvu trgovine ukazuje na širu strategiju Brazila da proširi mrežu trgovinskih sporazuma Merkosura širom svijeta.
Tako su posljednjih godina sklopljeni sporazumi sa Singapurom i državama EFTA – Norveškom, Švajcarskom, Islandom i Lihtenštajnom.
- Trenutno radimo na sporazumu sa Ujedinjenim Emiratima i proširujemo dogovor sa Indijom. Intenzivno razgovaramo i sa Vijetnamom, Indonezijom i Kanadom - kazala je Prazeres.
Jasno je da sporazum EU-Merkosur za Južnu Ameriku predstavlja mnogo više od klasičnog ugovora o slobodnoj trgovini. Kao „instrument za proširenje strateške autonomije“ u svijetu u kojem velike sile teže hegemoniji, opisuje ga politikolog Štinkel. Ostaviti otvorene opcije – to je najbolje što Južna Amerika trenutno može da učini.

Tag: cedis