<p>Novi Odbor direktora Crnogorskog elektrodistributivnog sistema je danas, na konstitutivnoj sjednici, reizabrao <b>Vladimira Čađenovića</b> za predsjednika tog tijela, saopšteno je iz CEDIS-a.</p>
<p>Novi saziv Odbora direktora CEDIS-a čine: Vladimir Čađenović,dr<b> Vladan Radulović</b>, <b>Ćamil Kujević, Irena Vućić Popović</b>, <b>Jovan Sinanović</b> , <b>Ilija Miljanić </b>i<b> Dušan Bugarin</b>.</p>
<p>Čađenović je, podsjećaju, za izvršnog direktora CEDIS-a imenovan 12. aprila 2021. godine. Prvi put je izabran za predsjednika Odbora direktora CEDIS-a 29.marta 2024. godine</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vladimir Čađenović reizabran na funkciju predsjednika Odbora direktora CEDIS-a

<p>Povodom devet godina uspješnog poslovanja, Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) donirao je više od 13.000 eura Specijalnoj bolnici za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju „Vaso Ćuković“ u Risnu. Već drugu godinu zaredom, istakli su iz kompanije, CEDIS svoj rođendan obilježava izdvajanjem sredstava za donaciju, umjesto organizovanja proslave, ulažući &nbsp;u zajednicu u kojoj posluje.</p>
<p>- Nastavljamo sa podrškom bolnici „Vaso Ćuković“, svjesni njenog značaja za cjelokupno društvo. Vjerujemo da će izdvojena sredstva unaprijediti uslove rada zaposlenih i doprinijeti poboljšanju kvaliteta zdravstvenih usluga za pacijente. Prošle godine, u čast osmogodišnjice, CEDIS je donirao sredstva različitim institucijama s istim ciljem – stvaranjem boljih uslova za one kojima je pomoć najpotrebnija. Ovo je druga godina zaredom da, umjesto proslave, sredstva ulažemo u zdravstvo, vjerujući da će i druge društveno odgovorne kompanije slijediti naš primjer i prepoznati prioritete zajednice. Ponosan sam na svoje saradnike i našu zajedničku odluku da sredstva usmjerimo na pravu adresu - kazao je <b>Vladimir Ivanović</b>, izvršni direktor CEDIS-a.</p>
<p>Pored donacije, &nbsp;CEDIS je planirao i adaptaciju stare trafostanice sa koje se napaja bolnica „Vaso Ćuković“, sa ciljem obezbjeđivanja pouzdanijeg i kvalitetnijeg snabdijevanja električnom energijom, u vrijednosti oko 30.000 eura.</p>
<p>&nbsp;- Predviđena je zamjena srednjenaponske 10 kV opreme, uključujući srednjenaponski blok, ugradnja novih 10 kV kablovskih veza za transformator, kao i postavljanje jednožilnih kablova i izrada novih kablovskih završnica. Na niskonaponskoj strani planira se ugradnja novih blokova, koji će biti povezani sa postojećim agregatom i transformatorom, čime će se značajno povećati sigurnost i stabilnost elektroenergetskog sistema bolnice. U građevinskom smislu, planirano je uređenje trafostanice koje obuhvata i demontažu starog agregata, &nbsp;kako bi objekat u potpunosti ispunjavao tehničke propise i bio pristupačan, bezbjedan i funkcionalan za svakodnevno upravljanje i održavanje - &nbsp;naglašeno je u saopštenju.</p>
<p>Zahvalnost na ovoj vrijednoj donaciji izrazio je direktor JZU Specijalna bolnica za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju „Vaso Ćuković“, dr <b>Vlado Popović.</b></p>
<p>- Donirana sredstva omogućiće nabavku prijeko potrebne operacione lampe tipa Convelar, što je od posebnog značaja s obzirom na povećanje kapaciteta operacionog bloka. Zahvalni smo Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu koji je još jednom prepoznao značaj potreba naše ustanove. CEDIS je kompanija koja kontinuirano ulaže u zdravstvo i, pored naše bolnice, pomaže i druge zdravstvene ustanove, čime potvrđuje status jedne od najznačajnijih društveno odgovornih kompanija u Crnoj Gori. U ime pacijenata, osoblja i u svoje lično ime, još jednom upućujem veliku zahvalnost na izdvojenim sredstvima“, kazao je dr Popović.</p>
<p>Crnogorski elektrodistributivni sistem kontinuirano doprinosi unapređenju zajednice kroz projekte iz različitih oblasti. Ova donacija predstavlja samo jednu u nizu, a od početka ove godine, CEDIS je zdravstveni sistem podržao sa više od 40.000 eura - istakli su iz CEDIS-a.</p>

1250x600

1084x550

CEDIS Bolnici u Risnu donirao više od 13.000 eura

<p>Mještani dijela Rogama, Đurkovića, Vukovića i cijelih Pipera tvrde da već tri dana nemaju vodu. U saopštenju koje su jutros dostavili mediji kazali su da su se obraćali podgoričkom preduzeću Vodovod i kanalizacija koji ih je uputio na Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS). Iz te kompanije su ih, tvrde, obavijestili da je Vodovod prekoračio potrošnju struje, te da će biti isključeni sa mreže dok ne potpišu Ugovor za plaćanje struje.</p>
<p>Sa druge strane, iz podgoričkog Vodovoda tvrde da CEDIS na toj lokaciji ugrađuje brojila i da je to razlog zašto je vodosnabdijevanje ograničeno.</p>
<p>Mještani ovog dijela grada kažu da je tragikomična je situacija da građani posreduju u komunikaciji između državnih organa.</p>
<p>- Iz CEDIS-a su na upoznali da se niko iz Vodovoda DOO ne obazire na njihove pozive da se to završi hitno. Ovakav nesavjestan rad i neodgovornost ljudi koji rukovode Vodovodom je nedopustiv i krajnje bezobrazan jer nekoliko stotina kuća nema vodu već treći dan i neće je imati narednih nekoliko dana. Vodovod pritom ne vodi računa o vrućina usljed visoke temperature - navedeno je u njihovom obraćanju.</p>
<p>Zabrinjavajuća je, napominju oni, uloga gradonačelnika Glavnog grada <b>Saše Mujovića</b> "koji izgleda ne zna da se u gradskim preduzećima i službama zaposleni ne javljaju na telefone".</p>
<p>- Kako je ovaj period visoko rizičan od požara, a ovo područje veoma pogodno za nastanak i širenje požara podgorički Vodovod je nestručnim i nesavjesnim radom ugrozio živote građana tako što  sada nisu u funkciji ni hidranati za punjenje vatrogasnih vozila i nemaju se gdje dopunjavati u slučaju požara - poručili su mještani.</p>
<p>Nasuprot njima, u Vodovodu kažu da je vodosnabdijevanje sa pumpne stanice Straganica bilo uredno sve do juče ujutru kada je došlo do prekida, koje je kasnije u toku dana uspostavljeno. Situacija se, dodaju u tom preduzeću, ponovila jutros, a nakon pekida vodosnabdijevanje je stabilizovano oko 12 sati.</p>
<p>- Naše Društvo je juče, 20. juna nešto poslije devet sati dobilo informaciju da je došlo do prekida napajanja električnom energijom pumpne stanice Strganica, koje nam prethodno nije bilo najavljeno. Nakon toga, nakon uspostavljene komunikacije, dobili smo informaciju da CEDIS d.o.o. izvodi radove na ugradnji novih brojila na predmetnom lokalitetu, što je i jedini razlog zašto je obustavljeno vodosnabdijevanje – van nadležnosti našeg Društva - istakli su iz Vodovoda.</p>
<p>Juče je, tvrde, u drugom dijelu dana vodosnabdijevanje ponovo uspostavljeno, dok je u toku jutra opet došlo do prekida koje je stabilizovano oko 12 sati od kada potrošači imaju uredno vodosnabdijevanje, navode iz Vodovoda.</p>
<p>- Stručna ekipa Društva prati stanje i pripravna je 24 časa u cilju redovnog održavanja navedenog kao i cjelokupnog sistema, kako bi vodosnabdijevanje Glavnog grada bilo uredno - zaključeno je u odgovoru Vodovoda mještanima Rogama, Đurkovića, Vukovića i Pipera.</p>

Prekid vodosnabdijevanja u Piperima: Mještani optužuju Vodovod, preduzeće se poziva na radove CEDIS-a

<p>Crnogorski elektrodistributnivni sistem (CEDIS) je kroz investicione planove za ovu godinu opredijelio preko 30 miliona eura, čijom će realizacijom biti unaprijeđen elektrodistributivni sistem i postignuti zahtijevani standardi kada je u pitanju isporuka električne energije.</p>
<p>- Opredijeljena sredstva u odnosu na prethodnu godinu veća su oko šest miliona eura, što jasno govori da su planovi naše kompanije iz godine u godinu sve ambiciozniji, a radovi na elektrodistributivnoj mreži sve intezivniji i zahtjevniji - navodi se u saopštenju CEDIS-a.</p>
<p>Analiza postojećeg stanja elektrodistributivnog sistema, kao i procjena rizika realizacije, odredila je prioritetne investicione projekte za ovu godinu, kako u primarnoj, tako i u sekundarnoj mreži.</p>
<p>Realizacijom tih projekata, kako su kazali iz CEDIS-a, očekuje se ostvarivanje više pozitivnih efekata – povećanje kapaciteta u cilju priključenja novih korisnika, poboljšanje naponskih prilika, povećanje pouzdanosti i sigurnosti napajanja, kao i smanjenje gubitaka električne energije.</p>
<p>Pored investicija čiji je početak realizacije planiran za ovu godinu, nastavljaju se aktivnosti na projektima čija je priprema i realizacija počela u prethodnom periodu.</p>
<p>Upravo su takve investicione aktivnosti na šest trafostanica naponskog nivoa 35/10 kV.</p>
<p>Iz CEDIS-a su najavili da će u narednom periodu početi aktivnosti na realizaciji više značajnih investicija u primarnoj mreži, od kojih su najznačajnije izgradnja dvije trafostanice 35/10 kV Tivat 3 i Rijeka Crnojevića, kao i izgradnja 35 kV postojenja u TS 110/35 kV Buljarica – Kufin, 10 kV postrojenja u TS 110/10 kV Podgorica 7, kao i u neposrednoj blizini mHE Rijeka Mušovića.</p>
<p>- Planirana je i rekonstrukcija sedam trafostanica naponskog nivoa 35/10 kV – Tuzi, Unač, Ptič, Andrijevica, Velika Plaža 1 i 2 i Čanj, kao i rekonstrukcija postojećeg razvodnog postrojenja 35 kV Buče“, rekli su iz CEDIS-a.</p>
<p>Kompanija je u plan za ovu godinu uvrstila i nabavku kompozitnog provodnika i ovjesnog materijala za zamjenu postojećeg užeta na postojećim dalekovodima 35 kV, vrijednosti oko 1,2 miliona eura, kao i nabavku i ugradnju reklozera na dalekovodu 35 kV, vrijednosti oko 200 hiljada eura.</p>
<p>CEDIS će iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), vrijednog 35 miliona eura, finansirati realizaciju projekta uvođenja SCADA i ADMS sistema, kao i nabavku određene količine brojila novije generacije.</p>
<p>- Uvođenje SCADA i ADMS sistema predstavlja ključni korak ka modernizaciji elektrodistributivne mreže i zasigurno će značajno poboljšati pouzdanost, efikasnost i sigurnost elektroenergetskog sistema - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Iz CEDIS-a su podsjetili da je početkom decembra prošle godine Odbor direktora Svjetske banke (SB) odobrio kreditiranje za realizaciju Projekta dekarbonizacije energetskog sektora Crne Gore.</p>
<p>Implementacijom ovog projekta predviđena je zamjena sedam 35 kV postrojenja u trafostanicama 110/35 kV u postrojenjima koja su otkupljena od Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) u prethodnom periodu, kao i zamjena 36 starih transformatora prenosnog odnosa 35/10 kV novima sa smanjenim gubicima u skladu sa zahtjevima druge faze Pravilnika o ECO-Dizajnu transformatora.</p>
<p>- Sami ugovor o kreditu između SB i Ministarstva finansija je potpisan krajem prethodne godine, dok su uslovi za efektivnost zajma ispunjeni 14. februara ove godine - rekli su iz CEDIS-a.</p>
<p>Pored navedenih objekata primarne mreže, kompanija radi i na polaganju elektroenergetske infrastrukture u okviru izvođenja radova na bulevaru Jaz – Tivat, kao i na samom bulevaru kroz Tivat.</p>
<p>Prethodno je pripremljena projektna dokumentacija, a vrijednost te investicije CEDIS-a iznosi oko pet miliona eura.&nbsp;</p>
<p>Na nivou sekundarne distributivne mreže, planirane su aktivnosti na 268 projekata izgradnje novih trafostanica 10/0,4 kV, kao i ugradnju reklozera na dalekovodu 10 kV, te rekonstrukciju postojećih trafostanica 10/0,4 kV u koje će se ugraditi novi SN i NN blokovi i transformatori 10/0,4 kV, ukupne vrijednosti preko šest miliona eura.</p>
<p>- Neupitan je i nastavak daljih aktivnosti na projektu revitalizacije SN i NN mreže, pa su i u tom cilju planirana ulaganja tokom ove godine u iznosu od devet miliona eura. Ovim projektom predviđena je revitalizacija četiri 10 kV dalekovoda – Novo selo, Arbaneš, Pavino polje i Strahov do - precizira se u saopštenju.</p>
<p>Na tim elektroenergetskim objektima zamijeniće se gotovo 1,5 hiljada stubova i revitalizovati 52 trafostanice naponskog nivoa 10/0,4 kV.</p>
<p>Takođe, kako su najavili iz CEDIS-a, nastavlja se i ugradnja novih brojila i izmještanje mjernih mjesta, a u planu je i pokretanje IV faze AMM projekta u koji će se uložiti oko 12 miliona eura.</p>

Ambiciozni investicioni planovi CEDIS-a i za ovu godinu

<p>Crnogorski elektrodistributivni sistem donirao je Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore 30.000 eura za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha "Eclipse - 25".</p>
<p>Na ugovor o donaciji, kako je precizirano u saopštenju, potpis su stavili direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema<b> Vladimir Ivanović </b>i direktor Kliničkog centra Crne Gore <b>Aleksandar Radović</b>.&nbsp;</p>
<p>Ivanović je rekao da potpisivanje ugovora sa Kliničkim centrom Crne Gore predstavlja nastavak tradicionalne saradnje sa najznačajnijom zdravstvenom institucijom u zemlji.&nbsp;</p>
<p>-- Posebno nam je drago što su sredstva dodijeljena baš Institutu za bolesti djece jer je naš ovogodišnji fokus kroz društveno odgovorno poslovanje usmjeren na pomoć najmlađima. Briga o djeci je najvažnija obaveza svih nas, zato sam danas jako ponosan jer vjerujem da će ova donacija umnogome pomoći našim mališanima, ali i osoblju Instituta koje će dobiti savremeni aparat koji pruža sve mogućnosti ispitivanja sluha, te na taj način pružiti kvalitetniju njegu i svjetliju budućnost za naše najmlađe - istakao je Ivanović.</p>
<p>Radović je rekao da su zahvalni CEDIS-u na još jednoj vrijednoj donaciji, koja će značajno unaprijediti dijagnostičke kapacitete najmlađih pacijenata.&nbsp;</p>
<p>- Novi aparat omogućava savremeno i precizno ispitivanje sluha kod djece različitog uzrasta, što je od izuzetne važnosti za rano otkrivanje i liječenje poremećaja sluha. Kontinuirana podrška koju dobijamo od CEDIS-a potvrđuje njihovu posvećenost zajednici, a posebno radu sa najmlađima. Upravo su ovakve inicijative ono što doprinosi unapređenju zdravstvene zaštite koju pružamo i samim tim unaprjeđenju života građana i razvoju zajednice - poručio je Radović.</p>
<p>CEDIS je, kako se navodi u saopštenju, ranije bio potpisnik četvorogodišnjeg sporazuma sa Kliničkim centrom čija je vrijednost iznosila 100.000 eura.&nbsp;</p>
<p>- Sredstva su raspoređena u skladu sa godišnjim potrebama KCCG, pa su donacije utrošene za izgradnju "Baby friendly" odjeljenja na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, nabavku pedijatrijskog kardiološkog ultrazvuka za potrebe Instituta za bolesti djece, špric pumpi za potrebe Klinike za anesteziju, zatim za adaptaciju Klinike za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju, kao i nabavku stacioniranih ultrazvučnih aparata za potrebe Centra za RTG dijagnostiku - precizirali su iz CEDIS-a.</p>

CEDIS donirao 30.000 eura Institutu za bolesti djece KCCG za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha

<p>Dio Podgorice preko Morače je bez struje zbog ispada KB “Blok 6 B2” iz TS PG 4.</p>
<p>Kako je saopšteno iz CEDIS-a, bez napajana električnom energijom su: ruske kule i zgrada pored njih, zgrada preko puta nekadašnjeg restorana New York, zgrade na uglu ulica Đoka Miraševića i Dalmatinske, naselje preko puta Bazara (Ul. Dalmatinska), dio Momišića - ulica 18. jula i preko puta Hrama.</p>
<p>- Ekipe su na terenu - naveli su iz CEDIS-a na Fejsbuk stranici.</p>

Dio Podgorice bez struje, ekipe CEDIS-a na terenu

<p>U Crnoj Gori je, nakon višegodišnjih priprema, u toku realizacija projekta uvođenja SCADA i ADMS sistema, u cilju poboljšanja pouzdanosti i bolje usluge u isporuci električne energije korisnicima, kao i smanjenja gubitaka na mreži. Oni podrazumijevaju daljinsko upravljanje mrežom i nadzor nad svim trafostanicama iz Dispečerskog centra, saopšteno je iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CEDIS).</p>
<p>Kako kažu u toj kompaniji, implementacija SCADA (Supervisory Control and Data Acquisition) i ADMS (Advanced Distribution Management System) sistema predstavlja ključni korak ka modernizaciji elektrodistributivne mreže.</p>
<p>SCADA omogućava daljinsko upravljanje, praćenje i automatizaciju distribucije električne energije, dok ADMS uključuje upravljanje tokovima energije i integraciju obnovljivih izvora. Ovi sistemi zajedno značajno poboljšavaju pouzdanost, efikasnost i sigurnost elektroenergetskog sistema.</p>
<p>U CEDIS-u podsjećaju da je planiranje primjene SCADA sistema u Crnoj Gori počelo 2010. godine, kada je fokus bio na analizi ključnih problema, poput visokih tehničkih gubitaka i ograničene mogućnosti upravljanja. Zbog složenosti projekta, čija je implementacija veoma zahtjevna, donedavno nije bilo velikih pomaka.</p>
<p>- Aktivnosti na realizaciji tog projekta su intenzivirane 2021. godine, Regulatorna agencija za energetiku je početkom 2022. godine odobrila investiciju, a zahvaljujući podršci Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u posljednje dvije godine napravljen je ključni iskorak koji je rezultirao potpisivanjem Ugovora o finansiranju ovog projekta 27. 01. 2025. godine - navedeno je u saopštenju CEDIS-a.</p>
<p>SCADA i ADMS sistem omogućavaju prikupljanje podataka u realnom vremenu sa svih vitalnih djelova mreže, automatsku identifikaciju kvarova i brže uspostavljanje ponovnog napajanja korisnika. Takvo upravljanje resursima smanjuje vrijeme prekida u napajanju korisnika električnom energijom.</p>
<p>- Koliko je značajna SCADA pokazalo se 2023. godine, kada je CGES uveo taj sistem u 16 trafostanica (“Budva”, “Ulcinj”, “Bar”, “Tivat”, “Herceg Novi”, “Cetinje”, “Virpazar”, “Podgorica 1”, “Danilovgrad”, “Nikšić 1”, “Pljevlja 1”, “Berane”, “Mojkovac”, “Lastva”, “Ribarevine”, ”Brezna”) i omogućio daljinski nadzor i upravljanje 35 kV izvodima u njima, koji su u vlasništvu CEDIS-a. Već su vidljivi prvi benefiti, naročito u dijelu povećanja pouzdanosti u distribuciji električne energije. Dodatno, postavljeni su temelji za dalju digitalizaciju i automatizaciju mreže - ističu u CEDIS-u.</p>
<p>Kako objašnjavaju, ADMS sistem je softversko rješenje koje omogućava centralizovano upravljanje elektrodistributivnim sistemima. Njegove ključne funkcionalnosti uključuju optimalno upravljanje energijom jer pruža alate za optimizaciju rada mreže, efikasnije upravljanje i smanjenje gubitaka. Omogućava, takođe, simulaciju različitih scenarija i podršku u donošenju odluka, integraciju obnovljivih izvora energije (olakšava integraciju solarnih panela, vjetroturbina i drugih obnovljivih izvora u mrežu). ADMS prati stanje mreže u realnom vremenu, smanjujući rizik od kvarova i havarija.</p>
<p>Prednosti ovog sistema za građane su, navode, što operatori imaju detaljan uvid u stanje mreže i mogu brzo donositi odluke, kao i što automatizacija procesa smanjuje potrebu za ručnim intervencijama. Povećava se i stabilnost mreže i smanjuje mogućnost prekida u isporuci električne energije.</p>
<p>- U skladu sa proklamovanim ciljevima Vladine politike, ovaj sistem podržava postizanje ciljeva održivog razvoja kroz bolje upravljanje obnovljivim izvorima energije - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Realizacija ugovorene nabavke SCADA i ADMS sistema preko Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) obuhvata pripremu tehničke dokumentacije i objavljivanje međunarodnog tendera.</p>
<p>CEDIS je, kažu u kompaniji, u saradnji sa EBRD-om, već izradio detaljnu tehničku specifikaciju za opremu i softver. Tender za nabavku opreme i usluga objaviće se na međunarodnom nivou, a odluka i sva dalja procedura odvijaće se po pravilima EBRD.</p>
<p>- Sektor za održavanje 20 kV i 35 kV CEDIS-a učestvuje u realizaciji investicionog projekta “Priprema trafostanica za implementaciju SCADA sistema“ koji podrazumijeva radove na zamjeni mikroprocesorskih zaštitnih releja (35kV i 10kV strana) , vakuumskih prekidača 35kV i 10kV i ožičenja sekundarnih veza u ćelijama 35kV i 10kV, kao i radove na rekonstrukciji razvoda sopstvene potrošnje i dogradnji AKU baterija, te nabavku i montažu ispravljača, funkcionalno ispitivanje ugrađene opreme i izradu projekata izvedenog stanja - kažu u CEDIS-u.</p>
<p>Dodaju da ovaj projekat se realizuje u tri faze, od kojih je prva faza uspješno završena i ista je obuhvatila radove na modernizaciji elektrodistributivne infrastrukture, uključujući zamjenu zastarjele opreme, rekonstrukciju sekundarnih veza i ugradnju novih sistema zaštite i upravljanja. Tokom te faze obuhvaćena je 21 trafostanica, a ukupna vrijednost investicije iznosila je više od 1,2 miliona eura.</p>
<p>- Druga faza uključuje nastavak modernizacije 19 trafostanica. Radovi na pet trafostanica obuhvatili su zamjenu prekidača, mikroprocesorskih zaštitnih releja, kao i zamjenu dotrajalih strujnih i naponskih transformatora, a ukupna vrijednost ove investicije iznosila je nešto manje od 140 hiljada eura. Navedeni radovi su u dvije trafostanice završeni tokom 2023. godine kroz Projekat održavanja - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Radovi na deset trafostanica u okviru druge faze, čija procijenjena vrijednost iznosi preko 1,5 miliona eura, treba da se realizuju do kraja ove godine. U CEDIS-u kažu da će se priprema preostale dvije trafostanice za uvođenje SCADA sistema realizovati kroz investicioni projekat rekonstrukcije ovih objekata.</p>
<p>- Aktivnosti u okviru treće faze pripreme trafostanica za implementaciju SCADA sistema, koja obuhvata 20 trafostanica, planirani su za 2026. godinu. Procijenjena vrijednost nabavke materijala i opreme za realizaciju ovog projekta iznosi oko 2,2 miliona eura, što jasno ukazuje na složenost projekta i obim aktivnosti koje CEDIS sprovodi u cilju implementacije SCADA i ADMS sistema - zaključeno je u saopštenju.</p>

CEDIS: Daljinsko upravljanje mrežom i nadzor nad svim trafostanicama za efikasniji elektroenergetski sistem

<p>Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u cilju podrške razvoja energetskog sektora Crne Gore, odobrila je Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) kredit u iznosu od 35 miliona eura za uspostavljanje novog SCADA/ADMS sistema (Napredni sistem za upravljanje distributivnom mrežom) i nabavke novih multifunkcionalnih brojila, naveli su u saopštenju iz CEDIS-a, ističući da projekat ima za cilj da iskoristi grant iz Investicionog okvira Evropske unije za zapadni Balkan u iznosu od 5 miliona eura.</p>
<p>SCADA sistem će, dodaju, omogućiti praćenje i kontrolu srednjenaponske distributivne mreže u realnom vremenu, dok je ADMS napredna platforma koja optimizuje upravljanje i rad elektrodistributivnog sistema. „Pametna“ brojila omogućiće korisnicima da efikasnije prate i upravljaju potrošnjom električne energije, smanjujući gubitke i poboljšavajući pouzdanost.</p>
<p>- Ovaj projekat će, između ostalog, doprinjeti smanjenju tehničkih gubitaka za 10 odsto u odnosu na postojeći iznos gubitaka u distributivnom sistemu, kao i smanjenju prekida u napajanju električnom energijom za oko šest puta, takođe omogućiće integraciju novih obnovljivih izvora energije u mrežu, te povećati nivo sajber bezbjednosti. Zamjena dosadašnjeg sistema upravljanja distribucijom će konačno rezultirati poboljšanim kvalitetom života stanovništva i optimizacijom poslovanja CEDIS-a. Ovaj kredit će dodatno podržati uvođenje „pametnih“ brojila u skladu sa evropskim i standardima Evropske energetske zajednice - ističu u saopštenju. </p>
<p>Ugovor o kreditiranju potpisali su <b>Remon</b> <b>Zakaria</b>, šef EBRD-a za Crnu Goru, <b>Vladimir</b> <b>Ivanovic</b>, izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema – CEDIS-a i <b>Ivan</b> <b>Bulatovic</b>, izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore.</p>
<p>Remon Zakaria, šef EBRD-a za Crnu Goru rekao je da ovaj projekat označava značajan korak naprijed ka digitalizaciji sistema distribucije električne energije u Crnoj Gori, doprinoseći povećanju njegove pouzdanosti i efikasnosti, kao i otvaranju puta za integraciju obnovljivih izvora energije.</p>
<p>- Građanima Crne Gore biće obezbijeđeno pouzdanije snabdijevanje električnom energijom, dok će benefiti za CEDIS biti značajno smanjenje tehničkih gubitaka i mogućnost za brzo otkrivanje i otklanjanje tehničkih kvarova – naglasio je Zakaria.</p>
<p>Izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema – CEDIS, Vladimir Ivanović, kazao je da je ova značajna investicija dokaz naše posvećenosti unapređenju energetske infrastrukture Crne Gore i njenom usklađivanju sa savremenim tehnološkim i ekološkim standardima. </p>
<p>- SCADA/ADMS sistem će unaprijediti način na koji upravljamo distributivnom mrežom, omogućavajući nam da poboljšamo pouzdanost i efikasnost napajanja električnom energijom, uz smanjenje gubitaka energije i poboljšanje kvaliteta usluga za sve naše korisnike. Pored navedenog, uz „pametna” brojila korisnici će imati brojne prednosti, kao što su detaljno praćenje i optimizacija potrošnje, odnosno štednja električne energije, što doprinosi energetskoj efikasnosti - istakao je Ivanović. </p>
<p>Dodaju da projekat ne samo da jača operativnu funkciju CEDIS-a već i podržava šire ciljeve energetske tranzicije Crne Gore, omogućavajući integraciju obnovljivih izvora energije i usklađivanje sa standardima zelene tranzicije EU. </p>
<p>- Veoma cijenimo snažnu i produktivnu saradnju sa EBRD-om, čija je podrška bila ključna u ostvarivanju ove strateške prekretnice. Zajedno postavljamo mjerila za savremena energetska rješenja i stvaramo osnovu za održiviju i otporniju energetsku budućnost - navodi se u saopštenju. </p>
<p>Osnovna djelatnost CEDIS-a, kako su naveli, je distribucija električne energije, a upravlja distributivnom mrežom do naponskog nivoa 35 kV i u stoprocentnom je vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić. </p>
<p>- Od 2006. godine, EBRD je finansirala realizaciju 94 projekta u Crnoj Gori, u koje je ukupno uloženo 906 miliona eura. Prioriteti EBRD-a za Crnu Goru su konkurentnost, zelena tranzicija i dalja integracija u regionalna i globalna tržišta - zaključuju u saopštenju. </p>

CEDIS: EBRD odobrio Crnoj Gori kredit od 35 miliona eura za uspostavljanje novog SCADA/ADMS sistema

<p>Zbog planiranih radova na mreži, u srijedu, 22. januara bez struje će ostati više crnogorskih gradova, saopšteno je iz CEDIS-a.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;<b>Podgorica &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</b></p>
<p>-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Raći, Ubalac, Momče, Kržanja, Pikalj, Lokve, Brezovice, Stravče, Kastrat, Ulica II sandžačke brigade, dio Ulica Španskih boraca, dio ulica Žikice Jovanovića Španca, Ulica Koste Raćina, dio naselja preko Ribnice, Ulice Igmanska, Kadinjače, Triglavska, Plavska, Vardarska, dio naselja oko otpada Toskić preko rijeke Ribnice, Gola Strana, Begova Glavica, naselje Central Point, Arsenija Boljevića, Marka Radovića</p>
<p>-u terminu od 8:30 do 14:00 sati: Ulica Kozaračka i Zmaj Jovina</p>
<p>-u terminu od 9:00 do 15:00 sati: Ulica 4.Jula i Ulica vladike Visariona Borilovića i pumpa</p>
<p>&nbsp;<b>Podgorica/Tuzi&nbsp;</b></p>
<p>-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Akšabanovići, Vulevići, Gornji i Donji Milješ, Tuški Rogami, Krševo, Gurec, Kuće Rakića, naselje oko groblja, dio Kakaricke gore, Omerbožovići, Dinoša, Planinica, Ljuljanovići, Stanaj Adžaj, Trgaja, dio oko Cijevne, Pikalje, Prifte i Selište</p>
<p>&nbsp;<b>Tuzi &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</b></p>
<p>-u terminu od 9:00 do 15:00 sati: škola Tuzi i naselje oko Škole</p>
<p><b>Danilovgrad &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</b></p>
<p>-u terminu od 7:00 do 15:00 sati: Ždrebaonik, Ministarstvo odbrane (Taraš), Vučica, Počijevka, Kruščica, Sige, Ljututuk, Jama Žarića, Klanica, Farma koka, Šabov Krug, Donje Selo, Gorica, Međice, &nbsp;Potkraj Šaranovića (kratkotrajna isključenja)</p>
<p>-u terminu od 7:00 do 15:00 sati: Slatina, Dolovi Kovački, Poljica, Ivanj Uba, Topolovo, Borov Do, Jablan, Bzo, Studeno, Luke, Jelenak, Kula Lakića, dio Filendara, dio Komunice, dio Vučice<b>&nbsp;</b></p>
<p><b>Nikšić &nbsp;&nbsp;</b></p>
<p>-u terminu od 8:00 do 14:00 sati: Nikčević Brlja, Kapino Polje, Vitalac, Štedim, Kočani, Krupac, Crnodoli, Poklonci Vodovod</p>
<p>-u terminu od 10:30 do 11:00 sati: Glibavac, Rastovac, Vidrovan, Gornje Polje, Orah, Šipačno, Pišteta, Dubrave, Lipova Ravan, Jasenovo Polje, Praga</p>
<p>-u terminu od 9:00 do10:00 sati: Dragovoljići</p>
<p>-u terminu od 9:30 do 10:30 sati: Zagrad</p>
<p>-u terminu od 9:00 do 10:15 sati: dio Brezovika posle Bolnice, Miločani, Zavraca, Sjenokosi, Brod, Gornje Polje, Mali Brezovik, Vidov Potok, Vir, Šume, Prisoja, Vrzipov Do, Presjeka, Čeline, Srijede&nbsp;</p>
<p><b>Budva &nbsp;</b></p>
<p>-u terminu od 13:00 do 14:00 sati: dio naselja Boreti</p>
<p>-u terminu od 14:00 do 15:00 sati: dio naselja Boreti &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p>
<p>-u terminu od 11:00 do 13:00 sati: dio naselja Zavala Harmonija &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p>
<p>-u teminu od 9:00 do 10:00 saati: dio naselja Ivanovići- Bečići</p>
<p>-u terminu od 10:00 do 11:00 sati: hotel Splendid<b>&nbsp;</b></p>
<p><b>Bar &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</b></p>
<p>-u terminu od 7:30 do 15:00 sati: Agroeksport</p>
<p>-u terminu od 9:00 do 12:00 sati: korisnici u okolino Vojvođanke&nbsp;</p>
<p><b>Ulcinj &nbsp;&nbsp;</b></p>
<p>-u terminu od 8:00 do 14:45 sati: Zoganje, Briska Gora, Darza, Sveti Đorđe, Sutjel, Ćurke</p>
<p>-u terminu od 8:00 do 12:00 sati: dio centra Donjeg Štoja oko Maraševe ulice</p>
<p>-u terminu od 9:30 do 12:00 sati: dio naselja Totoši kod autobuske stanice, dio ulice braće Frašeri</p>
<p>-u terminu od 7:30 do 15:00 sati: Krute raskrsnica; Vladimirske Krute; Krute Duraku; Kamenički Most; Mrkovsko Polje &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p>
<p><b>Kotor &nbsp;&nbsp;&nbsp;</b></p>
<p>-u terminu od 9:00 do 13:00 sati: Popova Ulica-Radanovići, Grbalj -područje ispod tunela Vrmac</p>
<p>-u terminu od 11:00 do 15:00 sati: Jugodrvo-Radanovići, Kavač -centar</p>
<p>-u terminu od 8:00 do 16:00 sati: Kovači, Glavatičići, Višnjeva, Zagora, Platamuni, Trsteno, Krimovice, Jugodrvo, Radanovići -do škole Donja Sutvara, Vranovići, Lješevići, Bigova</p>
<p><b>Herceg Novi &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</b></p>
<p>-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Sitnica, Beko, RSS Promonte</p>
<p><b>Mojkovac &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</b></p>
<p>-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Radnik (izvod prema Vatrogasnom domu), Donji Lepenac, Siga, Krstac-Šundek, Jakovići, Pobrsijevići, Slatina, Stričine, Jokići, Gojakovići, Bistrica, mHE Ljevak, Kaludra, Gostilovina, Ravnjak, Crna Poda, Dobrilovina, Zaboj, Crvena lokva</p>
<p>-u terminu od 8:00 do 13:00 sati: Jakovići, Gojakovići</p>
<p><b>Kolašin&nbsp;</b></p>
<p>-u terminu od 8:00 do 16:00 sati. Andrijevo, Cerovica, Jasenova, Međuriječje, Rovca, Velje Duboko, Liješnje, Trmanje, Svrke, Selišta, Moračko Trebaljevo, Bojići</p>
<p>-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Bare, Drijen, Đuđevina, Petrova Ravan, Podi, Raičevine, Sela, Smira, Sreteška Gora, Ulica, Uljari</p>
<p><b>Bijelo Polje &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</b></p>
<p>-u terminu od 9:00 do 16:00 sati: Ribarevine, Zaton-stara škola, Zaton-Klinac, Njegnjevo-staro selo, Dobrakovo, Ravna rijeka, Crhalj, Radulići, Ostrelj, Ribarevine, Ostrelj, Ramčina, Zaton, Kruševo, Pripčići, Medanovići (dio naselja prema Gimnaziji), Cerovo, Gimnazija, Babića brijeg, Zaimovića livade, Rijeka, Novi tržni centar, Ćukovac, Gornja Lipnica, Lješnica, Banje selo, Žurena, Brestovik, Pašića polje, Laholo, Kaševari, Kostići, Potoci, Dubovo, Brzava, Femića krš, Prijelozi, Zagrad, Cerovići, Čokrlije, Rajkovići, Biokovac, Krstače, Pavino polje, Mahala, Bijeli potok, Kovren Vergaševići, Gorice, Bliškovo, Slatka, Stožer, Grab, Grubješići, Kičava</p>
<p><b>Berane&nbsp;</b></p>
<p>-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: Zaostro,Crljevine,Skakavac,Lukavica,Štitari,Bubanje,Rujišta,Izbjeglička naselja Kips, Rudeš 1 i 2,dio naseljaTaluma</p>
<p>-u terminu od 12:00 do 13:00 sati: Hemijska industrija Polieks, Sela:Babino,Dragosava, Zagrađe, Dio sela Goražde</p>
<p><b>Andrijevica &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</b></p>
<p>-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: dio sela Božiće</p>
<p><b>Petnjica</b></p>
<p>-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: dio sela Trpezi</p>
<p>-u terminu od 12:00 do 13:00 sati: Kompletno područje- Opštine Petnjica</p>
<p><b>Gusinje</b></p>
<p>-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: selo Izvori</p>
<p><b>Rožaje &nbsp;</b></p>
<p>-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: selo Vuča</p>
<p>Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni<i>.</i></p>

CEDIS: Više crnogorskih gradova u srijedu bez struje

<p>Asfaltiranje prve dionice Bulevara Tivat – Jaz nastavili smo danas - tačno godinu dana od početka realizacije ovog projekta - saopštio je koordinator za niskogradnju u Bemax-u Petar Leković.</p>
<p>On je, gostujući u Budilniku na Televiziji E, precizirao da je ovaj Bulevar podijeljen na devet dionica, te da se trenutno radovi izvode na njih sedam - tj na 13.5 kilometara od ukupno 16.5.</p>
<p>- Radovi su podijeljeni u dvije grupe: na grupu asfalterskih &nbsp;koji se izvode u dužini od nekih pet kilometara i grupu zemljanih radova: tj radova na iskopima, nasipima, instalaterskim i armirano-betonskim radovima u dužini od nekih osam kilometara - pojasnio je Leković.</p>
<p>Asfalterski radovi podrazumijevaju, kako je rekao, pripremu tampona, izradu ivičanjaka i samu izradu asfalta.&nbsp;</p>
<p>Sa izradom asfalta su, kaže, počeli 28. oktobra 2024. godine, a u Bemax-u, kao firmi koja se dugo bavi ovim poslom, nijesu baš prezadovoljni jer su očekivali da će asfalt na prvoj dionici biti završen mnogo ranije. To, kako je saopštio Leković, nije bilo moguće jer se od početka radova susrijeću sa velikim brojem problema.</p>
<p>- Od početka radova se susrijećemo sa velikim brojem problema, a najvažniji od njih su izmiještanje CEDIS-ovih postojećih instalacija, izmiještanje postojećeg Regionalnog vodovoda, kao i izrada novoprojektovanog Regionalnog vodovoda - kazao je on.</p>
<p>Na ostalim dionicama gdje se trenutno izvode zemljani radovi, instalaterski radovi, armirano-betonski radovi, kaže da takođe imaju slične probleme kao što su izmiještanje postojećih instalacija koje su u vlasništvu Vodovoda Kotor, pogotovo na četvrtoj i petoj dionici. Ti problemi, podvlači on, direktno utiču na dinamiku izvođenja radova, a kako je poručio, bilo bi poželjno da se što prije riješe kako bi na tom dijelu intenzivirali radove i nastavili u punom ritmu.</p>
<p>- Što se nas tiče, mislimo da prvih pet kilometara, gdje se trenutno izvode asfalterski radovi, ćemo u naredna dva - do dva i po mjeseca imati i lijevu i desnu kolovoznu traku kod asfalta - naveo je Leković.</p>
<p>Ugovoreni rok radova je tačno dvije godine.</p>
<p>- S obzirom da smo počeli 15. januara 2024. godine a ugovoreni rok je tačno dvije godine - radovi bi trebalo da se završe 15. januara 2026. godine - rekao je Leković.&nbsp;</p>
<p>Istakao je da saobraćaj svakako da utiče na dinamiku izvođenja radova.</p>
<p>- S obzirom da se radi o možda najfrenkvetnijoj saobraćajnici u Crnoj Gori. Trudimo se da postojeći asfalt zadržimo koliko je najduže moguće kako bi ljudi mogli da funklcionišu po asfaltu se ne voze po makadamu. To ima uticaja na dinamiku rada, ali na to smo bili spremni od samog početka. Imamo iskustva sa ovakvim saobraćajnicama. Tako da ćemo se potruditi da to ne bude uticaj na krajnji datum završetka radova – dodao je Leković.</p>
<p>On je ocijenio da će se završetkom ove saobraćajnice svakako rasteretiti saobraćaj, ali i dodao da to neće imati puni smisao bez izgradnje obilaznice oko Budve i nastavka bulevara kroz Tivat.</p>
<p>- Svakako da završetkom ove saobraćajnice će se rasteretiti saobraćaj u ovom dijelu, ali bez izgradnje obilaznice oko Budve i nastavak bulevara kroz Tivat ova saobraćajnica neće imati puni smisao, ali to su koraci neki. Završetkom izgradnje ovog bulevara nadamo se da će ubrzo nastaviti izgradnju Bulevara kroz Tivat i izgradnju zaobilaznice oko Budve da ova saobraćajnica dobije puni smisao - kazao je Leković.</p>
<p>Projektom ove rekonstrukcije je predviđena izgradnja saobraćajnice sa po dvije saobraćajne trake ali i razdjelnim ostrvom širine dva metra. Na trasi je planirano da bude izgrađeno 12 kružnih tokova i pet trokrakih raskrsnica na mjestima ukrštanja sa lokalnim saobraćajnicama. Za trenutni obim posla uključeno je, kaže Leković, preko 100 jedinica mašina: uključujući kamione, bagere, male mašine i asfalterske mašine.&nbsp;</p>
<p>- Više od 60 radnika radi na instalaterskim radovima i armirano-betonskim radovima. U slučaju da se poveća obim posla, tj da se blagovremeno riješe problemi koje imamo kao što su izmiještanje CEDIS-ovih instalacija i instalacija Vodovoda Kotor, imamo mogućnost da povećamo i broj mehanizacije kao i ljudske resurse. To sve prati stručno tehničko osoblje koje ovaj posao završava kako treba i na vrijeme - zaključio je Leković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpNjjkH0lBAg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nastavljeno asfaltiranje prve dionice Bulevara Tivat – Jaz, radovi se trenutno izvode na 13.5 kilometara

<p>Ovako izgleda čovjek koji zna da je "zaslužio" priznanje! Zna da ovo nije kupljena nagrada, i vjeruje da niko nije vidio da mu je uručio lično <b>Stipe Mesić</b>, naveo je na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza <b>Petar Odžić</b>, reagujući na nedavnu dodjelu nagrade za "naj menadžera" predsjedniku Odbora direktora EPCG <b>Milutina Đukanovića.</b></p>
<p>Dupla negativna mišljenja, milioni i milioni &nbsp;novog zaduženja, samo su, navodi Odžić, kap u moru uspjeha koje je ovaj čovjek ostvario.</p>
<p>- Ne daj se Milutine, ti si taj koji je određen da "gura" sa &nbsp;ovim peharom &nbsp;ili oskarom u nove pobjede! Dostojan! - dodaje Odžić.&nbsp;</p>
<p>Podsjećamo, Đukanović je u Sarajevu primio „Zlatnu plaketu – Evropski najmenadžer &amp; najkompanija, samo dan nakon što je Vlada Crne Gore odobrila novo zaduženje kompanije od 50 miliona eura zbog obustave rada Termoelektrane Pljevlja.</p>
<p>- PS. Ovako su naši stari, sa bocom rakije, ispraćali prisutne sa sahrane, ne bilo primijenjeno na Elektroprivredu i daleko se kazalo - zaključio je Odžić.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOdzicPetar%2Fstatus%2F1941614016226537751&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/>
&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdukanovic-nagraden-u-sarajevu-dok-se-epcg-zaduzuje-50-miliona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Odžić: Dupla negativna mišljenja, milioni i milioni novog zaduženja, samo su kap u moru uspjeha koje je direktor EPCG ostvario

<p>Ukrajinska protivvazdušna odbrana neutralisala je tokom noći 117 od ukupno 157 dronova koje je lansirala Rusija, saopštile su Vazduhoplovne snage Oružanih snaga Ukrajine.</p>
<p>U saopštenju se navodi da su ruske snage lansirale na Ukrajinu četiri navođene rakete S-300 iz ruske Kurske oblasti, kao i 157 dronova različitih tipova.</p>
<p>Ističe se da su ruski dronovi tokom noći pogodili 19 lokacija, prenio je Ukrinform.</p>
<p>Ruska vojska je izvela više napada dronovima na spasioce u Harkovu i Hersonu koji su otklanjali ruševine ostale nakon ruskog granatiranja, saopštila je ukrajinska Služba za vanredne situacije na Fejsbuku /Facebook/.</p>
<p>- Noću je neprijatelj napao Harkov koristeći bespilotne letelice. Nakon što su spasioci stigli na mjesto razaranja, Rusi su ponovo napali. Oštećena je vatrogasna cistijerna - navodi se u izvještaju, prenosi Tanjug.</p>
<p>Državna služba za vanredne situacije je potvrdila da nije bilo povrijeđenih jer su vatrogasci na vrijeme otišli u sklonište.</p>
<p>U Hersonu je jutros, nakon ruskog granatiranja izbio požar na benzinskoj pumpi, a ruske snage su ponovo napale vatrogasce koji su gasili požar.</p>
<p>Načelnik vojne uprave Zaporoške oblasti Ivan Fedorov rekao je da je jedna osoba povrijeđena u ruskom napadu dronovima na Zaporožje na jugoistoku Ukrajine.</p>
<p>On je objavio na Telegramu da su u napadima šest ruskih dronova tipa "šahid" oštećena skladišta i poljoprivredna mehanizacija, kao i privatno preduzeće.</p>
<p>Serija eksplozija čula se tokom noćnog napada dronima u Zaporoškoj oblasti.</p>
<p>U noćašnjem ruskom vazdušnom napadu dronovima na Harkov povrijeđene su jedna žena i tromjesečna beba, objavio je na Telegramu šef Harkovske oblasti Oleg Sinegubov.</p>
<p>Ruske snage izvršile su tokom protekle noći masovni vazdušni napad dronovima i na Kijevsku oblast, u kojem su ranjene tri osobe, oštećene brojne zgrade i automobili, a prijavljeno je i nekoliko požara.</p>

Ukrajina tokom noći oborila 117 od 157 ruskih dronova

<p>U Grčkoj se osjećate kao gost, na Jadranu sve češće kao novčanik na dvije noge, saglasila se grupa turistu koju je novinarska ekipa Al Džazire sreli na proputovanju prema grčkom otoku Krf, a išli su s dva automobila iz Zagreba, te se kratko zadržali i u Sarajevu. Iako nisu svi iz Hrvatske, obje porodice godinama žive u glavnom hrvatskom gradu, te su navikli ljetovati u Istri, Crikvenici i drugim mjestima sjevernog Jadrana. Kažu da su prošle godine probali Jonsko more, putujući najprije na jug Albanije, a zatim i u grčki grad Pargu.</p>
<p>- Jednom kad probate Grčku, teško ćete se vratiti ljetovanju u Hrvatskoj. Moguće da se to u našoj zemlji namjerno radi, jer je valjda lakše primiti dvoje turista i uzeti im po 1.000 eura, nego petoro i uzeti po 400 - kazao je Danijel, otac dvije djevojčice, stanovnik Zagreba koji tu živi još od studija.</p>
<p>Supruga Teuta, Albanka porijeklom iz Sjeverne Makedonije, kaže da ga je jedva nagovorila da probaju Grčku.</p>
<p>- Mi smo kao djeca, tokom rata, morali promijeniti destinaciju, i umjesto u Crnu Goru ili Hrvatsku, na ‘naše more’, počeli smo obilaziti Grčku. Bilo je teško jer nam nisu priznavali pasoše, ali smo s ulaznim papirima koji su služili kao viza uspijevali otići barem jednom godišnje. Alternativa nam je bio Ohrid, koji je sjajan, ali nije more. A znate šta našim ljudima znači more – jedino je to pravi odmor - dodaje Teuta.</p>
<p>Kasnije je Teutina porodica krenula obilaziti i Albaniju, rekavši za Al Džaziru da neke stvari u toj zemlji ipak i dalje kaskaju.</p>
<p>- U Albaniji je zdravstvena skrb za turiste vrlo upitna, dok u Grčkoj svako mjesto ima ambulantu, a često i po više apoteka. Kad idete s djecom, to je bitno. A i cijene su često i više nego u Grčkoj. Na Krfu ležaljku dobijete besplatno ili platite pet do deset eura, a u Lermiju ili Sarandi morate izdvojiti i po 20 do 25 - kazala je Teuta, te dodaje da je to „previše za deset dana ljetovanja“.</p>
<p>- Vi ćete potrošiti te iste novce, ali ćete barem nešto dobiti zauzvrat“, dodaje Danijel, te se pita „zašto da plaća toliko mnogo za običnu ležaljku“.</p>
<h2>Zona visokih cijena</h2>
<p>U sezoni kada bi gosti trebali biti najpoželjniji, Jadran se pretvara u zonu visokih cijena. Već od juna u svim medijima čitamo o cijenama i uslugama, te iskustvima nezadovoljnih turista. Iako Hrvatska svake godine bilježi rekordne prihode, pa je tako ove godine čak i u prvom tromjesečju uprihodila 865 miliona eura, stiče se dojam da je tokom ljeta nemoguće ljetovati u Hrvatskoj, a da se ne izdvoji ozbiljan novac.</p>
<p>S druge strane, Grčka – iako suočena s inflacijom, problemima s radnom snagom i drugim problemima – nudi sasvim drugačije iskustvo: toplo gostoprimstvo, stabilne cijene i osjećaj da ste dobrodošli. Naravno, i u Grčkoj ima skupih destinacija, ali to nije pravilo, dok u bivšim jugoslovenskim zemljama teško više možete pronaći apartman u sezoni ispod 100 eura po noći.</p>
<p>Tokom ljeta u Grčkoj dvoje ljudi može večerati uz more za 30 do 40 eura, spavati u klimatizovanom apartmanu za upola manje novaca i iznajmiti ležaljke za simboličan iznos – ili ih dobiti besplatno uz naručeno piće. U istom periodu, u Crnoj Gori i Hrvatskoj, večera sličnog kvaliteta zna koštati i preko 70 eura, apartmani su često skuplji, a ležaljke se često plaćaju i previše. Razlika je što u Hrvatskoj često ima hlada, pa nisu ni potrebne, dok se u Crnoj Gori na mnogim plažama ne poštuje zakon u kom se traži da se oslobodi određeni dio plaže za turiste. Kada recimo dođete na plažu Jaz kod Budve, ljudi vas uljudno pozdrave i kažu: „Dobar dan, izvolite“, kao da ste došli u prodavnicu i kao da se podrazumijeva da morate odmah potrošiti novac. Ležaljke su smještene gotovo jedna do druge, što gužvu čini nepodnošljivom.</p>
<p>No, razlika nije samo u cijeni. Ono što posebno iritira mnoge turiste jeste osjećaj da su u Crnoj Gori i Hrvatskoj neželjeni gosti ako nemaju “dubok džep”. Nerijetko ih dočekuju neljubazni domaćini i loša usluga ili nelogične zabrane i ograničenja, poput recimo zabrane dovođenja psa na plažu, što je u Hrvatskoj vrlo precizno zabranjeno gotovo na svakoj plaži.</p>
<h2>Filoksenija kao način života</h2>
<p>Grčka, za razliku od navedenih iskustava, njeguje kulturu “filoksenije” – iskrenog gostoprimstva koje nije samo marketinška parola, već duboko ukorijenjena društvena vrijednost.</p>
<p>To otprilike kaže sagovornik Al Džazire, Stelios Koutsouris, predsjednik Asocijacije vlasnika smještajnih objekata na Halkidikiju, koji kaže kako je „filoksenija, odnosno gostoprimstvo, sve te emocije koje su Grci od doba drevne Grčke pokazivali strancima da bi ih učinili sretnim“.</p>
<p>- A što konkretno uključuje taj brend? Sigurnost iznad svega. Grčka je sigurna zemlja, bez terorističkih napada, bez organiziranog kriminala koji bi imao utjecaj na turiste, bez masovnog pljačkanja na bilo kom koraku. U našim morima nema ajkula, opasnih struja i drugih neočekivanih opasnosti“, dodaje Koutsouris, te kaže kako „Grčka nije samo more, nego je to zemlja bogata prirodom, sa svojim planinama, kanjonima i rijekama. Zamislite da danas skijate na obroncima Olimpa, a sutradan se kupate na nekoj plaži Halkidikija. Turisti vole da kombinuju razne aktivnosti jer to čini njihov odmor zanimljivim - kazao je on. </p>
<p>Pitali su Koutsourisa kako je moguće da u Grčkoj ima mnogo mjesta koja su jeftinija čak i od najjeftinijih dijelova Crne Gore i Hrvatske.</p>
<p>- Najlakši način za opravdati visoke cijene je navesti inflaciju. No cijene formiraju i drugi faktori kao što su potražnja, privlačnost samog mjesta, kvalitet ponude, te infrastruktura. U Grčkoj i danas imamo mjesta gdje postoji pojam ‘slow living’ (sporo življenje, op.a.). Ovdje i dalje postoje mjesta udaljena od civilizacije koja nije baš jednostavno posjetiti jer nema autocesta ili se mora putovati trajektom malo duže. To su neki manje popularni otoci ili gradići na kontinentalnom djelu, gdje mještani gledaju turizam kao dodatnu djelatnost za koju se ne treba previše potruditi, odnosno zatvorili su vrata masovnom turizmu i zato su i cijene normalne. Tu nećete naći luksuzne hotele, <i>fancy</i> restorane i skupe drvene ležaljke. Ljudi su na pijesku, jedu po malim tavernama, plešu na lokalnim festivalima i doživljavaju pravu Grčku. Tu ćete jesti svježu ribu, domaći sir i zaplesati rame uz rame sa onim čovjekom što sjedi preko puta nas - ističe Koutsouris. </p>
<h2>‘Crna Gora ima brojne prednosti’</h2>
<p>Drugi sagovornik Al Džazire, <b>Fadil Hasić</b>, čija porodica već preko 100 godina radi u ulcinjskom turizmu, te je trenutno vlasnik hotela, kaže kako je istina da su cijene čak i u Ulcinju porasle.</p>
<p>- To je tačno, međutim, glavni uzroci toga leže u višim nabavnim cijenama koje dolaze od dobavljača treće ruke. Danas je često slučaj da su cijene kod nas više nego u nekim državama Evropske unije. To nije problem samo Ulcinja, već cijelog regiona. Inflacija, manjak radne snage, ali i rast kirija na plažama dodatno su uticali na poskupljenja. Mnogi zakupci su bili primorani da podignu cijene svojih usluga kako bi pokrili osnovne troškove. Ipak, treba reći i da cijene nisu toliko visoke koliko se često prikazuje u javnosti - kazao je Hasić. </p>
<p>Hasić misli kako „crnogorski turizam ima brojne prednosti“.</p>
<p>- Među njima bih izdvojio predivne plaže, gostoprimstvo ljudi, kao i bogatu istoriju koju predstavljaju stari gradovi i tvrđave širom zemlje. Naša zemlja ima duboke korijene, još od vremena Ilira, što čini Crnu Goru posebno atraktivnom destinacijom“, mišljenja je Hasić, ali dodaje da „postoji prostor za napredak. Prije svega, neophodna je ozbiljna edukacija mladih u oblasti savremenog i visokokvalitetnog turizma. Takođe, važno je uključiti iskusne ljude koji su decenijama gradili turistički sektor – njihovo znanje i savjeti su dragocjeni. Potrebno je ponovo ulagati u škole turizma i ugostiteljstva, koje su nekada bile među najkvalitetnijima u Evropi, jer danas nam nedostaje kvalifikovana radna snaga, posebno obrazovana - dodao je Hasić. </p>
<p>Pored toga, Hasić crnogorske nedostatke vidi i u nedostatku letova.</p>
<p>- Crna Gora mora proširiti broj aviolinija ka evropskim gradovima. U tom pogledu, možemo učiti od Hrvatske, pa čak i Albanije. Primjera radi, aerodrom u Tirani ima preko 150 letova dnevno tokom cijele godine, dok Podgorica i Tivat zajedno imaju 20 do 30. Neophodno je raditi i na ozbiljnoj promociji zemlje na velikim evropskim sajmovima turizma, jer je marketing danas ključan u svakoj industriji, a posebno u turizmu - istakao je Hasić. </p>
<p>Hasić kaže kako je „važna i modernizacija saobraćajne infrastrukture, posebno puta duž primorja – od Herceg Novog do Ulcinja“, ali dodaje kako „Crna Gora ima jedan skriveni potencijal, a to su njena sela“.</p>
<p>- Seoski turizam je danas sve popularniji u svijetu. Mnogi ljudi žele da pobjegnu od gradske gužve i stresa, i da traže mir u prirodi. U toj priči sela imaju ogroman potencijal – uz podršku države, lokalno stanovništvo može ponuditi autentičan doživljaj, domaću hranu, sir, pršut, domaća pića… To je neiskorišćeno blago koje treba razvijati - istakao je Hasić. </p>
<h2>‘Dio Velike plaže se može ustupiti’</h2>
<p>Al Džazira je pitala Hasića i šta misli o sporazumu crnogorske vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, na šta kaže kako je „šira javnost o Crnoj Gori veoma slabo informisana o detaljima“.</p>
<p>- Lokalna zajednica i vlast u Ulcinju saglasni su da se može izdvojiti dio Velike plaže – recimo trećina – kako bi se izgradili savremeni hoteli, kao i prostor Mavrijan, brdo iznad čuvene plaže Valdanos. Međutim, potpuno smo protiv toga da se cijela Velika plaža ustupi, posebno jer se uz samu plažu planira dati i čitavo zaleđe, koje u velikoj mjeri – čak 80 posto – pripada građanima Ulcinja. O ovom pitanju se mora voditi šira i ozbiljna debata, jer to nije samo lokalna, već nacionalna tema. Velika plaža pripada svim građanima Crne Gore i o njenoj budućnosti mora se misliti odgovorno – i za današnje, ali i za buduće generacije - naveo je Hasić. </p>
<p>Oba sagovornika se slažu u tome kako nije more jedino što njihove zemlje pružaju, s tim da Koutsouris kaže kako u Grčkoj već postoje određeni dijelovi zemlje koji su razvijeni, ali s nižim cijenama, dok to s Crnom Gorom baš i nije slučaj. Teško je povjerovati da će recimo krajnji crnogorski jug, grad Ulcinj, više ikad biti jeftin ukoliko dođe investitor iz Emirata.</p>
<p>- Prednost Crne Gore u odnosu na mnoge druge države jeste njena veličina – mala zemlja sa malim brojem stanovnika, ali sa izuzetno bogatom i raznovrsnom prirodom. Od morskih plaža, preko rijeka i jezera, do planinskih vrhova – sve to imamo na veoma maloj udaljenosti. Između obale i najviših planinskih predjela može se stići za manje od tri sata vožnje, što je rijetkost u svijetu. Uz dodatna ulaganja, bolju infrastrukturu i pametno planiranje, Crna Gora zaista ima potencijal da postane jedna od top destinacija u Evropi - mišljenja je Hasić. </p>
<h2>Kratkoročna logika profita</h2>
<p>I dok se svi slažu da Crna Gora i Hrvatska imaju prirodne ljepote koje se teško mogu porediti s mnogim drugim zemljama, sve više turista ističe kako priroda više nije dovoljna. Savremeni putnici traže osjećaj dobrodošlice, fer cijene i kulturnu senzibilnost – ono što Grčka, uprkos vlastitim izazovima, za sada uspješno nudi.</p>
<p>Hoće li turističku politiku nastaviti oblikovati kratkoročna logika profita ili će se Crna Gora i Hrvatska okrenuti dugoročnom održivom razvoju, obrazovanju kadra, razvoju ruralnog turizma i jačanju lokalnih zajednica?</p>
<p>Bez tih promjena, ljetni potencijal Jadrana mogao bi postati njegov najveći teret, a radna snaga još veći problem. Turisti – naročito oni sa skromnijim budžetima i velikim očekivanjima – već znaju da more nije samo plavo, niti odmor samo luksuzan. Ponekad je dovoljno da vam neko s osmijehom kaže „dobro došli“, bez obaveze da odmah otvorite novčanik, a računice govore kako su ljudi spremni potrošiti novac, ali bez osjećaja da im neko guli kožu s leđa, ili da „plaćaju vazduh“.</p>
<p>- Za svoje novce želim nešto i dobiti, a ne da moram platiti četiri eura sat parkinga - kazao je Danije s početka priče za Al Džaziru. Toliko, naime, košta parking duž Makarske rivijere, dok na Jonskom moru kaže da je parking platio samo jednom – i to samo na jednoj ekskluzivnoj plaži.</p>

Ljeto između cjenovnika i gostoprimstva: Grčka ili Jadran

<p>Sinoć je na Ljetnjoj pozornici na Cetinju, pod vedrim nebom i pred brojnom publikom, održan koncert glumca svjetske karijere, pjesnika i kantautora <b>Rada Šerbedžije</b>. Uz pratnju dugogodišnjeg benda „Zapadni kolodvor“, Šerbedžija je priredio veče puno emocija, poezije i muzike koje će se dugo pamtiti.</p> <p>U svom prepoznatljivom stilu, spojio je glumu, stihove i pjesmu, stvarajući intimnu atmosferu prožetu pričama, anegdotama i neposrednim dijalozima s publikom.</p> <p>Poseban trenutak večeri bio je nastup mlade crnogorske rediteljke i umjetnice <b>Dušanke Belade</b> koja se pridružila Šerbedžiji na sceni. U emotivnoj atmosferi, izvela je svoju autorsku pjesmu „Uspavanka“, a potom zajedno sa Šerbedžijom otpjevala baladu „U tvom srcu“, koju je Rade s Kemalom Montenom snimio prije 12 godina.&nbsp;</p> <p>Publika je pjesme Rada Šerbedžije dočekala s oduševljenjem.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250706080712_2b37b42e9464e2c8a5961d77c24502ce3079f414116457b16aef33b3d607da34.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250706080712_2b37b42e9464e2c8a5961d77c24502ce3079f414116457b16aef33b3d607da34" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Publika "> </figure>  <p>Veče je proteklo u duhu umjetnosti i zajedništva. Izuzetna energija, jedinstvena interpretacija i prepoznatljiva harizma Rada Šerbedžije, uz snažne emocije i gromoglasan aplauz, svjedočili su o njegovoj neraskidivoj vezi s publikom i univerzalnoj snazi umjetnosti.</p> <p>Koncert je održan u organizaciji Prijestonice Cetinje, Turističke organizacije grada i Centra za kulturu.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FghgYOVTl-ug%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FKd59yx6tQPY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Veče energije i zajedništva: Šerbedžija oduševio publiku na Cetinju

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: cedis