Projekat izmještanja korita Ćehotine je završen. Novo korito rijeke Ćehotine danas je probno pušteno u rad. Otvorena je brana, a Ćehotina je ponovo potekla, što se vidi i na snimku Portala ETV.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FmcE_caWL6GU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Tokom ljeta saopšteno je da će vraćanje Ćehotine u prirodni pravac koštati oko 16 miliona eura. Projekat je u potpunosti finansirao Rudnik, bez opterećenja državnog budžeta.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FEPEa4EVAWFc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Novo korito Ćehotine probno pušteno u rad

Opština Pljevlja ne želi da uvaži stav struke i volju građana u vezi parka prirode ,,Gornji tok rijeke Ćehotine", iako svi planski dokumenti, od prostornog plana Crne Gore do lokalnog PUP-a predviđaju zaštitu ovog područja, a i resorno ministarstvo je dalo saglasnost na predlog odluke - saopštila je odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Opštine Bijelo Polje Jasmila Hot.
Ona je ukazala da je, nakon što je u Bijelom Polju Đalovića pećina proglašena spomenikom prirode, donijeta odluka o proglašenju rijeke Ćehotine za zaštićeno područje. Time je, kako je kazala, još jedan biser crnogorskih rijeka stavljen pod pravnu i institucionalnu zaštitu, što predstavlja značajnu vrijednost za opštinu Bijelo Polje i Crnu Goru.
- Područje rijeke Ćehotine upotpunjava cjelokupnu zaštitu gornjeg toka, ne samo na teritoriji opštine Bijelo Polje, već i na teritoriji opštine Pljevlja, koja nije prihvatila predlog NVO ,,Eko-tim"; o zaštiti rijeke. Naime, tvrdnje opštine Pljevlja, prema kojima proglašenje parka prirode rijeke Ćehotine nije u skladu sa zaštitom vodoizvorišta Otilovići, nijesu tačne ni stručno utemeljene - navela je Hot.
I dok lokalna vlast u Pljevljima nije za proglašenje spomenikom prirode rijeke Ćehotine, građani Pljevalja, kaže ona, žele svoj prvi park prirode.
- Što su jasno pokazali kroz info dane, koje je tokom ljetnjih mjeseci organizovala NVO ,, Eko-tim". Ali zato proglašenje rijeke Ćehotine za zaštićeno područje predstavlja potvrdu da Bijelo Polje ide u korak sa evropskim standardima očuvanja prirode, ali šalje i jasnu poruku da razvoj i zaštita mogu i moraju ići zajedno - navela je Hot.
Lokalna zajednica ovim, cijeni ona, dobija priliku da prirodna bogatstva valorizuje kroz održive modele, od ekoturizma do istraživačkih i obrazovnih programa, uz očuvanje onoga što je najvrijednije.

Portal ETV

610x380

500x500

1084x550

Hot: Zaštita rijeke Ćehotine potvrda da Bijelo Polje poštuje standarde očuvanja prirode

Skupština Opštine Bijelo Polje na jučerašnjoj sjednici donijela je odluku o proglašenju dijela rijeke Ćehotine za zaštićeno područje - spomenik prirode. Time je još jedan biser crnogorskih rijeka stavljen pod pravnu i institucionalnu zaštitu, što predstavlja značajnu vrijednost za opštinu Bijelo Polje i cijelu Crnu Goru, kazali su iz nevladine organizacije Eko tim.
Rijeka Ćehotina, koja izvire u podnožju planine Stožer i svojim tokom oblikuje pejzaže Bijelog Polja i Pljevalja, sada dobija status područja od posebnog prirodnog značaja.&nbsp;
- Na teritoriji Bijelog Polja pod zaštitom je sada 516 hektara riječnog i priobalnog prostora, koji čini spomenik prirode ‘Rijeka Ćehotina’. Oko njega uspostavljen je i dodatni zaštitni pojas od 528 hektara, čija je uloga da spriječi negativne uticaje iz okoline i obezbijedi trajno očuvanje vrijednosti rijeke. Odlukom su jasno definisane zone stroge i održive zaštite, čime se obezbjeđuje očuvanje biodiverziteta, ali i mogućnost kontrolisanog korišćenja resursa i razvoja ekoturizma - istaknuto je u saopštenju.
Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović rekao je da je proglašenje Ćehotine za zaštićeno područje dokaz njihove posvećenosti da Bijelo Polje razvijaju u skladu sa prirodom.&nbsp;
- Ovim činom šaljemo poruku da očuvanje rijeka i prirodnih bogatstava nije prepreka, već osnova za održivi razvoj naše opštine. Takođe, zaštitom Ćehotine proširujemo mrežu zaštićenih područja u Crnoj Gori i time pored toga što doprinosimo ispunjavanju formalnih obaveza Crne Gore na putu ka EU, kroz zaštitu kreiramo platformu za brendiranje Crne Gore kao ekološke države - poručio je Smolović.
Zaštita Ćehotine rezultat je višegodišnjeg rada i partnerstva između lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva. Nevladina organizacija Eko-tim, u saradnji sa globalnom organizacijom za zaštitu prirode The Nature Conservancy, kroz regionalnu inicijativu Zajedno za rijeke, uložila je veliki trud kako bi se pokrenuo proces i obezbijedila naučna i stručna podloga za ovakvu odluku.
Direktor nevladine organizacije Eko tim Milija Čabarkapa rekao je da ovaj trenutak pokazuje da zajedničkim radom možemo sačuvati rijeke koje su od životnog značaja za ljude, prirodu i buduće generacije.
- Ćehotina je simbol rada naše organizacije kao i naše borbe za čiste i slobodne rijeke, i ponosni smo što je sada pod trajnom zaštitom - istakao je Čabarkapa.
Organizacija The Nature Conservancy, kroz inicijativu Zajedno za rijeke, podržava napore lokalnih zajednica i organizacija u regionu za očuvajnjem rijeka.
Direktor Programa za Jugoistočnu Evropu, The Nature Conservancy, Igor Vejnović rekao je da je zaštita Ćehotine sjajan primjer kako lokalne zajednice i globalni partneri mogu zajedno da postignu velike rezultate.
- Bez bliske saradnje sa lokalnim zajednicama i relevantnim institucijama, trajna zaštita rijeka i prirode teško je održiva. Proglašenjem zaštićenog područja naš angažman na Ćehotini dodatno je osnažen, a cilj nam je da u narednom periodu pružimo podršku upravljaču u izradi plana upravljanja i jačanju sopstvenih kapaciteta - naveo je Vejnović.&nbsp;
Proglašenje rijeke Ćehotine za zaštićeno područje, kako navode iz Eko tima, predstavlja i potvrdu da Bijelo Polje ide u korak sa evropskim standardima očuvanja prirode, ali i jasnu poruku da razvoj i zaštita mogu i moraju ići zajedno.&nbsp;
- Lokalna zajednica ovim dobija priliku da prirodna bogatstva valorizuje kroz održive modele, od ekoturizma do istraživačkih i obrazovnih programa, uz očuvanje onoga što je najvrjednije - zaključili su iz ove nevladine organizacije.

1250x600

Rijeka Ćehotina proglašena spomenikom prirode

Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, toplifikacija grada i izmještanje korita Ćehotine prioritet su Vlade, poručio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović.
Šahmanović je danas boravio u Pljevljima, gdje je obišao radove na ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja, toplifikaciji grada i izmještanju korita rijeke Ćehotine.
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva energetike i rudarstva, tokom obilaska rekao da to nijesu samo infrastrukturni projekti i ulaganja, već zajednički poduhvati koji utiču na stabilnost energetskog sistema Crne Gore.
- Tri cilja su pred nama: usklađivanje sa evropskim standardima, čistiji vazduh za građane Pljevalja i dugoročna sigurnost energetike - rekao je Šahmanović.
Kako je kazao, toplifikacija grada donosi direktnu korist ljudima, toplije domove i zdraviju sredinu.
Šahmanović je, govoreći o izmještanju korita Ćehotine, rekao da je 60 odsto posla već završeno i da su svi kapaciteti su angažovani na terenu kako bi se ispoštovali rokovi.
- Rokovi su postavljeni i očekujem maksimalnu posvećenost svih učesnika. Ministarstvo je tu da pomogne i bude podrška - rekao je Šahmanović.
On je kazao da Rudnik uglja i TE funkcionišu kao dvije karike istog lanca, pa je sinhronizacija ključna.
- Na putu energetske tranzicije, odgovorno prilagođavamo sistem korak po korak, ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja daje nam stabilnost i vrijeme za razvoj obnovljivih izvora - rekao je Šahmanović.

Šahmanović: Ekološka rekonstrukcija TE, toplifikacija i izmještanje Ćehotine prioritet

Inspektor za vode dostavio je Osnovnom državnom tužilaštvu Pljevlja na dalje postupanje predmetnu dokumentaciju u vezi sa ekološkim akcidentom na rijeci Ćehotini, na području Jelice, opština Pljevlja, sa ciljem procjene osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja po službenoj dužnosti. &nbsp;
- Inspektor je predmet dostavio ODT Pljevlja nakon što je Centar za ekotoksikološka ispitivanja d.o.o. Podgorica dostavio Izvještaj o ispitivanju površinskih voda rijeke Ćehotine, kojim je konstatovano da su pregledom rezultata analize uzoraka vode na mjestu ušća izvora Badanj koncentracije svih kvantifikovanih parametara, koji ukazuju na narušenost dobrog ekološkog statusa, najviše - saopšteno je iz Uprave za vode.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnakon-ekoloskog-incidenta-u-pljevljima-obustavljeni-radovi-na-rudniku-suplja-stijena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodaje se da su na lokaciji Tatarovina, koja se nalazi nizvodno od ušća izvora Badanj, utvrđene nešto niže vrijednosti ispitivanih supstanci, ali su one i dalje znatno više u poređenju sa lokacijom Jelice, gdje je voda bila u granicama dozvoljenih vrijednosti dobrog ekološkog statusa. &nbsp;
Iz Uprave za vode podsjećaju da je do ekološkog akcidenta na rijeci Ćehotini na području Jelice došlo &nbsp;nakon propadanja zemljišta i oticanja vode sa flotacijskog jalovišta rudnika olova i cinka “Šuplja stijena”, kompanije d.o.o. “Gradir Montenegro”.&nbsp;
- Inspektor je o akcidentu obaviješten usmenim pozivom ribočuvara SRK “Lipljen” iz Pljevalja 23. juna, nakon čega je u periodu od 24. do 30. juna, izvršio više inspekcijskih nadzora i to na lokacijama Rudnik „ Šuplja stijena“, zatim Jelice uzvodno i nizvodno od rijeke Ćehotine, Tatarovina uzvodno i nizvodno od rijeke Ćehotine i ušće izvora Badanj, kojom prilikom je konstatovano da iz navedenog izvora Badanj, koji se nalazi uz desnu obalu rijeke Ćehotina, izvire zamućena voda koja ulijevanjem u rijeku Ćehotinu pravi jasnu razliku u boji i mutnoći i zamućuje rijeku Ćehotinu nizvodno od ovog izvora - kazali su iz Uprave za vde.
Inspektor za vode je o predmetnom akcidentu takođe obavijestio Ministarstvo zdravlja - Direktorat za zdravstveno-sanitarnu inspekciju, Opštinu Pljevlja - Sekretarijat za inspekcijske poslove i Ministarstvo energetike i rudarstva.

Pljevaljskom tužilaštvu dostavljena dokumentacija o ekološkom akcidentu na Ćehotini

Agencija za zaštitu životne sredine istražuje kako su otpadne vode iz Pljevaljskog rudnika cinka i olova “Šuplja stijena” završile u Ćehotini.
Ekološki incident prijavili su članovi sportsko ribolovnog kluba “Lipljen”. Dok nadležni ispituju kako su toksične materije iz jalovišta rudnika završile u vodoizvorištima, iz menadžmena Šuplje stijene još se ne oglašavaju.
Kerim Selmanović iz SRK “Lipljen” ističe da će vjerovatno to imati međunarodni karakter.
Štetu po ekosistem i zdravlje ljudi uzrokuje neodgovarajuće upravljanje otpadom, tako tvrde ljudi koji su uočili i prijavili najnoviji incident.
- Ispod folije, dolje znači, otvorila se rupa koja mora betonskom konstrukcijom da se zatvori ovako zatrpavanjem nekim šutom ili nečim, to je nemoguće - navodi Selmanović.
Moguće je, međutim, utvrditi okolnosti i odgovornost, ali i mjere koje treba preduzeti da se ovakvi incidenti na vrijeme spriječe. Šuplja Stijena, smatra naš sagovornik, mora poštovati standarde. Po tim propisima bi postojeću deponiju rudnika trebalo izmjestiti.
- Da se ova zatvori da se pravi nova deponija. To je jedino trenutno rješenje da se ne bi nastavilo zagađenje. Međutim, ovaj izvor, ovaj Badanj i ovi izvori, to je trajno uništeno. Vjerovatno, najmanje deset godina niko neće smijeti piti vodu odatle jer to je izuzetno otrovna supstanca - dodaje Selmanović.
Na hitnu reakciju pozvali su pljevaljski ribolovci i ekološki aktivisti. Po nalogu Agencije za zaštitu životne sredine, teren je obišla ekološka inspekcija.
- Nakon što nam ekološka inspekcija bude dostavila zapisnik, Agencija za zaštitu životne sredine će, shodno svojim nadležnostima i zakonu o šteti u životnoj sredini i potencijalnoj šteti u životnoj sredini, pokrenuti postupak za utvrđivanje štete. Već su izvršena mjerenja prethodnog dana i danas ponovo radi mjerenja, te analize će nam svakako biti neophodne. Shodno zakonu o šteti u životnoj sredini biće pokrenut postupak za utvrđivanje štete - kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Puteve podzemnih voda teško je dokučiti. Pitanje je da li su toksične materije već našle svoju rutu do izvorišta sa kojih se snabdijevaju stanovnici nekoliko sela koja su u području Šuplje Stijene.
To će svakako utvrditi istraga koju, pored ekološke, sprovodi Rudarska i Inspekcija za vode i od koje Pljevljaci očekuju da insistira na odgovornosti aktera ekološkog incidenta.

Istražuju kako su toksične materije iz rudnika u Pljevljima završile u Ćehotini

Glavni rudarski inspektor Draško Marković, kako tvrde izvori Portala ETV, nakon incidenta u Rudniku uglja Pljevlja, koji se dogodio 15. juna kada se jedna etaža na kopu Potrlica urušila na bager, a bagerista, srećom lakše povrijeđen, bio je ogorčen zatečenim stanjem i upozorio da se iskopavanje rude odvija na neprihvatljiv način, mimo projekta i da to može izazvati ozbiljne posljedice po bezbjednost rudara. - Ne pridržavaju se rudarskog projekta, preblizu su prišli koritu Ćehotine, pojavile su se velike pukotine. Hvatao se za glavu kada je obišao teren – tvrde sagovornici Portala ETV iz Rudnika. Kažu da je i menadžment preduzeća svjestan ozbiljnosti situacije zbog čega je nedavno smijenjen direktor proizvodnje u Rudniku Milinko Gazdić i na njegovo mjesto imenovan Luka Ilinčić, kadar Pokreta Evropa sad. O okolnostima incidenta na kopu Potrlica poslali smo pitanja rudarskom inspektoru Drašku Markoviću, ali nas je on uputio da se obratimo resornom Ministarstvu energetike i rudarstva. Do danas nijesu odgovorili na naša pitanja, Bez odgovora su nas ostavili i iz Uprave policije. Prema našim nezvaničnim saznanjima policija, navodno, nije bila obaviještena o havariji na kopu Potrlice, iako je u incidentu povrijeđen bagerista. Izvori Portala ETV tvrde da policija nije radila uviđaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062507068_19cfd20774132fc9476cd7dd959cb6402170688516c1b4efafe85233968a8e6e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062507068_19cfd20774132fc9476cd7dd959cb6402170688516c1b4efafe85233968a8e6e" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="bager"> <figcaption> Uništeni bager na kopu PotrlicaPoetal ETV</figcaption> </figure>  - Ako je to tačno, to je neprihvatljivo. Policija mora biti obaviještena o svakom incidentu, pa i kada nema povrijeđenih. Policija je morala biti na terenu kada je vještak radio uviđaj – kategoričan je nezvaničan sagovornik Portala ETV iz Uprave policije. Da ekipa policije nije dolazila na kop Potrlica proizilazi i iz saopštenja Rudnika uglja 16. juna kada su potvrdili pisanje našeg Portala da je došlo do incidenta i da je povrijeđen bagerista. - Na teren je izašao rudarski inspektor koji će sačiniti zvaničan izvještaj o uzrocima i posljedicama incidenta – istakli su oni, pored ostalog, u tom saopštenju, ne navodeći da je policija uradila uviđaj. U februaru prošle godine na kopu Rudnika uglja stradao je tridesetogodišnji radnik N. P. prilikom demontaže elemenata na dizalici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062507068_be3b33a352091a8ea82f8830bfdbe1ab8acdc32a5ee64d3accccdd1c44aa30f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025062507068_be3b33a352091a8ea82f8830bfdbe1ab8acdc32a5ee64d3accccdd1c44aa30f8" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="bager"> <figcaption>L: Uništeni bager na kopu PotrlicaPoetal ETV</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 16. juna fotografije sa kopa Potrlica na kojima se vidi uništenio bager na koji se dan ranije obrušila etaža. Nezvanični sagovornici našeg portala tvrde da se radi o jednoj od „najskupljih i najkvalitetnijih mašina Rudnika“. Kako smo pisali, zbog širenja kopa Potrlica u toku je izmještanje korita rijeke Ćehotine, posao vrijedan više od 20 miliona eura. Istog dana oglasili su se iz Rudnika uglja saopštenjem u kojem su potvrdiuli našu informaciju i istakli da je na teren izašao rudarski inspektor koji će sačiniti zvaničan izvještaj o uzrocima i posljedicama incidenta. Napisali su da je „došlo do iznenadnog pomjeranja tla i aktiviranja klizišta, koje je zahvatilo zaglinjeni prostor i dovelo do zatrpavanja bagera“. - Rukovalac ove mašine brzom intervencijom je evakuisan i zadobio je lakše tjelesne povrede – saopštili su tada iz Rudnika. Naglasili su „da se radovi na otkrivci izvode u otežanim i visokorizičnim uslovima, prvenstveno zbog neposredne blizine postojećeg korita rijeke Ćehotine“. - Zanemarivanje projekta Ćehotine, u prethodnom periodu dovelo nas je u situaciju da trenutno radimo u zoni visokog rizika, uprkos primjeni svih mjera bezbjednosti - ustvrdili su iz Rudnika uglja Pljevla. Posao izmještanja korita Ćehotine dobio je konzorcijumom - „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ Mionica. Ugovor sa Rudnikom, vrijedan skoro 20 miliona eura, potpisali su 23. aprila. Početkom aprila iz Rudnika je saopšteno da nakon potpisivanja ugovora sa odabranim izvođačem radova ulaze u trku sa vremenom, jer projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine moraju završiti do kraja ove građevinske sezone, „što je duplo manje vremena u odnosu na projektovano“. U julu prošle godine Vlada je usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Posao je trebalo da košta oko 14 miliona eura, međutim kada je 31. decembra prošle godine raspisan tender, ispostavilo se da je za pet mjeseci narastao na više od 20 miliona. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili na pitanje kako i zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, porasla na više od 20.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062507068_150e336fccf18bdf4b51ae17a5e607c5235a1e630561f058abe60010422851bb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062507068_150e336fccf18bdf4b51ae17a5e607c5235a1e630561f058abe60010422851bb" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="bager"> <figcaption>Uništeni bager na kopu PotrlicaPortal ETV</figcaption> </figure>  &nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Ćute je li inspektor upozorio da se radovi izvode mimo projekta i da su opasno prišli koritu Ćehotine

Konzorcijum koji čine „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ doo Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ doo Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ doo Mionica izabran je za posao vrijedan blizu 20 milona eura - izmještanje korita rijeke Ćehotine, zahvaljujući, kako tvrdi više nezvaničnih sagovornika Portala ETV, vezama sa direktorom Rudnika uglja Pljevlja Nemanjom Lakovićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033106034_89c30127133b060bce34a7cbe1238717a954ca92a51986dc3bacac515078ae3f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025033106034_89c30127133b060bce34a7cbe1238717a954ca92a51986dc3bacac515078ae3f" data-rendition-name="original" width="2560" height="2106" loading="lazy" alt="Nemanja Laković"> <figcaption>SNAŽNE VEZE SA SRPSKIM KOMPANIJAMA: Nemanja Laković(Photo: Pvportal)</figcaption> </figure>  Komisija Rudnika uglja isključila je drugi konzorcijum iz postupka javne nabavke, iako je njihova ponuda bila jeftinija.&nbsp; - Laković je rođeni Pljevljak, ali je svoj život vezao za Srbiju, gdje živi. On je u Crnoj Gori na privremenom radu. Naravno da je prihvatio poziciju direktora Rudnika uglja, jer mu omogućava sklapanje unosnih poslova. Da je napravio i te kako dobre konekcije sa novim čelnicima elektroenergetskih kompanija u Crnoj Gori bilo je jasno i kada je, kao vlasnik i direktor kompanije „Synergy tech“ iz Beograda, u konzorcijumu sa firmom „Roto-Term“, dobio u novembru 2022. godine 2,5 miliona vrijedan posao toplifikacije Pljevalja. Koji do danas nije završen – kažu naši izvori iz Pljevalja.&nbsp; Laković je taj posao sklopio sa Elektroprivredom Crne Gore čija je kćerka kompanija Rudnik uglja Pljevlja, a na čije čelo je on imenovan svega godinu i po kasnije – u aprilu 2024. Proizilazi da se Laković odlično snalazi i dobro kotira u krugovima aktuelnih čelnika elektroenergetskog sektora naše zemlje i da ima njihovo povjerenje.&nbsp; Međutim, odlično se snalazi i u susjednoj Srbiji, što potvrđuju i podaci iz njegove zvanične biografije. Od maja 2015. do marta 2024. godine bio je direktor kompanije „Synergy tech“ d.o.o Beograd, koja je, kako piše, izvodila niz važnih projekata u energetskom sektoru Srbije i Hrvatske, od januara 2012. do maja 2015. godine, bio je direktor kompanije OIP Engineering ltd, gdje je vodio i niz regionalnih projekata energetskog sektora...&nbsp; - On je lobirao da posao izmještanja korita Ćehotine dobije konzorcijum koji je na kraju i izabran. Nalog je bio da se pošto-poto isključi iz postupka konzorcijum sa jeftinijom ponudom, a kako je ovo projekat od javnog interesa nije bilo presudno da kompanije budu registrovane u Crnoj Gori – kažu izvori Portala ETV. &nbsp; <h2>Niz propusta Komisije</h2> Konzorcijum čija je ponuda eliminisana dostavio je žalbu Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki i to, kako saznajemo, zbog bitne povrede pravila postupka, pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.&nbsp; Žalbu je u ime konzorcijuma podnijela kompanija „Aguamont“ iz Herceg Novog. Osim ove firme konzorcijum čine i kompanije „Aqua Mont Service“ d.o.o. Beograd i „Hidrotehnika – Hidroenergetika“ ad Beograd. Nema informacija na što se sve žalio ovaj konzorcijum. Ali, prema riječima naših sagovornika iz Rudnika uglja Pljevlja, ima dosta toga „zbog čega ovaj tender mora biti oboren, osim ako Laković ne uspije da utiče i na ovu komisiju“. Naši sagovornici tvrde da je kod izabranog ponuđača problematičan ugovor kompanija koje čine konzorcijum, a kojim uređuju međusobna prava i obaveze i određuju nosioca projekta, te preciziraju ko je od njih zadužen za koji posao u odnosu na tender na koji su se javili i u kolikom procentu.&nbsp; - U ugovoru za drugog člana konzorcijuma „Kolubara“ Mionica piše da je zadužen za izvođenje pojedinih vrsta radova na građenju objekta – izvođenje mašinskih radova. Nije precizno navedeno koji su to radovi koje će obavljati. Izborom ponuđača sa ovakvim ugovorom prekršen je zakon, jer naručilac posla, odnosno Rudnik uglja, na osnovu takvog dokumenta nije mogao imati mogućnost da utvrdi da je učešće ovog člana konzorcijuma („Kolubara“ Mionica) od 33 odsto istinito predstavljeno – objašnjavaju naši sagovornici.&nbsp; U tom ugovoru, kako kažu, sporno je i što nije predviđena solidarna odgovornost svih članova konzurcijuma, već piše da će snositi pojedinačnu odgovornost svako za svoj dio posla, a podjela poslova nije precizirana. Ponuda je morala biti odbijena, kako tvrde, i zato što je u odluci o izboru konzorcijuma pogrešno naveden naziv ponuđača, odnosno nije napisano da se radi o zajedničkoj ponudi „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ doo Vlasotince sa podugovaračem d.o.o. „Geo – Start“ Podgorica i ponuđačima Privredno društvo za projektovanje, inženjering i izvođenje radova „Kolubara d.o.o. Mionica“ i Privredno društvo „Opticus Ing“ d.o.o. Beograd. - Ovaj konzorcijum nije mogao proći na tenderu jer nosilac zajedničke ponude nije naveo naziv podugovarača koji je zadužen za izvođenje geodetskih radova, kao ni njegovo procentualno učešće u ukupnoj ponudi. Prekršen je Zakon o javnim nabavkama koji je decediran da „ponuđač koji namjerava da angažuje podugovarača dužan je da u ponudi i izjavi privrednog subjekta navede: 1) dio predmeta nabavke koji namjerava da ustupi sa podacima o nazivu i opisu dijela predmeta nabavke i da precizira procentualni udio u predmetu nabavke i 2) podatke o podugovaraču (naziv, sjedište, poreski identifikacioni broj, broj računa, ime ovlašćenog lica)“ – objašnjavaju naši sagovornici. Ugovor o zajedničkom nastupu izabranog ponuđača, prema informacijama Portala ETV, neispravan je i u dijelu procentualne podjele poslova između članova konzorcijuma, jer „proizilazi da je ukupan procenat angažovanih ponuđača i podugovarača 100,59 procenata“?!&nbsp; - Ovakva ponuda nije smjela da prođe – decidirani su sagovornici Portala ETV. Još jedan razlog zbog kojeg je ponuđač koji je dobio tender trebalo da bude isključen iz postupka javne nabavke, kako tvrde izvori Portala ETV, su i „dvije potvrde koje su dostavile članice konzorcijuma „kao dokaz da posjeduju iskustvo i kvalitet za obavljanje istih ili sličnih poslova predviđenih tenderom, a koje izdaje investitor za kojeg su radili takve poslove“. - Međutim dostavljene potvrde ne sadrže detaljan opis radova. Potvrda dostavljena za „HSV“ Vlasotince, koju je izdalo preduzeće JVP „Srbijavode“ ne sadrži informacije na kojim je to poslovima bilo angažvano ovo preduzeće. Ni iz druge potvrde dostavljene za firmu „Kolubara“ Mionica, koju je izdalo preduzeće „Serbia Zijin Copper“ ne može se zaključiti o kojoj vrsti radova je riječ, a za koje su bili angažovani. Na osnovu ovakve dvije potvrde nije se moglo ocijeniti da li izabrani ponuđač ispunjava tražene uslove stručne i tehničke sposobnosti – kategorični su izvori Portala ETV, koji spornim smatraju i što su „Kolubara“ Mionica i nosilac konzorcijuma „HSV“ Vlasotince „u dijelu koji se odnosi na dozvole, odnosno licence naveli rješenja Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Crne Gore svojih crnogorskih kćerki kompanija“. <h2>Brojne optužbe</h2> Da li je kompanija „Aguamont“ u žalbi ukazala na sve ove propuste nije bilo moguće saznati, ali, prema informacijama Portala ETV, na konzorcijum na čijem je čelu ovo preduzeće, pravi se ogroman pritisak da povuku žalbu. &nbsp; Da se stavi tačka na tender za izmještanje korita rijeke Ćehotine snažan pritisak pravi Laković. Rudnik uglja Pljevlja, na čijem je čelu, u subotu je, saopštenjem za javnost pozvao Komisiju za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki da brzo djeluje, uz tvrdnju da je žalba usporila projekat izmještanja Ćehotine, zbog čega prijete nesagledive štete elektroenergetskom sistemu Crne Gore. Istakli su i kako se žalba hercegnovske kompanije odnosi na dokumentaciju izabranog konzorcijuma, odnosno da ne spore odluku o njihovom isključenju iz postupka javne nabavke. Rudnik nije saopštio detalje iz žalbe. Posebno su naglasili da je izmještanje korita rijeke Ćehotine projekat od najvećeg državnog značaja.&nbsp; Izvori Portala ETV i ranije su upozoravali na moguću korupciju u skupom poslu izmještanja korita Ćehotine. Objavili smo 25. januara priču o potencijalnim zloupotrebama i „namještanju poslova“ izabranim ponuđačima na tenderima, što su iz Rudnika negirali. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrdili su tada da je za posao miniranja korita vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, ali i da su sve poslove koji su povjereni preduzeću „Mining Mont“, na tenderu vrijednom 580.000 eura, mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122712128_3e8525be4ca4d76585e7fce60c8ca8180a3725d9198c2ed6bbbb82313ecf3e43.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024122712128_3e8525be4ca4d76585e7fce60c8ca8180a3725d9198c2ed6bbbb82313ecf3e43" data-rendition-name="original" width="800" height="513" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Rudnik uglja Pljevlja)</figcaption> </figure>  Prema njihovim riječima, vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši je savjetnik izvršnog direktora Rudnika, zbog čega su uvjereni da se u ovom slučaju radilo o „namještanju posla“.&nbsp; - Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – bili su tada kategorični iz Rudnika u odgovorima na naša pitanja. Negirali su i tvrdnje naših izvora da su tenderom traženi i izvođači radova za poslove koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika. Vlada je u julu prošle godine usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000.&nbsp; Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20. Male su šanse da će ovo pitanje zanimati i Specijalno državno tužilaštvo i da će se zainteresovati za potencijalno brutalnu pljačku države mogućim namještanjem skupog tendera. Specijalni tužilac Vladimir Novović i njegov tim uglavnom se ne bave sumnjivim poslovima nosilaca funkcija i rukovodilaca državnih preduzeća koji su na pozicijama nakon 2020. godine.

Stoji li Laković iza izbora konzorcijuma za posao vrijedan skoro 20 miliona eura?

Konzoricijumi kompanija iz Crne Gore i regiona predali su dokumentaciju na međunarodnom tenderu za projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine, saopšteno je iz Rudnika uglja.
Iz te kompanije podsjećaju da je Rudnik uglja Pljevlja raspisao 31. decembra prošle godine tender za dio poslova na projektu sa rokom predaje dokumetacije do 12. februara 2025.
Vrijednost projekta je 16,2 miliona eura bez PDV-a, a podijeljen je u tri faze.&nbsp;
- Rudnik uglja Pljevlja je u prethodnom periodu, u cilju smanjenja troškova projekta, samostalno uspješno izveo radove u vrijednosti od 2,96 miliona eura. Tenderom je predviđeno da kompanija, koja bude uvedena u posao , obavi između ostalog, inženjerske i građevinske radove, izgradnju mostova i saobraćajnica, cjevovoda, konstrukcija, komunikacijskih i energetskih vodova, hidrograđevinskih vodova, riječnih zidova i vodnih puteva te ostalih poslova deifisanih tenderskom dokumentacijom. Rok za izvršenje projektnog ugovora je 210 dana od uvođenja izvođača u posao - kažu u toj kompaniji.
U skladu sa tenderskim pravilima, u narednom periodu komisija će, kako su rekli u Rudniku uglja, izvršiti evaluaciju prispjele dokumetacije nakon čega će se odlučiti o rangiranju i izboru ponuđača.&nbsp;
Kažu da je projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine od najvećeg državnog značaja.
- &nbsp;Naime, bez stabilnog rada Rudnika uglja i TE “Pljevlja” nema ni energetske stabilnosti Crne Gore jer kada govorimo o rezervama uglja, treba istaći da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE „Pljevlja“ u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku. Stoga se Projekat mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone 2025. godine. Kao što je javnosti poznato radovi su kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Paralelno sa radovima na iskopu uglja i otkrivci, po dobijanju dozvole novi menadžment je krenuo sa radovima na iskopu novog korita rijeke Ćehotine kao i sa tenderski procedurama kako bi na vrijeme završili ovaj izuzetno vazan projekat za elektoenergetski sistem Crne Gore - zaključeno je u saopštenju.

Konzorcijumi kompanija iz Crne Gore i regiona zainteresovani za projekat izmještanja korita Ćehotine

U saradnji sa Rudarskim fakultetom urađen je projekat miniranja, sprovedena javna nabavka, izabran jedini prijavljeni izvođač radova. U ugovoru o izvođenju radova su precizno definisani svi tehničko-finansijski uslovi i obaveze obje strane u skladu sa dinamikom realizcije projekta – saopšteno je Portalu ETV iz Rudnika uglja Pljevlja, na pitanja koja smo im uputili zbog sumnji naših nezvaničnih izvora o mogućim zloupotrebama tendera za radove za izmještanje korita Ćehotine, odnosno sklapanja ugovora sa pljevaljskom kompanijom „Mining Mont“ vrijednog 580.000 eura. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde, da osim što je vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, kažu i da su sve poslove koji su povjereni ovom preduzeću mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja. Osim toga, ukazuju i na činjenicu da je vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši savjetnik izvršnog direktora Rudnika, te da se radi o „namještanju posla“.&nbsp; <h2>Rudnik pozajmljuje vozilo i eksploziv&nbsp;</h2> - Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – kategorični su iz Rudnika. Objašnjavaju da se „radi o sredstvima koja su obezbijeđena od strane kompanije u slučaju da izvođač ne ispuni projektne obaveze što će, u tom slučaju, umanjiti iznos plaćanja RUP-a i predstavlja jednu vrstu garantnih sredstava za završetak projekta“. Kažu i da je to uobičajena ugovorna praksa u ovakvim ugovorenim poslovina. - Da pojednostavimo, nijedan urađeni posao od naše strane neće biti dodatno naplaćen izvođaču, a svaka usluga Rudnika ukalkulisna je u tenderom ponuđenu cijenu – ističu oni u odgovorima Portalu ETV. Kategorični su da je „ovakva odluka omogućila RUP-u nastavak redovne eksploatacije uglja, istovremeno garantujući kvalitet i sigurnost radova na izmještanju rijeke Ćehotine“. Napominju da je miniranje počelo uz strogo praćenje detaljnih seizmičkih mjerenja. - Bez stabilnog rada Rudnika uglja i Termoelektrane „Pljevlja“ nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. Ovaj projekat se mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone tekuće godine. Radovi su kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Paralelno sa radovima na iskopu uglja i otkrivci, po dobijanju dozvole novi menadžment je kreno sa radovima na iskopu novog korita rijeke Ćehotine. Vrijednost projekta koji je podijeljen u tri faze je 20 miliona eura sa PDV-om – saopštili su iz Rudnika Portalu ETV i istakli da za sada svi radovi idu planiranom dinamikom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> <figcaption>TVRDE DA NEMA „NAMJEŠTENIH TENDERA“: Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Naši nezvanični sagovornici, međutim, tvrde da je tender „namješten“ kompaniji „Mining Mont“ i ističu da ta firma ne zadovoljava elementarne uslove za posao koji je dobila - nema takozvano anfo vozilo (mobilno vozilo za prevoz opasnih materija, sredstava za miniranje), ali da nemaju ni svoj eksploziv, te da koriste vozilo i eksploziv Rudnika. Prema njihovim tvrdnjama postoje sumnje u korupcijiu i za tender raspisan 31. decembra prošle godine, jer se, kako objašnjavaju, traži izvođenje radova koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika, tako da će kompanije koje na tenderu budu izabrane za te poslove dobiti novac za nešto što neće raditi?! <h2>Tri faze projekta&nbsp;</h2> Iz Rudnika uglja, s druge strane, sve te tvrdnje negiraju i pozivaju na saradnju i razumijevanje za projekat koji je, kako ističu, od najvećeg državnog značaja. Prva faza, prema njihovim riječima, jedna je od najzahtjevnijih u projektu. Obuhvata dužinu od 500 metara i prostor od brane Durutovići do izlaska iz brane u okviru koje se nalazi krečnjački masiv.&nbsp; - Takav iskop zahtijeva primjenu miniranja ili bagera opremljenih hidrauličnim čekićem. Utvrđeno je da bi predviđeno trajanje radova ovom metodom iznosilo skoro godinu, što bi ugrozilo dinamiku eksploatacije uglja, definisanje rokova izmještanja korita rijeke Ćehotine tokom ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“, a time bi se ugrozila stabilnost energetskog sistema Crne Gore – objasnili su oni odluku da Rudnik iskop prepušti drugoj kompaniji. Grupa za bušačko-minerske radove RUP-a, tvrde, nije bila u mogućnosti da preuzme ovaj posao zbog njenog obima i specifičnosti, vremenskog roka, kao i postojećeg opterećenja redovnim obavezama na otkrivci i eksploataciji uglja. - S obzirom na blizinu rječnog korita, groblja i objekta - brana Durutovići, bušačko-minerski radovi zahtijevaju poseban oprez, u skladu sa regulativom, kako bi se ispoštovala propisana geometrija bušenja, a uticaj miniranja na branu i korito sveden na minimum – ističu oni. Na osnovu analize obima i složenosti radova predviđenih za izmještanje rijeke Ćehotine, kako su naglasili, kao i trenutnog stanja radne opterećenosti grupe za bušenje i miniranje Rudnika uglja, donešena je odluka da se raspiše tender za izvođenje tih radova sa eksternim izvođačima, potrebnim kapacitetima i stručnom spremom, dok će Rudnik uglja pružiti svu tehničku podršku, uključujući obezbjeđenje „anfo vozila“ za pripremu eksplozivne smjese.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Druga faza obuhvata iskop korita rijeke u dužini od 2,5 km. Do sada je mehanizacija RUP-a skoro završila poslove na iskopu novog korita rijeke Ćehotine, što će dovesti do značajnih ušteda u odnosu na ranije projektovanu cijenu i vrijeme završetka radova – naglašavaju u pisanim odgovorima na naša pitanja. Treća faza projekta, kako kažu, je uliv u korito rijeke Ćehotine.&nbsp; - Na tom dijelu imali smo izuzetno zahtjevne poslove izmještanja nadzemne i podzemne infrastrukture. Krenuli smo i u betoniranje pomenutog dijela korita, a 30 odsto armature na kompletnom projektu biće ugrađeno u okviru ove treće faze. Na pomenutim pripremnim radovima angažovana je mehanizacija RUP-a kako zbog uštede vremena prilikom izvođenja radova, tako i finansijskih ušteda u okviru projekta – pišu iz RUP-a. <h2>Tender pripremala komisija od 16 članova</h2> Napominju, da je „za preostali dio radova na projektu tenderska procedura, urađena od 16 članova komisije, u toku“ i nadaju se da će početkom februara izabrati kvalitetnog izvođača za preostale radove.&nbsp; - Napominjemo da, kada govorimo o rezervama uglja, treba istaći da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE „Pljevlja“ u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku – upozoravaju oni. Svjesni su, kako kažu, da će im sumnje, špekulacije i pogrešna tumačenja podatka u ovom projektu predstavljati dodatno opterećenje. - Ipak, u cilju pravilnog informisanja javnosti spremni smo sve da dodatno pojasnimo i odgovorimo – zaključili su iz RUP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Vlada je u julu prošle godine usvojila je prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Sva tri tendera biće zatvorena 31. januara. Proizilazi da će izmještanje Ćehotine znatno prevazići i iznos od 20 miliona eura. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20, kao ni zašto je raspisan tender za iznajmljivanje mehanizacije, vrijedan 300.000 eura. Ostavili su nas i bez odgovora na pitanje da li je tačno da se tenderom traže izvođači radova i za poslove koje su već završile ekipe Rudnika u koritu Ćehotine.

Miniranje korita radi privatna kompanija, jer rudari imaju važnijeg posla

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: cehotina