Evropska komisija saopštila je danas da Evropska unija planira smanjenje uvoza čelika za 15 odsto kako bi zaštitila sopstvenu industriju pogođenu krizom, uz pooštravanje kvota za uvoz počev od aprila kao odgovor na carine koje je uveo predsjednik SAD Donald Tramp.
Evropska unija od 2018. godine koristi jedan instrument trgovinske odbrane kako bi zaštitila sopstvene proizvođače čelika, sektor koji ona smatra strateškim, ali koji je na udaru visokih cijena energije u Evropi i kineske konkurencije koja se smatra nelojalnom.
Taj instrument nameće carine na uvoz kada on premašuje specifične kvote koje EU dodjeljuje zemljama – glavnim dobavljačima.
- Prvog aprila pojačaćemo sadašnju zaštitnu klauzulu. Cilj nam je smanjenje uvoza do 15 odsto - rekao je novinarima evropski komesar za industriju Stefan Sežurne.
Rok važenja ovog instrumenta ističe 30. juna 2026. godine, a u trećem kvartalu 2025. biće predstavljen instrument koji će ga zamijeniti, „efikasniji je od sadašnjeg“, dodao je francuski zvaničnik.
Američki predsjednik Donald Tramp uveo je carine od 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma, i one su stupile na snagu 12. marta.
Ta mjera ima dvostruki uticaj na evropske proizvođače: ne samo da Tramove carine ograničavaju pristup čelika i aluminijuma na američko tržište, već se stvara rizik da one sa SAD na Evropu preusmjere izvoz te robe iz trećih zemalja.
Kao odgovor, Evropska komisija je već najavila da će uvesti carine na niz američkih proizvoda – od čamaca preko burbona do motocikala, počev od 1. aprila.
Brisel takođe priprema istragu o prilivu jeftinog aluminijuma u Evropu, po damping cijenama, pošto su SAD uvele carine.
Nakon istrage, Evropska komisija bi mogla da odluči da uvede carine na uvoz iz trećih zemalja kad on premašuje određene kvote, kao u slučaju čelika, uz korišćenje istog instrumenta trgovinske odbrane.
Industrija čelika u EU zapošljava više od 300.000 ljudi, a najave otpuštanja radnika i zatvaranju pogona nižu se posljednjih mjeseci. Nijedna od pedesetak evropskih visokih peći ne radi punim kapacitetom, a njemački gigant Tisenkrup najavio je zatavaranje 11.000 radnih mjesta u Njemačkoj do kraja ove godine.
U sektoru aluminijuma, Komisija ističe da su evropski proizvođači izgubili „znatan udio na tržištu tokom posljednje decenije“.
Ipak, industrija čelika je ključna za Evropu, bez koje se ne mogu proizvoditi automobili, vjetroturbine ili graditi zgrade.
Čelik i aluminijum su takođe strateški materijali za proizvodnju oružja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropska unija planira smanjenje uvoza čelika za 15 odsto

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) AD Nikšić nakon preuzimanja imovine nekadašnje fabrike Željezara od Turskog Tosčelika pristupila je odgovornom upravljanju imovinom u cilju valorizacije iste poštujući sve Zakonske propise pa i one koji se odnose na oblast bezbjednosti i zdravlja na radu, saopšteno je iz EPCG-a povodom nedavno srušene krečane Željezare u Nikšiću, te dodaju da porušena krečana ne ugrožava proizvodnju čelika jer je posljednji put korišćena prije 17 godina.&nbsp;
Kako su kazali, iz perioda dok je fabrikom upravljao Tosčelik u fabričkom krugu preostalo je nekoliko objekata i rezervoara na prostoru nekadašnjeg centra tehničkih gasova i pomoćno postrojenje “Stara krečana“ koji su od strane internih službi koje se bave poslovima bezbjednosti zaposlenih na radu ocijenjeni kao objekti visokog rizika.&nbsp;
EPCG je, dodaju, kao odgovoran poslodavac uzimajući u obzir nalaz i mišljenje službe za bezbjednost na radu zatražila mišljenje nadležnih inspekcijskih organa i nakon dobijanja mišljenja postupila u skladu sa nalazom nadležnih inspekcija.
- Shodno naprijed navedenom, a i radi objektivnog informisanja javnosti pristupilo se rušenju pomoćnog postrojenja “Stara krečana“ isključivo postupajući po rješenju nadležne inspekcija, a što za cilj ima da se u krugu fabrike stvore svi uslovi za bezbjedan boravak i rad zaposlenih. Stav nadležne inspekcije u potpunosti korespodnira sa mišljenjem internih službi za bazbjednost i zaštitu na radu zaposlenih, a čija je suština da je stanje navedenih objekata pa i pomoćnog postrojenja stara krečana takvo da predstavlja opasnost po bezbjednost zaposlenih koji se kreću i izvode radove na izgradnji Solarnih elektrana i na površinama koje su u neposrenoj blizini navedenog objekta", navode u saopštenju.&nbsp;
Netačni su, kažu, i tendenciozni navodi u pojedinim medijima “da je pomoćno postrojenje „stara krečana“ simbol proizvodnje u Željezari“ i isti predstavljaju nepoznavanje činjeničnog stanja.
- Srušeno pomoćno postrojenje “stara krečana“ korišćeno je poslednji put prije 17 godina za proizvodnju kreča koji se koristi kao pomoćni materijal u tehnološkom postupku prilikom topljenja čeličnog otpada i dobijanja tečnog čelika u elektrolučnoj peći u Čeličani - kazali su iz EPCG-a.&nbsp;
Zbog lošeg stanja postrojenja stara krečana prije dvadesetak godina napravljeno je novo pomoćno postrojenje “nova krečana“ koja je radila veoma kratko.&nbsp;
- Prije 20-ak godina konstatovano je da postoji potreba za zamjenu stare krečane sa novom krečanom - kažu iz EPCG.
Osim navedenog, dodaju, u periodu od zadnjih 15 godina nikada nijesu korišćeni ni stara krečana ni nova krečana za proizvodnju kreča za potrebe Čeličane, već je isti zbog neisplativosti postupka dobijanja kreča u postupku koji postoji u Željezari nabavljan iz uvoza, i to u periodu dok je Željezara bila u vlasništvu Tosčelika, uglavnom se uvozio od kompanija iz Hrvatske.
- Iz navedenih podataka jasno je da u slučaju pokretanja proizvodnje u Čeličani zakupac ima mogućnost da kreč nabavlja od dobavljača iz regiona ili da isti proizvodi u Željezari na postrojenju koje zadovoljava zahtjeve bezbjednosti i u naprednijem tehnološkom postupku uz uslov da u Crnoj Gori dobije mogućnost eksploatacije kamena - saopšteno je iz KCCG-a.&nbsp;
Da li će proizvodnja u Željezari biti pokrenuta, navode, isključivo zavisi od zakupca i investicija u proizvodna postrojenja, a ne nikako od stare krečane koja nije korišćena 8 godina prije dolaska Tosčelika i niti jednom u periodu dok je Željezarom upravljao Tosčelik kako zbog starosti tehnologije dobijanja kreča i lošeg stanja pomoćnog postrojenja stare krečane, tako i zbog neisplativosti dobijanja kreča u takvom tehnološkom postupku.&nbsp;
- Ono što je sigurno jeste da nastavljamo da posvećeno radimo na razvoju industrijskih kapaciteta uz poštovanje svih propisa i standarda. Uz to, podsjećamo da u saradnji sa Opštinom Nikšić planiramo realizaciju projekta „Sunčani grad“, koji podrazumijeva izgradnju stotine stanova za zaposlene u EPCG grupi i lokalnoj upravi, a nadamo se da će nam se u realizaciji tog projekta pridružiti i ostale institucije ( prosvjeta, zdravstvo, sudstvo, policija i vojska). Pored toga, na tom prostoru uskoro bi trebalo da počne i izgradnja Big fashion, novog tržnog centra. Sve ovo govori da ćemo, uz sve ono što do sad radimo, imovinu Željezare iskoristiti na najbolji način a na zadovoljstvo cjelokupne zajednice - zaključuju u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsrusena-krecana-zeljezare-u-niksicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

EPCG: Porušena krečana ne ugrožava proizvodnju čelika, posljednji put korišćena prije 17 godina

Duboko žalim zbog odluke Sjedinjenih Američkih Država da uvede tarife na izvoz evropskog čelika i aluminijuma. Tarife su porezi – loše za biznis, još gore za potrošače - rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Ona je navela da neopravdane tarife na EU neće proći bez odgovora, već će „izazvati čvrste i proporcionalne protivmjere“.
- EU će djelovati kako bi zaštitila svoje ekonomske interese. Štitićemo naše radnike, preduzeća i potrošače - istakla je Fon der Lajen.
Sjedinjene Američke Države najavile su uvođenje nove carine od 25 odsto na sav uvoz čelika i aluminijuma, što će uticati na sve trgovinske partnere, uključujući Kanadu i Meksiko, najavio je predsjednik Donald Tramp.

Fon der Lajen o američkim tarifama na izvoz čelika i aluminijuma: Loše za biznis, još gore za potrošače

Američki predsjednik Donald Tramp odlučio je u ponedjeljak da značajno podigne carine na uvoz čelika i aluminijuma, ukidajući izuzeća i bescarinske kvote za glavne dobavljače - Kanadu, Meksiko, Brazil i druge zemlje.
Taj njegov potez bi mogao povećati rizik od trgovinskog rata.
Tramp je potpisao odluke kojima je podigao carinsku stopu na uvoz aluminijuma na 25 odsto s pređašnjih deset odsto koje je uveo 2018. godine, kako bi pomogao sektoru koji je upao u teškoće, prensosi SEEbiz.
Time se ponovno uvode carine od 25 odsto na milione tona čelika i aluminijuma koji su se u Sjedinjene Američke Države (SAD) uvozili bez carine prema sporazumima o kvotama, izuzećima i isključivanju hiljade proizvoda.
Tramp će takođe nametnuti novi sjevernoamerički standard, koji zahtijeva da se uvezeni čelik i aluminijum “tope i spijau” u regiji, kako bi se ograničio uvoz minimalno obrađenog kineskog čelika u SAD.
Trampov savjetnik za trgovinu Piter Navaro rekao je da će mjere pomoći američkim proizvođačima čelika i aluminijuma, te ojačati američku ekonomsku i nacionalnu sigurnost.

Tramp uveo carine na čelik i aluminijum

Kako je i bilo očekivano poslije prvih utakmica, finale Lige Evrope igraće Mančester junajted i Totenhem. Bode Glimt je završio bajku, a Atletik Bilbao imao snagu samo da zaprijeti i povede na Old Trafordu.
Utakmica između Mančestera i Totenhema biće engleski rat za plasman u Ligu šampiona, posljednja šansa za spas sezone poslije očajnih rezultata „đavola“ i „pevaca“ u Premijer ligi Engleske.
Veliki okršaj je 21. maja na San Mamesu u Bilbau, gdje je Mančester junajted praktično obezbijedio plasman u finale pobjedom od 3:0 u prvom meču polufinala.
Nije, međutim, revanš bio lagan za Junajted, iako konačan rezultat u oba meča od 7:1 to ne pokazuje.
Bilbao je poveo u prvom poluvremenu, napadao silovito početkom drugog poluvremena iako je bio jako oslabljen bez braće Vilijams. Drama je trajala sve dok Maunt nije zatresao mrežu.
Maunt je bio junak revanša, strijelac ukupno dva gola. Mrežu je zatresao i Kazemiro, a loptu poslao u mreži i Hojlund, pa će Dancu to mnogo značiti na polju samopouzdanja pred ključni duel sa Totenhemom.
Totenhem je rutinski pobijedio Bode Glimt i u revanšu, pa je u ukupnom skoru došao do 5:1. Bode Glimt nije uspio da napravi senzaciju po kiši u Norveškoj i praćen aplauzima publike u istorijskoj sezoni završio je evropsku misiju..

Engleski rat za plasman u LŠ: Mančester i Totenhem u finalu Lige Evrope

Indija tvrdi da je spriječila odmazdu raketnim i bespilotnim napadima koje je Pakistan pokrenuo u četvrtak uveče. S druge strane, Pakistan negira da je izveo bilo kakve napade.
Stanovnici Jamua u Kašmiru pod kontrolom Indije prijavili su rakete i dronove iznad grada i buku eksplozija.
Indijska vojska je saopštila da su njeni sistemi protivvazdušne odbrane presreli osam raketa koje je ispalio Pakistan, a koje su pokušale da ciljaju vojne stanice u široj indijskoj regiji Kašmir.
Prema navodima Indije, Pakistan je takođe pokušao da gađa njihovu vazdušnu bazu Pathankot u Punjabu.
Međutim, pakistanski ministar odbrane negira da je Pakistan odgovoran za bilo kakav napad.
- Nećemo napadati, a zatim poreći - rekao je, dodajući da će se širom svijeta znati kada Pakistan pokuša da izvrši napad.

Pakistan negira napade na Indiju: "Kada se za to odlučimo, znaće se širom svijeta"

Robert Francis Prevost izabran je za novog papu, prvog američkog u istoriji.
Odabrao je ime Lav XIV. &nbsp;Porijeklom je iz Čikaga, a veći dio svoje karijere proveo je kao misionar u Peruu. Kardinal je postao tek u septembru 2023. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.7483%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fnovi-papa-je-leon-xiv-robert-prevost-267-poglavar-katolicke-crkve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Mark Frensis je njegov prijatelj još iz 1970-ih, a za Rojters je podijelio da je papa Lav XIV bio čvrsti podupiratelj papinstva svojeg prethodnik, a posebno njegove predanosti pitanjima socijalne pravde.
- Oduvijek je bio prijateljski nastrojen i topao i ostao glas zdravog razuma i praktičnih pitanja Crkve u pomaganju siromašnima. Ima ironičan smisao za humor, ali nije neko ko traži centar pažnje - ispričao je Frensis za Rojters.
Inače, Prevost je najprije služio kao biskup u Čiklaju na sjeverozapadu Perua od 2015. do 2023., a peruanski je državljanin postao 2015, tako da ima dvojno državljanstvo.
Koordinatorica katoličke grupe u Čiklaju Leon Angeles, koja poznaje Prevosta od 2018. godine, opisala ga je "vrlo jednostavnom osobom koja bi se uvijek trudila da pomogne drugima".
Leon Angeles još ga opisuje kao osobu s liderskim vještinama, koja "istovremeno zna slušati. Ima tu vrlinu"."
- Kardinal ima pristojnost tražiti mišljenje, čak i ako je to od najjednostavnije ili najponiznije osobe. Zna slušati svakoga - poručila je ona.

Poznanici novog pape: Podržavao je Franja, skroman i ne traži centar pažnje

Saobraćajna nezgoda dogodila se večeras, oko 21 sat, na samom izlazu iz Žabljaka prema Šavniku kada je putnički automobil udario konja.
Kako prenosi Antena M, vozač automobila je udario konja koji se nalazio na kolovozu.
Vozač je prošao bez povreda, a na vozilu je pričinjena veća materijalna šteta.

Žabljak: Automobilom udario u konja

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

,,V.D. STANJE” – šifra Demokrata za disciplinovanje policijskog kadra

Nakon jučerašnjeg teatralnog nastupa dotičnog (ministara unutrašnjih poslova Danila Šaranovića) ostali smo svi duboko potrešeni. Nema granica u gaženju porodica koje su izgubile najmilije 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025, kazala je sestra ubijenog na Medovini, Maja Ljiljanić-Popović.
Podsjetimo, Šaranović je juče u Skupštini odgovarao na pitanja poslanika, a neka od njih ticala su se i dvije tragedije na Cetinju.
Šaranović je, smatra ona, možda najjadnija osoba koja je sjedjela u jednoj od fotelja, a dodaje „konkurencija je velika“.
- Ne zanima nas konkurencija za foteljama, za nas su svi jednaki, nismo se ostrvili na lično njegovu partiju, vrednujemo ljude onako kako su radili - rekla je Ljiljanić-Popović.&nbsp;
Često se pita, navodi ona, kako te ljude nije sramota.
- Onda shvatim da oni nemaju osjećanja, integritet, ljudskost, oni nemaju osjećaj sramote i odgovornosti - kazala je Ljiljanić-Popović.

Tag: celik