Sjajno popodne sa puno pogodaka u šestom kolu Premijer lige.
Obilježio ga je fenomenalni fudbaler Čelsija Kol Palmer, koji je dao četiri gola u prvom poluvremenu susreta protiv Brajtona.
“Plavci” su na kraju slavili sa 4:2, a engleski reprezentativac postao prvi igrač u istoriji Premijer lige sa takvim učinkom za 45 minuta.
Naročito je bio efektan njegov treći gol kojim je Čelsi poveo 3:1, da bi nakon što su gosti smanjili na 3:2, brzo uzvratio još jednim pogotkom kojim je meč prelomljen.
Čelsi je ovim trijumfom došao do 13 bodova, jednim manje od vodećih Mančester sitija i Arsenala.
Pravi triler na drugom kraju Londona odigrali su Arsenal i Lester, a meč je završen identičnim rezultatom, kao utakmica na “Stamford bridžu”, 4:2.
Vodili su domaći pogocima Martinelija i Trosara 2:0 na poluvremenu, izjednačili gosti preko dvostrukog strijelca Džejmsa Džastina, ali nisu izdržali inicijativu “tobdžija” u završnici.
Leonardo Trosar dao je gol u trećem minutu nadoknade, da bi Kai Haverc u 99. stavio tačku.
Premijer liga, 6. kolo:
Njukasl – Mančester Siti 1:1 (0:1) 
Gordon 58p – Gvardiol 35
Arsenal – Lester 4:2 (2:0) 
Martineli 20, Trosar 45+1, 90+4, Haverc 90+10 – Džastin 47, 63
Brentford – Vest Hem 1:1 (1:0) 
Mbeumo 1 – Souček 54
Čelsi – Brajton 4:2 (4:2) 
Palmer 21, 28p, 31, 41 – Ruter 7, Baleba 34
Everton – Kristal Palas 2:1 (0:1) 
Meknil 47,54 – Gej 10
Notingem Forest – Fulam 0:1 (0:0) 
Himenes 51p
18.30 Vulvs – Liverpul
Neđelja: 
15.00 Ipsvič – Aston Vila 
17.30 Mančester Junajted – Totenhem
Poneđeljak: 
21.00 Bornmut – Sautempton

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Arsenal u nadoknadi do pobjede, Čelsi ubjedljiv

Premijer Kosova u ostavci Aljbin Kurti nazvao je "unutarinstitucionalnim napadom na Republiku Kosovo" neizglasavanje izveštaja Komisije za verifikaciju mandata na konstitutivnoj sjednici parlamenta.
Kurti je na Fejsbuku napisao da se „znalo“ da su poslanici Demokratske partije Kosova (DPK), Demokratskog saveza Kosova (DSK), Alijanse za budućnost Kosova (ABK) i Srpske liste „protiv vlade i Republike“ ali da su danas pokazali i da su „protiv sebe“.
- Poslanici DPK, DSK, ABK i Srpske liste danas su glasali protiv izvještaja Komisije za verifikaciju mandata. U jednom sasvim formalnom i tehničkom glasanju koje se zasniva na dokumentaciji CIK-a, oni su se pobunili protiv zakletve poslanika i konstituisanja devetog saziva. Ovo je unutarinstitucionalni napad na Republiku Kosovo i demokratske izbore. Ovo je neviđena situacija u našoj državi i mnogo šire. Mi vladamo pošteno i dobro, a oni sramote i prave loše vijesti za našu državu - naveo je Kurti.
Predsjednik DPK Memlji Krasnići rekao je da je pokret Samoopredjeljenje stvorio „situaciju bez presedana“ u Skupštini Kosova, navodeći da je ta stranka „četiri godine kršila Ustav“.
- Nećemo dozvoliti da ovaj saziv počne sa kršenjem Ustava. Samopredjeljenje je samo prekršilo zakon o vladi, napisali su da premijer i ministri ne mogu da polože zakletvu kao poslanici. Četiri godine su kršili Ustav. To vrijeme je prošlo - rekao je Krasnići.
Lider DSK Ljumir Abidžiku optužio je Samopredjeljenje da blokira proces konstitusanja parlamenta i zatražio da sednica bude nastavljena kako je to predviđeno Ustavom i Poslovnikom o radu.
Ocijenio je da su današnja dešavanja u Skupštini Kosova „mračna epizoda u parlamentarnoj demokratiji“.
- Ne možeš biti i poslanik i premijer i ministar. Podnesite ostavke (premijer i ministri), dođite na sjednicu, pitanje se odmah rješava - dodao je Abdidžiku.
Skupština Kosova je prekinula konstitutivnu sjednicu, pošto prethodno nije usvojila izvještaj privremene komisije za verifikaciju mandata poslanika.
Po poslovniku o radu konstitutivna sjednica se završava jedino kada su izabrani predsjednik i petorica potpredsjednika i treba da bude nastavljena najkasnije u roku 48 časova.
Za izveštaj o verifikaciji mandata su glasala 52 poslanika, protiv je bilo njih 46, dok je 11 poslanika bilo uzdržano.
Ovo je inače nova situacija, koja nije predviđena ni Ustavom Kosova ni poslovnikom o radu parlamenta.

Kurti za neuspeh verifikacije mandata poslanika optužuje opoziciju, opozicija Samooprjedeljenje

Čisti i oni drugi, nemaju sličnosti osim u grijehu koji ih razdvaja.15.03.
14:30h
Štampao sam uz pomoć prijatelja drugo izdanje obje knjige o aferi Moldavka, koje govore o onome šta sam prošao. U kojima su, što je najvažnije, tretirani kompletni spisi Osnovnog suda u Podgorici KI br. 5585/02. Svaki papir.
Tiraži od pet hiljada primjeraka štampanih onomad, odavno su rasprodati.
Zašto mi se čini da je ovo pravi korak.
I zašto iznova?
Zašto uopšte nije sada primarno nestvarno pokazivanje onomad preživljenog, kako mojeg, tako i porodice.
Ovo je sada sa sociološkog aspekta prava paradigma za socio - antropološki ugao gledanja crnogorskog društva, njegovih ljudi, publike, štampe, nosilaca pravosudnih funkcija, policije, koji nam se dešavaju uglavnom pod uticajem politike, gdje je "ubijanje" pojedinaca od strane države potpomognuto medijima i NVO sektorom tek vjetar - lahor, koji podiže adrenalin, "uspostavlja pravdu", a to sve zarad interesa sedam, osam političkih zadnjica.
I opet sve garnirano crnogorskom naravi, gdje tuđa patnja, ponekad izaziva opštu egzaltaciju.
Sve se ponavlja.
Isti lični kukavičluk, neznanje koje se afirmiše i dan danas, navijanje mase koja kao u gladijatorskoj areni urla "ne puštaj", "ne praštaj", "gazi", hapsi.
Kukavičluk nosilaca pravosudnih funkcija i njihovo ugađanje vlastima - CG je fenomen. Sve će se uraditi zbog fakta da ih je neko negdje, kao potrošnu, a isplativu robu, postavio da odlučuju.
Pazite ovo!
U istrazi protiv mene (ima to u knjizi) Božidar Vukčević, eks državni tužilac, kaže sudiji Ani Vuković da se ja i on nikada nijesmo družili i da smo dva puta izašli u grad, ali sa suprugama.
Nijesmo niti jednom. Nikada.
Ali, umjesto da saspe sudiji sve u lice, a sve je znao, on pravi otklon od prijatelja, misleći da spašava d*pe.
A državni tužilac.
Da li vam je ovo poznato?
Ili.
28.11.2002. godine specijalista sudske medicine Dragana Čukić u nalazu kaže "...pacijentkinja S.Č. ne dozvoljava pregled čmara i vagine, kao ni dojki...".
Mašina je već mljela.
Tužilac, sudija, ćute i dozvoljavaju da u štampi imamo gašenje cigareta po dojkama i vagini.
I flaše u anusu.
To sam sve ja radio sa pajtosima.
Pitajte ondašnje urednike Dan-a, Vijesti, SŽK, Prelevića, ženu mu, Medojevića, Dragana Koprivicu, Mika Živkovića.
I pitajte svakog mog crnogorskog Srbina.
Nema odive koju su pazili kao Moldavku.
Anu Vuković ne pitajte ništa.
Ili.
Da vidite kako je Ana Vuković, sudija Vrhovnog suda, još onomad, prije 23 godine, imala ista specijalistička iskustva iz psihologije i parapsihologije kao kada je produžila pritvor Zoranu Lazoviću, karakterišući mu karakter.
Ona na zapisniku od 28.12.2002. donosi rješenje u kojem, u tajnom postupku, dozvoljava da Tamara Gljižnan - majka S.Č. bude prisutna, navodeći "...budući da ta činjenica u psihološkom smislu (sudija - psiholog postaje) ima važnost...".
Mada, u redu je sve to, jer je Moldavka u istom zapisniku kazala za mene "...ima kovrdžavu oštru kosu, kosa mu je zalizana nazad...". Što je Anu odmah utvrdilo u uvjerenju da se radi o meni, a što je to isto utvrdilo u znanju i tužioca koji ima unazad zalizanu kovrdžavu kosu.
I danas će se opet kod nas slično dešavati.
Građanin će biti ubačen u vrtlog haosa sazdanog od uticaja politike gdje nosioci pravosudnih funkcija tog istog građanina pretvaraju u utamničenu krpu, zoreći se sopstvenim jadovlukom.
Za nauk.
Nigdje kao u Crnoj Gori ne traju u vremenu, nepočinstvo kojim se familija urušava i neko bez razloga slobode lišava.
Za sva vremena pominjaće se akteri toga.
Ni Ana Vuković nije mogla da pretpostavi da će moje pominjanje trajati 25 godina. A tek će.
Ona je nagrađena na temeljima moje patnje.
I ako joj je lakše, neka joj bude.
Ne moraju svi da imaju Aninu sreću.
P.S. Čisti i oni drugi, nemaju sličnosti osim u grijehu koji ih razdvaja.
I kao što se čistima gade gubavci, tako se i gubavci, s pravom, strave od zdravih.

Socio-antrolopološka paradigma crnogorskog društva

Ukrajinska vlada smijenila je guvernera oblasti Sumi Volodimira Artijuka, izjavio je danas u parlamentu u Kijevu predstavnik Vlade Taras Melničuk, pošto je u nedjelju u ruskom raketnom napadu u Sumiju poginulo 35 osoba, dok je oko 120 ranjeno, pišu tamošnji mediji.
Artijuk je tog dana u Sumiju planirao svečanu dodjelu nagrada pripadnicima vojske.
Gradonačelnik Konotopa Artem Semenikin je izjavio da je Artijuk nesvjesno stvorio uslove za ruski napad, navode mediji.
Semenikin je ocijenio da je Artijukova namera da preda nagrade pripadnicima 117. brigade predstavljala nepotreban rizik za civilno stanovništvo i vojnike.
Artijuk je rekao da je proslava bila planirana, ali je odbacio odgovornost za njeno iniciranje.
Predstavnici lokalnih vlasti oblasti Sumi su u ponedeljak izrazili nepoverenje Artijuku, navode onlajn novine Kijev Indipendent.

Nakon smrtonosnog ruskog napada: Smijenjen guverner ukrajinske oblasti Sumi

Direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Ilija Subotić boravio je u radnoj posjeti Milanskoj skali (Teatro alla Scala), gdje je o mogućnostima saradnje razgovarao s generalnim i umjetničkim direktorom tog prestižnog svjetskog teatra Fortunatom Ortombinom, saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
U otvorenom i prijateljskom razgovoru Subotić i Ortombina izrazili su spremnost za dalje razgovore o uspostavljanju odnosa dva teatra koji bi u prvom redu rezultirali gostovanjem Milanske skale u Crnogorskom narodnom pozorištu.
- Nacionalni teatar Crne Gore, kao buduće članice Evropske unije, snažno je posvećen razvoju i unapređenju odnosa i saradnje s najprestižnijim evropskim i svjetskim institucijama, kojima u prvom redu pripada Milanska skala - rekao je Subotić.
Sastanku je prisustvovala muzička urednica Crnogorskog narodnog pozorišta Ivana Čanović.&nbsp;
Teatar Milanska skala jedan je od najpoznatijih i najprestižnijih svjetskih operskih teatara, otvoren 1778. godine. Tokom istorije, bio je domaćin premijera brojnih slavnih opera, uključujući djela Verdija, Pučinija i Rosinija. Poznat je po izuzetnoj akustici, raskošnom enterijeru i visokom standardu izvođenja. Danas, osim opere, u Milanskoj skali izvode se i baleti i koncerti, a uz teatar funkcioniše i poznata muzička akademija za obuku mladih umjetnika. 2028. godine Milanska skala obilježiće dva i po vijeka postojanja.

CNP-Milanska skala: Otvorene mogućnosti za saradnju

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: celzi

Arsenal u nadoknadi do pobjede, Čelsi ubjedljiv

Kurti za neuspeh verifikacije mandata poslanika optužuje opoziciju, opozicija Samooprjedeljenje

Socio-antrolopološka paradigma crnogorskog društva

Nakon smrtonosnog ruskog napada: Smijenjen guverner ukrajinske oblasti Sumi

CNP-Milanska skala: Otvorene mogućnosti za saradnju

PRATITE TVe UŽIVO