Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) izrazio je duboku zabrinutost povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, događanja ispred Vile Gorice i spornih izjava koje su joj prethodile, upozoravajući na netransparentnost procesa, diskriminatorne poruke jednog od laureata i narušavanje prava na građanski protest, zbog čega poziva institucije na hitnu reakciju.
- CEDEM izražava duboku zabrinutost i osvrće se na ozbiljna pitanja koja su se pojavila tokom procesa izbora dobitnika Trinaestojulske nagrade, kao jednog od najvažnijih državnih priznanja, i koji ostavlja mnoge nejasnoće i otvorena pitanja- navodi se u saopštenju.
 
Trinaestojulska nagrada, ističu iz CEDEM-a, kao simbol priznanja za izuzetne doprinose crnogorskom društvu, prema pravilniku o dodjeli ove nagrade, treba da se dodjeljuje na temelju jasno definisanih kriterijuma, koji omogućavaju transparentnost i pravičnost izbora.&nbsp;
- Međutim, ove godine ovaj proces izaziva ozbiljne sumnje u objektivnost procesa. Stručna javnost izražava zabrinutost zbog nedostatka jasnoće u kriterijumima, što dovodi u pitanje legitimitet nagrade i urušava njen osnovni cilj – da prepozna i nagradi istinski zaslužne osobe- poručili su iz CEDEM-a.
 
CEDEM izražava snažnu osudu zbog ponašanja jednog od dobitnika nagrade, Velje Stanišića, čija izjava koja u sebi i sadrži poznati uvredljiv naziv za romsku zajednicu, predstavljaju jasan i nedvosmislen pokazatelj velikog stepena diskriminacije prema romskoj zajednici koja postoji u crnogorskom društvu.&nbsp;
- Takve izjave, izrečene u televizijskom programu, ne samo da vrijeđaju dostojanstvo romske zajednice, već podrivaju osnovne vrijednosti poštovanja različitosti i ljudskih prava koje bi trebalo da budu temelj svakog demokratskog društva. Javni prostor, a naročito mediji, moraju biti mjesto afirmacije tih vrijednosti, a ne platforma za širenje uvreda i predrasuda. CEDEM poziva nadležne institucije, medijske kuće i sve aktere javnog života da pokažu nultu toleranciju prema govoru mržnje i diskriminaciji, te da aktivno rade na suzbijanju takvih pojava- navode iz ove organizacije.
 
Na kraju, naglašavaju iz CEDEM-a, sinoćnji događaji ispred Vile Gorica ukazuju na zabrinjavajući trend gušenja građanskog aktivizma. Pravo građana da izraze svoje nezadovoljstvo i kritikuju javne odluke ne smije biti gušeno. Svaka vlast koja suzbija proteste, umjesto da odgovori na legitimne kritike, dodatno podriva temelje demokratije i slobode u društvu. Građanski aktivizam, kao osnovni izraz demokratije, mora biti zaštićen i afirmisan, a ne potisnut.
 
- Zbog svega navedenog, CEDEM poziva nadležne institucije da hitno reaguju na ove neprihvatljive pojave. Potrebno je vratiti transparentnost u proces dodjele Trinaestojulske nagrade, kako bi se izbor dobitnika učinio pravičnijim i kako bi se osigurala pravična i ravnopravna participacija svih građana i građanki u javnom životu. Takođe, važno je osigurati da se svim manjinskim zajednicama, naročito romskoj, pruži pravičan tretman, u skladu sa osnovnim ljudskim pravima i vrijednostima. CEDEM ostaje posvećen promociji ravnopravnosti, zaštiti ljudskih prava i izgradnji inkluzivnog društva u kojem svaki građanin i građanka imaju pravo na dostojanstvo i poštovanje- zaključuju iz CEDEM-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CEDEM: Dodjela Trinaestojulske nagrade obilježena netransparentnošću, diskriminacijom i pritiskom na građanski aktivizam

Srž problema je anticiganizam, koji je najprihvatljiviji oblik diskriminacije u crnogorskom društvu. Anticiganizam se posmatra kao pitanje koje se podrazumijeva, ali ne pitanje koje treba da se rješava - ocijenila je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava Nevenka Vuksanović povodom obilježavanja Međunarodnog dana Roma.
Ovaj dan, koji se obilježava 8. aprila, ujedno je i dan proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemu sa kojika se Romi suočavaju.
Država Crna Gora se u prethodne dvije, tri decenije, kaže Vuksanović, definitivno inkluzivnije bavila pitanjem romske i egipćanske zajednice i postavila neke zakonske temelje.
- Država je donosila strateška dokumenta koja su usmjeravala kako energiju, tako i budžet u realizaciju određenih aktivnosti i projekata koji su nesumnjivo doprinijeli napretku ove zajednice. To su u pitanju mali, ali vrlo značajni pomaci. Na lokalnom nivou bi još dosta toga moglo biti urađeno. Ta konekcija između opštinskih napora i nalora državnih nije u potpunom skladu i u narednom periodu valjalo bi da opštine imaju mnogo bolju energiju i napor usmjerenu ka konkretnim projektima - poručila je Vuksanović.
Smatra da smo donekle tolerantniji kao društvo.
- Istraživanje CEDEM-a o etničkoj distanci od prošle godine, a biće realizovano i ove godine u maju, ipak pokazuje da se etnička distanca u našem društvu smanjuje i smanjuje se i prema ovoj zajednici, ali se mora konstatovati da je ona i dalje u najvećem procentu prema egipćanskoj i romskoj zajednici i iznosi oko nekih 40 odsto. Mi smo i dalje kao društvo na poziciji da ne bismo da imamo supružnika iz ove zajednice, da ne bismo nužno da ih imamo u komšiluku, da imamo prijateljske i kumovske odnose, tu vrstu otvorenosti mi nemamo - ističe Vuksanović.&nbsp;
Kad se govori o napretku romske i egipćanske zajednice tu je, kako navodi, nekoliko parametara koje treba pratiti, uključujući zdravstvo.
- Diskriminacija, odnos etničke distance i nešto što se zove anticiganizam, što je evropski strateški okvir uveo u svoje članove, a na svu sreću onda je uvela i Crna Gora, je oblik duboko ukorijenjene predrasude po difoltu prema romskoj i egipćanskoj zajednici. Prati se i pitanje obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja, parametri siromaštva koji su i dalje najveći u ovoj zajednici, pravnog statusa, socijalne, zdravstvene zaštite i prava djece, pitanje prosjačenja koje je i dalje aktuelno - precizirala je Vuksanović.&nbsp;
U svim ovim segmentima je, kako dodaje, donekle došlo do pomaka u nekim oblastima mnogo više nego li u drugim.
- Možemo da se pohvalimo da obrazovanje definitivno uključuje mnogo više romske i egipćanske djece nego prije deset godina. Donekle se smanjila stopa dječjih brakova, ali je to pitanje i dalje visoko na agendi. Stopa zapošljavanja je donekle veća, ali to ne znači da smo mi došli blizu iskorjenjivanja ovih problema - istakla je Vuksanović.
Raznim projektima i djelovanjem državnih institucija u prethodnih nekoliko decenija, djelovanjem izrazito jakog civilnog sektora, posebno onih organizacija pod vodstvom ljudi koji su iz romske i egipćanske zajednice, napravio se pomak i dosta se toga pomjerilo.
- Prvenstveno se postavilo kao pitanje šta je anticiganizam. To se uvuklo kako u škole, tako u sudstvo i tužilaštvo, a to su sve važne institucije koje treba da budu prve instance u rasvjetljavanju situacija govora mržnje, oblika nasilja, pa vršnjačkog nasilja unutar škole, ali u najširem smislu to je definitivno pitanje pravovaljane inkluzije, koja neće ići ka asimilaciji, već će ići ka tome da se napravi valjana inkluzija romskog i egipćanskog društva. Da li je to u potpunosti moguće ukoliko mi nemamo romski jezik u školama, što je dodatno pitanje, ali smo definitivno kao društvo napravili korak naprijed - zaključila je Vuksanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYBhRpiqxCx0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuksanović: Anticiganizam srž problema, posmatra se kao pitanje koje se podrazumijeva, a ne koje treba da se rješava

Na jučerašnjoj sjednici Romskog savjeta jednoglasno su izabrani rukovodeći organi: predsjednik Savjeta: Mensur Šaljaj, potpredsjednici Savjeta: Ramo Barčić i Bekim Halili i generalni sekretar Savjeta Senad Sejdović.
Kako je saopšteno iz ovog Savjeta formiran je i Upravni odbor u sastavu od šest članova: predsjednik Upravnog odbora Enes Uković i članovi Arif Šaljaj, Veron Halili, Sandro Avdula, Alem Šaljaj i Kristijan Sejdović.
Pored njih, kako se dodaje, u sastavu V saziva Romskog savjeta su i članovi Vanesa Gaši Pajazitaj, Enis Šaljaj, Edison Avdijaj, Aziz Idrizaj, Aljison Gaši, Dževad Alijaj i Almedin Šaljaj.
- Na sjednici je razgovarano o budućim aktivnostima Savjeta, sa posebnim naglaskom na jačanje položaja romske zajednice, unapređenje saradnje sa državnim i lokalnim institucijama, kao i realizaciju inicijativa koje će doprinijeti boljoj integraciji i afirmaciji Roma u crnogorskom društvu - navodi se u saopštenju.
Oni poručuju da će Romski savjet i u narednom periodu raditi na jačanju kapaciteta i ostvarivanju ciljeva u skladu sa svojom misijom i ulogom kao najvišeg predstavničkog tijela romske zajednice u Crnoj Gori.

Šaljaj reizabran za predsjednika Romskog savjeta

Uprava policije upozorila je građane na sve učestalije prevare koje se odvijaju putem društvenih mreža i komunikacionih aplikacija, posebno preko Vajbera - a koje su vezane za ulaganje u kripto valute. Prevaranti, prema njihovim riječima, koriste različite metode kako bi obmanuli građane, a najčešći modus operandi uključuje: agresivne marketinške taktike - lažne oglase na društvenim mrežama i grupama na komunikacionim aplikacijama (Vajber, Vocap, itd.) i direktne poruke u kojima se obećavaju nerealni i brzi finansijski prinosi, često od jedan odsto do čak 10 odsto dnevno; lažne platforme i aplikacije - izrada internet stranica ili aplikacija koje na prvi pogled izgledaju kao legitimne DeFi (decentralizovane finansijske) platforme - ove stranice često, kako su naglasili u Upravi policije, sadrže izmišljene izjave „zadovoljnih korisnika“ i lažne interfejse za trgovinu; socijalni inženjering - kreiranje tzv. ekskluzivnih grupa na aplikacijama poput Vajbera, Vocapa ili Telegram-a, u kojima se građanima navodno nude „stručni savjeti“ i „posebne investicione prilike“...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905110920_2966067dfa37c705ff2827f8af55ad6d50993e4ce9e4eb57c2ac781928451625.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905110920_2966067dfa37c705ff2827f8af55ad6d50993e4ce9e4eb57c2ac781928451625" data-rendition-name="original" width="415" height="878" loading="lazy" alt="onlajn prevara"> </figure>  Ukazuju i na pokušaj uspostavljanja povjerenja i krađu sredstava. &nbsp;- Nakon što zadobiju povjerenje, prevaranti inicijalno upućuju žrtvama male finansijske iznose u kripto valutama i potom ubjeđuju žrtve da povežu svoje kripto novčanike sa prevarantskim platformama. Na taj način im žrtve omogućavaju direktan pristup sredstvima i svojim ličnim podacima, koja sredstva se zatim bez saglasnosti vlasnika povlače i outđuju - naveli su u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905110924_c193497ad97d205c3cd8f729c2c3bc6a60ff00d43aa11b36288c52f9357e4f6a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250905110924_c193497ad97d205c3cd8f729c2c3bc6a60ff00d43aa11b36288c52f9357e4f6a" data-rendition-name="original" width="350" height="743" loading="lazy" alt="Onlajn prevara"> </figure>  Uprava policije apeluje na sve građane da budu oprezni, da ne nasijedaju na ponude koje obećavaju brzu i laku zaradu i da prije bilo kakvih ulaganja provjere kredibilitet platformi i osoba koje nude takve usluge. - Takođe, Uprava policije apeluje na građane koji sumnjaju da su meta i žrtva navedene prevare, da to i prijave Upravi policije na broj 122 ili u najbližem Odjeljenju bezbjednosti, kao i da sačuvaju svu dostupnu komunikaciju i dokumentaciju radi daljeg postupanja - istakli su oni. Naglasili su da službenici Sektora za borbu protv kriminala, Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, u saradnji sa međunarodnim partnerima, preduzimaju dalje mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja navedenih prevara i identifikacije povezanih lica.

UP upozorava: Sve učestalije onlajn prevare za ulaganje u kripto valute, građani da ne nasijedaju na ponude koje obećavaju brzu i laku zaradu

Uprava za nekretnine još nije počela postupak eksproprijacije nepokretnosti na drugom dijelu trase Ulice Vojislavljevića, od nekadašnje fabrike „19. decembar“ do mosta na Nikšićkom putu, jer ovom državnom organu još nije podnijet zahtjev od strane korisnika eksproprijacije.
Zahtjev za pokretanje postupka eksproprijacije dužni su da podnesu Glavni grad i Uprava za saobraćaj.
- Kada je riječ o najavljenoj drugoj fazi projekta, Uprava je spremna da odmah započne postupak čim zahtjev bude podnijet od strane korisnika eksproprijacije - saopštili su iz Uprave za nekretnine kojom rukovodi Marko Bulatović.
Sa druge strane, kako navode iz Uprave za nekretnine, u sklopu prve faze čija je rekonstrukcija u toku preostalo je da se riješi još tri, četiri predmeta. Prva faza rekonstruiše se od Ulice 4. jula do nekadašnje fabrike „19. decembra“, u dužini od 900 metara.
- Postupak eksproprijacije u ovom organu odvijao se bez većih poteškoća, uz dobar odziv vlasnika nepokretnosti i korektno utvrđenu vrijednost kvadratnog metra, koja je u najvećem broju slučajeva potvrđena potpisivanjem sporazuma o naknadi. Sa zadovoljstvom ističemo da je postupak eksproprijacije u završnoj fazi. Trenutno je otvoreno svega nekoliko predmeta po prigovorima (tri-četiri), a koji se odnose na eksproprijaciju preostalog dijela nepokretnosti - naveli su oni.
Kažu da se cijeli proces realizovao u kontinuitetu i bez zastoja, zahvaljujući redovnoj i intenzivnoj saradnji Uprave za nekretnine i Glavnog grada.
- Ovaj primjer potvrđuje da se uz dobru saradnju državnih organa i lokalne samouprave postupci mogu sprovesti efikasno, zakonito i na obostrano zadovoljstvo - dodali su u Upravi.
Ulica Vojislavljevića nakon rekonstrukcije postaće bulevar sa četiri saobraćajne trake. Dužina saobraćajnice biće 3,2 kilometra.
Za izvođača radova, čija je vrijednost 14,5 miliona eura, sredinom decembra prošle godine izabrana je firma Crnagoraput. Investitori gradnje su država i Glavni grad. Projekat buduće saobraćajnice urađen je još 2016. godine kada je i zvanično počela priča o njenoj gradnji.

Eksproprijacija za drugu fazu Ulice Vojisavljevića još nije počela: Čeka sa zahtjev Grada i Uprave za saobraćaj

Novom odlukom o kućnim ljubimcima će se normativno urediti kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca, kao i obaveza njihove identifikacije, čime se omogućava nesporno utvrđivanje odgovornosti vlasnika, saopštio je za „Dan“ Andrija Babović, sekretar za komunalne poslove.
Babović kaže da će se sistem kontrolisanog razmnožavanje pasa i mačaka uvesti kroz obavezu da se time mogu baviti samo registrovane odgajivačnice.&nbsp;
Ovo je osnovna novina odluke o kućnim ljubimcima koju priprema komisija koju je formirao Glavni grad, a na čijem je čelu upravo Babović. U pripremi odluke učestvuju i predstavnici kabineta gradonačelnika, Uprave za inspekcijske poslove, Sekretarijata za finansije, Službe komunalne policije, Čistoće, građanski aktivisti, nevladine organizacije Ruka šapi i Korina i volonterka u azilu.
– Sekretarijat za komunalne poslove pristupio je izradi nove odluke o kućnim ljubimcima, budući da je donošenjem Zakona o komunalnim djelatnostima nastala potreba za njenim usklađivanjem sa zakonskim i podzakonskim propisima. Poseban akcenat u izradi novog propisa stavljen je na rješavanje problema napuštenih kućnih ljubimaca, prvenstveno pasa, koji predstavljaju sve izraženiji izazov u urbanom okruženju. Odlukom će se jasno normativno urediti kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca – saopštio je Babović.
On dodaje da je cilj nove odluke unapređenje postojećeg sistema, veći stepen odgovornosti vlasnika kućnih ljubimaca, kao i humanije i održivije rješavanje pitanja napuštenih životinja.
– Na taj način Grad pokazuje posvećenost zaštiti dobrobiti životinja, očuvanju javnog reda i mira, kao i podizanju kvaliteta života u zajednici. U cilju postizanja uslova za kontrolu pasa lutilaca, nacrtom nove odluke se propisuje obaveza Glavnom gradu za subvencijom vlasnicima pasa za kastraciju, sterilizaciju i identifikaciju pasa i mačaka. Predlaže se da za prvi javni poziv po donošenju odluke subvencija bude u punom iznosu, a da za kasnije javne pozive subvencija Glavnog grada bude u iznosu od 50 odsto od troškova, a u granicama planiranih budžetskih sredstava – saopštio je Babović.

U pripremi novi propis o kućnim ljubimcima: Veći stepen odgovornosti vlasnika pasa i mačaka

Ismet Krkanović iz Tuzi optužio je policijskog službenika Čedomira Boškovića za, kako navodi, višegodišnji lični progon i zloupotrebu službenog položaja. Tvrdi da mu je Bošković 2023. oduzeo oružje koje je legalno posjedovao, a da mu oružje nije vraćeno ni dvije godine kasnije.&nbsp;
Navodi u izjavi za Portal ETV i da je Bošković od 2023. dao više različtih iskaza o događaju, pa Krkanović traži hitnu reakciju nadležnih institucija, ali i apeluje na predstavnike političkih partija koje zastupaju manjinske narode da se uključe i zaštite građane od, kako kaže, nacionalno i vjerski motivisanog postupanja.
U izjavi za Portal ETV, &nbsp;Krkanović navodi da je sve počelo 27. avgusta 2023. godine.
- Tog jutra, dok sam sa prijateljem krenuo u lov svojim vozilom, zaustavili su me pripadnici Uprave policije, bez znaka "stop" i bez uniformi. Postupanje je bilo krajnje neprofesionalno, a na inicijativu službenika Čedomira Boškovića priveden sam u Centar bezbjednosti. Obaviješten je i javni tužilac, ali nije imao osnova da podigne bilo kakvu prijavu protiv mene – jer sam posjedovao legalnu sačmaricu B kategorije na svoje ime, važeću lovnu dozvolu i jer je tog dana bio lovni dan - kaže Krkanović.
Uprkos tome, tvrdi on, službenik Bošković je pokušao da ga “nagovori da mu prijavljuje ko i kada ide u lov”. Nakon što je to odbio, uslijedila je, kako navodi, represija – oduzimanje oružja i izmjene iskaza koje su uslijedile nakon podnošenja žalbe putem advokata.
- Bošković je više puta mijenjao svoj iskaz. Prvo je tvrdio da sam htio da upotrijebim oružje prema policiji. Drugi put je rekao da navodno nije bio lovni dan. Treći put da je moja puška bila "varlica" čiji se pucanj čuo kilometrima. A u četvrtom iskazu otišao je najdalje – označivši mene kao osobu koja "sjedi sa bezbjednosno interesantnim licima" - navodi on.&nbsp;
Krkanović ističe da su sve te tvrdnje dokumentovane i međusobno kontradiktorne, a da je Upravni sud već poništio spornu odluku i vratio predmet na prvostepeni postupak. Ipak, navodi, Bošković nastavlja da mijenja iskaze i vodi ličnu kampanju protiv njega.
- Dvije godine sam ćutao, vjerujući da će pravda prevladati i da će mi biti vraćeno moje legalno oružje. To se nije desilo. Zbog toga sada javno tražim da se protiv službenika Čedomira Boškovića hitno pokrene disciplinski postupak. Ne tražim nikakvu privilegiju – tražim da se ispita kako je moguće da jedan policijski službenik toliko puta mijenja izjave i pri tome nanosi štetu meni, ali i drugim građanima. Jer, moj slučaj nije usamljen – u Tuzima ima još ljudi koji su doživjeli sličnu nepravdu od istog službenika - kazao je u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
U svom obraćanju, Krkanović jasno poručuje da poštuje zakon i da nikada nije imao veze sa kriminalnim strukturama.
- Nikada nijesam sjedio sa kriminalcima, niti bio povezan sa bilo kakvim bezbjednosno interesantnim osobama. Te neistine su teška uvreda, ne samo za mene, već i za moju porodicu. Ja sam čovjek koji je čitav život radio i živio pošteno. Moja porodica je generacijama poznata po čestitosti. Idem putem mog rahmetli đeda, oca i stričeva – putem poštenja i dostojanstva - kazao je Krkanović.
Na kraju, Krkanović šalje jasan apel vrhu vlasti: "Zato se obraćam premijeru, ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije – zaštitite me od nacionalno i vjerski obojenog progona. Moj dosije je čist. Nemam šta da krijem. Neću dozvoliti da me bilo ko nepravedno obilježi i ponizi.”

Ismet Krkanović iz Tuzi optužuje policajca Boškovića za višegodišnji progon: Neću da ćutim više – tražim pravdu

Bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti u Nikšiću Tihomir Goranović podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije zbog mobinga i naknade štete zbog povrede prava ličnosti. Na udaru čelnika bezbjednosnog sektora a, sve pod izgovorom vetinga, kako bi opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom našli su se Mađarić koji je početkom avgusta suspendovan, dok Goranović čeka rješenje o suspenziji. <h2>POLITIČKI PRITISAK</h2> Njihov zastupnik, advokat Veselin Radulović, u tužbama koje je 2. septembra podnio Sudu detaljno navodi, koje su sve poslove u Upravi policije obavljali Mađarić i Goranović, ukazujući da su nagrađivani zbog rezultata do 2021.godine od njihovih neposrednih starješina. Mađarić je 20 godina zaposlen u Upravi policije a Goranović 25. Radulović ukazuje da je Mađarića i Goranovića 27. februara 2021. godine telefonom kontaktirao tadašnji vd direktora Uprave policije Zoran Brđanin i saopštio im da su razriješeni sa funkcije komandira stanice policije Centar bezbjednosti Nikšić i sa mjesta načelnika CB Nikšić i da će biti raspoređeni na nova radna mjesta. - Jedan od ključnih razloga smjene tužilaca bio je politički pritisak određenih struktura na tadašnji menadžment Uprave policije – navodi u tužbama Radulović. U tužbi koju je podnio za Mađarića advokat ističe da njegov klijent tri godine nije bio raspoređen od kada je razriješen sa funkcije komandira stanice policije CB Nikšić pa do 10. januara 2024. godine, kada mu je uručeno novo rasporedno rješenje. <h2>DEGRADIRANJE</h2> - Mađarić nije bio pozvan, niti raspoređen na konkretno radno mjesto, bio je faktički isključen iz radnog procesa bez ikakvog objašnjenja, imao je formalno rješenje na poziciji komandira CB Nikšić, ali nije imao nikakvih zaduženja, bio je izolovan, profesionalno zanemaren, bez mogućnosti obuke, bez prava na dodatni rad i bez mogućnosti napredovanja – piše u tužbi. Advokat Radulović ističe da je Mađarić tri godine bio profesionalno i ljudski ponižavan, uz psihološke posljedice koje su se reflektovale i na njegov porodični život. U januaru 2024. godine Mađarić je dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je određeno da bude u Odjeljenju za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada i analitiku. - Međutim, mobing prema mom klijentu nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Željko Peković, a po nalogu tadašnjeg VD pomoćnika direktora Lazara Šćepanovića i saopštio mu da se javi koordinatoru za maloljetničku delinkvenciju, kako bi obavljao izvršilačke poslove. Nakon što je Mađarić Pekoviću pojasnio opis poslova rasporednog rješenja i zatražio pisani nalog za delegirane poslove, Peković je kazao da će se o tome konsultovati sa Šćepanovićem – piše u tužbi. Advokat Radulović u tužbi koju je predao za Tihomira Goranovića takođe navodi istovjetan princip postupanja kao i u slučaju Mađarića. Ukazao je da je Goranović u januaru 2024. godine dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je raspoređen da bude u Odjeljenju za analitiku. - Mobing prema Goranoviću nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik OB Nikšić Željko Peković,a po nalogu Šćepanovića i saopšti mu da je „odlučeno na većem nivou“ da bude u stanici policije OB Nikšić i da će mu starješina Goran Đurđevac davati radne zadatke – piše u tužbi. Nakon toga Goranović je ukazao Pekoviću da ima zvanje glavnog policijskog inspektor i da starješina nišeg zvanja ne može mu davati radne naloge. Nakon toga Peković je rekao da će o tome informisati Šćepanovića pa neka on odluči što je „najbolje rješenje“. U tužbi Radulović ističe da je i tokom 2025. godine nastavljeno zlostavljanje na radu i to kontinuiranim djelovanjem radnih naloga koji su ispod Goranovićevog stručnog zvanja glavnog policijskog inspektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c" data-rendition-name="original" width="295" height="472" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>  <h2>SMJENE TRAŽILI POLITIČARI</h2> Radulović za Portal ETV kaže da „radnje“ koje su u kontinuitetu preduzimane prema policijskim službenicima koji su se našli na meti nezakonitog „vetinga“ Demokrata nesumnjivo pokazuju da se radilo o klasičnom mobingu. - Takođe, zlostavljanje na radu ili mobing pokazuje kako se sprovodi „veting“ u bezbjednosnom sektoru. Bez pravnog osnova, sa proizvoljnim targetiranjem, bez poštovanja minimalnih prava, odnosno bez upoznavanja sa time šta im se stavlja na teret, bez upoznavanja sa dokazima i spisima predmeta i uz konstantno javno optuživanje i dovođenje u vezu sa kriminalnim grupama. Činjenica je da su smjene Mađarića i Goranovića tražili političari, da su njihove smjene javno proslavljali nakon što su se desile, da nakon toga Mađarić i Goranović nijesu dobili novi raspored u službi tri godine i da su, nakon novog rasporeda, dobijali zadatke koji su ispod nivoa stečenih znanja i iskustva. Činjenica je i da su nakon svega toga neosnovano i bez ijednog dokaza optuženi za veze sa kriminalnim klanovima, ali zbog nepostojanja dokaza za tako nešto, protiv njih nije podnešena krivična prijava. Tako izgleda „veting“ koji sprovodi jedna politička partija, za koju konstantno javnost dobija podatke sa skaj aplikacije da je glasove dobijala od pripadnika kriminalnih klanova - istakao je Radulović. On očekuje da sud odgovorno i zakonito postupi po tužbama radi utvrđenja mobinga i da pruži zaštitu oštećenima i zabrani takvo postupanje ubuduće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066" data-rendition-name="original" width="295" height="445" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>

Goranoviću saopšteno da je „odlučeno na većem nivou“, gdje će biti raspoređen i ko će mu dodjeljivati zadatke

Najava septembarske rekonstrukcije Vlade izazvala je mali tihi rat različitih grupacija unutar vlasti. Ali i veliki pritisak na premijera Milojka Spajića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i prijete da će uzdrmati koaliciju na vlasti ukoliko Spajić se bude oslobodio usluga i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić"> <figcaption>BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, ekipa Bečića i Bogdanovića pokušava da nađe saveznika unutar parlamentarne većine da se rekonstrukcija Vlade svede na minimalne, kozmetičke promjene. Izvori iz vladajuće koalicije ističu da je Spajić donekle uzdržan, strahujući da bi kadrovske promjene mogle prilično da destibilizuju odnose unutar parlamentarne većine. &nbsp; Ipak, rekonstrukcije će biti i sada se već kristališu neki kandidati za vrh policije. &nbsp; KANDIDAT PAVIĆEVIĆ I FAKULTET U MLADENOVCU Poput Vladana Pavićevića, koji je po volji ljudi iz bivšeg Demokrastkog fronta, preciznije iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević"> <figcaption>REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U više crnogorskih medija dovodila se u pitanje validnost Pavićevićeve diplome sa fakulteta u Mladenovcu. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jedini fakultet u Mladenovcu bio je Fakultet za poslovno industrijski menadžment, a web stranica je posljednji put ažurirana upravo te godine linkom za aplikaciju na konkurs za upis za 2014/2015 i informacijom da je iznos školarine 1.200 eura. Na tom fakultetu je iste godine doktorsku disertaciju, za koju se kasnije saznalo da je falsifikat, odbranio i sadašnji gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić. &nbsp; Na istoj adresi od tada je Poslovni i pravni fakultet Univerziteta Union Nikola Tesla za koji su vezane brojne afere, među kojima je i hapšenje 17 osoba 2021. godine zbog falsifikovanja diplom i trgovine uticajem. Diplome su prodavane za 2000 do 6000 eura a navodno je glavni distributer bio vođa kriminalne grupe Veljko Belivuk. &nbsp; &nbsp;Klijenti su bili brojni policajci, biznismeni, ali i političari. &nbsp; &nbsp;Univerzitet je aprila 2022. izgubio akreditaciju. &nbsp; &nbsp;MUKE ZA BEČIĆA I BOGDANOVIĆA &nbsp;Koliko je realna mogućnost da Pavićević dođe na neku od značajnijih funkcija u policiji, za sada nije izvjesno, ali je u Bečićevoj stranci burno i na pominjanje njegovog imena. &nbsp; Inače, od ranije postoji netrpeljivost između Demokrata i &nbsp;Pavićevića. Oktobra 2021. godine Pavićević je direktno optužio Demokratsku Crnu Goru i lidera Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića da su upropastili aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića. To mu ekipa oko Bečića i Bogdanovića nije zaboravila. &nbsp; Ali se, ipak, nijesu suprotstavili Pavićevićevom povremeno angažmanu u Upravi policije. &nbsp; Početkom 2022. godine Pavićević je bio angažovan – uz obrazloženje, citiramo – ,,da ima određena iskustva i znanja” kao ekspert po ugovoru o djelu u Ministarstvu unutrašnjih poslova dok je ministar bio Sergej Sekulović. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Pavićević je nedavno zapošljen po ugovoru o radu u sektoru za borbu protiv kriminala za koje nije potrebno javno oglašavanje. &nbsp;Ta radna mjesta u Upravi policije u sistematizaciji su označena i proglašena tajnim i nijesu dostupna da se na njih konkuriše svim crnogorskim građanim. Ta radna mjesta se popunjavaju isključivo za jačanje kapaciteta u sprovođenju kriminalistih i prikrivenih istraga, mjera nadzora i opservacije, obavještajno-analitičkih poslova i poslova zaštite svjedoka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić"> <figcaption>PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić</figcaption> </figure>  I TERZIĆ ,,NA TAPETU” &nbsp; Osim Pavićevića, još se pominju neka imena za postavljenja na čelne pozicije u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; Prije svega Nikola Terzić, bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije. Nakon što je 11. decembra 2023. godine smijenjen sa te pozicije, zapošljen je u Odjeljenju unutrašnje kontrole. &nbsp; Informacije iz diplomatskog kora ukazuju da bivši premijer Dritan Abazović, ali i pojedini ljudi iz aktuelne Spajićeve Vlade, lobiraju kod stranaca da preporuče crnogorskim vlastima Nikolu Terzića za neku od rukovodećih funkcija u bezbjednosnosm sektoru. &nbsp; Isti izvori govore da je i aktuelni čelnik Uprave policije Nikaola Terzić potegao političke veze da ostane na sadašnjoj poziciji i da je već okrenuo leđa doskorašnjem prijatelju i savezniku an poslu, ministru Danilu Šaranoviću. &nbsp; SPAJIĆ NA POTEZU Nije u pitanju samo borba za čelnu poziciji Uprave policije, već i za neka druga rukovodeća mjesta. &nbsp; &nbsp;Kako je Predrag Šuković, šef Specijalnog policijskog odjeljenja, &nbsp;najavio da bi uskoro mogao da privremeno pauzira od aktivnosti, dio pritiska za popunu mjesta se preselio i na glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića koji je neposredni pretpostavljeni šefu Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp; Brojni su pritisci i za smjenu Gorana Jokića, načelnika regionalnog policisjkog scentra ,,Centar”, ali njega čvrsto podržavaju direktno Andrija Mandić i Milan Knežević pa se računa da mu je zagarantovan opstanak na sadašnjoj poziciji. &nbsp; Više izvora u bezbjednosnom sektoru je istaklo da se iza kulisa odigrava velika kadrovska igra u očekivanju da će premijer Milojko Spajić uskoro posegnuti za rezovima u izvršnoj vlasti. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, osim ambasadora uticajnih zapadnih zemalja, premijeru Spajiću se rekonstrukcija sugeriše i iz vrha Pokreta Evropa sad, od ljudi zabrinutih za pad rejtinga stranke dok Spajić tihuje. Podrška promjenama dolazi i od prijatelja koji niejsu stranački angažovani, poput Ivice Janovića čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji ima veoma dobre kontakte i sa susjedima i kolegama iz država EU. &nbsp; No, premijer Milojko Spajić za sada – mudro ćuti. Da li će, kako to ponekad radi, sve presjeći u jednom danu i javno obznaniti rekonstrukciju svog kabineta? Ili je sadašnja šutnja znak premijerovog straha da bi promjene mogle da budu lančane i da politički kovitlac uskoro dođe i do njega? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Zakulisne kadrovske igre u vrhu bezbjednosnog sektora

Istraživanje M portala je pokazalo da firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, bilježi astronomski rast poslovnog prometa - od svega 18.997 eura u 2022. godini do čak 2 miliona i 860.249 eura u 2024. godini. Tokom posljednje dvije godine firma je postala vlasnik vrijednih nekretnina na Svetom Stefanu i u Nikšiću. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potpisao je 28. avgusta ove godine odluku kojom je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice izabrana firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug Šaranovićeve partijske koleginice i poslanice Demokrata, Anđele Vojinović. Potvrda o braku izvršnog direktora kompanije i poslanice Demokrata je imovinski karton Anđele Vojinović koji se nalazi u bazi Agencije za sprječavanje korupcije, a u kojem je navedeno da je Pavle izvršni direktor „Gold Security DOO“, sa platom od 1500 eura u 2024. godini. Kada bude realizovana ova javna nabavka, u kasu kompanije na čijem je čelu suprug Anđele Vojinović sliće se 120.000 eura od jednog posla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b" data-rendition-name="original" width="1280" height="1589" loading="lazy" alt="odluka"> </figure>  Više izvora M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdi da je tender namješten upravo za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama. Kompanija na čijem je čelu suprug poslanice Demokrata bila je jedina prijavljena na tenderu.&nbsp; Ugovori i sa opštinama Herceg Novi i Nikšić I dok se Demokrate, uključujući ministra Šaranovića i poslanicu Vojinović, besprizorno razračunavaju sa medijima, nevladinim sektorom, advokatima... optužujući ih redom da su svi plaćenici kriminalnih klanova, „Gold Security DOO“ iz Nikšića „slaže“ ugovore sa insitucijama na čijem su čelu Demokrate. Tako je Pavle Vojinović kao izvršni direktor kompanije 9. septembra prošle godine potpisao ugovor sa predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe Demokratom, za vršenje usluge fizičko-tehničke zaštite zgrade Opštine Herceg Novi. Od tog ugovora „Gold Security DOO“ godišnje zarađuje gotovo 70.000 eura. Sličan ugovor Vojinović je 26. juna ove godine potpisao i sa predsjednikom Opštine Nikšić, Markom Kovačevićem, a vrijednost ugovora na godišnjem nivou je 60.621 euro.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1" data-rendition-name="original" width="1268" height="1595" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae" data-rendition-name="original" width="1280" height="1600" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  <h3>Astronomski rast firme od ulaska Demokrata u izvršnu vlast</h3> Kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. Prema imovinskom kartonu Anđele Vojinović, njen suprug Pavle upravo u tom periodu napreduje u kompaniji. On je od rukovodioca tehničkog sektora u „Gold security DOO“ u martu 2024. godine napredovao do mjesta izvršnog direktora. To je ujedno godina kada kompanija uvećava poslovne prihode 753.259 eura na čak 2.860.249 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d" data-rendition-name="original" width="819" height="293" loading="lazy" alt="poslovanje"> </figure>  <h3>Placevi na Svetom Stefanu, poslovni prostori u Nikšiću</h3> „Gold Security DOO“ ne uvećava drastično samo poslovne prihode, već i vlasništvo nad nekretninama. Budvanski katastar je 1. septembra ove godine uknjižio kupovinu građevinske parcele od 241 metar kvadratni u katastarskoj opštini Sveti Stefan, a pravo sukorišćenja imaju „Gold Security DOO“ i Marija Perović. Istovremeno, katastar bilježi da je „Gold Security DOO“ kupovinom dobio pravo korišćenja nekoliko voćnjaka 2. klase – jednog od svega dva kvadratna metra, drugog od 40, trećeg od 17 kvadratnih metara, četvtog od 78 kvadratnih metara i petog od 44 kvadratna metra. Sva kupljena zemlja ukupne površine 422 kvadratna metra nalazi se na veoma atraktivnoj lokaciji iznad hotela „Maestral“ na Pržnu u neposrednoj blizini Svetog Stefana. Kompanija „Gold Security DOO“ je 2024. godine postala vlasnik nekoliko nekretnina i u Nikšiću. Posjedovni listovi pokazuju da su sve nekretnine u Nikšiću u svojini „Gold Security DOO“ u obimu 1/1, a ima ih ukupno šest. Dvije nekretnine, poslovni prostori, nalaze se u Ulici Alekse Backovića i stečene su kupovinom. Jedan poslovni prostor se nalazi u prizemlju i ima površinu od 87 kvadratnih metara, a drugi koji se vodi kao „poslovni prostor u vanprivredi“ ima površinu od 62 kvadratna metra. U nikšićkoj Staroj varoši „Gold Security DOO“ je kupila četiri nekretnine – dva nestambena prostora po 37 kvadratnih metara i dva poslovna prostora od 54 i 36 kvadratnih metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801" data-rendition-name="original" width="969" height="586" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4" data-rendition-name="original" width="1002" height="559" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090" data-rendition-name="original" width="943" height="500" loading="lazy" alt="list nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf" data-rendition-name="original" width="942" height="524" loading="lazy" alt="LN"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2" data-rendition-name="original" width="1014" height="1128" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20" data-rendition-name="original" width="1179" height="956" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>