Crna Gora dobiće još jedan Centar za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu na Božaju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je javni oglas za izgradnju Prihvatnog centra, vrijedan 690.000 eura bez PDV-a.
U tu cijenu su uračunati građevinski radovi, adaptacija zgrade i završni završni građevinski radovi. Javni oglas je otvoren do 2. februara.
Prilikom najave izgradnje ovog centra, iz Ministarstva unutrašnjih poslova je rečeno da će se time višestruko poboljšati i povećati smještajni kapaciteti.
Crna Gora ima centre za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu u Spužu i na Božaju koji su dio sistema upravljanja migracijama i azilom, uz podršku UNHCR-a, IOM-a i EU, a pružaju privremeni smještaj, zdravstvenu zaštitu i podršku migrantima.&nbsp;
Postojeći Centar za prihvat stranaca na Božaju, koji može da primi 60 osoba, otvoren je 2020. godine. Njegovu izgradnju finansirale su Vlada Crne Gore sa 470.000 eura i Evropska unija koja je iz fondova pretpristupne pomoći (IPA) opredijelila 400.000 eura za rekonstrukciju bivše karaule „Božaj“ i izgradnju centra.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Raspisan konkurs: Za gradnju Centra za prihvat stranaca na Božaju 690.000 eura

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore poražna je danas od Mađarske 13:10, u drugom kolu A grupe Evropskog prvenstva u Beogradu.
To je prvi poraz crnogorskih vaterpolista, nakon startnog trijumfa protiv Malte 21:12.
Mađarska je potvrdila klasu, nadigrala izabranike selektora Dejana Savića i produžila seriju pobjeda u međusobnim duelima.
Loša realizacija igrača više, samo tri pogotka iz 13 pokušaja, puno nerealizovanih napada i pogođenih okvira gola, onemogućili su crnogorsku selekciju da duže ostane u igri i pokuša da iznenadi rivala, na čijem se golu posebno istakao Krištof Čoma.
Mađarska je odigrala odlično u odbrani i imala dobru realizaciju igrača više, a odlučujuću prednost stekla je u drugoj četvrtini koju je dobila 4:1 i na polovini meča vodila 8:4.
Sve dileme riješila je u trećem dijelu, nakon koje je razlika iznosila šest golova (11:5).
Najefikasniji u crnogorskoj selekciji bio je Dušan Matković sa tri gola, Aljoša Mačić postigao je dva, a po jedan Danilo Stupar, Balša Vučković, Jovan Vujović, Marko Mršić i Dmitri Holod.
U mađarskoj selekciji najbolji je bio Danijel Anđal sa tri gola.
U drugom meču te grupe, Francuska je bila ubjedljiva protiv Malte 22:13.
Francuska će biti naredni rival crnogorskim vaterpolistima, u srijedu u 18 sati.

Poraz "ajkula", Mađari ipak prejaki

Ni dvanaest dana od obustave protesta, mještani Botuna nijesu pozvani na sastanak kako bi nastavili pregovore o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kažao je u Drugačijoj radio vezi predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović. Navodi da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić obavio određene razgovore sa premijerom Spajićem. Dodaje i da nije saglasan sa percepcijom javnosti da je Milan Knežević gotovo uvijek izvor problema, dok se Andrija Mandić pojavljuje kao neko ko te probleme rješava.
- Ja bih bio najsrećniji da gospodin Mandić riješi taj problem, ali isto tako ja očekujem od njega da se izjasni. On je nas pozivao da se povučemo, mi smo rekli da smo spremni da to uradimo ukoliko se povuče i policija, građevinske mašine, da se stopira gradnja, odnosno stavi moratorijum na gradnju. Mandić je, valjda, razgovarao sa Spajićem, kojem ništa nije prihvatljivo, odnosno sa kojim nećemo postići nikakav korak naprijed što se tiče ovoga. Mi očekujemo pregovore u koje treba da budu uključeni Skupština, Vlada, Opštine Zeta i Podgorica i građani Botuna. Međutim, još uvijek nije došlo do tih pregovora - ističe Asanović.
Asanović navodi i da Milan Knežević već pola godine ne uspijeva da se sastane sa Spajićem.
- Predsjednik Demokratske narodne partije pola godine ne može da sjedne sa premijerom. Gospodin Spajić ne osjeća potrebu da treba da razgovara sa koalicionim partnerima, već misli da može Vladu da vodi sa 23, 24 odsto, koliko je osvojio na parlamentarnim izborima i sprovodi samostalnu politiku i samo ono što je on zacrtao. Neki će ga partneri vjerovatno pratiti u tom naumu do 2027, ali će građani onda dati sud i o onima koji su ga pratili, ali i o tome šta je on uradio za četiri godine - poručuje Asanović.
Govoreći o zahtjevima DNP-a o dvojnom državljanstvu, srpskom jeziku i trobojci kao narodnoj zastavi, koji su definisani na sjednici Predsjedništva partije, Asanović ističe da oni ne predstavljaju ništa novo, već da su to zahtjevi koji su i u prethodnom periodu bili dio zaključaka donijetih na organima stranke.
- Ovo što se desilo u Botunu je samo ubrzalo te naše zahtjeve, i ovaj u vezi sa Botunom i ova ostala tri zahtjeva. Mi sad očekujemo, a i ranije smo očekivali, prvo da budu ispunjena ova tri zahteva da bi i dalje ostali u Vladi Milojka Spajića. A sad imamo i ovaj četvrti zahtjev, gdje tražimo da se obustavi gradnja. Ukoliko se ovo ne ispuni, DNP će napustiti Vladu Crne Gore - poručio je predsjednik Opštine Zeta.
Na pitanje da li je korektno prema građanima Botuna što su tri striktno partijaska zahtjeva “spakovali” sa zahtjevom građana Botuna, Asanović ističe da oni nijesu nikoga prevarili.
- Da smo mi hipotetički dali samo tri ili samo jedan zahtjev, ukoliko bi bili ispunjeni, mi bi ostali u Vladi. Mi sad tražimo ne jedan, ne dva ili tri, već sva četiri. Ukoliko oni ispune ovaj četvrti zahtjev, mi ostajemo u Vladi, kolektor se ne gradi u Zeti i nijesmo nikoga izdali, ni prevarili. Takođe, ukoliko ova tri ne ispune, mi izlazimo iz Vlade i ono što smo obećali građanima 2023. će biti ispunjeno ili neće - kaže Asanović.
Ukoliko na sjednici Vlade budu odbijeni zahtjevi, DNP će napustiti Vladu, naglašava Asanović i dodaje da očekuju da isto uradi i Mandićev NSD.
- Ja očekujem od NSD-a da izađe iz Vlade i da neće više podržavati Vladu, koja ne želi da usvoji mišljenje većine građana u vezi sa srpskim jezikom i ostalim stvarima - poručuje Asanović.
Asanović očekuje da i ministri iz redova Demokrata podrže njihove zahtjeve. Ipak, posebno se osvrnuo na postupke članova Vlade iz redova Demokrata, potpredsjednika Aleksu Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovia.
- Ne može se, kao što neki misle, kad se izvode neke akcije po Crnoj Gori, da se hvale time kako su oni to uradili, a kad se hapse mirni građani Zete, ljudi koji tu protestuju zbog životne sredine, zbog opstanka svoje djece i unuka, koji nikom ništa, nažao nijesu uradili, onda se ograđujemo od toga - poručuje Asanović.

Asanović: Knežević već pola godine ne može da se sastane sa Spajićem; Ako naši zahtjevi budu odbijeni, izlazimo iz vlasti i očekujemo da to uradi i NSD

Švedska će potrošiti četiri milijarde kruna (437 miliona dolara) na bespilotne sisteme koji će biti isporučeni u naredne dvije godine, rekao je danas ministar odbrane te zemlje Pol Jonson.
Ova članica NATO-a kupiće bespilotne sisteme koji uključuju dronove za napade dugog dometa, sisteme za elektronsko ratovanje i izviđačke dronove, kao i pomorske dronove za nadzor mora i uklanjanje mina.
- Niko ne zna kako će izgledati sljedeći rat, ali jedno je jasno – buduće bojište biće obilježeno bespilotnim sistemima i sposobnošću djelovanja na velikim udaljenostima. Svako ko to ne razumije biće ili mrtav ili poražen. Rat je, kao što znamo, surov učitelj. Pored toga, vlada će uložiti 1,3 milijarde kruna u nove vojne satelite - rekao je Jonson na godišnjoj konferenciji o odbrani u Salenu, na sjeveru Švedske.
Švedska, članica Evropske unije koja se pridružila Organizaciji Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) u martu 2024. godine, stalno povećava trajnu vojnu potrošnju od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Švedska vlada se takođe zadužuje za 300 milijardi kruna kako bi ubrzala nabavku nove opreme, poput sistema protivvazdušne odbrane, podmornica i površinskih ratnih brodova.

Švedska će potrošiti 440 miliona dolara na bespilotne vojne sisteme

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva pokrenula je projekat Najtfal s ciljem brzog razvoja taktičkih balističkih raketa dometa većeg od 500 kilometara, kako bi dodatno ojačala ukrajinsku vatrenu moć u odbrani od ruskih napada.
U okviru projekta Najtfal, Ujedinjeno Kraljevstvo raspisalo je konkurs za ubrzani razvoj kopneno lansiranih balističkih raketa namijenjenih djelovanju u visokorizičnim borbenim zonama s intenzivnim elektromagnetnim ometanjem.
- Planirano je da ove rakete budu sposobne za lansiranje s različitih tipova vozila, da omogućavaju ispaljivanje više projektila u kratkom vremenskom razmaku te da omoguće brzo napuštanje položaja u roku od nekoliko minuta, što ukrajinskim snagama daje mogućnost da pogode ključne vojne ciljeve prije nego što ruske jedinice uspiju reagovati - navodi se u saopštenju Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
Prema specifikacijama, rakete Najtfal imaće konvencionalnu visokorazornu bojevu glavu mase 200 kilograma, visoku preciznost, planiranu proizvodnju od 10 sistema mjesečno i maksimalnu cijenu od 800.000 funti po projektilu. Projekat je zamišljen kao isplativ raketni sistem za Ukrajinu, uz minimalna ograničenja kada je riječ o izvozu.
Najtfal, kako je navedeno, predstavlja nastavak čvrste posvećenosti Ujedinjenog Kraljevstva podršci Ukrajini, posebno u oblasti sposobnosti dugog dometa, nakon donacije hiljada bespilotnih letjelica za dubinske udare.
Ministar odbrane Džon Hili izjavio je da napadi izvedeni u noći sa četvrtka pokazuju kako ruski predsjednik Vladimir Putin koristi napredno oružje protiv civilnih područja.
- Umjesto ozbiljnih pregovora o miru, Putin dodatno eskalira svoj ilegalni rat. Bili smo dovoljno blizu da čujemo sirene za vazdušnu uzbunu oko Lavova na putu ka Kijevu — to je bio ozbiljan trenutak i oštar podsjetnik na baraž dronova i raketa koji su pogađali Ukrajince pri temperaturama ispod nule. Nećemo to tolerisati, zbog čega smo odlučni da Ukrajincima obezbijedimo najsavremenije oružje dok se bore - rekao je Hili.
Cilj projekta je da tri industrijska tima dobiju razvojne ugovore u vrijednosti od po devet miliona funti, kako bi u roku od 12 mjeseci projektovali, razvili i isporučili prve tri rakete za probna lansiranja.

Britanci pokreću "projekat Nightfall": Cilj je razviti raketu za ukrajinske snage dometa preko 500 kilometara

Kolumne

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Društvo

Zbog sumnji u falsifikovanje diploma: Moći će da se provjeri ko je i kada završio Univerzitet Crne Gore

Tag: centar-za-prihvat-stranaca

Raspisan konkurs: Za gradnju Centra za prihvat stranaca na Božaju 690.000 eura

Poraz "ajkula", Mađari ipak prejaki

Asanović: Knežević već pola godine ne može da se sastane sa Spajićem; Ako naši zahtjevi budu odbijeni, izlazimo iz vlasti i očekujemo da to uradi i NSD

Švedska će potrošiti 440 miliona dolara na bespilotne vojne sisteme

Britanci pokreću "projekat Nightfall": Cilj je razviti raketu za ukrajinske snage dometa preko 500 kilometara

PRATITE TVe UŽIVO