Žena koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, krajem oktobra, po nalogu suda, završila u zatvoru u Spužu, jer odbija da kćerku preda bivšem suprugu zato što je, kako tvrdi, on zlostavlja, sada je izložena novom stresu – crnogorske institucije namjerile su se da joj oduzmu pravo starateljstva nad đetetom?! Dok se bori da održi trudnoću i na svijet donese novi život, prisiljena je da vodi još jednu, za nju emotivno razarajuću bitku – sa institucijama i bivšim mužem kako joj ne bi oduzeli dijete?! <h2>NALAZ KOMISIJE</h2> Na adrese nekoliko ustanova uputila je zahtjev za hitno postupanje, odnosno Inicijativu za hitan vanredni inspekcijski nadzor i pokretanje disciplinskog i zakonskog postupka protiv zaposlenih u JU Centar za socijalni rad Podgorica zbog, kako je istakla, pristrasnog, nezakonitog i štetnog nalaza od 30. oktobra ove godine, u predmetu P.br. 2718/25, kojim se ugrožava pravo djeteta i majke, te predlaže ograničenje roditeljskog prava bez zakonskog osnova. - Tražim momentalno ukidanje mišljenja i povlačenja istog - da se meni oduzme dijete od 5 godina koje živi sa mnom od dana rođenja do danas i izuzeće J. M. obzirom da je rođaka supruge mog bivšeg supruga – napisla je u inicijativi. Objasnila je da je 20. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici (sutkinji Jeleni Anđelić) nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M, psihološkinja, J. O, socijalna radnica i I. S, članica komisije, a u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi, te i predlažemo da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251109081124_909a47f2721b1094f76e342d335e105203cac497f8769c2dd97302d6d538d67e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251109081124_909a47f2721b1094f76e342d335e105203cac497f8769c2dd97302d6d538d67e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="UIKS"> <figcaption>IAKO U RIZIČNOJ TRUDNOĆI PODGORIČANKA UPUĆENA NA IZDRŽAVANJE KAZNE: Zatvor u Spužu(Photo: UIKS)</figcaption> </figure>  U inicijativi dostavljenoj na adrese više institucija, Podgoričanka je kategorična da su potpisnice nalaza i mišljenja prekoračile ovlašćenja i povrijedile član 361 Porodičnog zakona Crne Gore. - Centar za socijalni rad može izraditi nalaz i mišljenje o porodičnim prilikama i interesu djeteta, ali nema zakonsko ovlašćenje da predlaže ograničenje roditeljskog prava ili ocjenjuje podobnost roditelja, to može samo sud na osnovu sudskog vještačenja. U spornom nalazu CSR Podgorica predlaže ograničenje roditeljskog prava majci, čime grubo krši svoje ovlašćenje i direktno utiče na sudsku odluku – kategorična je ona. Ukazuje i na pristrasnost i kontradikciju nalaza, ističući da „u samom tekstu nalaza Centar priznaje da je otac osuđivan (presuda za krivično djelo proganjanje po članu 168a Krivičnog zakonika Crne Gore), kao i da su mu izrečene zaštitne mjere zabrane prilaska majci i djetetu, te da je dijete pokazivalo jasan strah i odbijanje kontakta s ocem (citati: 'dijete pokriva oči rukama', 'odbija komunikaciju', 'plače i ponavlja da ne želi')“. - Uprkos tome, nalaz zaključuje da je majka odgovorna za nemogućnost kontakta i predlaže ograničenje njenog roditeljskog prava što je logički, stručni i pravni apsurd, jer se dijete mora zaštititi, a ne izložiti roditelju koji je već pravosnažno osuđivan zbog nasilja i proganjanja – precizirala je u inicijativi. Upozorila je da su u dokumentu Centra za socijalni rad ignorisani međunarodni standardi zaštite djeteta. - CSR Podgorica je postupao suprotno: članu 3 Konvencije o pravima djeteta (UN) najbolji interes djeteta mora biti primarni cilj; članu 12 Konvencije dijete ima pravo da se njegovo mišljenje uvaži; članu 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima zaštita porodičnog života i emocionalnog integriteta; članu 11 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici dužnost Centra da reaguje u korist žrtve nasilja i da obezbijedi sigurnost djeteta – naglasila je ona. Kategorična je i da je povrijeđeno njeno pravo majke, kao i proceduralne garancije. - Nije mi omogućeno aktivno učešće u izradi nalaza; nijesu uzeti u obzir medicinski dokazi o mojoj rizičnoj trudnoći i krvarenju; Centar je nezakonito vršio procjenu bez prethodne saglasnosti i prisustva stručnog psihologa za dijete. Ovim se krši član 12 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, koji propisuje da korisnik mora biti aktivno uključen u proces procjene – piše u inicijativi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251109081124_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251109081124_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad Podgorica"> <figcaption>SPORNO MIŠLJENJE: Centar za socijalni rad Podgorica(Photo: Centar za socijalni rad Podgorica)</figcaption> </figure>  Ona zahtijeva da Socijalna inspekcija hitno sprovede vanredni nadzor u Centru, izuzme komisiju (J. M, J. O, I. S.) i direktoricu Centra Mariju Nikolić zbog pristrasnosti i nepoštovanja zakona, te da naloži privremenu mjeru zaštite djeteta zabranu forsiranja kontakta sa ocem dok se ne sprovede novo, nezavisno sudsko vještačenje. Traži i da se poništi njihov nalaz kao nezakonit i pristrasan, te pokrene disciplinski i eventualno krivični postupak protiv službenica zbog nesavjesnog rada u službi i povrede profesionalnih standarda. <h2>HAPŠENJE I ZATVOR</h2> Kako smo pisali, mlada Podgoričanka 24. oktobra završila je u zatvoru u Spužu po nalogu sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković. U zatvoru je trebalo da provede 15 dana, ali je Ministarstvo pravde, 3. novembra, postupajući po zahtjevu njenog advokata Stefana Jovanovića, naložilo da bude puštena na slobodu zbog trudnoće. Hrković je u maju donijela odluku da mlada Podgoričanka mora predati djevojčicu ocu, u vremenskim periodima kako je to precizirano sudskom presudom. Tom odlukom naložila je i da će biti kažnjenja zatvorskom kaznom u slučaju da ne postupi po odluci. Mlada Podgoričanka protiv sutkinje Hrković podnijela je krivičnu prijavu prije nekoliko dana zbog povrede prava na slobodu i sigurnost iz čl. 25 Ustava Crne Gore i čl. 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima, ugrožavanja zdravlja, jer je u rizičnoj trudnoći sa dokumentovanim krvarenjem, te kršenja prava djeteta na zaštitu i stabilnost iz čl. 3 Konvencije o pravima djeteta (UN); U prijavi je istakla i da je „izvršeno institucionalno nasilje nad majkom i djetetom, uz potpuno ignorisanje zakonom propisanih procedura“. - Dokumenta koja posjedujem dokaz su da je moj slučaj sproveden mimo zakona, bez naredbe, bez advokata i putem privatne aplikacije (Viber), što predstavlja presedan u sudskoj praksi Crne Gore – istakla je ona, a prijavu je podnijela i protiv policijskih funkcionera i službenika koji su učestvovali u postupku njenog zatvaranja. Naglasila je da je čitav proces sproveden nezakonito, „bez postojanja formalne naredbe o lišenju slobode i bez prisustva advokata, uz direktnu komunikaciju između sudije i policijskih službenika putem Viber aplikacije“. Konstativala je da „komunikacija između suda i policije putem aplikacije Viber nije dozvoljena ni prihvatljiva u službenom postupku, jer ne postoji zakonska osnova ni mogućnost službene autentifikacije takvog akta“. Osim protiv sutkinje Hrković i policijskih funkcionera i službenika, krivčnu prijavu podnijela je i protiv bivšeg supruga i njegove advokatice, kao i službenika Centra za socijalni rad zbog „zloupotrebe službenog položaja, protivpravnog lišenja slobode, povrede prava djeteta, nesavjesnog vršenja službe, lažnog prijavljivanja i drugih krivičnih djela sa prijedlogom hitnih mjera radi sprječavanja daljeg nezakonitog postupanja i obezbjeđenja dokaza“. I u toj prijavi upozorila je na nehumano postupanje institucija prema njenoj djevojčici. - Tokom i nakon lišenja slobode, nastavljeno je izvršenje nad djetetom iako dijete kategorično odbija kontakt sa ocem uz težak emocionalni i fiziološki odgovor (plač, drhtavica, uriniranje), što potvrđuju dopisi CSR (Centar za socijalni rad) od 28.10, 30.10. i 31.10.2025 – piše u prijavi. U prijavi ukazuje i na podatak da je sutkinja Hrković još 7. maja od Centra za socijalni rad zatražila ocjenu da li se stekli uslovi za lišenje njenog roditeljskog prava. <h2>SPORNO VJEŠTAČENJE</h2> Mlada Podgoričanka krivičnu prijavu podnijela je i protiv tima vještaka koje je angažovalo Osnovno državno tužilaštvo u slučaju njene krivične prijave protiv bivšeg supruga, a tereti ih da su svojim nalazom doveli u zabludu tužilaštvo, zbog čega je došlo i do ometanja pravde. Psihijatre N. P. i S. K, te psihološkinju N. Š. Tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Po naredbi tužilaštva u aprilu je sprovedeno psihijatrijsko-psihološko vještačenje njene kćerke, koja je tada imala pet godina i četiri mjeseca, a proces je, kako piše u prijavi, sproveden „bez prisustva zakonskog zastupnika djeteta u toku ključnih faza ispitivanja, uz prisustvo oca ... osobe protiv koje se vodi krivični postupak zbog nasilja nad djetetom i majkom“. - Tokom vještačenja dijete je izloženo stresu i sekundarnoj viktimizaciji, a rezultat je proizvoljan i neprofesionalan nalaz kojim su vještaci svjesno iskrivili činjenice i doveli u zabludu ODT – piše u prijavi. Podsjetila je da je tražila izuzeće ovih vještaka jer je sa njima imala privatne komunikacije „i značajne konflikte“, a zahtijevala je i da se pregledaju snimci „u cilju utvrđivanja činjenica i ponašanja djeteta, što nije učinjeno“. Tim vještaka u mišljenju tvrdi da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke, što, kategorična je ona, predstavlja lažno vještačenje. - Vještaci su, iako su imali obavezu da dijete zaštite od ponovnog kontakta sa osobom protiv koje se vodi postupak, dozvolili prisustvo oca u prostoriji i neposrednu interakciju, što je direktno suprotno pravilima struke i Konvenciji o pravima djeteta (čl. 3/19). Na taj način su postupali grubo nesavjesno, znajući da će takav postupak ugroziti dijete i rezultirati nevalidnim nalazom - napisala je u prijavi, uz konstataciju da su njenoj djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ukazala je i da nalaz ovog tima vještaka ne sadrži obavezne elemente - opis primijenjenih metoda i testova; sirove rezultate: analitičku osnovu zaključaka; podatke o trajanju i uslovima ispitivanja. - Bez tih elemenata, vještačenje je procesno nevažeće i ne može služiti kao dokaz. ...Korišćen je WISC test, iako je dijete mlađe od 6 godina (u momentu vještačenja 5 godina 4 mjeseca) što je metodološki zabranjeno. Nema audio ni video-zapisa vještačenja, iako je riječ o maloljetnom svjedoku (obavezno prema međunarodnim protokolima). U nalazu su korišćeni neetični izrazi poput - emocionalno nezrela, lojalna majci, instruisana, koji nemaju naučnu, ni dijagnostičku osnovu. Zaključak o nedostatku traume suprotan je činjeničnom dijelu nalaza, što ukazuje na namjerno iskrivljavanje podataka – piše u prijavi protiv tima vještaka. Ona zahtijeva da se „naloži novo vještačenje od strane nezavisnih licenciranih stručnjaka koji nijesu iz Podgorice“, uz napomenu da je spremna da snosi njihove troškove. <h2>TUŽBE</h2> Po njenoj prijavi protiv bivšeg supruga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici u Osnovnom sudu u Podgorici počinje suđenje sjutra, 10. novembra. U slučaju njene druge prijave za isto krivično djelo protiv njega ročište za ispitivanje i ocjenu zakonitosti i opravdanosti optužnice zakazano je za 18. novembar. Prema Instanbulskoj konvenciji (Konvencija o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici) „dijete žrtva i dijete svjedok nasilja nad ženama i nasilja u porodici treba da dobije, prema potrebi, posebne mjere zaštite koje su u najboljem interesu djeteta“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251109081124_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251109081124_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud Podgorica"> <figcaption>BROJNI POSTUPCI: Osnovni sud u Podgorici</figcaption> </figure>  Precizira se i da će zemlje potpisnice Konvencije „preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da ostvarivanje svakog prava na posjetu odnosno starateljstvo ne ugrozi prava i sigurnost žrtve odnosno djece“. Prije nekoliko dana Podgoričanka je na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV. Poručila je da ovo više nije samo njen slučaj, ističući da je „ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: 'Tata me je tukao'“.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Država prijeti ženi u sedmom mjesecu rizične trudnoće oduzimanjem roditeljskog prava

Ovim načinom finansiranja država uskraćuje mnoge benefite koje sad imaju korisnici Dnevnog centra. Pored individualnog i stručnog rada, svaki dnevni centar u Crnoj Gori se trudi da korisnike vodi na sportske, kulturne manifestacije. Sad to ne možete da stavite ni u sat, dva, tri. To ponekad traje mnogo više od našeg radnog vremena, kazao je u jutarnjom programu "Budilnik", na Televiziji E, direktor JU Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju i odrasle lica sa invaliditetom na Cetinju - Božidar P. Drecun.
Trenutni model finansiranja dnevnih centara od strane države je upitan, kaže Drecun. Očigledno je, napominje on, da nešto ne štima između države i centara za socijalni rad jer se povećanje usluge u dnevnim centrima po satnici tumače po slobodnoj volji i donose se rješenja koja nijesu jednaka za osamnaest ovakvih ustanova u Crnoj Gori.
- Država je donijela jednu cijenu usluge po satnici, koja je sasvim u redu, međutim, po mom mišljenju, to je svojevrsna varka, iz razloga što sada pojedini centri za socijalni rad, ne odnosi se na cetinjski Centar, pozivaju roditelje i sami određuju koliko će korisnik da boravi. Samim tim, kada pomnožite tu cijenu sa satnicom ispada mnogo manje nego što je do sada država opredjeljivala. Na koji način i zašto država to radi možemo samo da nagađamo, a u svakom slučaju nije dobro i ne može vama niko da odredi hoće li korisnik biti sat vremena, dva sata, četiri sata. Po mom mišljenju država treba da odredi, kao što se na Cetinju odradilo, za mlađe korisničke grupe 20 sati zbog inkluzije, zbog obrazovanja korisnika, da li odlaska u vrtić ili škole, i za korisnike koji nijesu po inkluziji nigdje usmjereni, 40 sati nedjeljno. Na nama je odgovornost, svih direktora dnevnih centara, kako ćemo to fakturisati prema državi, a Centar ima svoje mehanizme kojima može da nas kontroliše, ne da oni zabranjuju i govore koliko neki korisnik može da boravi ili ne - rekao je Drecun.
Za svakog korisnika Dnevnog centra nije potreban isti broj stručnih lica, objašnjava Drecen. Na radnicima Dnevnog centra je da prepoznaju koje su to potrebe korisnika i izvuku, kako kaže, maksimalan potencijal iz svakog od njih.
- Imate situaciju, gdje na ovaj način finansiranja država uskraćuje mnoge benefite koje naši korisnici sad imaju. Pored individualnog i stručnog rada koji radimo u dnevnim centrima, svaki dnevni centar u Crnoj Gori se trudi da korisnike vodi na sportske, kulturne manifestacije, sad to ne možete da stavite ni u sat, ni u dva, ni u tri. To ponekad traje mnogo više od našeg radnog vremena - istakao je Drecun.
Dnevni centri bi trebalo da budu uključeni, poručuje Drecun, na mnogo transparentniji način u donošenje odluka od strane Vlade nego što su to sada.
Svaki dnevni centar u Crnoj Gori, podsjeća Drecun, ima svoje specifičnosti, a to zavisi od profila stručnog osoblja, a najviše, kako kaže, od strukture samih korisnika i njihovih potreba.
- Dnevni centar na Cetinju je razvio modernu i dobru uslugu,jer je najveći akcenat na mlađoj korisničkoj grupi i individualnom pristupu svakom korisniku, i radu na individualnom principu sa svim korisnicima, kako bi izvukli najveći mogući potencijal, koje može jedan korisnik da dobije. Tako angažujemo više stručnih radnika i saradnika iz različitih oblasti, a sve u skladu sa individualnim planom rada, kad je u pitanju Dnevni centar Cetinje. Trebalo bi da bude tako i drugim gradovima, da u izradi individualnog plana učestvuje stručni radnik dnevnog centra, stručni radnik Centra za socijalni rada, kao i roditelj, odnosno staratelj svakog korisnika - zaključio je Drecun.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCmDku0hHaGg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Drecun: Centri za socijalni rad određuju koliko će sati korisnik boraviti u dnevnom centru

Primjećujem da se djeca opredijele da prijave nasilje od strane svojih roditelja ili vršnjačko nasilje, i jako nam je drago kada se to desi, jer sa tako malim osvješćenim bićem možemo lakše i da radimo - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Ivana Srdanović iz Centra za socijalni rad.
&nbsp;Svjetski dan djeteta je dan kad je usvojena Konvencija o pravima djeteta, objašnjava Srdanović, 20.novembra 1989.godine, i, dodaje ona, to je dan kad bi se trebalo prisjetiti koliko su djeca važna i koliko se, ističe, može naučiti od djece.
- Mi se kao institucija trudimo, i borimo da pomognemo porodicama u što boljem funkcionisanju i zdravom načinu odrastanja kad su djeca u pitanju. Najčešće se trudimo da zaštitimo prava i interese malodobne djece, obzirom da su oni temelj našeg društva. Za svakog čovjeka, njegovu ličnost, njegove osobine odnosa prema društvu jako je značajan uticaj djetinjstva, i stoga se trebamo svi zajedno potruditi da svako dijete ima što bezbrižnije detinjstvo, kako bi mi bili bolje društvo - rekla je Srdanović.
Najčešći izazov, podsjeća Srdanović, u radu sa djecom je između onoga što djeca žele i onoga, dodaje ona, što je najbolji interes za njih, odnosno sukoba njihovih želja i onoga, kako kaže, što je najbolje po djecu.
- Djeca ne mogu racionalno razmišljati, niti racionalno donositi svoje odluke, što je uslovljeno i zavisi od od njihovog psihofizičkog razvoja, njihove emocionalne zrelosti, stoga negdje uvijek imamo izazov kada radimo sa djecom, odnosno sa porodicom u nekom post razvodnom periodu, kad djeca mogu biti instruisana od strane jednog roditelja, odnosno kad dolazi do otuđivanja djeteta od drugog roditelja. Pravi je izazov raditi sa takvim porodicama, i složićemo se svi da djeca trebaju da imaju, za pravilan njihov razvoj, učešće oba roditelja, i da imaju pravo na oba roditelja - naglasila je Srdanović.
Komentarišući podatke Zaštitnika ljudskih prava o velikom broju prijava, preko 800, povodom kršenja prava djeteta, Srdanović kaže da je društvo osvješćenije &nbsp;i da se više prijavljuje povreda, kako ljudskih prava, tako i, ističe ona, dječjih prava.
Djeca su informisana, poručuje Srdanović, zbog dostupnosti sajtovima i internetu djeca se lakše i brže dolaze do informacija, dodaje ona, o svojim pravima, koja, kako kaže, poštuju i zastupaju.
- Primjećujem da se djeca opredijele da prijave nasilje od strane svojih roditelja ili vršnjačko nasilje, i jako nam je drago kada se to desi, jer sa tako malim osvješćenim bićem možemo lakše i da radimo. Da me ne shvatite pogrešno, nijesam rekla da mi je drago da takvo jedno dijete pretrpjelo jedno nasilje, ali kad imamo osviješteno dijete mnogo je lakše razgovarati sa njim i zajedno dolaziti do pronalaska nekog rješenja za njegovu bolju budućnost - istakla je Srdanović.
Kada je pitanje zanemarivanja i nasilja nad djecom, poručuje Srdanović, takvo dijete se izmješta iz porodične sredine, u kojoj je ono, ističe ona, bilo grubo zanemareno, ili u kojoj je doživjelo nasilje.
- Procjenjujemo gdje bi to dijete trebalo da bude izmješteno. Da li je to srodnička porodica sa kojom dijete ima blizak odnos, koji bi mogli da preuzmu dalju brigu o djetetu, jer ipak srodničke porodice su poznata lica djeci i mogu pomoći u prevazilaženju trauma koje ovakvi događaji nose. Ukoliko nemamo srodničkih porodica koje bi preuzele brigu o takvom djetetu, izmještamo dijete u hraniteljske porodice, koje bi najadekvatnije pružile podršku djeci, odnosno odgovorile njihovim potrebama. Kod djece koja su žrtve trgovine ljudi, ili koja su bila eksploatisana, smještamo ih uglavnom u skloništa i kao krajnji vid zaštite djecu izmještamo u ustanove socijalne i dječije zaštite, odnosno u dječje domove. Štitimo prava i interese djeteta, na način što organ starateljstva rješenjem postavlja privremenog staratelja takvoj djeci, koji će u daljim postupcima štiti njihova prava i interese. Ulogu privremenog staratelja uglavnom obavlja radnik Centra za socijalni rad, kako bi na što adekvatniji način pružio podršku djetetu, odnosno zaštitio njegova prava i interese - zaključila je Srdanović.

Srdanović: Djeca su informisana o svojim pravima, koja poštuju i zastupaju

Proglašenjem izbornih lista na lokalnim izborima u Negotinu, Mionici i Sečnju, koje u nazivu nose ime predsjednika države Aleksandra Vučića, prekršen je član 111 Ustava Srbije o sprečavanju korupcije, kao i preporuka Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), navedeno je u saopštenju Biroa za društvena istraživanja (BIRODI).
U saopštenju se podsjeća na preporuku ODIHR-a da, u skladu s obavezama koje propisuje OEBS, treba preduzeti mjere kojima bi se obezbijedila odvojenost države i stranke, kao i nepristrasnost javne uprave tokom kampanje.
Iz BIRODI-ja pozivaju Vučića da poštuje Ustav, zakon i preporuke ODIHR-a i da povuče svoje ime s izbornih lista kojima ga je dao, kako bi pokazao da su javni interes, vladavina prava i fer izbori važniji od partijskih interesa.

Vučić pozvan da ukloni svoje ime s izbornih lista u Negotinu, Mionici i Sečnju

Napadi, uvrede i privođenja novinara postaju svakodnevica u Srbiji. Evropska unija i međunarodne organizacije to kritikuju, ali stanje postaje sve gore, rečeno je na forumu koji je u Beogradu organizovala Akademija DW.
<h3>Novinari na meti i pristalica režima i policije</h3>
Dok je početkom septembra u Novom Sadu izvještavala s protesta, novinarki nedjeljnika Vreme Katarini Stevanović policajci su naredili da, zajedno s nekoliko desetina demonstranata, legne na zemlju.
Ne obazirući se na novinarsku legitimaciju, prepoznatljivi prsluk i povike da je novinarka, policajci su joj zabranili snimanje i korišćenje telefona, kao i kontaktiranje redakcije.
Ovo je samo jedan od napada na novinare i medijske radnike u Srbiji, kojih je od pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra prošle godine bilo više od 280 – pokazuju podaci baze Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS). To predstavlja negativan rekord.
Ugrožena bezbjednost novinara i manjak medijskih sloboda u Srbiji prepoznati su kao goruće teme, koje su bile u fokusu ovogodišnjeg Foruma „Vrli novi mediji“ (Brave New Media Forum – BNMF), održanog u subotu, 8. novembra, u Beogradu.
<h3>Rekordan broj napada</h3>
Na zabrinutost zbog bezbjednosti novinara i stanja medijskih sloboda u Srbiji ukazuju i međunarodne organizacije. Najnoviji izvještaj nevladine organizacije Reporteri bez granica (RSF) pokazuje da su od 1. novembra prošle godine medijski radnici bili žrtve fizičkih napada u najmanje 89 slučajeva.
Samo u 2025. zabilježena su 82 fizička napada na novinare, što je najviše na godišnjem nivou od 2008. godine. Oko polovine slučajeva nasilja počinili su policajci, „štaviše, okrećući glavu kada provladini aktivisti napadaju novinare“ – navodi se u izvještaju RSF-a.
Srbija je, od 180 zemalja u kojima RSF prati stanje medijskih sloboda, prošle (98) i ove godine (96) zabilježila najlošiji rang od osamostaljenja, time ostajući ispod Crne Gore (37), Sjeverne Makedonije (42), Hrvatske (60) i Bosne i Hercegovine (86).
Novinari koji su kritički nastrojeni prema vlastima često su meta i političara. Novinarka Katarina Stevanović, jedna od panelistkinja ovogodišnjeg foruma, smatra da se polarizovanost medijske scene u Srbiji direktno odražava i na bezbjednost medijskih radnika.
„Na medijskoj sceni vidimo dvije strane – s jedne prorežimske, a s druge nezavisne medije. U sredini je vlast koja jedne targetira, a druge podržava. Nezavisni mediji često su meta i drugih medija, ali i državnika, koji koriste svaku priliku da kritiku usmjere protiv nas“, kazala je ona.
„Vjerujem da bi promjena vlasti – jednom kada do nje dođe, kao i demokratizacija društva, ako se nastavi – donijela promjene i u samim medijima. Plaši me da bi u suprotnom stanje moglo da bude još gore“, rekla je Stevanović za DW.
<h3>Konrad: Izvještaj Evropske komisije odražava realnost</h3>
Evropska unija takođe skreće pažnju na sve nepovoljnije uslove za rad medijskih profesionalaca. Evropska komisija je u najnovijem izvještaju o napretku konstatovala da je medijska scena u Srbiji pod „političkim uticajem i koncentracijom vlasništva“.
U izvještaju se ukazuje na zastrašivanje i hapšenje novinara, odsustvo pluralizma i nezavisnosti regulatornih tijela i javnih servisa. Srbija je, uz Gruziju i Tursku, izdvojena kao zemlja s pogoršanjem u oblasti slobode medija.
Ambasadorka Njemačke u Srbiji, Anke Konrad, kazala je za DW da „izvještaji samo odražavaju realnost u zemlji“ i da su za pristupanje EU „potrebne reforme i mnogo političke volje“.
„U suprotnom, ljudi neće imati osjećaj da se napredak zaista dešava. Postoji percepcija da Srbija nije dovoljno napredovala, iako ovdje postoji veliki kapacitet. Često ističem da Srbija može biti lider u regionu. Sve što je potrebno već postoji – samo je potrebna volja i hrabrost da se stvari promijene. Jer nije dovoljno samo donijeti zakone – potrebno je primijeniti ono što u njima piše“, rekla je Konrad.
„Iskreno se nadam da je brži napredak moguć i da ću vidjeti Srbiju kako preuzima lidersku ulogu“, dodala je ambasadorka.
<h3>Forum o izazovima savremenog novinarstva</h3>
BNMF devetu godinu zaredom osvetljava izazove savremenog novinarstva i kroz različite panele medijskim profesionalcima i mladima pruža priliku za razmjenu mišljenja i iskustava.
Forum je dio projekta „Mladi mediji“ (Young Media), koji Akademija Dojče velea organizuje u saradnji s brojnim partnerima. Projekat pruža priliku mladima na Balkanu da bolje upoznaju način na koji mediji funkcionišu i utiču na društvene promjene.

Pritisak na medije u Srbiji: Probijanje dna

Rezervoari za vodu iz kojih se snabdijeva pijaćom vodom drugi po veličini grad u Iranu, Mešhed presušili su i imaju manje od tri odsto rezervi, prenijeli su danas lokalni mediji.
Iran se ove godine suočava sa najgorom sušom u posljednjih nekoliko decenija, a u Teheranu je niska količina padavina "praktično bez presedana u posljednjih sto godina", rekao je u oktobru jedan lokalni zvaničnik.
Od 31 iranske provincije, u njih 15 kiša nije pala nijednom tokom ove jeseni, čime su rezerve vode Mešheda sada manje od tri odsto, rekao je novinskoj agenciji Isna šef vodovodne kompanije tog grada Hosein Esmailijan.
Procjenjuje se da u rezervoarima iz brana Mešheda ima oko 40 miliona kubnih metara vode, dok je, prije godinu dana u ovo vrijeme, tu bilo oko 189 miliona kubnih metara vode, prema lokalnim medijima.
U Teheranu je situacija posebno kritična, imajući u vidu da se grad snabdijeva vodom iz pet rezervoara, od kojih je jedan potpuno suv, a drugi imaju oko osam odsto rezervi, prema podacima vlasti.
Vlada je juče objavila da će periodično prekidati snabdijevanje vodom noću kako bi je uštedjela.
Predsjednik Masud Pezeškijan upozorio je u četvrtak da bi Teheran mogao da bude evakuisan zbog nedostatka kiše prije kraja godine, bez preciziranja kako će sprovesti tu akciju.
U Iranu je 19 većih vještačkih jezera trenutno suvo, što čini oko 10 odsto rezervi zemlje, objavila je u oktobru novinska agencija Mehr.

Iran: Presušuju rezervoari vode, moguća evakuacija Teherana

Bivši generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da ga je u februaru 2022. godine predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski telefonom iz bunkera u Kijevu molio da NATO uvede zonu zabrane letenja nad Ukrajinom, ali da je zahtjev odbio.
- Zvao me je iz bunkera u Kijevu, pored kojeg su bile raspoređene ruske tenkovske jedinice. Rekao je: ‘Prihvatam da ne pošaljete kopnene snage NATO-a, iako se s tim ne slažem. Ali, molim vas, zatvorite zračni prostor’ - rekao je Stoltenberg za The Times.
Prema njegovim riječima, Zelenski se pozvao na iskustvo NATO-ove kontrole zračnog prostora iz vremena sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, konkretno nad Bosnom i Hercegovinom.
Stoltenberg je objasnio i zašto je morao odbiti zahtjev.
- Razumijem zašto to želite. Ali to se neće desiti, jer bi, ako bi NATO zatvorio ukrajinski zračni prostor, prvo bilo potrebno onesposobiti ruske sisteme protuzračne odbrane u Bjelorusiji i Rusiji, jer ne možemo letjeti nad ukrajinskim zračnim prostorom dok su ruske protuzračne rakete uperene u avione NATO-a. A ako bi se ruski avion ili helikopter našao u zraku, morali bismo ga oboriti, i tada bismo se našli u stvarnom ratu između NATO-a i Rusije. A to ne namjeravamo učiniti - naveo je bivši generalni sekretar NATO-a.

Stoltenberg: Zelenski me je iz bunkera molio da NATO uvede zonu zabrane letjenja, odbio sam

Žan Pol Sartr reče: „Postoje samo dvije vrste ljudi sa kojima ne mogu da izađem na kraj: to su oni koji sve znaju i oni koji ne znaju ništa“. Postoji i treća, Pole, oni koji ne znaju ništa, a misle da znaju sve! Takve mi imamo u Crnoj Gori i, što je najgore, odlučuju o sudbini države. Hoće li i svijet to shvatiti zavisi od toga da li će svjetska politika postati suštinska umješnost ili će ostati na nivou forme i površnosti kao danas. Zohran Mamdani, 35-godišnji musliman, rođen u Ugandi, socijalista, pobijedio je na izborima u Njujorku sa osvojenih 50,3% osvojenih glasova. Nažalost, svijet je tako ustrojen da politička situacija u Americi u velikoj mjeri utiče globalno na onaj dio svijeta koji, s pravom ili ne, nazivamo demokratskim i civilizovanim svijetom. O tome kakve vibracije šalje svijetu današnja Amerika govori i to da je predśednik Amerike Donald Tramp prijetio Njujorčanima da će im uskratiti federalna sredstva, koja zakonski pripadaju Njujorku, ukoliko izglasaju Mamdanija. I nije samo Njujork slika da se Amerika polako budi iz bunila trampizma i politike koja teži autokratiji, samoljublju, samovolji i prizemnom populizmu. Demokrate su osvojili izbore i u Virdžiniji i u Nju Džersiju. Volio bih da vjerujem da se radi o trendu koji će imati odraza na čitavu zapadnu hemisferu. <h2>IZVJEŠTAJ EK</h2> To je veoma važno i za Evropu, u kojoj je počeo da raste broj autokratskih režima zasnovanih na golom populizmu, lažima, uzurpaciji medija i ugroženosti njihovih sloboda, konzervatizmu i antievropskim tendencijama. Takvoj Evropi je trebalo dugo vremena da shvati na primjeru Srbije da politički interesi koji ne uvažavaju demokratske i vrijednosne standarde na kojima je formirana EU vodi samo usložnjavanju i komplikovanju političke situacije i priču o ujedinjenoj Evropi čini najobičnijom farsom. Pokazalo se da su bivše socijalističke zemlje izvor najkonzervativnijih političkih ideologija, da su sklonije izigravanju demokratskih principa i povratku autokratskim vođama, zaboravljajući čak i rusku čizmu koja ih je dovela u prošlosti do najrepresivnijih i najbijednijih država i u širem prostoru od Evrope. Ta vrsta evropske površnosti i formalizma u bavljenju zemljama koje pretenduju članstvu u EU u najboljoj mjeri se oličava u najnovijem izvještaju Evropske komisije o „napretku Crne Gore“ u EU integracijama. Niti je taj izvještaj iskren, niti je iskrena namjera Crne Gore da pripodobi politčki sistem evropskim standardima i vrijednostima. Ne znam da li je u pitanju nerazumjevanje crnogorskog jezika da bi se shvatila suština režima u Crnoj Gori, pa se samo slušaju neiskrene izjave na engleskom jeziku crnogorskih zvaničnika, kojima su usta puna EU integracija, dok je sve što rade goli simulakrum.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108221144_6d8334f436cd0b6e3b52104ddf9a240b0bd7b0dda62ecc076dee746033d2ca13.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251108221144_6d8334f436cd0b6e3b52104ddf9a240b0bd7b0dda62ecc076dee746033d2ca13" data-rendition-name="original" width="987" height="650" loading="lazy" alt="Johan Satler i Milojko Spajić"> <figcaption>NITI JE IZVJEŠTAJ EK ISKREN, NITI JE ISKRENA NAMJERA VLASTI CRNE GORE: Satler i Spajić(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da riba smrdi od glave pokazuje politički autsajder na čelu vlade, koji niti zna što su mu nadležnosti, niti kako funkcioniše sistem. Tako se bruka da izvršna vlast ne može da se miješa u sprovođenje sudskih presuda, obmanjujući evropske partnere da su tri sudske odluke o nelegalnosti izbora direktora Javnog servisa unutrašnja stvar samog Javnog servisa Crne Gore? Znači li to da sve sudske odluke mogu biti neizvršne ukoliko osuđeni neće da ih prihvati? Je li to pokušava da nam objasni vajni premijer? Njegova potpuna neizanteresovanost za partijsku samovolju u kulturi, bezbjednosnom sektoru i drugim resorima rječito govori da se radi o klasičnom politikantu, nedoraslom za funkciju koju obavlja. Premijer treba da zna da je oduvijеk pоstојаlо suštinsko pitаnjе kаkо unutаr držаvе оgrаničiti njеnu prеvеliku vlаst s јеdnе strаnе, а s drugе, kаkо urеditi оdnоsе izmеđu glаvnih оblikа držаvnе vlаsti. U tome se ogleda da li je neka zemlja demokratska ili ne. Postoje samo dvа оdgоvоrа: јеdinstvо vlаsti i pоdjеlа vlаsti. Pоstојаnjе sistеmа pоdjеlе vlаsti smаtrа sе gеnеrаtоrоm pоlitičkе slоbоdе, јеr uprаvо u tоmе је sаdržаnа prоširеnа idеја о pоlitičkој slоbоdi оgrаničаvаnjеm držаvnе vlаsti iznutrа. Ukoliko, s obzirom da to radite i namjeravate da nastavite da radite, hoćete da izvršna vlast kontroliše sve tri grane vlasti, vaša proevropska retorika je lažljiva, neiskrena i prevarna. <h2>NAJGORA VLADA</h2> U najvećoj mjeri na takvu politiku utiče to što se radi o jednoj od najgorih vlada u istoriji Crne Gore, čega su svjesni svi konstituenti Vlade, pa se međusobno štite tako što se ta, jedna od nabrojnijih vlada u svijetu, održava na međusobnim ucjenama i instiktom za golim održanjem po svaku cijenu. Što je najgore, oni sebe ubjeđuju da su uspješni u poslu koji obavljaju. Za članove crnogorske vlade najbolju definiciju je dao Napoleon Bonaparta riječima da budala ima veliku prednost nad pametnim čovekom: uvijek je zadovoljan samim sobom. Samo pogledajte sektor bezbjednosti; nikad gori, a nikad hvaljeniji od amatera koji ga vode. Zamislite tu hvalisavost time što nacisti, koji su pozivali na smrt jedne nacije, turske, nijesu isprovocirani od strane policije da čine veće nerede, već su im obezbijedili policijsku pratnju dok su vršili krivično djelo izazivanje nacionalne mržnje, sa posljedicama po imovinu žrtava mržnje? Više je nego jasno da je u pitanju biračko tijelo konstituenata vlasti, inače da se radilo o Crnogorcima, a śetimo se Glovo inaguracije nedosatojnog Joanikija 5. septembra 2021. godine, druge bi vaspitne palice pjevale, udružene sa suzavcem i gumenim mecima. Naravno, Crnogorcima nije svojstvena mržnja prema drugim narodima, te takve izlive mržnje prema Turcima ne bi ni bile moguće. Poput kameleona, šovinizam dobija boju prema svom kontekstu, odnosno prema preovlađujućem sistemu vrijednosti koje diktiraju političke „elite“ na vlasti. Nezrelo i budalasto uvođenje viza turskim državljanima govori o jadnom podilaženju vlasti najgorem primitivizmu i šovinizmu, svjesni da se radi istom političkom soju, a nesvjesni štete koju čine državi Crnoj Gori. Da ne pominjemo amaterizam i bruku oko hvatanja napadnutih Azerbejdžanaca i jednog Turčina. Scenario za komediju. <h2>ZLOUPOTREBA MANTIJE</h2> Uostalom, aktuelna vlast podiže spomenik čovjeku koji je blagoslovio navodni pokolj crnogorskih muslimana, fikciju iz Njegoševog „Gorskog vijenca“. „Jeste da je strašno pobiti ljude, međutim, još je strašnija duhovna smrt koju siju oko sebe ti lažni ljudi, sa lažnom vjerom“, poentirao je lik sa spomenika. Nije daleko od slične retorike ni aktuelni Glovo mitropolit Crkve Srbije Joanikije, koji je primio orden predśednika Milatovića namijenjen spomeniku, sa izjavom da su Crnogorci bili „lakomi na śečenje turskih glava“ i da je „to negdje i danas prisutno u nama“. Crnogorci su uvijek poštovali svoje protivnike. Da, mi smo śekli turske glave kad se branila Crna Gora i stavili tačku na ta vremena. Mi nemamo kompleks rajetine, niti potrebu da se svetimo za neka prošla vremena. A nemamo problem ni sa nezavisnošću Kosova i njihovim oružanim snagama. Sveštenicima Crkve Srbije mantija i titula koju nose obezbjeđuje autoritet koji ne zaslužuju i koji zloupotrebljavaju. Oni se, nažalost, obraćaju i mladim ljudima i ljudima ograničenog obrazovanja i sposobnosti da razumiju suštinu vjere, nacije, društva, savremenog svijeta... Njihovo pogrešno tumačenje hrišćanstva ima razoran efekat na njihove sljedbenike, dok uče mržnji, šovinizmu, antievropeizmu, opskurantizmu, veličanju masovnih ubica i ratnih zločinaca, veličanju izdaje, kolaboracije sa fašizmom. Otuda ne čudi da oni koje je takva crkva dovela na vlast strogo vode računa da ne povrijede ośećanja onih koji podižu spomenike zločincima, kriju ih po crkvama i koji su svoje fašisoidne porive izlili na prostor ispred Skupštine Crne Gore. „Sabrao“ ih rahmetli Amfilohije, što bi rekao nedozreli predśednik Crne Gore, koji mjestimično izigrava evropejca dok se redovno dodvorava najprimitivnijoj populaciji u Crnoj Gori, čija su jedina veza sa Evropom njihova prevozna sredstva i garderoba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108221148_e573f38dbc24d79a8a100f19fbef4e4a3b956de7c946f3204e5c565f36c3b928.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251108221148_e573f38dbc24d79a8a100f19fbef4e4a3b956de7c946f3204e5c565f36c3b928" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Milatović i Joanikije Mičović"> <figcaption>CRKVA IZNAD DRŽAVE: Mićović i Milatović(Photo: Predsjednik Crne Gore )</figcaption> </figure>  <h2>ŠARENA LAŽA</h2> Kada evropski politikanti sačine političku strategiju ne odstupaju od nje iako ih stvarnost svakodnevno demantuje. Ne smeta meni što su čvrsto riješili da iz političkog oprtunizma prime malobrojnu Crnu Goru u članstvo u EU, bez prava da odlučuje i na probni period. Meni smeta što je primaju u stanju bezakonja, kršenja Ustava i zakona, pretvaranja sudske, tužilačke i bezbjednosne vlasti u partijsku prćiju. Što se ispunjava formalni zahtjev o kompletiranju Ustavnog suda, dok se on formira po direktivama najgorih u vlasti, što se pišu falsifikovane optužnice, što se proganjaju ljudi na osnovu izmišljenih optužbi... Što se strah za slobodu širi, što se daje podstrek mržnji, što se parališe otpor prema nasilju, jer svako može postati žrtva bezakonja i zloupotrebe pravosudne vlasti.&nbsp; Odsustvo prava odlučivanja i probni period govori da EU komesari ipak znaju da je „napredak“ šarena laža i da primaju srpsko-ruskog proksija u svoje redove. Jedino ako se ne uplaše od Filipa Ivanovića, ministra vanjskih poslova Crne Gore, koji im je priprijetio da on neće pristati na takav status. Već su počeli da nose pelene od straha. Prije neki dan mi reče agent BIA-e i FSB-a da samo čekaju da Demokrate postave na čelo ANB-a nekog „Skobaljevića“, pa da kompletiraju fish brain bezbjednosti Crne Gore, uz veselje bezbjednosnih službi Srbije i Rusije i OKG.

Budala je uvijek zadovoljna sobom

07.11.
22:00h
Najvjerovatnije je da su glasači Demokrata kao ona publika koja gledajući in vivo ili na TV mađioničara vjeruje da on zbilja može da uradi ono što im izgleda da radi.
Kako drugačije objasniti onako opuštene i lagodne nastupe Bogdanovića u kojima prijeti pesnicama države, jurišom države, kako će mjaukanje odlijegati planinama kad neki krenu na neke.
Zar im članstvo ne misli da je Koprivica zbilja naplatio 28 miliona poreza.
Zamislite da ti ljudi mrze crnogorska drva za ogrijev i da im misle isto što i Bemaxu, koji CG budžetu najviše daje.
Niko se od Crnogoraca ogrijao ne bi.
Naša je sreća što je njima ishod svega onoga što rade i čime prijete - nepoznat.
A nepoznat im je nezavisno od sile kojom prijete, spinovanja, neznanja, brutalnog targetiranja i svega drugog na čemu im počiva trud.
Mržnja je najveći beskraj. Koja ne trpi razloge.
Na negativnoj emociji niko nije uspjeh sazidao i takav primjer kroz istoriju ne poznajete.
P.S: Plašim se života koga bih bio prinuđen da se stidim. Ili dođem u situaciju da se samoubistvom sačuvam.
P.S. 1: Od nepismenosti se vremenom može i neka pristojna vrlina napraviti.
Od polupismenosti se niko još nije spasio.
Posebno ako je stečena diplomom, recimo, u okolini Mrčajevaca.

Nepoznat ishod

Smrt vojnika Dejana Božovića u avgustu, tokom velikih požara koji su pogodili Crnu Goru, nije i nikad neće biti zaboravljena. Snažna reakcija društva bila je lijek na ranu koja i dalje boli. Braća Šahović pokrenula su akciju prikupljanja pomoći, organizovan je i humanitarni marš, a Dejan je odlikovan ordenom za hrabrost.
Crnogorska porodica iz Berlina obezbijedila je stipendiju za školovanje njegove djece. Njegova prodica danas zahvaljuje svima koji su odlučili da pruže pomoć i utjehu.
Skoro su tri mjeseca od dana kada je Crna Gora izgubila jednog od svojih najboljih sinova.
Neko koga je krasila ogromna hrabrost.
Mlađi vodnik Vojske Crne Gore, Dejan Božović, poginuo je u avgustu, bio je čovjek lavljeg srca.&nbsp;
Danas, prvi put, njegova porodica govori o svemu, o Dejanu , o gubitku, i o snazi koja ih drži.
Vladica Božović, supruga preminulog Dejana Božovića kaže da tog dana kad je otišao na zadatak i da je znao da ide u smrt on bi otišao ipak.
Cistijerna kojom je išao na interevenciju sletjela je u provaliju u teško pristupačnom i tih dana dimom obavijenom rejonu Kuča. Dejan je na mjestu stradao. 
 
- Sat vremena prije nego što se sve to izdešavalo čuli smo se, razmijenili te informacije, šta ko radi od nas, gdje su djeca. To je nažalost bio posljednji put da smo se čuli. To je bio taj razgovor, i naše uobičajeno volim te - kazala je Vladica.&nbsp;
Tišinu će zamijeniti neizmjerna tuga i bol, pomiješani potom sa osjećanjem ponosa na supruga, oca, brata i sina koji je dao život pokušavajući da zaštiti drugog. Uslijedili su prilozi građana, humanitarni marš, orden za hrabrost - sve to postalo je simbol zahvalnosti Dejanu i njegovoj žrtvi. 
 
Boro Božović, otac preminulog Dejana Božovića kaže da mu ublažava bol što je Dejan bio takav.&nbsp;
- Ja imam još dva sina a sa njim sam bio kao drug. On se stalno šalio. Narod ga je pohvalio. Kad me sretnu ljudi govore evo oca onog vojnika. Šta ću, takva je sudbina, pošao je na zadatak - rekao je on. 
 
Dejanova smrt potresla je cijelu zemlju.
Građani, dijaspora, kolege, svi su se ujedinili da pomognu njegovoj porodici.
Za Vladicu i njenu djecu, život bez Dejana nikada neće biti isti.
Ali sjećanje na njega i zahvalnost naroda ostaće kao dokaz da heroji ne umiru.

Tag: centar-za-socijalni-rad