Centar za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA) poziva institucije, političke i vjerske subjekte, medije i građane da prepoznaju ozbiljnost trenutka, ističući da se mir ne čuva ćutanjem, već jasno izgovorenim otporom svakom obliku mržnje, revizionizma i nasilja.
Kako su podsjetili, u posljednjim danima svjedočimo eskalaciji rasističkog nasilja sa elemntima fašizma u Crnoj Gori (Podgorici, Baru i Herceg Novom...) koja ozbiljno prijeti da ugrozi društveni mir i međusobno povjerenje građana.&nbsp;
- Rastuća netrpeljivost, prijetnje i javni istupi koji prizivaju podjele pokazuju da duh mržnje i nasilja ponovo traži prostor da se iskaže i normalizuje nečinjenjem institucija ili zbunjivanjem i podrškom iz pojedinih medija koji dešavanja definišu kao nemile događaje - ističe ANIMA.&nbsp;
Ovi događaji, podvlače, nijesu slučajni niti izolovani — oni su odraz dubljih struktura nerazriješene prošlosti i kolektivnog izbjegavanja društva da se suoči s odgovornošću.&nbsp;
- Banalnost zla ne nastaje naglo; ona se razvija u svakodnevnom prećutkivanju, u opravdavanju i u ravnodušnosti prema poniženju drugog, u navikavanju na govor mržnje, u odustajanju od empatije i u nečinjenju onih koji bi morali da reaguju. Kada se nasilje relativizuje, a govor mržnje postane svakodnevica, društvo neizbježno klizi ka ponavljanju svojih najmračnijih poglavlja - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Zato, kako kažu, pozivaju institucije, političke i vjerske subjekte, medije i građane da prepoznaju ozbiljnost trenutka. Mir se ne čuva ćutanjem, već jasno izgovorenim otporom svakom obliku mržnje, revizionizma i nasilja.
- Crna Gora ne smije nastavljati da bude prostor u kojem se opravdavaju podjele, u kojem se veličaju počinioci ratnih zločina iz prošlosti, negira zlo devedesetih i podgrijava nasilje u sadašnjosti - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

ANIMA: Mir se ne čuva ćutanjem, već otporom mržnji i nasilju

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA izražavaju žaljenje i protest zbog toga što je zvanična Crna Gora, umjesto isključivo dostojanstvenog obilježavanja ratnog zločina nad hrvatskim zarobljenicima u nekašnjem logoru “Morinj”, tom prilikom poslala dvolične poruke.&nbsp;
Na jednoj strani, kako navode u saopštenju, Ministarstvo vanjskih poslova imalo je korektan pristup i poruke, dok je, s druge strane, Ministarstvo odbrane onemogućilo prisustvo javnosti ovom događaju i njegovo dokumentovanje fotografijama, uz neljubaznost dijela vojnog osoblja, na koju su se i gosti iz Hrvatske javno žalili.
&nbsp;- Tako je zvanična Crna Gora, čija je Vlada vidno disfunkcionalna, umjesto iskrenog javnog suočavanja s prošlošću pokazala neodgovoran odnos koji predstavlja povredu kulture sjećanja, simulaciju pijeteta i nastavak politike poricanja. Takav pristup podstiče štetan narativ i djelovanje protivnika ove komemoracije i onih koji poriču da se ratni zločin desio u ovom vojnom objektu. Time se dodatno vrijeđaju žrtve, ponižavaju njihove porodice, ali i svi građani i građanke Crne Gore koji vjeruju da je istina preduslov dostojanstva, a ne prijetnja državi - ističu u saopštenju.
&nbsp;CGO, ANIMA i HRA dosljedno se zalažu za dostojno obilježavanje svih mjesta ratnih zločina i usvajanje jasne državne politike sjećanja, kojom bi se žrtvama odao dužni pijetet, a osudom svih zločina spriječilo njihovo ponavljanje. &nbsp;
- Zato tražimo da se ubuduće ova komemoracija organizuje javno, dostupno i dostojanstveno, bez zabrana, ograda i uniformisane kontrole, jer sjećanje ne smije biti predmet vojne discipline. HRA, ANIMA i CGO, takođe, cijene da mjesto nekadašnjeg logora “Morinj” treba demilitarizovati i pretvoriti u obrazovni centar koji bi nudio programe za studente iz Crne Gore, Hrvatske i regiona. Na takav centar treba postaviti i spomen ploču, koja bi činjenično podsjećala na zločin koji se dogodio, &nbsp;zbog čega su četvorica pripadnika JNA i pravosnažno osuđeni na zatvorske kazne - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Odgovorna politika je, kako navode,, ona koja se temelji i na suočavanju s prošlošću, uvažavanju patnji svih žrtava ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava, te na zagovaranju pravde za sve žrtve.&nbsp;
- Samo takvim pristupom možemo graditi društvo koje poštuje dostojanstvo svakog pojedinca i budućnost u kojoj će naša djeca sarađivati sa svojim susjedima - zaključili su u zajednickom saopštenju.

HRA, CGO i ANIMA o obilježavanju ratnog zločina u logoru "Morinj": Vlada pokazala neodgovoran odnos

Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Centar za ženska prava ponovno su uputili apel premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Odbora za bezbjednost i odbranu Miodragu Lakoviću, kao i svim članovima i članicama tog skupštinskog tijela, u kom pozivaju na povlačenje Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost iz skupštinske procedure i otvaranje prostora za stručnu i javnu raspravu do jesenjeg zasijedanja Skupštine.
&nbsp;Kako ističu, nastavak sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu zakazan je već za danas u 8.30 sati.
Njihovo pismo prenosimo u cjelosti:
"Poštovani predsjedniče Vlade,&nbsp;
ponovo apelujemo da povučete Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) iz skupštinske procedure i otvorite prostor za stručnu i javnu raspravu do skupštinskog jesenjeg zasijedanja.&nbsp;
Ovaj zakon predstavlja ekstreman rizik po ljudska prava građana i građanki, i kao takav zahtijeva odgovarajući proces usaglašavanja sa međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima koji obavezuju Crnu Goru.&nbsp;
Imajući u vidu da se nalazimo u procesu pristupanja Evropskoj uniji i da je primjena evropskih standarda i najboljih praksi u oblasti ljudskih prava jedan od ključnih uslov za to, apelujemo da Evropskoj komisiji omogućite da izvrši temeljnu analizu predloženih zakonskih rješenja.&nbsp;
O nacrtu Predloga je obaviještena i Specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija o pravu na privatnost i apelujemo da sačekate i njeno mišljenje.&nbsp;
Opšti interes bezbjednosti građana i građanki od ugrožavanja njihovih prava nalaže da se ostavi prostor za ocjene međunarodnih stručnjaka o zaštiti prava na privatnost od službe državne bezbjednosti.&nbsp;
Pohvaljujemo pokazanu volju da se naše primjedbe donekle uvaže i da se na prvobitan Predlog zakona amandmanski djeluje. Međutim, u amandmanima koje je Vlada sinoć usvojila na elektronskoj sjednici, a koje su mediji objavili, i koji su upućeni skupštinskom Odboru za odbranu i bezbjednost uočavamo sljedeće nedostatke:&nbsp;
1) AMANDMAN 1: U odnosu na ovlašćenje ANB iz člana 13 Predloga da bez sudske odluke pristupa podacima iz pisanih i elektronskih evidencija državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, pravnih lica i drugih subjekata koji vode pisane i elektronske evidencije, vraćeno je važeće rješenje, po kojem su za ovaj pristup potrebni pisani sporazum i saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), umjesto da je usvojena preporuka Komiteta za ljudska prava iz aprila 2025. godine i predviđen sudski nadzor nad primjenom ovog ovlašćenja, koji je jedini primjeren1 , kako je na jučerašnjoj sejdnici odbora najavio i ministar pravde Božović.&nbsp;
Insistiranjem na postojećem rješenju, službenicima ANB-a se daju veća ovlašćenja od onih koja imaju državni tužioci, odnosno policijski službenici dok izviđaju osnove sumnje da su izvršena vrlo određena krivična djela, naspram neodređenog sprečavanja ugrožavanja nacionalne bezbjednosti, što radi ANB. Da bi se u krivičnom postupku, primjera radi, ostvario pristup podacima o bankarskim računima građana, neophodna je sudska odluka (čl. 257b ZKP). U krivičnom postupku i državni organi mogu uskratiti pokazivanje ili izdavanje svojih spisa i drugih isprava, ako smatraju da bi objavljivanje njihove sadržine štetilo javnom interesu, pa o tome onda odluku donosi sudsko vijeće (čl. 86 ZKP), itd. Pri tom, sudeći i po praksi Evropskog suda za ljudska prava (vidi npr. Klass protiv Njemačke, 1978, 42-49) u pogledu rizika od proizvoljnosti, tj. zloupotrebe ličnih podataka građana, veći rizik prijeti od izvršne vlasti, koju oličava ANB, nego od državnih tužilaca, koji su autonomni u odnosu na izvršnu vlast.&nbsp;
2) AMANDMANI 4 I 5 U VEZI AMANDMANA 2: U odnosu na tajno prikupljanje podataka o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije propisano članom 15, tač. 4 Predloga zakona, amandmanom 2 je prvobitna alineja b) podijeljena na dvije, i predviđeno da je sudska odluka potrebna za „b) podatke o saobraćaju u elektronskoj komunikaciji i neuspješnom uspostavljanju komunikacija“ i „d) međunarodne telekomunikacione veze“, dok sudski nadzor nije predviđen za „c) podatke o lokaciji u elektronskoj komunikaciji koja se odnosi na korisnika.“&nbsp;
Iako je pohvalna težnja da se ovo ovlašćenje bar djelimično podvrgne sudskoj kontroli, zanemareno je da je Ustavni sud, u odluci iz 2014. godine, utvrdio da je neustavna odredba Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) po kojoj je policija bez naredbe suda od pružaoca telekomunikacionih usluga pribavljala tzv. telefonske listinge, i zaključio da i podaci o lokaciji spadaju u zaštićeno pravo na privatnost prepiske, koje treba podvrći sudskoj kontroli.&nbsp;
AMANDMAN 4: Uočavamo očigledan tehnički previd - rješenjem se, između ostalog, propisuje da ANB, ako ne može da pribavi podatke pregledom informaciono-komunikacionih sistema državnih i lokalnih organa i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja (član 15, stav 1 tačka 5), može to učiniti upravo pregledom tih istih sistema, uz prethodnu sudsku odluku (opet član 15, stav 1 tačka 5). Ovakve greške nijesu dozvoljene kada se radi o normiranju mjera koje duboko zadiru u pravo na privatnost i kada se propisuju ovlašćenja bezbjednosnim službama. Zbog toga izmjene zakona zahtijevaju maksimalnu preciznost, pažnju i sveobuhvatnu stručnu provjeru prije usvajanja.&nbsp;
Pored ovoga, smatramo da posebnu pažnju treba posvetiti i načinu uništavanja svih podataka koje ANB prikupi, a koji se pokažu nepotrebnima za eventualno vođenje krivičnog postupka (prema Predlogu zakona podaci prikupljeni na osnovu člana 13 ne podliježu uništavanju, kao ni oni iz člana 15, stav 1, tačke 2 i 4 za koje Vrhovni sud ne daje dozvolu).&nbsp;
Takođe, ističemo i neopravdan izostanak izvještavanja o radu Agencije u odnosu na druge državne organe, i neopravdano izdvajanje ANB iz sistema javnih nabavki.&nbsp;
Upravo zbog navedenog, još jednom apelujemo da povučete Predlog zakona i time pokažete spremnost da se pitanja nacionalne bezbjednosti rješavaju u skladu sa ustavnim principima, međunarodnim obavezama i standardima zaštite ljudskih prava. Zadržavamo pravo da sadržaj ovog pisma komuniciramo sa zainteresovanom javnošću."

1250x600

HRA, CGO i CŽP uputili ponovni apel za povlačenje Prijedloga zakona o ANB iz skupštinske procedure

Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje - ANIMA, u proteklih mjesec uspješno su sproveli šest radionica o građanskom obrazovanju i ljudskim pravima za učenike i učenice osnovnih i srednjih škola u Bijelom Polju, Cetinju, Ulcinja, Podgorici, Baru i Pljevljima. Kako je saopšteno iz CGO-a, u toku ovih inspirativnih radionica, mladi su imali priliku da kroz interaktivne aktivnosti, dijalog i simulacije uče o značaju ravnopravnosti, odgovornosti, poštovanju različitosti i aktivizmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601130656_ef639103b5c2a08214cd9f7077c2bab60efa59d8a6712195a07b9d2701c066e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601130656_ef639103b5c2a08214cd9f7077c2bab60efa59d8a6712195a07b9d2701c066e3" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Sa radionica"> <figcaption>Sa radionica(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  - Učenici i učenice su pokazali izuzetnu posvećenost i interesovanje za ove teme uz promišljanje o idejama za unapređenje njihovih škola i gradova u ovim oblastima. Posebno treba istaći da je odziv na radionice bio izvan očekivanja, a njih 154 je prošlo ovaj program. To ukazuje da postoji potreba da se u obrazovnom sistemu više radi na temi građanskog obrazovanja i ljudskih prava - saopšteno je iz CGO-a. CGO, HRA i ANIMA se godinama zalažu da građansko obrazovanje ponovo bude obavezni predmet kroz koji će učenici i učenice osnovnih i srednjih škola sticati neophodna znanja o slobodi, vladavini pravde i pravičnosti, ravnopravnosti, solidarnosti i poštovanju različitosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601130656_9a4007dd1cef523dc75b3b915b09c511e06de303d97f8e76e2602ea9e8eff38c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601130656_9a4007dd1cef523dc75b3b915b09c511e06de303d97f8e76e2602ea9e8eff38c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Sa radionica"> <figcaption>Sa radionica(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Mladen Živković, profesor sociologije, koji je radio sa dijelom učenika i učenica, naglašava značaj razjašnjenja koncepta konflikta i nenasilnog rješavanja konflikta u demokratskim društvima. - Naglasili smo da demokratsko društvo nije društvo bez konflikta. Međutim, u takvom društvu, koje nekad i podstiče konflikt, imamo institucionalna pravila, tako da se demokratska društva mogu razumjeti i kao igre takmičenja u stvaranju političkih ili privrednih ciljeva i sredstava njihovog ispunjenja, kroz neupitnost ljudskih prava i njihove institucionalne zaštite, mehanizma građanske borbe i snažnih organizacija civilnog društva fokusiranih na pojedine grupe ili ciljeve u društvu - naveo je on. Siguran je da je crnogorskim učenicima potreban nastavni predmet koji će kao ishodište imati svjesnog, sposobnog i pametnog građanina, a ne samo radnika ili poslodavca na tržištu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601130656_0d2d4c7938c99e76e0f568e701642a244b02b9339feca058002f78f64f3c0ed3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601130656_0d2d4c7938c99e76e0f568e701642a244b02b9339feca058002f78f64f3c0ed3" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Sa radionica"> <figcaption>Sa radionica(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  - No, i nama nastavnicima je potrebno više znanja, metodičkih sredstava, drugačijih prostorija od tipske školske učionice. Nastava građanskog obrazovanja bi kao proces trebalo da ima karakteristike demokratskog procesa - zaključuje Živković. Radionice su organizovane u okviru projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju” koji CGO sprovodi sa HRA i Anima u okviru programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica”, koji realizuju UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.

Građansko obrazovanje motiviše mlade na aktivno učešće u društvu

Stotine ljudi su danas u Lionu učestvovale u maršu koji su organizovale krajnje desničarske grupe pošto je jedan desničarski, nacionalistički aktivista umro od prebijanja u tom gradu.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je na mir pred odavanje počasti Kventinu Deranku, 23-godišnjaku koji je prošle nedjelje umro u bolnici od povreda mozga.
Demonstracije su se odvijale pod strogom policijskom kontrolom.
- Ovo je trenutak sjećanja i poštovanja prema ovom mladom sunarodniku koji je ubijen, njegovoj porodici i bližnjima. To mora biti na prvom mjestu. A zatim je trenutak čvrstine i odgovornosti - rekao je Makron.
Sedam osoba je privedeno i protiv njih su podignute preliminarne optužnice. Javno tužilaštvo u Lionu zatražilo je da svaka od njih bude optužena za namjerno ubistvo, teško nasilje i kriminalnu zavjereničku aktivnost.
Šestoro optuženih suočava se sa sve tri optužbe, dok je sedmi optužen za saučesništvo.
Derank je napadnut tokom sukoba pristalica krajnje ljevice i krajnje desnice na marginama studentskog skupa na kojem je govorila poslanica ljevice Rima Hasan.
Makron je najavio da će sljedeće nedjelje održati sastanak sa ministrima kako bi sproveli sveobuhvatan pregled svih nasilničkih aktivističkih grupa koje imaju veze sa političkim partijama, nagovještavajući da bi neke od njih mogle biti rasformirane.
- U Republici nijedno nasilje nije legitimno. Nema mjesta za milicije, odakle god dolazile. Moramo biti apsolutno beskompromisni - rekao je Makron.
Glavno odavanje počasti ubijenom desničaru održano je u Lionu, gdje su česti sukobi krajnje desničarskih i krajnje ljevičarskih grupa i često poprimaju oblik organizovanih uličnih borbi, ponekad uključujući grupe od po nekoliko desetina ljudi.
Krajnje ljevičarske militantne grupe u Lionu nastale su relativno nedavno, kao reakcija na mnoge krajnje desničarske grupe koje postoje decenijama. Obavještajne službe karakterišu grad kao kolijevku krajnje desničarskog aktivizma u Francuskoj.
Derankovi roditelji takođe su pozvali na mir i nisu učestvovali u odavanju počasti, koje francuske vlasti nisu zabranile.
Prije početka marša održan je minut ćutanja.
Mnogi muškarci obučeni u crno, neki sa djelimično prekrivenim licima, pridružili su se maršu.

Stotine ljudi na maršu u Lionu u znak protesta zbog ubistva desničara

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti sunčano uz povremno malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru prijepodne pretežno oblačno, sa mogućnošću slabih padavina.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, poslijepodne će oslabiti.
Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do 11, najviša dnevna od dva do 17 stepeni.

Sjutra sunčano uz povremeno malu oblačnost

Montenegro’s Chief Negotiator with the European Union, Predrag Zenović, stated that the final phase of the negotiation process has entered a stage in which the focus is no longer on ambition, but on responsibility, credibility, and the institutional maturity of the state. In an interview with Portal ETV, Zenović clearly, thoroughly, and without reservation pointed to the achievements so far, as well as to the obligations facing Montenegro on its path to full membership in the European Union.
<h2>From ambition to credibility</h2>
Zenović said that just a year ago, the idea that Montenegro could obtain the IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) within six months and then close ten negotiation chapters in a single year sounded politically impossible.
- Today, that is a fact. That is precisely why the question of whether it is realistic for Montenegro to complete all obligations and close negotiations with the European Union by the end of 2026 is no longer a matter of ambition, but of credibility and continuity – he highlighted.
He emphasized that the accession process has never been a mere administrative exercise, but rather a deeply political and institutionally demanding process.
- The closing of negotiation chapters represents a political decision, based on detailed technical assessments, formally confirmed by the European Commission and unanimously approved by the Member States. That is why Montenegro is now conducting negotiations in parallel across all areas, with a clear goal - to have, before each intergovernmental conference, a ready and credible package of chapters for political closure - he stated.
<h2>Results confirming institutional maturity</h2>
He highlighted that so far 13 out of 33 chapters have been provisionally closed, including Chapter 32 - Financial Control and Chapter 5 - Public Procurement, both from the Fundamental Cluster, stressing their systemic importance.
- These are areas that directly measure a state’s capacity to manage public finances, ensure transparency, and prevent systemic corruption. Their closure is not symbolic - it confirms the institutional maturity of the system and readiness for the final phase of negotiations – he said.
<h2>Rule of law remains the central axis</h2>
Zenović particularly emphasized that the chapters within the Fundamental Cluster remain the key axis of negotiations.
- Chapter 23 - Judiciary and Fundamental Rights and Chapter 24 - Justice, Freedom and Security remain the central axis of negotiations and will stay under heightened scrutiny until the very end. Here, it is not about counting laws, but about results: an independent and efficient judiciary, the fight against high-level corruption and organized crime, the protection of fundamental rights and media freedom - and a track record of final convictions, that is, proof that the rule of law system functions – he said.
Most demanding chapters: administrative and financial challenges
Speaking about the technically and financially most demanding areas, Zenović said these involve serious and long-term state obligations.
- Chapter 27 - Environment and Climate Change and Chapter 12 - Food Safety, Veterinary and Phytosanitary Policy are chapters that require not only political will, but serious administrative capacity, expertise, long-term investment, and consistent implementation of European standards in practice - from waste and water management to food chain control and public health issues – he stated.
<h2>Full implementation of the EU acquis</h2>
Zenović underlined that one of the key challenges in the final phase of negotiations remains the translation and full implementation of the European Union acquis, along with strengthening administrative capacities at all levels.
- This is a process that does not end with the adoption of regulations, but with their understanding and application in the daily work of institutions. Despite the complexity of this task, I am convinced that this segment of the process will also be fully addressed through institutional strengthening, targeted technical support, and clear political responsibility – he said.
<h2>Political momentum and the final stage</h2>
Referring to the political context, he noted that additional momentum is expected during the Cypriot, and subsequently the Irish, Presidency of the Council of the EU, along with a clear message from Brussels.
- What is being sought is not merely the formal closing of chapters, but the lasting, sustainable, and irreversible implementation of reforms. At the same time, the awareness of all 27 Member States of the importance of Montenegro’s European future - not only for us, but for the region and for the European Union itself, must be unanimous – he stressed.
In conclusion, Zenović emphasized that Montenegro today has the capacity to close all negotiation chapters during this year and to fulfill all obligations for membership by the end of 2026.
- But the final stage of the process requires the highest level of responsibility. European integration is not the project of one government or one mandate - it is a test of institutional maturity, political culture, and the state’s capacity to assume the full responsibility of equal membership in the European Union - Zenović concluded in his interview with the ETV Portal.

Zenović to Portal ETV: All chapters can be closed this year - 2026 is a test of the state’s maturity

Kubanski oslabljeni zdravstveni sistem doveden je na ivicu kolapsa zbog toga što Sjedinjene Američke Države blokiraju isporuke nafte toj zemlji, izjavio je u petak jedan kubanski zvaničnik.
Zdravstveni sistem na ostrvu je, zajedno s ostatkom ekonomije, i ranije bio u stanju permanentne krize, uz hroničan nedostatak potrepština, osoblja i ljekova.
No, previranja su posljednjih sedmica dostigla novu krajnost. Hitne službe se bore da pronađu dovoljno goriva za izlazak na intervencije. U ruševnim bolnicama učestale su nestanke struje. Letovi koji donose ključne medicinske zalihe su obustavljeni jer kubanske vlasti navode da više ne mogu da pune avione gorivom na svojim aerodromima.
Stručnjaci i pojedini svjetski lideri upozoravaju da bi ostrvo moglo biti na pragu humanitarne krize.
U intervjuu za agenciju Asošijejted pres (Associated Press), kubanski ministar zdravlja Hose Anhel Portal Miranda rekao je da američke sankcije više ne samo da guše ekonomiju ostrva, već sada ugrožavaju "osnovnu ljudsku sigurnost".
- Ne možete uništavati ekonomiju jedne države, a da to ne utiče na njene stanovnike. Ova situacija bi mogla dovesti živote u pitanje - poručio je Portal.
Prema njegovim riječima, pet miliona ljudi na Kubi koji žive s hroničnim bolestima osjetiće posljedice po svoje ljekove ili terapije. Među njima je 16.000 onkoloških pacijenata kojima je potrebna radioterapija i još 12.400 koji prolaze kroz hemoterapiju.
Kardiovaskularna njega, ortopedija, onkologija i liječenje teško oboljelih pacijenata koji zavise od rezervnog napajanja električnom energijom su među najpogođenijim oblastima, naveo je. Na listu usluga koje trpe posljedice dodani su i tretmani bubrežnih oboljenja te hitne ambulantne službe.
Energetska kriza s kojom se Kuba godinama bori ušla je u novu fazu prošlog mjeseca, kada je američki predsjednik Donald Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom se uvodi carina svakoj zemlji koja prodaje ili isporučuje naftu Kubi. Uslijedilo je samo nekoliko sedmica nakon što je Tramp svrgnuo venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i najavio da kubanske rafinerije više neće dobijati venecuelansku naftu.
Kuba, koja proizvodi tek oko 40 odsto vlastitih potreba za gorivom i u velikoj mjeri zavisi od nafte za napajanje ostrva energijom, dugo se oslanjala na saveznike poput Venecuele, Meksika i Rusije kako bi pokrila energetski deficit. No, te isporuke su sada presušile.
Tramp je otvoreno poručio da mu je širi cilj da pojačavanjem ekonomskog pritiska na ostrvo potakne promjenu režima u Havani, koja se i ranije teško nosila s decenijama američkih sankcija.
Upravo kubanski građani, za koje američka vlada tvrdi da ih nastoji zaštititi, najteže osjećaju posljedice blokade goriva dok se svakodnevno gomilaju teškoće. Autobusi su redukovali linije, gorivo je podvrgnuto strogom racionisanju i prodaje se samo za stranu valutu, a hronične nestašice električne energije i isključenja struje dostigle su novu krajnost.
- Od januara se sve drastično promijenilo - kaže Aniliet Rodriguez, 25-godišnja trudnica koja je tog mjeseca primljena u centar za majčinsku njegu zbog ekstremnog oblika anemije.&nbsp;
- Nema hljeba, nema mlijeka za ishranu... Nema ljekova - ističe ona.
Kubanski zdravstveni sistem zasniva se na univerzalnom i besplatnom modelu, s lokalnim ambulantama gotovo u svakoj ulici i državnim subvencijama za lijekove. Ipak, posljednjih godina ušao je u stanje duboke krize, naročito nakon pandemije kovida-19. Hiljade ljekara, koji na državnim platama jedva mogu priuštiti karton jaja, napustile su zemlju, a bolnice su ubrzano propadale.
Zbog nestašice ljekova mnogi su prisiljeni da ih nabavljaju na crnom tržištu.
Portal upozorava da se očekuje daljnje pogoršanje stanja u narednim sedmicama, iako se kubanska vlada, kako kaže, trudi da se prilagodi novoj realnosti. U klinikama su instalirani solarni paneli, dok vlasti prioritet daju liječenju djece i starijih.
Istovremeno su uvedena ograničenja na tehnologije koje troše više energije, poput CT skenera i laboratorijskih testova, pa je ministar istakao da će ljekari sve više morati da se oslanjaju na osnovne metode u liječenju pacijenata, što će praktično mnoge odsjeći od viših nivoa zdravstvene zaštite.
- Suočeni smo s energetskom opsadom koja ima direktne posljedice po živote Kubanaca, po živote kubanskih porodica - zaključio je Portal.

Tag: centar-za-zensko-i-mirovno-obrazovanje