Centar za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA) poziva institucije, političke i vjerske subjekte, medije i građane da prepoznaju ozbiljnost trenutka, ističući da se mir ne čuva ćutanjem, već jasno izgovorenim otporom svakom obliku mržnje, revizionizma i nasilja.
Kako su podsjetili, u posljednjim danima svjedočimo eskalaciji rasističkog nasilja sa elemntima fašizma u Crnoj Gori (Podgorici, Baru i Herceg Novom...) koja ozbiljno prijeti da ugrozi društveni mir i međusobno povjerenje građana.&nbsp;
- Rastuća netrpeljivost, prijetnje i javni istupi koji prizivaju podjele pokazuju da duh mržnje i nasilja ponovo traži prostor da se iskaže i normalizuje nečinjenjem institucija ili zbunjivanjem i podrškom iz pojedinih medija koji dešavanja definišu kao nemile događaje - ističe ANIMA.&nbsp;
Ovi događaji, podvlače, nijesu slučajni niti izolovani — oni su odraz dubljih struktura nerazriješene prošlosti i kolektivnog izbjegavanja društva da se suoči s odgovornošću.&nbsp;
- Banalnost zla ne nastaje naglo; ona se razvija u svakodnevnom prećutkivanju, u opravdavanju i u ravnodušnosti prema poniženju drugog, u navikavanju na govor mržnje, u odustajanju od empatije i u nečinjenju onih koji bi morali da reaguju. Kada se nasilje relativizuje, a govor mržnje postane svakodnevica, društvo neizbježno klizi ka ponavljanju svojih najmračnijih poglavlja - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Zato, kako kažu, pozivaju institucije, političke i vjerske subjekte, medije i građane da prepoznaju ozbiljnost trenutka. Mir se ne čuva ćutanjem, već jasno izgovorenim otporom svakom obliku mržnje, revizionizma i nasilja.
- Crna Gora ne smije nastavljati da bude prostor u kojem se opravdavaju podjele, u kojem se veličaju počinioci ratnih zločina iz prošlosti, negira zlo devedesetih i podgrijava nasilje u sadašnjosti - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

ANIMA: Mir se ne čuva ćutanjem, već otporom mržnji i nasilju

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA izražavaju žaljenje i protest zbog toga što je zvanična Crna Gora, umjesto isključivo dostojanstvenog obilježavanja ratnog zločina nad hrvatskim zarobljenicima u nekašnjem logoru “Morinj”, tom prilikom poslala dvolične poruke.&nbsp;
Na jednoj strani, kako navode u saopštenju, Ministarstvo vanjskih poslova imalo je korektan pristup i poruke, dok je, s druge strane, Ministarstvo odbrane onemogućilo prisustvo javnosti ovom događaju i njegovo dokumentovanje fotografijama, uz neljubaznost dijela vojnog osoblja, na koju su se i gosti iz Hrvatske javno žalili.
&nbsp;- Tako je zvanična Crna Gora, čija je Vlada vidno disfunkcionalna, umjesto iskrenog javnog suočavanja s prošlošću pokazala neodgovoran odnos koji predstavlja povredu kulture sjećanja, simulaciju pijeteta i nastavak politike poricanja. Takav pristup podstiče štetan narativ i djelovanje protivnika ove komemoracije i onih koji poriču da se ratni zločin desio u ovom vojnom objektu. Time se dodatno vrijeđaju žrtve, ponižavaju njihove porodice, ali i svi građani i građanke Crne Gore koji vjeruju da je istina preduslov dostojanstva, a ne prijetnja državi - ističu u saopštenju.
&nbsp;CGO, ANIMA i HRA dosljedno se zalažu za dostojno obilježavanje svih mjesta ratnih zločina i usvajanje jasne državne politike sjećanja, kojom bi se žrtvama odao dužni pijetet, a osudom svih zločina spriječilo njihovo ponavljanje. &nbsp;
- Zato tražimo da se ubuduće ova komemoracija organizuje javno, dostupno i dostojanstveno, bez zabrana, ograda i uniformisane kontrole, jer sjećanje ne smije biti predmet vojne discipline. HRA, ANIMA i CGO, takođe, cijene da mjesto nekadašnjeg logora “Morinj” treba demilitarizovati i pretvoriti u obrazovni centar koji bi nudio programe za studente iz Crne Gore, Hrvatske i regiona. Na takav centar treba postaviti i spomen ploču, koja bi činjenično podsjećala na zločin koji se dogodio, &nbsp;zbog čega su četvorica pripadnika JNA i pravosnažno osuđeni na zatvorske kazne - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Odgovorna politika je, kako navode,, ona koja se temelji i na suočavanju s prošlošću, uvažavanju patnji svih žrtava ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava, te na zagovaranju pravde za sve žrtve.&nbsp;
- Samo takvim pristupom možemo graditi društvo koje poštuje dostojanstvo svakog pojedinca i budućnost u kojoj će naša djeca sarađivati sa svojim susjedima - zaključili su u zajednickom saopštenju.

HRA, CGO i ANIMA o obilježavanju ratnog zločina u logoru "Morinj": Vlada pokazala neodgovoran odnos

Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Centar za ženska prava ponovno su uputili apel premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Odbora za bezbjednost i odbranu Miodragu Lakoviću, kao i svim članovima i članicama tog skupštinskog tijela, u kom pozivaju na povlačenje Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost iz skupštinske procedure i otvaranje prostora za stručnu i javnu raspravu do jesenjeg zasijedanja Skupštine.
&nbsp;Kako ističu, nastavak sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu zakazan je već za danas u 8.30 sati.
Njihovo pismo prenosimo u cjelosti:
"Poštovani predsjedniče Vlade,&nbsp;
ponovo apelujemo da povučete Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) iz skupštinske procedure i otvorite prostor za stručnu i javnu raspravu do skupštinskog jesenjeg zasijedanja.&nbsp;
Ovaj zakon predstavlja ekstreman rizik po ljudska prava građana i građanki, i kao takav zahtijeva odgovarajući proces usaglašavanja sa međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima koji obavezuju Crnu Goru.&nbsp;
Imajući u vidu da se nalazimo u procesu pristupanja Evropskoj uniji i da je primjena evropskih standarda i najboljih praksi u oblasti ljudskih prava jedan od ključnih uslov za to, apelujemo da Evropskoj komisiji omogućite da izvrši temeljnu analizu predloženih zakonskih rješenja.&nbsp;
O nacrtu Predloga je obaviještena i Specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija o pravu na privatnost i apelujemo da sačekate i njeno mišljenje.&nbsp;
Opšti interes bezbjednosti građana i građanki od ugrožavanja njihovih prava nalaže da se ostavi prostor za ocjene međunarodnih stručnjaka o zaštiti prava na privatnost od službe državne bezbjednosti.&nbsp;
Pohvaljujemo pokazanu volju da se naše primjedbe donekle uvaže i da se na prvobitan Predlog zakona amandmanski djeluje. Međutim, u amandmanima koje je Vlada sinoć usvojila na elektronskoj sjednici, a koje su mediji objavili, i koji su upućeni skupštinskom Odboru za odbranu i bezbjednost uočavamo sljedeće nedostatke:&nbsp;
1) AMANDMAN 1: U odnosu na ovlašćenje ANB iz člana 13 Predloga da bez sudske odluke pristupa podacima iz pisanih i elektronskih evidencija državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, pravnih lica i drugih subjekata koji vode pisane i elektronske evidencije, vraćeno je važeće rješenje, po kojem su za ovaj pristup potrebni pisani sporazum i saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), umjesto da je usvojena preporuka Komiteta za ljudska prava iz aprila 2025. godine i predviđen sudski nadzor nad primjenom ovog ovlašćenja, koji je jedini primjeren1 , kako je na jučerašnjoj sejdnici odbora najavio i ministar pravde Božović.&nbsp;
Insistiranjem na postojećem rješenju, službenicima ANB-a se daju veća ovlašćenja od onih koja imaju državni tužioci, odnosno policijski službenici dok izviđaju osnove sumnje da su izvršena vrlo određena krivična djela, naspram neodređenog sprečavanja ugrožavanja nacionalne bezbjednosti, što radi ANB. Da bi se u krivičnom postupku, primjera radi, ostvario pristup podacima o bankarskim računima građana, neophodna je sudska odluka (čl. 257b ZKP). U krivičnom postupku i državni organi mogu uskratiti pokazivanje ili izdavanje svojih spisa i drugih isprava, ako smatraju da bi objavljivanje njihove sadržine štetilo javnom interesu, pa o tome onda odluku donosi sudsko vijeće (čl. 86 ZKP), itd. Pri tom, sudeći i po praksi Evropskog suda za ljudska prava (vidi npr. Klass protiv Njemačke, 1978, 42-49) u pogledu rizika od proizvoljnosti, tj. zloupotrebe ličnih podataka građana, veći rizik prijeti od izvršne vlasti, koju oličava ANB, nego od državnih tužilaca, koji su autonomni u odnosu na izvršnu vlast.&nbsp;
2) AMANDMANI 4 I 5 U VEZI AMANDMANA 2: U odnosu na tajno prikupljanje podataka o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije propisano članom 15, tač. 4 Predloga zakona, amandmanom 2 je prvobitna alineja b) podijeljena na dvije, i predviđeno da je sudska odluka potrebna za „b) podatke o saobraćaju u elektronskoj komunikaciji i neuspješnom uspostavljanju komunikacija“ i „d) međunarodne telekomunikacione veze“, dok sudski nadzor nije predviđen za „c) podatke o lokaciji u elektronskoj komunikaciji koja se odnosi na korisnika.“&nbsp;
Iako je pohvalna težnja da se ovo ovlašćenje bar djelimično podvrgne sudskoj kontroli, zanemareno je da je Ustavni sud, u odluci iz 2014. godine, utvrdio da je neustavna odredba Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) po kojoj je policija bez naredbe suda od pružaoca telekomunikacionih usluga pribavljala tzv. telefonske listinge, i zaključio da i podaci o lokaciji spadaju u zaštićeno pravo na privatnost prepiske, koje treba podvrći sudskoj kontroli.&nbsp;
AMANDMAN 4: Uočavamo očigledan tehnički previd - rješenjem se, između ostalog, propisuje da ANB, ako ne može da pribavi podatke pregledom informaciono-komunikacionih sistema državnih i lokalnih organa i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja (član 15, stav 1 tačka 5), može to učiniti upravo pregledom tih istih sistema, uz prethodnu sudsku odluku (opet član 15, stav 1 tačka 5). Ovakve greške nijesu dozvoljene kada se radi o normiranju mjera koje duboko zadiru u pravo na privatnost i kada se propisuju ovlašćenja bezbjednosnim službama. Zbog toga izmjene zakona zahtijevaju maksimalnu preciznost, pažnju i sveobuhvatnu stručnu provjeru prije usvajanja.&nbsp;
Pored ovoga, smatramo da posebnu pažnju treba posvetiti i načinu uništavanja svih podataka koje ANB prikupi, a koji se pokažu nepotrebnima za eventualno vođenje krivičnog postupka (prema Predlogu zakona podaci prikupljeni na osnovu člana 13 ne podliježu uništavanju, kao ni oni iz člana 15, stav 1, tačke 2 i 4 za koje Vrhovni sud ne daje dozvolu).&nbsp;
Takođe, ističemo i neopravdan izostanak izvještavanja o radu Agencije u odnosu na druge državne organe, i neopravdano izdvajanje ANB iz sistema javnih nabavki.&nbsp;
Upravo zbog navedenog, još jednom apelujemo da povučete Predlog zakona i time pokažete spremnost da se pitanja nacionalne bezbjednosti rješavaju u skladu sa ustavnim principima, međunarodnim obavezama i standardima zaštite ljudskih prava. Zadržavamo pravo da sadržaj ovog pisma komuniciramo sa zainteresovanom javnošću."

1250x600

HRA, CGO i CŽP uputili ponovni apel za povlačenje Prijedloga zakona o ANB iz skupštinske procedure

Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje - ANIMA, u proteklih mjesec uspješno su sproveli šest radionica o građanskom obrazovanju i ljudskim pravima za učenike i učenice osnovnih i srednjih škola u Bijelom Polju, Cetinju, Ulcinja, Podgorici, Baru i Pljevljima. Kako je saopšteno iz CGO-a, u toku ovih inspirativnih radionica, mladi su imali priliku da kroz interaktivne aktivnosti, dijalog i simulacije uče o značaju ravnopravnosti, odgovornosti, poštovanju različitosti i aktivizmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601130656_ef639103b5c2a08214cd9f7077c2bab60efa59d8a6712195a07b9d2701c066e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601130656_ef639103b5c2a08214cd9f7077c2bab60efa59d8a6712195a07b9d2701c066e3" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Sa radionica"> <figcaption>Sa radionica(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  - Učenici i učenice su pokazali izuzetnu posvećenost i interesovanje za ove teme uz promišljanje o idejama za unapređenje njihovih škola i gradova u ovim oblastima. Posebno treba istaći da je odziv na radionice bio izvan očekivanja, a njih 154 je prošlo ovaj program. To ukazuje da postoji potreba da se u obrazovnom sistemu više radi na temi građanskog obrazovanja i ljudskih prava - saopšteno je iz CGO-a. CGO, HRA i ANIMA se godinama zalažu da građansko obrazovanje ponovo bude obavezni predmet kroz koji će učenici i učenice osnovnih i srednjih škola sticati neophodna znanja o slobodi, vladavini pravde i pravičnosti, ravnopravnosti, solidarnosti i poštovanju različitosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601130656_9a4007dd1cef523dc75b3b915b09c511e06de303d97f8e76e2602ea9e8eff38c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601130656_9a4007dd1cef523dc75b3b915b09c511e06de303d97f8e76e2602ea9e8eff38c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Sa radionica"> <figcaption>Sa radionica(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Mladen Živković, profesor sociologije, koji je radio sa dijelom učenika i učenica, naglašava značaj razjašnjenja koncepta konflikta i nenasilnog rješavanja konflikta u demokratskim društvima. - Naglasili smo da demokratsko društvo nije društvo bez konflikta. Međutim, u takvom društvu, koje nekad i podstiče konflikt, imamo institucionalna pravila, tako da se demokratska društva mogu razumjeti i kao igre takmičenja u stvaranju političkih ili privrednih ciljeva i sredstava njihovog ispunjenja, kroz neupitnost ljudskih prava i njihove institucionalne zaštite, mehanizma građanske borbe i snažnih organizacija civilnog društva fokusiranih na pojedine grupe ili ciljeve u društvu - naveo je on. Siguran je da je crnogorskim učenicima potreban nastavni predmet koji će kao ishodište imati svjesnog, sposobnog i pametnog građanina, a ne samo radnika ili poslodavca na tržištu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601130656_0d2d4c7938c99e76e0f568e701642a244b02b9339feca058002f78f64f3c0ed3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601130656_0d2d4c7938c99e76e0f568e701642a244b02b9339feca058002f78f64f3c0ed3" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Sa radionica"> <figcaption>Sa radionica(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  - No, i nama nastavnicima je potrebno više znanja, metodičkih sredstava, drugačijih prostorija od tipske školske učionice. Nastava građanskog obrazovanja bi kao proces trebalo da ima karakteristike demokratskog procesa - zaključuje Živković. Radionice su organizovane u okviru projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju” koji CGO sprovodi sa HRA i Anima u okviru programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica”, koji realizuju UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.

Građansko obrazovanje motiviše mlade na aktivno učešće u društvu

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: centar-za-zensko-i-mirovno-obrazovanje