Nevladine organizacije &nbsp;(HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA zatražile su reakciju Ministarstva kulture i medija zbog nezakonitog preimenovanja ulica u opštini Pljevlja.
U juče upućenom pismu ministarki kulture i medija, Tamari Vujović, izrazili su podršku aktivnostima Ministarstva na uklanjanju nezakonito postavljenih spomen-obilježja, ali i podsjetili da još nema informacija da li je nešto preduzelo povodom toga što je lokalna vlast u Pljevljima nazvala ulice imenima vojnika JNA ili Vojske Jugoslavije - Branka Krvavca, Vukomana Tešića, Đurka Bojovića i Eldina Hrapovića - &nbsp;bez saglasnosti Ministarstva. Zatražili su da se ispita i zakonitost odluke opštine Pljevlja iz 2000. godine o imenovanju ulice po Pavlu Bulatoviću.
- Odluke koje krše zakon i promovišu ideološki zasnovan revizionizam ne smiju proći bez reakcije institucija. To otvara prostor glorifikaciji ratne prošlosti, podriva demokratiju i vladavinu prava, produbljuje podjele u multietničkoj zajednici Pljevalja i narušava međunarodni ugled Crne Gore - navedeno je u saopštenju koje potpisuju Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), Ervina Dabižinović, kordinatorka Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO).
HRA, CGO i ANIMA su, takođe, izrazile neslaganje sa stavom Komisije za spomen-obilježja Ministarstva kulture i medija da patrijarh Varnava Rosić i potporučnik Predrag Peđa Leovac ispunjavaju uslove propisane Zakonom, jer su njihove biografije kontroverzne i nespojive s antifašističkim i građanskim vrijednostima Crne Gore. Leovcu je u Pljevljima već podignut spomenik, a Rosiću se uskoro očekuje podizanje spomen-obilježja u istom gradu.
- Komisija o Leovcu navodi: Ovim predlogom od zaborava se ne čuva samo herojstvo potporučnika Leovca, već se iskazuje i poštovanje prema svim onim znanim i neznanim junacima koji su u sličnim okolnostima, prema položenoj zakletvi i ličnom osjećaju dužnosti, stajali na liniji odbrane svoje zemlje. Njegov podvig služi kao primjer budućim generacijama, ali i kao nastavak tradicije slavnih predaka sa prostora Crne Gore. Međutim, ovaj pristup je problematičan iz više razloga. Prvo, glorifikacija Leovca ignoriše činjenicu da su druge jedinice Vojske Jugoslavije masovno činile ratne zločine i sprovodile etničko čišćenje nad albanskim civilima na Kosovu, što je utvrdio i Haški tribunal, dok je sam Leovac poginuo kao vojnik Vojske Jugoslavije, koja ga je ostavila da se kao mlad vojnik bori u teškim uslovima. Njegova pogibija je za žaljenje, ali nije za glorifikaciju. Poput mnogih svojih vršnjaka, on je gurnut u rat, u kome je prisiljen da učestvuje bez mogućnosti da se suprotstavi odlukama tadašnje vlasti - navedeno je u saopštenju ovih NVO.
Slično nerazumijevanje istorijskog konteksta Komisija je pokazala, kako navode, i u slučaju patrijarha Varnave Rosića.&nbsp;
- Posebno zabrinjava to što Komisija nije prepoznala etičku i istorijsku kontroverzu vezanu za patrijarha Varnavu Rosića, čiji su antisemitski stavovi i veličanje Hitlera dokumentovani, kao i njegova bliskost četničkom pokretu - naglašeno je u saopštenju.
Podsjećaju da Zakon o spomen-obilježjima izričito zabranjuje podizanje spomenika licima koja su bila saradnici okupatora, zastupala fašističke, šovinističke ili nacističke ideje, ili imala negativnu ulogu u istoriji Crne Gore ili čovječanstva.
- Odluke o imenovanju ulica u skladu sa zakonom moraju da odražavaju vrijednosti otpora ratu i nasilju, jednakosti, pravde i antifašizma, a ne da produbljuju postojeće podjele. Zato očekujemo od Ministarstva kulture i medija da dosljedno primjenjuje Zakon o spomen-obilježjima u svim opštinama i da pravovremeno informiše javnost o preduzetim koracima - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA, CGO i ANIMA: Zakon o spomen-obilježjima primijeniti i u Pljevljima

Građansko obrazovanje samo formalno postoji, uz ograničeni institucionalni domet. Prisutno je "na papiru", ali njegova obuhvatnost i konzistentnost nijesu sistemski garantovane - pokazali su nalazi dubinskih intervjua sa akademskom zajednicom u okviru projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji realizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.
Predmet Građansko vaspitanje/obrazovanje, kako navodi koordinatorka programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa, uveden je školske 2004/05 kao obavezan u osnovnim školama, a 2006/07 i u srednjim školama. Međutim, 2017. godine je reformom nastavnih planova sveden na izborni, što je značajno smanjilo njegov obuhvat.
 - Iz akademske zajednice ističu da se građansko obrazovanje u gimnazijama nudi kroz sve četiri godine, dok u drugim srednjim školama nije dostupno svima, pa kvalitet zavisi od škole i nosilaca nastave. Zbog toga postoje velike razlike - od ambicioznih, metodološki savremenih pristupa do pukog ispunjavanja minimalnih obaveza. Cijene da je predmet marginalizovan, a nerijetko i instrumentalizovan, npr. kao prostor za „rješavanje izostanaka“ i druge sličnih aktivnosti za koje nastavnici ne pronalaze dovoljno vremena na drugim časovima, što urušava simbolički status predmeta i kredibilitet nastavnih poruka - ističe Čabarkapa.
 Intervjuisani ukazuju da izborni status proizvodi selekcione efekte: predmet češće biraju motivisaniji učenici i učenice, dok ostali ostaju van sistematskog razvoja građanskih kompetencija. Time, kako navodi ona, građansko obrazovanje prestaje da bude “opšte dobro”, a postaje privilegija određenih školskih sredina.
- Sagovornici i sagovornice iz akademske zajednice jednoglasno podržavaju povratak ovog predmeta u obavezan status, što je u skladu i sa stavovima roditelja, učenika i učenica, kao i civilnog sektora. Naglašavaju i da predmet mora izvoditi osoba koji razumije vrijednosti, digitalnu kulturu mladih i lokalni kontekst, uz sposobnost da moderira rasprave i vodi projekte, jer samo tako građansko obrazovanje stiče legitimitet „živog predmeta“. U suprotnom, mladi dobijaju poruku da su vrijednosti samo retorika, a ne stvarne smjernice. Preporuka je i da se otvori prostor za ko-predavanje sa kredibilnim aktivistima i aktivistkinjama, uz pedagošku pripremu i jasne standarde - rekla je Čabarkapa.
 Među ključnim izazovima ističu nedostatak adekvatnog kadra, nisku motivaciju nastavnika i nastavnica, kao i ograničenu pedagošku infrastrukturu. Deklarativno visoko vrednovan, ovaj predmet u praksi ostaje površno prisutan i neujednačenog kvaliteta.
 - Akademska zajednica smatra da sadržaj i način izvođenja moraju biti prilagođeni crnogorskom kontekstu i da je važno planirati zajedničke nastavne situacije - debate o istorijskim dokumentima, književnim djelima sa slobodarskom tematikom, analize medijskih narativa - kako bi se koncepti prava, odgovornosti i učešća učinili konkretnim. Kao prioritetne teme navode demokratiju i institucije, ljudska prava i vladavinu prava, građansku kulturu i vrijednosti (tolerancija, solidarnost, zajedničko dobro), medijsku i političku pismenost, aktivno građanstvo i civilno društvo, uz fokus i na prava manjina i participaciju mladih u zajednici - kazala je Čabarkapa.
 Metodološki, ističu značaj participativnog i iskustvenog učenja za kvalitet nastave - od moderiranih rasprava, simulacija parlamenta, suđenja ili izbora, preko Modela UN, do projektnog i servisnog učenja u lokalnoj zajednici, studija slučaja i rada u malim grupama - jer se samo tako mladi pretvaraju iz pasivnih recipijenata u aktere.
Deset dubinskih intervjua sa članovima akademske zajednice sproveo je stručni tim Instituta Damar. Na intervjuima su učestvovali profesori i saradnici sa crnogorskih univerziteta.

Građansko obrazovanje, kao temelj demokratije, postoji samo "na papiru"

Povodom Međunarodni dan borbe protiv femicida, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA organizuje uličnu akciju 6. decembra u 12 i 15 sati na Trgu od oružja, u Kotoru. 
U ANIMI podsjećaju da je u posljednjih pet godina u Crnoj Gori ubijeno 17 žena, dok je u posljednjoj godini ubijeno pet. 
Lista nije potpuna jer se pretpostavlja da femicidi nisu prepoznati ili prijavljeni. U ANIMI ističu da femicid nije incident već posljedica kulturnog i institucionalnog normalizovanja nasilja nad ženama. 
U partnerskom odnosu najčešće je rezultat višegodišnjeg fizičkog, psihološkog i ekonomskog zlostavljanja žena, odnosno neadekvatnog institucionalnog odgovora na ovu vrstu nasilja.
- Pravde za žrtve i kada postoje zakon, nema u sudovima. Političari ne posjeduju sposobnosti da razumiju i ozbiljno priđu ovom problemu zarobljeni patrijarhalnim i vjerskim ubjeđenjima - ističu u toj organizaciji.
Kako dodaju, povećava se povjerenje žrtava u nevladine organizacije koje pružaju podršku ali ne posjeduju moć da riješe ovo sistemsko nasilje zato što su odgovorne institucije sistema u kojima odlučuje politička volja i finansije. 
- Krajnje je vrijeme da preuzmu odgovornost jer femicidi postaju sve češće a nasilje sve žešće. Dosta je bilo smrti žena bez adekvatnog društvenog odgovora - naglašavaju u ANIMI.
 Ovom akcijom ta organizacija se pridružuje i solidariše sa akcijama aktiviskinja protiv femicida u zemlji, regionu i svijetu.

Međunarodni dan borbe protiv femicida: Ulična akcija u Kotoru

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: centar-za-zensko-i-mirovno-obrazovanje-anima