Nevladine organizacije &nbsp;(HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA zatražile su reakciju Ministarstva kulture i medija zbog nezakonitog preimenovanja ulica u opštini Pljevlja.
U juče upućenom pismu ministarki kulture i medija, Tamari Vujović, izrazili su podršku aktivnostima Ministarstva na uklanjanju nezakonito postavljenih spomen-obilježja, ali i podsjetili da još nema informacija da li je nešto preduzelo povodom toga što je lokalna vlast u Pljevljima nazvala ulice imenima vojnika JNA ili Vojske Jugoslavije - Branka Krvavca, Vukomana Tešića, Đurka Bojovića i Eldina Hrapovića - &nbsp;bez saglasnosti Ministarstva. Zatražili su da se ispita i zakonitost odluke opštine Pljevlja iz 2000. godine o imenovanju ulice po Pavlu Bulatoviću.
- Odluke koje krše zakon i promovišu ideološki zasnovan revizionizam ne smiju proći bez reakcije institucija. To otvara prostor glorifikaciji ratne prošlosti, podriva demokratiju i vladavinu prava, produbljuje podjele u multietničkoj zajednici Pljevalja i narušava međunarodni ugled Crne Gore - navedeno je u saopštenju koje potpisuju Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), Ervina Dabižinović, kordinatorka Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO).
HRA, CGO i ANIMA su, takođe, izrazile neslaganje sa stavom Komisije za spomen-obilježja Ministarstva kulture i medija da patrijarh Varnava Rosić i potporučnik Predrag Peđa Leovac ispunjavaju uslove propisane Zakonom, jer su njihove biografije kontroverzne i nespojive s antifašističkim i građanskim vrijednostima Crne Gore. Leovcu je u Pljevljima već podignut spomenik, a Rosiću se uskoro očekuje podizanje spomen-obilježja u istom gradu.
- Komisija o Leovcu navodi: Ovim predlogom od zaborava se ne čuva samo herojstvo potporučnika Leovca, već se iskazuje i poštovanje prema svim onim znanim i neznanim junacima koji su u sličnim okolnostima, prema položenoj zakletvi i ličnom osjećaju dužnosti, stajali na liniji odbrane svoje zemlje. Njegov podvig služi kao primjer budućim generacijama, ali i kao nastavak tradicije slavnih predaka sa prostora Crne Gore. Međutim, ovaj pristup je problematičan iz više razloga. Prvo, glorifikacija Leovca ignoriše činjenicu da su druge jedinice Vojske Jugoslavije masovno činile ratne zločine i sprovodile etničko čišćenje nad albanskim civilima na Kosovu, što je utvrdio i Haški tribunal, dok je sam Leovac poginuo kao vojnik Vojske Jugoslavije, koja ga je ostavila da se kao mlad vojnik bori u teškim uslovima. Njegova pogibija je za žaljenje, ali nije za glorifikaciju. Poput mnogih svojih vršnjaka, on je gurnut u rat, u kome je prisiljen da učestvuje bez mogućnosti da se suprotstavi odlukama tadašnje vlasti - navedeno je u saopštenju ovih NVO.
Slično nerazumijevanje istorijskog konteksta Komisija je pokazala, kako navode, i u slučaju patrijarha Varnave Rosića.&nbsp;
- Posebno zabrinjava to što Komisija nije prepoznala etičku i istorijsku kontroverzu vezanu za patrijarha Varnavu Rosića, čiji su antisemitski stavovi i veličanje Hitlera dokumentovani, kao i njegova bliskost četničkom pokretu - naglašeno je u saopštenju.
Podsjećaju da Zakon o spomen-obilježjima izričito zabranjuje podizanje spomenika licima koja su bila saradnici okupatora, zastupala fašističke, šovinističke ili nacističke ideje, ili imala negativnu ulogu u istoriji Crne Gore ili čovječanstva.
- Odluke o imenovanju ulica u skladu sa zakonom moraju da odražavaju vrijednosti otpora ratu i nasilju, jednakosti, pravde i antifašizma, a ne da produbljuju postojeće podjele. Zato očekujemo od Ministarstva kulture i medija da dosljedno primjenjuje Zakon o spomen-obilježjima u svim opštinama i da pravovremeno informiše javnost o preduzetim koracima - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA, CGO i ANIMA: Zakon o spomen-obilježjima primijeniti i u Pljevljima

Građansko obrazovanje samo formalno postoji, uz ograničeni institucionalni domet. Prisutno je "na papiru", ali njegova obuhvatnost i konzistentnost nijesu sistemski garantovane - pokazali su nalazi dubinskih intervjua sa akademskom zajednicom u okviru projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji realizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.
Predmet Građansko vaspitanje/obrazovanje, kako navodi koordinatorka programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa, uveden je školske 2004/05 kao obavezan u osnovnim školama, a 2006/07 i u srednjim školama. Međutim, 2017. godine je reformom nastavnih planova sveden na izborni, što je značajno smanjilo njegov obuhvat.
 - Iz akademske zajednice ističu da se građansko obrazovanje u gimnazijama nudi kroz sve četiri godine, dok u drugim srednjim školama nije dostupno svima, pa kvalitet zavisi od škole i nosilaca nastave. Zbog toga postoje velike razlike - od ambicioznih, metodološki savremenih pristupa do pukog ispunjavanja minimalnih obaveza. Cijene da je predmet marginalizovan, a nerijetko i instrumentalizovan, npr. kao prostor za „rješavanje izostanaka“ i druge sličnih aktivnosti za koje nastavnici ne pronalaze dovoljno vremena na drugim časovima, što urušava simbolički status predmeta i kredibilitet nastavnih poruka - ističe Čabarkapa.
 Intervjuisani ukazuju da izborni status proizvodi selekcione efekte: predmet češće biraju motivisaniji učenici i učenice, dok ostali ostaju van sistematskog razvoja građanskih kompetencija. Time, kako navodi ona, građansko obrazovanje prestaje da bude “opšte dobro”, a postaje privilegija određenih školskih sredina.
- Sagovornici i sagovornice iz akademske zajednice jednoglasno podržavaju povratak ovog predmeta u obavezan status, što je u skladu i sa stavovima roditelja, učenika i učenica, kao i civilnog sektora. Naglašavaju i da predmet mora izvoditi osoba koji razumije vrijednosti, digitalnu kulturu mladih i lokalni kontekst, uz sposobnost da moderira rasprave i vodi projekte, jer samo tako građansko obrazovanje stiče legitimitet „živog predmeta“. U suprotnom, mladi dobijaju poruku da su vrijednosti samo retorika, a ne stvarne smjernice. Preporuka je i da se otvori prostor za ko-predavanje sa kredibilnim aktivistima i aktivistkinjama, uz pedagošku pripremu i jasne standarde - rekla je Čabarkapa.
 Među ključnim izazovima ističu nedostatak adekvatnog kadra, nisku motivaciju nastavnika i nastavnica, kao i ograničenu pedagošku infrastrukturu. Deklarativno visoko vrednovan, ovaj predmet u praksi ostaje površno prisutan i neujednačenog kvaliteta.
 - Akademska zajednica smatra da sadržaj i način izvođenja moraju biti prilagođeni crnogorskom kontekstu i da je važno planirati zajedničke nastavne situacije - debate o istorijskim dokumentima, književnim djelima sa slobodarskom tematikom, analize medijskih narativa - kako bi se koncepti prava, odgovornosti i učešća učinili konkretnim. Kao prioritetne teme navode demokratiju i institucije, ljudska prava i vladavinu prava, građansku kulturu i vrijednosti (tolerancija, solidarnost, zajedničko dobro), medijsku i političku pismenost, aktivno građanstvo i civilno društvo, uz fokus i na prava manjina i participaciju mladih u zajednici - kazala je Čabarkapa.
 Metodološki, ističu značaj participativnog i iskustvenog učenja za kvalitet nastave - od moderiranih rasprava, simulacija parlamenta, suđenja ili izbora, preko Modela UN, do projektnog i servisnog učenja u lokalnoj zajednici, studija slučaja i rada u malim grupama - jer se samo tako mladi pretvaraju iz pasivnih recipijenata u aktere.
Deset dubinskih intervjua sa članovima akademske zajednice sproveo je stručni tim Instituta Damar. Na intervjuima su učestvovali profesori i saradnici sa crnogorskih univerziteta.

Građansko obrazovanje, kao temelj demokratije, postoji samo "na papiru"

Povodom Međunarodni dan borbe protiv femicida, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA organizuje uličnu akciju 6. decembra u 12 i 15 sati na Trgu od oružja, u Kotoru. 
U ANIMI podsjećaju da je u posljednjih pet godina u Crnoj Gori ubijeno 17 žena, dok je u posljednjoj godini ubijeno pet. 
Lista nije potpuna jer se pretpostavlja da femicidi nisu prepoznati ili prijavljeni. U ANIMI ističu da femicid nije incident već posljedica kulturnog i institucionalnog normalizovanja nasilja nad ženama. 
U partnerskom odnosu najčešće je rezultat višegodišnjeg fizičkog, psihološkog i ekonomskog zlostavljanja žena, odnosno neadekvatnog institucionalnog odgovora na ovu vrstu nasilja.
- Pravde za žrtve i kada postoje zakon, nema u sudovima. Političari ne posjeduju sposobnosti da razumiju i ozbiljno priđu ovom problemu zarobljeni patrijarhalnim i vjerskim ubjeđenjima - ističu u toj organizaciji.
Kako dodaju, povećava se povjerenje žrtava u nevladine organizacije koje pružaju podršku ali ne posjeduju moć da riješe ovo sistemsko nasilje zato što su odgovorne institucije sistema u kojima odlučuje politička volja i finansije. 
- Krajnje je vrijeme da preuzmu odgovornost jer femicidi postaju sve češće a nasilje sve žešće. Dosta je bilo smrti žena bez adekvatnog društvenog odgovora - naglašavaju u ANIMI.
 Ovom akcijom ta organizacija se pridružuje i solidariše sa akcijama aktiviskinja protiv femicida u zemlji, regionu i svijetu.

Međunarodni dan borbe protiv femicida: Ulična akcija u Kotoru

Federalni američki sudija je trajno zabranio objavljivanje izvještaja nekadašnjeg specijalnog istražitelja Džeka Smita o načinu na koji je predsjednik SAD Donald Tramp držao strogo povjerljiva dokumenta.
Smitova istraga dovela je do podizanja optužnice koja je svojevremeno smatrana najopasnijom po Trampa u konkurenciji četiri krivična postupka, vođena protiv njega 2024. godine uoči njegovog ponovnog izbora ovog republikanca za predsjednika SAD.
Odluku je donijela sudija Ejlin Kenon, koju je Tramp predložio za sudiju u prvom predsjedničkom mandatu (2017–2021). Ona je time odobrila predsjednikov zahtjev da izvještaj o istrazi ostane pod velom tajne.
Izvještaj se tiče načina na koji je Tramp čuvao osjetljivu dokumentaciju na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi pošto mu se završio prvi predsjednički mandat. U postupku vođenom protiv njega Smit je tvrdio da je Tramp ometao nastojanja vlade – to jest administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena – da ta dokumenta povrati od njega.
Smit i njegov tim sastavili su izvještaj u dva toma o njegovom rukovanju dokumentima i njegovim pokušajima da preokrene izborne rezultate iz 2020. godine u svoju korist. Na tim izborima Tramp je izgubio od Bajdena.
Smit je odustao od obje istrage poslije pobjede Trampa 2024. godine, a zbog duge prakse ministarstva pravde da se protiv aktuelnih predsjednika federalni krivični postupci ne mogu voditi.
Tramp je tvrdio da su oba postupka bila politički motivisana.
Odluka Ejlin Kenon onemogućava svakog budućeg državnog tužioca da objelodani sadržaj izvještaja.

Sudija trajno onemogućio objavljivanje Smitovog izvještaja o istrazi protiv Trampa o dokumentaciji

Nigerijska policija saopštila je danas da je 38 ljudi ubijeno, a da je nekoliko oteto u prošlonedjeljnom napadu na sjeverozapadu zemlje. Vlasti su dobile obavještajne podatke prije napada koji se dogodio u četvrtak, ali je loše stanje puteva spriječilo policiju da na vrijeme stigne do mjesta zločina, rekao je portparol policije.
- Dok smo mi stigli na lice mjesta, napadači su već ubili 38 ljudi, a istovremeno oteli mnoge stanovnike - rekao je on.
Napad u Tungan Dusteu, zajednici u državi Zamfara, najnoviji je napad na civile u Nigeriji, gde su ovakvi napadi i otmice česti.

U sukobima u Nigeriji ubijeno 38 osoba

Meksiko je u ponedjeljak bio u stanju visoke pripravnosti, škole su bile zatvorene, a putnici su ostali nasukani, jer su članovi moćnog kartela pokrenuli nasilne ispade nakon smrti najtraženijeg narko-bosa u zemlji.
U nekim gradovima turisti i stanovnici pozvani su da ostanu u svojim smještajima i kućama.
Vazduhoplovne kompanije, uključujući Air Canada, United Airlines i Aeromexico, otkazale su letove za Puerto Valartu, primorski ljetovalište gdje su zapanjeni turisti snimili oblake dima koji se dižu u nebo od požara, prenosi "France24".

Turisti blokirani nakon nasilja u Meksiku

Sniježna oluja pogodila je sjeveroistočne djelove Sjedinjenih Američkih Država, a među najpogođenijim gradovima je Njujork. Zbog vanredne situacije u gradu, gradonačelnik Njujork Zohran Mamdani donio je odluku o zatvaranju škola.
Mamdani je takođe pozvao građane Njujork da ne izlaze iz svojih domova osim ukoliko to nije neophodno, a zabranio je i saobraćaj za sva vozila, osim onih koja moraju biti na ulicama.
Sniježna oluja pogodila je i druge gradove u ovom dijelu SAD-a. U saveznim državama Nju Džersi, Konektikat i Masačuse proglašeno je vanredno stanje.
Takođe, zbog oluje su nastali veliki problemi u avio-saobraćaju.
Više od 15.000 letova je odgođeno, dok je 3.500 potpuno otkazano na aerodromima JFK, LaGuardia i Newark, koji se nalaze u blizini New Yorka.

Tag: centar-za-zensko-i-mirovno-obrazovanje-anima