Skupština Crne Gore raspisala je juče javni konkurs za izbor predsjednika i članove Centralne izborne komisije koji je otvoren za prijave do 12. decembra.
Kako je precizirano u saopštenju, Komisija za sprovođenje izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije, na čijem je čelu Bogdan Božović, ima važan zadatak da u narednih 35 dana obavi postupak transparentnog izbora kandidata.
- Time počinje proces depolitizacije i profesionalizacije izborne administracije koji je proklamovan i zakonski definisan prvim dijelom izborne reforme iz jula ove godine - navodi Božović.
Izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika (ZIOP) uspostavljeni su objektivni kriterijumi za ocjenu kvaliteta i sposobnosti budućeg predsjednika i članova CIK-a, a predviđen je i razgovor sa onim kandidatima i kandidatkinjama koji ispune zakonske uslove, kako bi se dodatno i kvalitetnije ocijenile njihove prijave.
- Izmjenama je uvrđeno i da sastav Komisije za izbor kandidata, pored dva predstavnika iz reda pozicije i opozicije, čine još i tri člana i to predstavnik/ca Udruženja sudija Crne Gore, Univerziteta Crne Gore i nevladinih organizacija koje se bave izbornim procesima. Time je omogućen transparentan i fer postupak za koji smo uvjereni da kao ishod mora imati predlog najkvalitetnijih kandidata - istakao je Božović.
Komisija je u skladu sa zakonskom obavezom razvila proceduru za objektivnu ocjenu kandidata i postupak ocjene, tako što je, između ostalog, utvrđen maksimalan broj bodova koji se može ostvariti za svaki od zakonom propisanih kriterijuma kao i u toku razgovora koji Komisija obavlja sa kandidatima.
- Sve odluke Komisija donosi većinom od najmanje četiri od ukupno pet glasova, a predlog za izbor predsjednika i članova mora biti obrazložen, tako da je obezbijeđena puna objektivnost i transparentnost postupka. Kako bi Komisija imala mogućnost da predloži najbolje kandidate i kandidatkinje potrebno je da se oni prijave na objavljeni konkurs. Na taj način doprinose da se ostvare ciljevi sprovedenih reformi. Pozivamo i ohrabrujemo sve koji ispunjavaju uslov da se prijave i ovaj proces učine kompetitivnijim. Samo tako Komisija može predložiti najbolje i time osigurati kvalitet budućih izbornih procesa - poručio je Božović.
Tekst konkursa se može <a href="https://www.skupstina.me/me/clanci/javni-konkurs-za-izbor-predsjednika-i-cetiri-clana-centralne-izborne-komisije">naći ovdje.</a>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Konkurs za predsjednika i članove Centralne izborne komisije

Komisija za sprovođenje izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije (CIK) trebalo bi do kraja godine da završi posao i da parlamentu predloži članove tog tijela.
Tu informaciju potvrdio je u emisiji "Okrugli sto" na Parlamentarnom kanalu poslanik DPS Nikola Rakočević, koji je i član komisije.&nbsp;
- Nadam se da će do kraja godine komisija koja treba da predloži parlamentu sastav nove Centralne izborne komisije završiti svoj posao. Potom će biti na na parlamentu da odluči da li će prihvatiti to rješenje do kraja godine ili će to prebaciti na prve mjesece naredne godine, što ne bi bilo ništa sporno- rekao je Rakočević.&nbsp;
U oktobru ove godine, na sjednici skupštinskog Administrativnog odbora formirana je Komisija za sprovođenje izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije.
Centralna izborna komisija mijenjaće postojeću Državnu izbornu komisiju (DIK), i imaće predsjednika i četiri člana.
Članovi komisije koji će birati sastav CIK-a su Bojan Božović, PES, Dragan Koprivica CDT, doc.dr Rajka Đoković, Univerzitet Crne Gore, Nikola Rakočević, DPS i Srđan Vujović, sudija Apelacionog suda.
Predsjednika i članove Centralne izborne komisije bira Skupština, na predlog radnog tijela Skupštine nadležnog za izbor i imenovanja nakon sprovedenog javnog konkursa.
CIK će, kako je objašnjeno, preuzeti poslove, sredstva, obaveze, dokumentaciju i zaposlene u stručnoj službi DIK-a. Centralna izborna komsija će se birati na period od šest godina.&nbsp;

Novi sastav Centralne izborne komisije ubrzo pred poslanicima

Predsjednica Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore Jelena Nedović za danas je zakazala 52. sjednicu ovog radnog tijela, a članovi Odbora raspravljaće o o pokretanju postupka obrazovanja Komisije za sprovođenje izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije.
Početak sjednice zakazan je za 11 sati u Plavom salonu Skupštine Crne Gore.

Administrativni odbor danas o Komisiji za izbor predsjednika i članova CIK-a

Iranske vlasti danas su ograničile pristup internetu u Teheranu i pojedinim drugim regionima, 12. dana masovnih protesta protiv vlade, javlja CBS njuz pozivajući se na izvore u Teheranu.
Dva izvora potvrdila su da je internet u prestonici bio u prekidu, dok je organizacija NetBlocks, koja prati dostupnost mreže, saopštila da njeni podaci pokazuju da Teheran i drugi djelovi Irana ulaze u "digitalni mrak", uz pad povezanosti kod više provajdera.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFaytuksNetwork%2Fstatus%2F2009322978065174889%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009322978065174889%7Ctwgr%5Edfc79bb6d0437cb717112451e2352ba0ba1b5d53%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Izvor CBS njuza naveo je da su na ulicama Teherana "ogromne, do sada neviđene mase ljudi", dodajući da većina građana nema pristup internetu, dok je manjem broju korisnika sa stabilnijim poslovnim nalozima veza i dalje dostupna.
NetBlocks je ranije saopštio da njegovi podaci ukazuju i na gubitak konekcije kod glavnog iranskog internet provajdera u gradu Kermanšahu, uz naznake prekida u više regiona zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnetblocks%2Fstatus%2F2009313506726957230%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009313506726957230%7Ctwgr%5Edfc79bb6d0437cb717112451e2352ba0ba1b5d53%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Do prekida interneta došlo je u trenutku kada su Iranci počeli da uzvikuju parole protiv vlasti sa prozora svojih domova, nakon poziva iranskog prestolonasljednika u egzilu Reze Pahlavija da se građani oglase.
Analitičari ocjenjuju da bi obim tog odziva mogao da odredi da li će protesti, koji traju 12 dana, splasnuti kao raniji talasi nezadovoljstva ili prerasti u ozbiljan izazov za vlast, uz mogućnost šire represije.
Prema podacima američke Agencije za vesti o aktivistima za ljudska prava, u dosadašnjim nemirima poginulo je najmanje 39 ljudi, uključujući četiri pripadnika snaga bezbednosti, dok je više od 2.260 osoba privedeno.
Iranske vlasti često pribjegavaju ograničavanju ili gašenju interneta uoči ili tokom većih protesta i drugih događaja koje smatraju destabilizujućim.
Predsjednik Irana Masud Pezeškijan, koji se uoči izbora 2024. godine predstavljao kao reformista, nagovještavao je liberalizaciju pristupa internetu, ali on ostaje strogo kontrolisan, prenosi Tanjug.
Društvene mreže poput TikToka, Fejsbuka i mreže X zvanično su zabranjene, kao i pristup američkim i evropskim informativnim sajtovima.
Najmanje 38 ljudi ubijeno je u sukobima s vlastima od izbijanja masovnih protesta, saopštila je američka mreža za ljudska prava HRANA.

(VIDEO) Masovni protesti u Iranu, srušen internet

U Budilniku na Televiziji &nbsp;donosimo informacije o tome kako je protekla noć u područjima koja su pogođena poplavama, te koliko je bilo poziva građana u prethodna 24 sata.
Dok se saniraju posljedice elementarnih nepogoda, otvaraju se i pitanja odgovornosti - ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?
Osvrćemo se i na rad Glavnog grada u protekloj godini: koje su ključne odluke donesene na sjednicama lokalne vlasti i kako će se one odraziti na svakodnevni život građana?
Na kraju, govorimo o zdravlju - zašto je sezonski grip ove godine počeo ranije, zbog čega je intenzitet virusa jači nego prethodnih sezona i kako se zaštititi?

Budilnik na TV E: Ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?

Mir i sloboda su najskuplje vrijednosti koje imamo, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povodom 110 godina od Mojkovačke bitke.
Milatović je na Fejsbuku objavio da za njega taj datum ima i duboko lično značenje.&nbsp;
- Moj pradjed bio je učesnik Mojkovačke bitke, jedan od onih ljudi koji su, u snijegu i studeni, stali u odbranu časti, slobode i savezništva - naveo je Milatović.
Zato, kako je kazao, Mojkovačka bitka za njega nije samo dio istorijskog, već i porodičnog sjećanja.&nbsp;
- Ta žrtva nas danas obavezuje da pamtimo bez podjela, sa pijetetom i odgovornošću, svjesni da su mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo - poručio je Milatović.

Milatović: Mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo

Američki Senat je danas sa 52 glasa za i 47 glasova protiv usvojio mjeru kojom se predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, Donaldu Trampu, onemogućava da samostalno nastavi sa vojnim akcijama u Venecueli.
Odluka je donijeta nakon što su Sjedinjene Američke Države 3. januara u Karakasu uhapsile venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, optužujući ga za narkoterorizam. Preciznije, Senat je usvojio mjeru poznatu kao Rezolucija o ratnim ovlašćenjima (War Powers Resolution), za čije je usvajanje bila potrebna prosta većina. Važno je napomenuti da republikanci, stranka predsjednika Trampa, imaju većinu u Senatu.
Riječ je o mjeri koja podrazumijeva da predsjednik mora zatražiti odobrenje Kongresa SAD-a ukoliko ponovo želi vojno da djeluje u Venecueli. Donijeta je na prijedlog demokratskog senatora Tima Kejna i republikanskog senatora Randa Pola.
Pomenuta mjera ide na razmatranje u Predstavnički dom, gdje Republikanska stranka ima tijesnu većinu.
- Nemojte se zavaravati – bombardovanje glavnog grada druge države i svrgavanje njenog vođe predstavlja jasan i nedvosmislen čin rata. Nijedna ustavna odredba ne daje toliku moć predsjedniku - izjavio je Pol.
Američkim Ustavom propisano je da Kongres ima ovlašćenje da proglasi rat. Tramp i njegovi saveznici u Kongresu tvrde da nije bilo potrebe za konsultacijama sa Kongresom povodom akcije u kojoj je Maduro uhapšen, smatrajući da je riječ o sprovođenju zakona.
Senat u novembru prošle godine nije usvojio sličnu rezoluciju, i to nakon što su za nju glasali demokrate, kao i republikanski senator Rand Pol i njegova stranačka koleginica Liza Murkovski. Trampova administracija je mjesecima prije samog vojnog napada sprovodila pripreme za tu akciju.
Republikanska senatorka Suzan Kolins bila je među onima koji su danas glasali za rezoluciju, navodeći da ne podržava dugoročno slanje američkih snaga u Venecuelu i na Grenland bez odobrenja Kongresa, uprkos tome što podržava hapšenje Madura, prenosi CNBC.

Američki senatori izglasali: Tramp bez odobrenja Kongresa ne može sprovoditi vojne operacije u Venecueli

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: centralna-izborna-komisija