Centralna banka Crne Gore vodi Centralni registar transakcionih računa, koji od 4. avgusta 2021. godine, uključuje i podatke o nerezidentima, kazali su u CBCG.
Iz Centralne banke su se oglasili povodom Izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru u kome se, pored ostalog, navodi da: „Centralna banka Crne Gore nema registar nerezidentnih računa, što je ključno sredstvo za istrage koje uključuju nerezidente”.
- Imajući u vidu faktičko stanje i važnost postojanja navedenog registra u cilju borbe protiv finansijskog kriminala i usklađivanja regulative sa međunarodnim standardima, obavještavano da shodno članu 65 Zakona o platnom prometu, Centralna banka Crne Gore vodi Centralni registar transakcionih računa, koji od 4. avgusta 2021, uključuje i podatke o nerezidentima - navedeno je u saopštenju CBCG.
Kako ističu, odluka o izmjenama i dopuni Odluke o sadržini Centralnog registra transakcionih računa, jasno propisuje obavezu banaka da počev od 4. avgusta 2021. godine dostavljaju podatke o transakcionim računima nerezidenata.&nbsp;
- Sadržinu Centralnog registra transakcionih računa, podatke koji se dostavljaju za potrebe tog registra, način dostavljanja podataka i način ostvarivanja uvida u podatke iz tog registra, propisuje Centralna banka - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CBCG: Centralni registar transakcionih računa od avgusta 2021. uključuje i podatke o nerezidentima

Iz Instituta za javno zdravlje saopštili su da nema novih prijavljenih slučajeva gljivične infekcije u vrtićima.
Od posljednjeg prijavljenog slučaja u vrtićkim jedinicama protekle su četiri sedmice.
- Ranije su prijavljena četiri slučaja u JPU „Đina Vrbica“ i jedan u JPU „Ljubica Popović'- kazali su oni, navodi Pobjeda.
IJZ je, dodaju oni, u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore i upravom vrtića organizovao i sproveo savjetodavne i edukativne aktivnosti za osoblje i roditelje, a distribuiran je i informativni materijal.

IJZ: Nema novih slučajeva gljivične infekcije u vrtićima

Zvona za uzbunu zvone u Beogradu, na Kosovu i u Sarajevu, navodi se u tekstu časopisa Politico koji potpisuje Sem Bluvit.
Dok je pažnja Evrope bila usmjerena na Ukrajinu, napetosti na zapadnom Balkanu su tinjale, a čelnici u regionu, kao i u Velikoj Britaniji - zabrinuti su da će ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristiti trenutak za daljnje iskorištavanje problematičnih linija u bivšoj Jugoslaviji.
Zapadni Balkan se opisuje kao "drugo žarište" od strane ljudi visoko pozicioniranih u vladi Ujedinjenog Kraljevstva &nbsp;&nbsp;– i &nbsp;kako se sada situacija zahuktava, Britanija se zalaže da se svih šest država regiona priključi Evropskoj uniji, kako bi se odbranili od ruskog uticaja.
- U ovom trenutku, sa ratom u Evropi a takođe i gledajući dugu ruku ruskog miješanja u regiji, bili biste budala kad bi skrenuli pogled sa Zapadnog Balkana, gdje još uvijek postoje pitanja naslijeđa prošlosti koja tek treba prevazići- rekao je britanski ministar vanjskih poslova Dejvd Lami za Politico tokom prošlosedmične posjete regiji.
- Putinovi interesi ovdje su držati region u destabilizaciji. U njegovom je interesu držati na ivici zemlje zapadnog Balkana, imati destabilizovano stanovništvo i voditi sajber i hibridni rat- kazao je Lami.
Svih šest država zapadnog Balkana pokušavaju postati članice EU, što je dugotrajan proces u kojem geopolitika može biti jednako važna kao i ispunjavanje zadataka usklađivanja. One sesusrijeću sa značajnim izazovima, kako unutar države tako i sa svojim susjedima. Bosna i Hercegovina je na primjer gurnuta u krizu jer je čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik izbjegao hapšenje zbog svoje separatističke politike. U međuvremenu, Srbija optužuje Kosovo za represiju nad srpskom manjinom, dok Kosovo krivi Srbiju za nasilje na njihovoj teritoriji, navodi autor dajući kontekst.
Stručnjaci za vanjsku politiku i ministri strahuju da će Kremlj pokušati iskoristiti duboko ukorijenjene etničke i vjerske napetosti kako bi podstakao dalje nemire širiom Balkana, učvršćujući interese Rusije i stvarajući još više problema u dvorištu EU.
- Upravo sada moraju krenuti naprijed ili će i dalje biti rusko poprište (playgound)", rekao je jedan britanski zvaničnikpod uslovom anonimnosti, kako bi razgovarali o stvarima koje nijesu ovlašteni javno komentarisati. Sada postoji "prilično mali prozor" u kojem balkanske države trebaju "prestati sjediti po strani" prije nego što Brisel bude zaokupljen pridruživanjem Ukrajine- procijenili su ovi izvori za Politico.
'Paradoks je ovdje živ'
Lami vjeruje da Srbija – uprkos demokratskom nazadovanju, ugađanju Rusiji i kontinuiranom odbijanju da prizna Kosovo – istinski želi pristupiti EU, procesu koji je započela još 2009.
- Ali postoje različite perspektive o tome kako to postići i koliko brzo i koliko ozbiljno- rekao je Lami tokom intervjua koji je ovom mediju dao u glavnom gradu Srbije, Beogradu.
- Postoji i alternativna vizija, a to je mračnija vizija. To je pozicija koja upućuje na oligarhiju, korupciju, tešku državnu kontrolu, mnogo više od policijske države. Postoji i ta vizija, itim stvarima se sad suprostvljaju ovom dijelu svijeta- dodaje.
Ogromne prepreke koje Srbija mora svladati kako bi se pridružila bloku jasno su prikazane na ulicama Beograda. Sve autoritarnija vlast predvođena predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji je Dodika nedavno dočekao raširenih ruku, na ozbiljnom je iskušenju zbogtalasa protesta dosad neviđenih razmjera u Srbiji.
Stotine hiljada ljudi marširalo je protiv korupcije u vladi, na protestima koje su organizovali studenti zbog rušenja nadstrešnice na obnovljenoj željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojem je u novembru poginulo 16 ljudi. I dalje svakodnevno blokiraju ulice.
Čak su proširili proteste kako bi se suprotstavili izgradnji luksuznih nekretnina koju je predložio zet američkog predsjednika Donalda Trampa, &nbsp;Džared Kušner.. Hotelski kompleks planiran je na mjestu bombardovanog bivšeg jugoslovenskog general-štaba, spomenika vazdušnim napadima NATO-a koji su okončali rat na Kosovu 1999. Studenti povezuju taj plan s drugim poslovima s nekretninama za koje kažu da su koruptivni. Mnogi u zemlji takođe osjećaju gađenje prema tome što porodica Tramp zarađuje na mjestu uništenom u kampanji bombardovanja koju je vodio Vašington.
Decentralizovani model organizovanja studenata znači da nema jasnog lidera koji bi mogao biti meta gušenja protesta, ali su vlasti optužene za korišćenje ilegalnog zvučnog topa protiv demonstranata. Zvanični Beograd je takođe rekao da su ruske obavještajne službe pomogleu odgovoru na nezadovoljstvo građana, navodi autor teksta opisujući situaciju u Beogradu.
Lami je za Politico rekao da “stojimo uz narod”, prije nego što je pomenuo proteste i tvrdnju o upotrebi zvučnog topa tokom sastanka s Vučićem u srijedu (prošlu) u njegovoj predsjedničkoj palati. Ministar vanjskih poslova UK bio je tamo kako bi potpisao niz sporazuma sa dvostrukim ciljem - borbe protiv ilegalne migracije i držanja Srbije bliže Zapadu.
Ali bilo je jasno u izjavi okupljenim televizijama da Vučić, populist od 6 stopa i 6 inča (198 cm) &nbsp;koji je proveo više od decenije na čelu srpske politike, nije blagonaklono prihvatio izazove.
- Ne pada mi na pamet komentarisati proteste i demonstracije u Velikoj Britaniji jer poštujem suverenitet Velike Britanije- rekao je za strogo kontrolisane srbijanske medije.
Vučić je takođe negirao da je protiv građana koji protestuju korišćena sila ili akustično oružje, te je stao u čvrstu obranu Dodika nakon što je Lami u njihovim izjavama novinarima pomenuo njegovo “neustavno” djelovanje. (Vlada Srbije nije odgovorila na zahtjeve za intervju, naveo je autor)
Na protestima se ne maše zastavama EU. Studenti smatraju da je Brisel zatvorio oči pred endemskom korupcijom koju osuđuju, dok EU pokušava privući Vučića u svoje ruke i dobiti pristup nalazištima litija u Srbiji za proizvođače baterija za električna vozila.
Za razliku od drugih na Balkanu, podrška Srbije za priključnje EU ne čini se ubjedljivom, dok široko rasprostranjena podrška Rusiji ostaje. Proces bi mogao biti još teži budući da država mora priznati Kosovo kao uslov za pristupanje. Grafiti širom Beograda tvrde da je Kosovo Srbija. Sa centralnog Trga Republike vidljivo je negiranje genocida u Srebrenici nad više od 8.0000 muslimanskih muškaraca i dječaka 1995. godine. Uobičajena su i ispisane poruke "jeb.. NATO, jeb.. EU".
Srbija je diskretno dopustila da njeno oružje završi u Ukrajini, ali je jedna od samo dvije evropske zemlje koje nijesu uvele sankcije Rusiji. Njenilideri zagovaraju ulazak u EU, ali takođe održavaju bliske odnose sa Moskvom i Kinom, s kojima Beograd produbljuje privredne i vojne veze.
- Paradoks je ovdje živ- citaraju riječi Lamija.
Linije grešaka i uvertire na Kosovu
Lamijeva posjeta regionu započela je150 milja (240 km) južnije, &nbsp;na Kosovu, gdje u glavnom gradu Prištini dobrodošlica nije mogla biti toplija. Britaniju, SAD-a i NATO tamo najviše cijene jer su priskočili u pomoć Kosovu u ratu sa Srbijom. Generacija djece nazvana Tonibler, Clinton ili Madeleine po zapadnim liderima koji su pomogli naciji da osvoji nezavisnost sada je u srednjim 20-im.
U intervjuu za POLITICO u svom kabinetu, predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, energična milenijalka koja je na visokoj dužnosti od 2021., jasno daje do znanja da nije sve dobro u odnosima sa Srbijom, koju opisuje kao njihovog "ludog hegemonističkog susjeda".
Nedavne tačke žarišta uključuju opsadu srpskog pravoslavnog samostana u selu Banjska na sjevernom Kosovu 2023. godine, od strane naoružanih ljudi u oklopnim vozilima. Jedan policajac i tri etnički srpska napadača ubijeni su u vatri za koju Kosovo krivi Srbiju, a što Beograd osporava.
Zatim je došlo do eksplozije koja je oštetila energetski i vodovodni sistem na ključnom kanalu prošlog decembra, što je Kosovo nazvalo "terorističkim napadom". Srbija je negirala umiješanost i navela da se incident koristi kao izgovor za obračun sa Srbima na Kosovu.
Kosovski premijer Albin Kurti, kojeg Beograd optužuje za represiju nad Srbima u njegovoj zemlji, dugo je upozoravao da je “prijetnja novog rata” stvarna, navodeći intenziviranje saradnje Srbije sa onim što Osmani naziva “trouglom zla” — Rusijom, Kinom i Iranom. Vučić je takođe često ponavljao omen novog sukoba u regionu, tvrdeći da Kosovo nepravedno tretira srpsku zajednicu.
Trupe predvođenje NATO-om iz 29 zemalja dodijeljene sukosovskim snagama, ili KFOR-u, i ključne su za održavanje krhkog mira. Politico je bio u bazi Camp Film City kada su britanski vojnici rekli Lamiju da vjeruju da Rusija podržava srpske aktivnosti na Kosovu, uključujući i obavještajne operacije, potvrđujući tako procjenu jednog visokog zavničnika u Prištini. Vojnici takođe prate političke skupove i izbore, kao i ključnu infrastrukturu nakon eksplozije kanala.
Osmani tvrdi da se Srbija miješala u nedavne opšte izbore na Kosovu; da je “Srpsko-ruski humanitarni centar” na granici s Kosovom zapravo “ruski špijunski centar”; te da je Moskva utrostručila iznos potrošen na dezinformacije na Zapadnom Balkanu od invazije na Ukrajinu.
Osmani insistira na tome da je Amerika pod Trampom pouzdan saveznik, ali upozorava da bi, ako Putin izađe ohrabren iz mirovnih pregovora sa Ukrajinom, pod vođstvom SAD-a, Balkan mogao biti "plodno tlo" za "prelijevanje" tog sukoba.
- Ako ove autokrate koji žele destabilizaciju mogu učiniti što god požele... stvari mogu eskalirati vrlo, vrlo brzo u ovoj regiji- kaže ona. "Dakle, prevencija i odvraćanje su ključni i ne bismo smjeli dopustiti Putinu da ima svoj put. Vučić je predugo plesao uz Putinove note. Krajnje je vrijeme da odluči gdje želi odvesti svoju zemlju''.&nbsp;
Lami je putovao regionom sa Karen Pirs, nedavno imenovanom specijalnom izaslanicom za zapadni Balkan. Do februara, Pirs je bila britanska ambasadorica u Vašingtonu, gdje je bila uveliko hvaljena za svoj rad s Bajdenovom i Trampovom administracijom. Ona ima dugu istoriju u regiji, a njeno se imenovanje smatra potvrdom "koliko ozbiljno Ujedinjeno Kraljevstvo shvaća Balkan", rekao je jedan evropski diplomata.
Na sastanku Osmani sa Lamijem, predsjednca ga je pritiskala oko potpisivanja ekonomskog i sigurnosnog sporazuma koji bi uključivao bilateralnu kupovinu oružja i više zajedničkih operacija između njihovih trupa. Takođe je rekla za Politico da je "službeno izrazila" spremnost svoje zemlje da se pridruži mirovnim snagama koje Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska pokušavaju organizovati za Ukrajinu - ali je to uslovila potpisivanjem željenog sporazuma sa Ujedinjenim Kraljevstvom.
Predsjednica se obrušila na “aktivno popuštanje” neimenovanih strana u EU, koje je kritikovala da uprkos napetostima nastavljaju dijeliti novac Srbiji. Kosovo je zvanično podnijelo zahtjev za pridruživanje bloku 2022., ali ga još uvijek ne priznaje pet država članica EU i rečeno im je, kao i Srbiji, da mora učiniti više na normalizaciji odnosa.
Rekla je i da bi Lami trebao reći Vučiću da “prestane napadati svoje susjede, vrlo jasno i jednostavno”, iako je u intervjuu za POLITICO odbio pripisati bilo kakvu krivicu za opsadu Banjske. (Privatno, britanski zvaničnici priznaju da postoje dokazi o umiješanosti Srbije.)
'Sporo se razvija'
U Bosni i Hercegovini, Dodik, vatreni predsjednik entiteta kojim upravljaju Srbi, osuđen je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javne dužnosti zbog prkošenja naredbama međunarodnogizaslanika, čija je pozicija stvorena kako bi se zaustavilo ponovno guranje regiona u rat. On je od tada izbjegao nacionalnu potjernicua u Srbiji ga je dočekao Vučić i Putin u Moskvi.
SAD i Britanija su ga sankcionisale posljednjih godina, ali ima i onih koji žele da idu dalje, poput Arminke Helić, izbjeglice iz jugoslavenskih ratova, koja je sada članica Doma lordova Ujedinjenog Kraljevstva.
- Uveli smo određene sankcije, ali one nijesu razorne- rekla je bivša vladina savjetnica za vanjsku politiku. Takođeje zagovarala kod ministara da Ujedinjeno Kraljevstvo pošalje trupe u mirovnu operaciju EU-a u Bosni i Hercegovini.
Lami ne isključuje mogućnost novih sankcija za Dodika, odbijajući komentarisati takve mjere osim što je rekao da se "one uvijek drže pod kontrolom".
Jedan od scenarija katastrofe, koju Helić predviđa, &nbsp;je da bi Dodik, pozicionirajući se kao “desno od desnice” i predstavivši se kao žrtva “velike ljevičarske zavjere”, mogao uspjeti u apeluprema Trampu da prizna nezavisnost njegovog regiona u Bosni i Hercegovini.
U jednom od zadimljenih beogradskih barova, Helena Ivanov, istraživačica u Henry Jackson Society think tanku, upozorila je da EU sebi ne može “priuštiti gubitak” Srbije s obzirom na geopolitičke okolnosti, tvrdeći da bi to moglo izazvati talas problema u cijelom regionu.
- Ako se vratite u jugoslovensko vrijeme, da je neko obratio više pažnje na ono što se ovdje događalo '80-ih, mislim da su se stvari mogle odvijati sasvim drugačije. Mislim da se Zapad probudio u realnosti onoga što se događalo u Jugoslaviji prekasno i nedovoljno- rekla je.
Pita se bi li se nešto vrlo slično moglo dogoditi upravo sada, ne u smislu da ishod bude isti - &nbsp;da dobijete rat, ne - nego da se probudite u stvarnosti u kojoj su ruski i kineski uticaji toliko duboko ukorijenjeni u ovoj zemlji da je sve premalo i prekasno.
Helić je saglasna da Zapad posvećuje premalo pažnje, i to pripisuje postupnom uvlačenju Rusije u region.
- To je poput bolesti jer se razvija sporo i nevidljivo. To nije posjekotina; to je poput sporogoreće infekcije i zaraze- rekla je.
Postoji uticaj državnih medija - Russia Today i Sputnjika, kao i Ruske pravoslavne crkve povezane sa Kremljem. Kampanje dezinformiranja vode se i na društvenim mrežama.
Poput Ivanove, Helić smatra da bi opasnost mogla postati očigledna strancima vrlo iznenada, ako se Putinu dopusti da postigne svoje, ali možda tek kada bude prekasno.
- Može preko noći ići iz lošeg u gore jer je ovo proces razgradnje državnih institucija od 2006. godine, svega onoga što smo postigli nakon ratova ’95.- rekla je Helić. “Rusija ne želi stabilan Balkan jer je to stalna, beskrajna zubobolja za Zapad, a Rusiji to sasvim odgovara.”

Putin želi Zapadni Balkan za svoju sljedeću metu, upozorava Britanija

Novi set carina američkog predsjednika Donalda Trampa jutros je stupio na snagu za oko 60 zemalja na svijetu.
Kina se od šest ujutro po našem vremenu sada suočava s ukupnom stopom 104 odsto carina na uvoz.
Neki proizvodi, poput automobila, čipova, čelika i aluminijuma i dalje će biti podložni nižim carinskim stopama, ali većina ostalih uvoznih kategorija iz Kine biće obuhvaćena punom carinom.
Vijetnamu je uvedena carina 46 odsto, Tajlandu 36, Japanu 24 i Evropskoj uniji 20 odsto.
<h2>Kineski državni medij: Ne tražimo nevolje, ali ih se ne plašimo</h2>
I dok kineska vlada još nije službeno komentarisala uvođenje rekordne carine 104 odsto na kineski izvoz u SAD, prvi znakovi odgovora dolaze iz državnih medija.
Na društvenoj mreži Weibo, na profilu Yu Yuan Tan Tian, koji je povezan s državnom televizijom CCTV, tačno u 12:01 po lokalnom vremenu, u trenutku kada su carine stupile na snagu, objavljen je komentar.
- Ne tražimo nevolje, ali ih se ne bojimo - stoji u objavi uz napomenu da kineski narod ne voli pritiske ni prijetnje.
U poruci se ponavlja raniji stav da će Kina voditi borbu do kraja, ali i da nije zatvorila vrata dijalogu.
- Kina neće pokazati slabost i neće pristati na kompromise. Pokazaćemo cijelom svijetu svoju odlučnost da zaštitimo multilateralni trgovinski sistem - poručuje se u objavi.

Na snazi novi paket Trampovih carina - Kini sada 104 odsto

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno i uglavnom suvo, a od sredine dana očekuje se mjestimično slaba kiša, češće u sjevernim predjelima, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
&nbsp;Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera, a tokom noći umjeren do jak sjevernih smjerova. 
 
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od minus dva do osam, najviša dnevna od četiri do 16 stepeni.

Sjutra oblačno, moguća kiša, do 16 stepeni

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: centralni-registar-transakcionih-racuna

CBCG: Centralni registar transakcionih računa od avgusta 2021. uključuje i podatke o nerezidentima

IJZ: Nema novih slučajeva gljivične infekcije u vrtićima

Putin želi Zapadni Balkan za svoju sljedeću metu, upozorava Britanija

Na snazi novi paket Trampovih carina - Kini sada 104 odsto

Sjutra oblačno, moguća kiša, do 16 stepeni

PRATITE TVe UŽIVO