Nova vlada u Pragu želi da promijeni ustav kako bi učvrstila češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i garantovala pravo na korišćenje gotovine, a ne samo kartica. Zašto je dato ovo obećanje i da li će biti ispunjeno?
Nova desničarsko-populistička vlada Andreja Babiša dala je čvrsto obećanje da će obezbediti da Češka Republika nikada ne usvoji euro. Umjesto toga, vlada namjerava da učvrsti češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i da garantuje pravo na korišćenje gotovine, piše Dojče vele.
- Obavezujemo se da naša vlada neće usvojiti euro niti preduzimati bilo kakve korake ka njegovom uvođenju - navodi se u programu politike koji je nova vlada – koalicija Babišove stranke ANO, evroskeptičnih Motorista za sebe i krajnje desničarskog SPD-a – usvojila na svojoj inauguracionoj sjednici kabineta u ponedjeljak.
- Predložićemo parlamentu da se češka kruna ugradi u Ustav Češke Republike – zajedno sa pravom na posjedovanje i korišćenje gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja - dodali su.
<h2>Može li češka vlada da ispuni obećanje?</h2>
To je veliko i – za sada – prazno obećanje.
Babišova vlada ima 108 poslaničkih mjesta u donjem domu. Međutim, promena Ustava zahtijeva većinu od tri petine, što znači najmanje 120 od 200 poslanika u Poslaničkom domu.
Čak i ako bi se ta prepreka savladala, ostaje Senat, gde je prag još viši, jer bi promenu Ustava morali da podrže tri petine svih - prisutnih - senatora kojih ima 81. Za sada je, međutim, samo 15 senatora na liniji vlade.
Istina je da češki predsednik Petr Pavel nema pravo veta na ustavne zakone – on ih samo proglašava. Ipak, parlamentarna aritmetika čini ovo političko obećanje neostvarivim. Pa zašto onda uopšte pokušavati njegovo donošenje?
<h2>Politički gest</h2>
- To je politički gest. To je neizrečena demonstracija otpora prema euru, ili šire gledano prema Evropskoj uniji, koji pruža dio vladajuće koalicije, posebno SPD. Njihovi birači na to reaguju - rekao je Robert Brestan, glavni urednik nezavisnog informativnog portala Hlídací Pes (Nadzornik). 
On je za Dojče vele kazao da vjerovatnoća da je paragraf o češkoj kruni da zauvijek uđe u češki ustav u suštini nul.
- Koalicija nema glasove za to ni u Poslaničkom domu ni u Senatu - kaže Brestan. 
<h2>Simbolika gotovine</h2>
Pravo na korišćenje gotovine u međuvremenu je česta tema populističkih i krajnje desničarskih stranaka širom Evrope. To ima malo veze sa praktičnošću, a mnogo više sa simbolikom: protivljenje je povezano sa nepoverenjem prema državi i njenim institucijama; gotovina se doživljava kao zaštita od nadzora, kontrole ili proizvoljne moći.
U krajnje desnim krugovima široko je rasprostranjen strah od „digitalizacije nametnute odozgo“, koji se često povezuje sa bojaznima od sistema socijalnog kreditiranja ili „digitalnog totalitarizma“.
To se poklapa sa raspoloženjem protiv Evropske unije, izražava otpor prema percipiranoj harmonizaciji koju pokreće Brisel i apeluje na suverenitet i ličnu slobodu.
<h2>Česi već imaju pravo da koriste gotovinu</h2>
Međutim, Robert Brestan ističe da neki predstavnici vlade očigledno imaju ličnu sklonost ka držanju imovine „ispod dušeka“.
- U svojoj imovinskoj karti, na primjer, poslanik Motorista Filip Turek naveo je da drži devet miliona kruna (oko 370.000 eura ili 434.000 dolara) u gotovini. Jindrih Rajhl (poslanik SPD-a) u međuvremenu je rekao da ima šest miliona. To je… čudno - rekao je on.
Brestan je takođe istakao da je pravo na korišćenje gotovine već ugrađeno u češki zakon – Zakon br. 136/2011 o opticaju novčanica i kovanica. Svaki trgovac koji odbije da primi gotovinu već krši zakon, osim ako ne postoje jasne olakšavajuće okolnosti.
Kako navodi, u praksi je često obrnuta situacija – kada prodavnica ne prihvata kartice – i to izaziva nezadovoljstvo javnosti. Česi su digitalna nacija, sa rukama stalno na pametnim telefonima.
<h2>Kakvu ulogu u svemu tome ima euro?</h2>
Češka se formalno obavezala na uvođenje evra kada je pristupila Evropskoj uniji 2004. godine. Međutim, od tada su uzastopne vlade odlagale potencijalni datum uvođenja.
Sa Babišovom vladom, to je sada slaba tačka koja treperi na dalekom horizontu, jedva vidljiva. Češko stanovništvo i dalje je uglavnom neprijateljski raspoloženo prema uvođenju jedinstvene evropske valute.
- (Javno protivljenje uvođenju eura) je duboko ukorenjeno i to pitanje je politički veoma osjetljivo. Strah je povezan sa skepticizmom prema krizi eurozone u prošlosti, osjećajem gubitka suvereniteta i mogućnošću rasta cijena - rekao je za Dojče vele Martin El, glavni analitičar ekonomskog dnevnika Hospodářské noviny.
- S obzirom na tradicionalni češki evroskepticizam – uz bivšeg predsjednika Vaclava Klausa, koji decenijama dominira diskursom o Evropi – kao i nedavni porast populizma i nacionalizma, bilo bi političko samoubistvo za bilo kog političara ili stranku da se zalaže za uvođenje eura - kaže on.
<h2>Šta misle češke kompanije i građani?</h2>
Poznato je da mnoge češke kompanije podržavaju usvajanje eura i da ga mnoge već koriste u transakcijama. Međutim, Martin El kaže da je njihov uticaj na političare u zemlji – čak i u Babišovoj „pro-biznis“ vladi – bio ograničen.
- To je izrazito političko pitanje koje svako može histerično da zloupotrebi – zbog čega se kompanije plaše reakcije javnosti isto koliko i političari - rekao je El.
Manjina među posmatračima vjeruje da će se češke kompanije i građani vremenom prebaciti na euro bez obzira na sve, a da će vlada i centralna banka morati da ih slijede.
Martin El nije uvjeren u to. 
- Ne vidim ovo kao snažnu promjenu. Na primjer, skoro da nema hipotekarnih kredita denominovanih u eurima, što bi mogao biti signal da Česi više vjeruju euru nego kruni - istakao je on.
Posljednji džoker je predsjednik Petr Pavel, koji uživa podršku građana i koji je pozvao naciju da makar počne da razgovara o svojoj obavezi da usvoji euro, u skladu sa uslovima pristupanja EU od prije dvije decenije.
Za sada taj poziv uglavnom ostaje bez odjeka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Češka vlada neće euro - želi da zadrži krunu i gotovinu

Češka opozicija zatražila je smijenjivanje predsjednika donjeg doma parlamenta, lidera radikalnih nacionalista Tomija Okamure.
To su tražili zato što je u novogodišnjem obraćanju Česima 1. januara izvrijeđao predsjednicu Evropske komisije da je pomahnitala, EU da juri ka trećem svjetskom ratu a predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da je na čelu hunte koja krade pare češkim penzionerima da sebi postavi zlatne klozete.
Treći najviši zvaničnik Češke u novogodišnjem obraćanju poručio je da je u Češkoj sada konačno vlada koja zastupa građane koje ne interesuje šta radi sumanuta aktivistkinja Greta ili kako je kazao "isto tako pomahnitala" predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Ne može da se kupuje oružje za novac naših penzionera ili hendikepiranih sugradjana i šalje u apsolutno besmisleni rat. Ne mogu pare naših gradjana da se dijele samo zato što to želi ratna propaganda - &nbsp;poručio je Okamura iako nikakve pare iz budžeta više ne idu za oružje Ukrajini, a Češka je zahvaljujući kompenzacijama od saveznika u NATO i EU zaradila stotine miliona eura na tome što je poklonila Ukrajini stare tenkove i drugo oružje iz magacina spremne da se rashoduje.
Evropsku uniju i Zapad Okamura je optužio da želi da zaradjuje tako što će Češkoj isporučivati neefikasno oružje koje će Rusi uništiti i prije nego što stigne na front, prenosi N1.rs.
- Novac teče na sve strane i svako u tom biznisu nešto štrpne. Zapadne firme i vlade i ukrajinski lopovi oko hunte Zelenskog koji sebi prave klozete od zlata. Neka kradu ali više ne od naših para. Takva zemlja da ne bude u EU - kazao je Okamura.
Lider stranke Sloboda i direktna demokratija (SPD) izrazio je nadu da će Češka sa koalicionom vladom na čelu sa premijerom, tajkunom agro sektora i hemijske industrije Andrejom Babišom, izaći iz kako je kazao "briselog voza koji vodi direktno u treći svetski rat".
- Ako nam posle rata dodju ukrajinski veterani koji su navikli da bez razmišljanja ubijaju to bi bila sledeća katastrofa kakvu proživljavaju svakodnevno gradjani zapadnih zemalja zato što imaju pseudoliberalne vlade. Ne vidim nijedan razlog zašto za tuđe ratove i kolonijalizam treba mi da plaćamo - &nbsp;kazao je Okamura.
Češka opozicija žestoko je danas kritikovala Okamurino novogodišnje obraćanje i zatražila je od vlade i Babiša da se ograde od tako primitivnog vređanja, posebno napadnute zemlje koja je u ratu i logično je da će u njoj pored demokratski izabranog rukovodstva glas imati i armija.
- Babiš može da se pretvara da je prozapadni premijer koji pomaže Ukrajini. Ali u zamjenu za imunitet pred krivičnim gonjenjem omogućio je da se na čelo Poslaničkog doma instalira takva kreatura kao što je Tomio Okamura. Njegove izjave koje zavrijeđuju osudu odgovornost su cijele vlade i nažalost sramota su za celu Češku - &nbsp;poručio je bivši ministar unutrašnjih poslova Vit Rakušan.
Predsjednik Senata češkog parlamenta Miloš Vistrčil rekao je da je cijelo obraćanje puno uvreda, laži bez vodjenja računa o bezbjednosti Češke.
Obraćanje je osudio i predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk koji je naglasio da su Ukrajinci neizmjerno zahvalni za svu pomoć koju im Česi od početka agresije Rusije na Ukrajinu pružaju i da smatra da Okamurine reči nisu ni stav vlade ni Čeha.
- Uvjeren sam da će najoštriju ocijenu Okamurinim rečima dati upravo sami Česi i naravno istorija u kojoj teško da će ostati pomen njegovog imena. A sigurno ćemo još saznati da li je bio korisni idiot (Kremlja) ili agent ruske službe FSB - &nbsp;poručio je Stefančuk na društvenim mrežama.
Na izborima 3. i 4. oktobra Okamurina SPD izgubila je čak polovinu poslanika iz prethodnog saziva a ostalo joj je tvrdo radikalno nacionalističko jezgro i svega 7,78 odsto glasova, iako je računala na dvocifren rezultat.
SPD je međutim, važan koalicioni partner u vladi populističke Akcije nezadovoljnih gradjana (ANO), jer Babišova stranka nije osvojila očekivani broj glasova da sama sastavi većinsku ili efikasnu manjinsku vladu.
Okamura je za ulazak svoje SPD, a za sebe funkciju šefa donjeg doma parlamenta morao da se odrekne svih obećanja biračima kao što je prestanak podrške Ukrajini, deportovanje ukrajinskih izbjeglica, referendum o izlasku Češke iz EU i NATO, obećanje jeftinog gasa iz Rusije.
Veliki gnijev tvrdog biračkog jezgra i bunt protiv Okamure i rukovodstva na društvenim mrežama izazvala je krajem decembra izjava novog ministra odbrane koga je postavila SPD da je Rusija agresor i da će Češka nastaviti da koordinira isporuke artiljerijske municije Ukrajini.
Za to inače ne idu sredstva iz češkog budžeta već municiju iz trećih zemalja, pa i Srbije, plaćaju razvijene zapadne zemlje iz incijative Municija za Ukrajinu.
Okamura je odmah zabranio ministru da primi poziv da poseti Ukrajinu i da daje izjave medijima a prema ocenama analitičara i novogodišnjem obraćanjem, koje nema nikakav uticaj na korake Babiša i vlade, Okamura nastoji da umiri svoje birače da ih nije izdao.
Prema ocijenama analitičara bilo kakve ograde premijera od Okamurinih ispada ili smijenjivanje mogu da se očekuju tek posle glasanja o povjerenju vladi 13. januara i nakon što parlament bude glasao o tome da li će Babišu i Okamuri ukinuti imunitet i predati ih krivičnom gonjenju.
Babiša čeka kraj suđenja za mahinacije sa dva miliona eura dotacija iz evropske kase za farmu i konferencijski centar "Rodino gnezdo", a Okamuru krivično gonjenje i sušenje za zločin iz mržnje zbog serije rasističkih ksenofobnih plakata u predizbornoj kampanji protiv stranaca i Roma.

Češka: Opozicija traži smjenu predsjednika parlamenta zbog vrijeđanja Fon der Lajen i Zelenskog

Novi češki premijer Andrej Babiš danas je u izjavi za domaće medije kritikovao Evropsku uniju što još nije dogovoren mir u Ukrajini, a istovremeno je odbio da se Češka angažuje jer smatra da je ona „suviše mala i mora da misli na svoje građane“.
- Tu temu je imala vlada (Petra) Fijale četiri godine, a mi to u programu nemamo jer na to nemamo uticaj. Ako bi funkcionisala Višegradska grupa, možda bi nešto mogao da dogovara Viktor Orban, koji ima vanserijski dobre odnose sa Trampom. Mi takve ambicije nemamo- kazao je Babiš za list Denjik o nastojanjima da se završi rat u Ukrajini.
Babiš je rekao da je na posljednjem samitu EU u Briselu od francuskog predsjednika Emanuela Makrona dobio odgovor da EU radi sve što je u njenoj moći da se rat završi i dogovori mir, a da je on sam na tom samitu tražio da bude primirje na Badnje veče i da se rat završi do 24. februara.
- Neka to veliki lideri nekako već konačno srede jer tamo svakog mjeseca umire pedeset hiljada vojnika. Potpuno je jasno da će, kada se rat završi, Rusija kao agresor morati da plaća reparacije. Ali to se radi kada se rat završi- rekao je Babiš u intervjuu.
Babiš je u intervjuu odbio prvu verziju posljednjeg mirovnog plana koji su u decembru dogovarale SAD i Rusija, po kojoj bi Rusiji pripale teritorije Ukrajine koje nije u stanju da osvoji oružjem, a uslovi bi u stvari značili kapitulaciju Ukrajine.
- Taj plan je odbijen. Pregovara se o drugoj verziji. Ali moramo da budemo realni: ako neko tvrdi da ćemo pobijediti Rusiju, eksperti kažu: ‘Ne!’- &nbsp;rekao je Babiš.

Česki premijer kritikovao EU zbog Ukrajine

Češki predsjednik Petr Pavel danas je proglasio milijardera i lidera populističke partije ANO Andreja Babiša za premijera, što predstavlja ključni korak u formiranju nove vlade nakon pobjede ANO-a na parlamentarnim izborima u oktobru.
Babiš će preuzeti dužnost od snažno proukrajinske administracije centra desnice nakon što njegov kompletan kabinet bude imenovan, što se očekuje naredne sedmice.
Babiš (71) se vraća na vlast nakon četiri godine provedene u opoziciji, tokom kojih se pomjerio sa liberalnog centra ka krajnjoj evropskoj desnici, priključivši se grupi Patriots for Europe u Evropskom parlamentu.
Njegovu vladu činiće i krajnje desna, anti-EU i proruska partija SPD, kao i partija Motoristi za sebe, čija je glavna politička agenda protivljenje klimatskim politikama Evropske unije.
Tokom ceremonije, Pavel je apelovao na Babiša da u aktuelnoj bezbjednosnoj situaciji očuva snažne odnose sa Evropskom unijom i NATO-om.
- Pred nama je rješavanje niza pitanja koja neće biti prijatna za javnost, koja će zahtijevati ne samo viziju, već i hrabrost, zahtijevaće da se ne dovode u pitanje naše veze sa EU i NATO-om, kao i konstruktivan pristup - rekao je Pavel.

Češki predsjednik proglasio milijardera Babiša premijerom

Budući češki premijer, lider populističke ANO, milijarder Andrej Babiš, saopštio je danas da će se da bi izbjegao sukob interesa odreći zauvijek svoje poslovne imperije u agraru, prehrambenoj i hemijskoj industriji - koncerna AGROFERT koji posluje u 20 zemalja širom svijeta.
- Odlučio sam se za korak za koji sam mislio da ga nikad neću učiniti. Riješio sam da se zauvijek odreknem koncerna AGROFERT sa kojim više neću imati nikakve veze - neće biti u mom vlaništvu, neću biti s njim ekonomski povezan, niti ću biti u bilo kakvoj vezi - saopštio je večeras Babiš u video poruci na socijalnim mrežama.
Babišovi pravnici su da riješe sukob interesa kada bi Babiš bio predsjednik vlade koja odlučuje o poljoprivrednoj politici i javnim nabavkama, nacionalnim i evropskim dotacijama odabrali varijantu slijepog trasta po uzoru na pravno rješenje u Kanadi kada će fondom upravljati potpuno nezavisno lice sa kojim nema veze ni bilo koji član Babišove porodice.
- Akcije AGROFERTA mi više nikad niko neće vratiti i to ni kada odem iz politike. Isto tako moja djeca i moja supruga neće imati nikakav uticaj na AGROFERT. Djeci će se vlasništvo vratiti poslije moje smrti - kazao je Babiš.
Da saopšti javnosti kako će riješiti svoj sukob interesa i po češkim i po evropskom zakonima Babiša je natjerao češki predsjednik Petr Pavel jer je odbijao da ga prije toga imenuje za premijera iako je njegova stranka ANO ubjedljivo pobijedila na parlamentarnim izborima 3. i 4. oktobra.
Po Ustavu češki predsjednik ne mora da imenuje za premijera ni lidera pobjedničke partije na izborima, ni lidera eventualne većine u parlamentu već bukvalno koga on lično hoće što je koristio bivši predsjednik Miloš Zeman da održi Babišovu manjinsku vladu.
Tek ako dva puta vlade koje bi šef države imenovao ne dobiju povjerenje parlamenta treći pokušaj da se nađe premijer pripada predsjedniku Poslaničkog doma.
Po češkom zakonu o sukobu interesa, pooštrenom izmjenama nazvanim Leks Babiš, AGROFERT ne bi smio da učestvuje u tenderima za javne nabavke niti da dobija dotacije, a sudovi baš povodom ranijih dotacija za AGROFERT potvrdili su da nije bilo dovoljno to što je Babiš kada je ranije bio premijer od 2017. do 2021. akcije smjestio u običan povjerenički fond.
Predsjednik Pavel insistirao je da Babiš riješi problem sukoba interesa jer bi zbog njega mogle da budu ugrožene i druge evropske dotacije za cijelu Češku, a pravo na to potvrdio mu je i raniji nalaz Ustavnog suda.
Babiš je po ulasku u vlade, još kao ministar finansija 2013. a poslije od 2017. kao premijer učetvorostručio svoje bogatstvo u dobroj mjeri zahvaljujúći javnim nabavkama i dotacijama i obreo se na drugom mjestu Forbsove liste najbogatijih Čeha, dok je njegovo bogatstvo poslije odlaska iz vlade počelo da se topi i završio je na sedmom mjestu Forbsove liste.
U okviru AGROFERTA koji je Babiš, doseljenik iz Slovačke, osnovao 1993. godine posluje više od 250 preduzeća u Češkoj i regionu Srednje Evrope, prvenstveno u Slovačkoj, Njemačkoj i Austriji a svoja predstavništva i poslove ima u više od 20 zemalja svijeta na četiri kontinenta.
Na najnovijoj listi najvrjednijih čeških firmi AGROFERT je na 8. mjestu, a zapošljava oko 40.000 ljudi.
Predsjednik Češke Petr Pavel obećao je da će odmah, čim Babiš javno saopšti kako je riješio sukob interesa imenovati, najvjerovatnije sljedeće nedjelje, Babiša za premijera i cijelu novu vladu.

Budući češki premijer odriče se poslovne imperije

Predsjednik Češke Petr Pavel upozorio je danas na godišnjem sastanku komande Vojske Češke da Rusiju ne interesuje miroljubiva koegzistencija, ali da Evropa ipak mora sa njom da razgovara i rJešava ono što Rusija naziva prvobitnim uzrocima rata u Ukrajini.
- Ono o čemu Rusija govori kao o uslovu za okončanje sukoba, a to je rješavanje glavnih uzroka, neće riješiti nikakvo primirje u Ukrajini. Uzroci će ostati, jer oni su prvenstveno u bezbjednosnim odnosima u Evropi - kazao je češkim generalima Pavel.
Češki predsjednik izrazio je žaljenje što se Zapad ne bavi i tim uzrocima, a u sukobu u Ukrajini, ako se i nazire neko rješenje, ono ide ka nekakvom teškom kompromisu koji će imati posljedice po Evropu.
- Ako sa Rusijom ne budemo razgovarali o bezbjednosti od Sjevernog ledenog okeana do Crnog mora, ako ne budemo razgovarali o obnavljanju sporazuma koji su štitili gradjane Evrope istinski uzroci neće biti eliminisani i možemo da očekujemo da će prije ili kasnije izbiti ponovo sukob - kazao je Pavel.
Češki predsjednik kritikovao je buduću češku vladu bivšeg populističkog premijera Andreja Babiša za to što u prijedlogu programa buduće koalicione vlade sa radikalnim nacionalistima ne pominje uopšte Rusiju kao prijetnju, ali i zbog toga što u programu nema ni pomena odgovornosti prema saveznicima.
- Nema smisla naglašavati da Rusiju ne interesuje miroljubiva koegzistencija, ali ima smisla govoriti to glasno našem društvu. Nedostaje nam percepcija prijetnji, a od toga se odvija sve. Ne samo volja gradjana da prihvate izdatke za odbranu već i političara da djelaju - kazao je Pavel.
Češki predsjednik upozorio je da Češka ne može da se oslanja na to da će NATO funkcionisati bez greške, što je jasno već kada se pogleda kako pojedini saveznici ispunjavaju svoje obaveze.
Petr Pavel naglasio je da ni Evropa ni Češka ne mogu da se pouzdaju samo u SAD da ih odbrane već moraju da računaju prije svega ne sebe same.
Načelnik Generalštaba Vojske Češke general Karel Žehka takođe je danas apelovao da i armija i društvo počnu da uviđaju koliko su prijetnje jake i hitne.
- Sa Rusijom nećemo u ovoj situaciji ići na pivo, sporazum ćemo postići samo sa pozicije sile. A Rusija nije jedina prijetnja. Suočeni smo sa međunarodnim terorizmom, rizicima masovne migracije i sa drugim bezbjednosnim izazovima. Ali glavna prijetnja po bezbjednost je sadašnja ruska politika - kazao je načelnik Generalštaba.
Kao primjer general je naveo upad ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske sredinom septembra ili zaslepljivanje laserima sa ruskih brodova u Baltičkom moru.

Predsjednik Češke: Rusiju ne interesuje mirni suživot, ali moramo da razgovaramo

Obilježavajući godišnjicu Baršunaste revolucije 1989. kojom su okončane decenije komunističke vladavine u bivšoj Čehoslovačkoj, hiljade Čeha i Slovaka danas je izašlo na proteste kako bi upozorili da su demokratske vrijednosti ponovno ugrožene. 17. novembra 1989. čehoslovački komunisti su krenuli na mirni marš u središtu Praga, što je izazvalo odgovor koji je srušio proruski režim nakon četiri decenije diktature.
Ta nenasilna revolucija vratila je demokraciju Čehoslovačkoj koja se četiri godine kasnije, 1993. podijelila na Češku i Slovačku. Obje zemlje kasnije su se pridružile Evropskoj uniji i NATO-u, no mnogi se boje da su prozapadne, demokratske perspektive danas ugrožene.
U Slovačkoj su se hiljade ljudi okupile u glavnom gradu Bratislavi i drugim gradovima na skupovima koje su organizovale opozicione stranke i građanske organizacije, protestujući protiv onoga što smatraju demokratskim nazadovanjem i proruskom politikom premijera Roberta Fica.
- Fico napada nezavisne institucije, kulturu, medije, baš kao što su to činili komunisti- rekao je okupljenima vođa &nbsp;Demokratske stranke Jaroslav Nad, dodavši da ih Fico udaljava od demokratskog svijeta.
Fico na optužbe uzvraća riječima da brani demokratske vrijednosti i nacionalni suverenitet te ispravlja nepravde koje je njemu i saveznicima nanijela prethodna vlada. Fico (61) služi svoj četvrti mandat zahvaljujući podršci krajnje desne Slovačke nacionalne stranke (SNS).
Na češkim izborima održanim 3. i 4. oktobra pobijedila je populistička stranka ANO milijardera i bivšeg premijera Andreja Babiša, koji pokušava formirati vladu sa saveznicima, uključujući krajnje desničarsku stranku skeptičnu prema EU i NATO-u.
Na hiljade ljudi, mašući zastavama Češke, EU-a i Ukrajine, okupilo se na Starogradskom trgu u Pragu u znak protesta protiv Babiša.
Protestanti su takođe kritizirali prijedloge o smanjenju pomoći Ukrajini i preuzimanju veće kontrole nad javnim medijima i financiranjem nevladinih organizacija.&nbsp;

Češka i Slovačka obilježile godišnjicu Plišane revolucije: Kritike na račun Babiša i Fica

Češka centralna banka eksperimentalno je kupila milion USD bitkoina i nekih drugih altcoina, saopštili su njeni predstavnici.
Banka je kupila bitcoine, iako je guvernerka Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagarde u januaru tvrdila da bitkoin nikada neće biti dio rezervi nijedne centralne banke u Evropi, prenosi SEEbiz.
Centralne banke uglavnom kupuju zlato kao rezervnu valutu, ali i malu količinu bitcoina.
Na kripto tržištu se sleglo mnogo neizvjesnosti, posebno nakon 9. oktobra i rekordnog broja likvidacija.&nbsp;
Čini se da je vrhunac bitkoina na oko 125 hiljada američkih dolara u ovom ciklusu već dostignut, dok ether nije premašio ni vrhunac iz prethodnog ciklusa.&nbsp;

Češka centralna banka kupuje bitkoine

Ministar vanjskih poslova Češke Republike Jan Lipavski odlikovao je crnogorskog istoričara i profesora Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Bobana Batrićevića prestižnom "Medaljom za zasluge u diplomatiji" u znak priznanja za izuzetan doprinos unapređenju češko-crnogorskih odnosa.
Kako navode iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na mreži Iks (X), Medalju i prateću diplomu profesoru Batrićeviću uručila je danas na Cetinju, u kutku „Vaclav Havel“, ambasadorka Republike Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova, u prisustvu nekadašnjeg ministra vanjskih poslova te zemlje Tomaša Petričeka.
- Ovim činom odato je priznanje višegodišnjem angažmanu profesora Batrićevića na jačanju kulturnih, naučnih i obrazovnih veza između dvije zemlje - ističu u FCJK.&nbsp;
Kao istaknuti promoter češke kulture u Crnoj Gori i havelovskog nasljeđa, Batrićević je jedan od inicijatora otvaranja kutka „Vaclav Havel“ na Cetinju, uvođenja kurseva češkog jezika i kulture, kao i potpisivanja sporazuma o saradnji između FCJK i više čeških univerziteta.&nbsp;
- Tokom proteklih godina ostvario je bogatu saradnju s brojnim češkim institucijama, uključujući Istorijski institut Češke akademije nauka, Karlov univerzitet u Pragu, Jugočeški univerzitet u Češkim Budjejovicama, Forum 2000, Biblioteka Vaclav Havel u Pragu, Praški institut za bezbjednosne studije, te s istaknutim češkim naučnicima i novinarima poput Františeka Šišteka, Matijaša Zrna, Markete Slavkove, Miloša Zelenke i mnogih drugih - navodi se u objavi.
Medalja za zasluge u diplomatiji je jedno od najprestižnijih priznanja koje dodjeljuje Ministarstvo vanjskih poslova Češke Republike.&nbsp;
- Ovim odlikovanjem se nagrađuju pojedinci i organizacije, kako iz Češke tako i iz inostranstva, za izuzetan doprinos razvoju međunarodnih odnosa, jačanju prijateljskih veza i promociji vrijednosti koje zastupa češka diplomatija - kazali su iz FCJK.
Ustanovljena 2018. godine od Vlade Češke Republike, medalja predstavlja najviše nepredśedničko priznanje u oblasti diplomatije.&nbsp;
- Među dosadašnjim dobitnicima nalaze se ugledna imena svjetske diplomatije kao što su Madelin Olbrajt, Karel Švarcenberg, Tomas Bager, lord Džordž Robertson, Havier Solana, Klaus Kinkel - precizirano je u objavi.
Dodjelom ovog priznanja Bobanu Batrićeviću, kako ističu u FCJK, češka diplomatija još jednom potvrđuje dubinu i trajnost odnosa između Crne Gore i Češke, koji imaju tradiciju dugu više od 180 godina, kao i važnost kulturne i naučne saradnje u očuvanju zajedničkih evropskih vrijednosti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffcjk_me%2Fstatus%2F1981643669636526590%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

MVP Češke odlikovalo Bobana Batrićevića Medaljom za zasluge u diplomatiji

Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva savladala je večeras u Toršavnu selekciju Češke 2:1, u utakmici L grupe kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.
To je drugi veliki trijumf Farskih Ostrva u oktobarskom ciklusu, nakon što su u četvrtak bili ubjedljivi protiv Crne Gore 4:0.
Farani su sa četiri trijumfa došli do trećeg mjesta i imaju samo bod manje od Češke, koja je u zoni plej-ofa.&nbsp;
Češka u posljednjem meču dočekuje Gibraltar (17. novembar), dok Farska Ostrva gostuju Hrvatskoj.
Crnogorska selekcija će u novembru gostovati Gibraltaru (14. novembar), a dočekaće Hrvatsku (17. novembar).
Do velikog trijumfa nad Češkom došli su golovima Hanusa Sorensena u 67. i Martina Agnarsona u 81. minutu.&nbsp;
Strijelac za Češku bio je Adam Karabec u 78. minutu.

Farska ostrva savladala i reprezentaciju Češke

Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore, koje i danas nastavlja blokade teretnog saobraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, do kraja protesta će kontrolisano propuštati prevoznike koji prevoze naftne derivate za javne ustanove.
Predstavnik Udruženja Đorđije Lješnjak rekao je da su prevoznike ovih dana optuživali da su nesavjesni, te odbacio takve navode.
- Nećemo ugroziti rad javnih ustanova. Mi smo na vrhu ljestvice društvene odgovornosti. Zalažemo se za bolji rad sistema u državi i dajemo tome puni doprinos. Dozvolićemo da se voze goriva neophodna za funkcionisanje javnih ustanova - naveo je Lješnjak, prenosi RTCG.
&nbsp;Od danas će da propuštaju one koji voze naftne derivate za škole, vrtiće, bolnice i domove zdravlja.
&nbsp;- To ćemo činiti tako što će dobavljači da nas kontaktiraju i da dostave dan unaprijed informaciju i da nam daju broj tablica tih ljudi koji mogu da prođu. Samo da nas obavijeste i prolaz kamiona će biti omogućen - kazao je Lješnjak. &nbsp;
&nbsp;Blokada teretnog sabraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, počela je u ponedjeljak, a danas je nastavljena jer nadležni nijesu odgovorili na njihove zahtjeve.
&nbsp;Iz Udruženja su poručili da su i dalje spremni na razgovor sa Vladom, ali da će protest biti produžen ukoliko ne dođe do konkretnog dogovora.
&nbsp;Predsjednik Udruženja Vesko Šljivančanin kazao je u ponedjeljak da su već podnijeli zahtjev Upravi policije za produženje protesta i nakon isteka odobrenog roka.
&nbsp;- Za sada nemamo konkretnih obećanja i riješili smo da stupimo u ovaj protest. Raspoloženi smo i pozivamo Vladu na razgovor kako bismo došli do rješenja, jer protest nije nikome u interesu - naveo je Šljivančanin.
&nbsp;Veliki broj kamiona u ponedjeljak je parkiran pored magistralnog puta Nikšić – Trebinje, dok su bile blokade i na drugim lokacijama. Šljivančanin je ponovio da je razlog protesta dugogodišnje nezadovoljstvo stanjem u drumskom transportu i izostanak reakcije nadležnih institucija.
&nbsp;- Ovaj protest nema politički karakter. Borimo se da naša preduzeća budu konkurentna u odnosu na region i da obezbijedimo egzistenciju porodicama, jer smo dovedeni na rub - &nbsp;poručio je Šljivančanin.
&nbsp;Prevoznici zahtijevaju izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost, duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS sistema, kao i beneficirani radni staž.
&nbsp;Protest je dio i regionalnog nezadovoljstva prevoznika iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja boravka i rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
&nbsp;Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne, dok iz Udruženja poručuju da će blokade trajati do ispunjenja zahtjeva.

Dozvoljen prolaz onima koji dopremaju naftne derivate za javne ustanove

Leon Vajntraub još se živo sjeća dana kada su nacisti 9. septembra 1939. godine umarširali u njegov rodni grad Lođ u Poljskoj.
- Bile su to naizgled beskrajne kolone visokih, zdravih, mladih vojnika u zelenim uniformama Vermahta. Od pomisli na zvuk njihovih okovanih čizama po kaldrmi i dalje mi se širi jeza niz kičmu. Zračili su ogromnom snagom, zdrobili bi sve što bi im se našlo na putu - ispričao je on za Dojče vele.
Imao je tada 13 godina i nije imao pojma kakve će užase doživjeti. Živio je u najsiromašnijem dijelu grada sa svoje četiri sestre i majkom, koja je vodila mali vešeraj. Njegov otac je umro kada je imao godinu i po, ali mala porodica ostala je zajedno. Leon je bio bistar i živahan dječak.
- Čitanje knjiga i gledanje filmova bilo je za mene kao nekakva ključaonica, kao kapija u drugi svijet - kaže on.&nbsp;
Zahvaljujući stipendiji, mogao je da upiše gimnaziju.
<h2>Zatvoren u getu</h2>
Ali školovanje nije mogao da nastavi. U februaru 1940. godine, on i njegova porodica prisilno su preseljeni u geto Licmanštat - što je bilo ime u koje su Njemci preimenovali Lođ. Tamo je bilo natrpano oko 160.000 Jevreja. Svako ko bi pokušao da pobjegne bio bi strijeljan. Ljudi su bili primorani na ropski rad. Leon je radio u električarskoj radionici u metalskom odjeljenju. Iz Jevrejskog savjeta su mu rekli da oni koji su korisni nacistima imaju veće šanse za preživljavanje. (Jevrejski savjeti bile su obavezne organizacije koje su nacisti osnovali na okupiranim teritorijama da bi upravljali jevrejskom zajednicom, gdje su djelovale kao posrednici između zajednice i njemačkih okupatora, prim.ur.)
Ipak, mnogi su umrli u getu od bolesti i gladi.&nbsp;
- Riječ "glad" ima veoma posebno mjesto u mom rječniku, u mom mozgu, u mom biću - kaže Vajntraub.&nbsp;
Danas možda neko kaže da je uveče gladan ako je preskočio ručak, ali „to nije glad, to je pojačan apetit".&nbsp;
- Pet godina, sedam mjeseci i tri nedjelje, sa samo jednim izuzetkom, bukvalno sam umirao od gladi. Nisam mogao da zaspim zbog bola u stomaku, a s tim sam se i budio. Moja jedina misao bila je kako da nađem nešto za jelo da napunim stomak - ispričao je Vajntraub.
<h2>Deportacija u Aušvic-Birkenau</h2>
U ljeto 1944. geto je likvidiran. Regionalni predsjednik, Fridrih Ibelhee, još 1939. godine poslao je cirkularni dopis nacističkom rukovodstvu, u kojem je napisao: „Osnivanje geta je, naravno, samo privremena mjera. Zadržavam pravo da odlučim kada i na koji način će geto i grad Lođ biti očišćeni od Jevreja. Krajnji cilj, u svakom slučaju, mora biti da potpuno iskorijenimo tu gnojnu ranu“.
Međutim, stanovnicima geta cinično je obećano da će moći da nastave da rade negdje drugdje - „za dobro Trećeg rajha“.
Leon Vajntraub, kao i mnogi drugi, deportovan je u logor smrti Aušvic-Birkenau. Nacisti su tvrdili da je to samo još jedan geto.&nbsp;
- Onda je došao teretni voz, namijenjen više za stoku nego za ljude. Bili smo natrpani unutra tako gusto da ste mogli samo da stojite. Vrata su bila zaključana, nije bilo hrane i ničega za piće. Pala je noć, pa opet dan, pa opet noć. Smrad iz kante koja se koristila za nuždu nadjačavao je sve - opisao je Vajntraub.
U nekom trenutku vrata su se otvorila i neko je povikao: „Napolje, napolje!“.&nbsp;
Vajntraub kaže da još nije shvatao gdje su to nacisti odveli ljude. Doviknuo je majci: „Vidimo se tamo“. Ali je brzo shvatio da nije završio u nekom drugom getu. Krajičkom oka vidio je da je bodljikava žičana ograda pod strujom. Na takozvanoj „selekciji“ na ozloglašenoj „rampi“, taj tada osamnaestogodišnjak posljednji put je vidio svoju majku. Esesovci su odlučivali ko će živjeti.
- Palac gore udesno - nesposoban za rad. Palac gore lijevo - brza smrt - priča Vajntraub. Njegova majka umrla je u gasnoj komori istog tog dana.
Za Leona, palac gore pokazao je udesno.&nbsp;
- A onda je počeo postupak dehumanizacije - sjeća se. Ljudi su bili svučeni, tuširani, obrijani i dezinfikovani.&nbsp;
- Bili smo lišeni svake ljudske volje. Kontrolisali su nas i nismo imali drugog izbora osim da izvršavamo naređenja - ističe Vajntraub.
<h2>Bjekstvo iz gasne komore</h2>
Kad Leon Vajntraub pomisli na Aušvic, najviše mu, kaže, pada na pamet miris spaljenog mesa.&nbsp;
- Ali nisam imao pojma da su ti visoki dimnjaci, taj gusti, crni dim, da su to spaljeni ljudi - priča on.&nbsp;
Osjećao se usamljeno, jedva je prepoznavao lica ljudi koja je ranije znao.&nbsp;
- Okružio sam se kao nekakvom čaurom, vjerovatno iz zaštitnog instinkta, da bih spriječio da me sva ta nesreća dosegne. U suprotnom ne bih izdržao - kaže Vajntraub.
Pukim slučajem je preživio logor za istrebljenje. Uprava logora već je bila odredila da mladi zatvorenici iz Bloka 10, gdje je i on bio smješten, imaju da budu odvedeni u gasnu komoru. Kada u blizini nije bilo stražara, Vajntraub se pomiješao s grupom golih zatvorenika koji su poslati na rad u logor Gros-Rozen. U tom trenutku su im upravo tetovirali brojevi zatvorenika.&nbsp;
- Kada su nas zatim odveli u magacin sa odjećom mene srećom nisu provjeravali – inače bih bio mrtav - priča Vajntraub.
Posljednja slika Aušvica koju je ponio sa sobom bilo je tijelo žene koja visi na električnoj ogradi. Izvršila je samoubistvo.
<h2>Apokaliptične slike - i bjekstvo</h2>
Sljedeće stanice za mladog Leona bili su koncentracioni logori Gros-Rozen, Flosenbirg i Nacvajler-Štruthof. Slike nacističkih sadističkih zločina urezane su mu u sjećanje: brutalna batinanja zatvorenika u prolazu, poniženja, vješanja.&nbsp;
- Svaki put kada dođem u Flosenbirg, noge mi drhte. Smrznem se na nekoliko sekundi jer ponovo vidim sebe po zimi, na tom hladnom vjetru. I čitavu gomilu ljudi koja se kreće preko poligona za postrojavanje. To je apokaliptična slika - naglasio je Vajntraub.
Neposredno prije kraja rata, on i drugi zatvorenici ukrcani su u voz koji je trebalo da bude potopljen u Bodenskom jezeru. To se nije dogodilo: lokomotivu je pogodio francuski lovac-bombarder, voz je stao, a Leon je pobjegao. Na kraju se suočio licem u lice s francuskim vojnikom i znao je: njegove muke su okončane. U tom trenutku devetnaestogodišnjak je težio samo 35 kilograma i bolovao je od tifusa. Bio je živ, ali je bio bez porodice - sve dok sasvim slučajno nije saznao da su tri njegove sestre preživjele koncentracioni logor Bergen-Belzen.&nbsp;
- Tada sam postao čovjek. Bio je početak puta nazad u život - priča Vajntraub,
<h2>Živi i pamti</h2>
Odlučio je da postane ginekolog i akušer.
- Prije svega, zato što sam se tako blisko suočio s bolešću i smrću. Želio sam da pomognem da se na svijet donese novi život - rekao je Vajntraub.
Godine 1946, britanska vojna komanda obezbijedila mu je da studira u Getingenu - od svih mjesta, baš u Njemačkoj, zemlji počinilaca. Kao ljekar, znao je: „Nacionalsocijalistička rasna ideologija nema nikakvu naučnu osnovu. Tkivo izgleda isto kod svih – bez obzira na boju kože“.
U domovinu se vratio 1950. godine, a 1969. emigrirao je u Švedsku, jer se u Poljskoj sve više širio antisemitizam. I počeo je da se bori protiv zaborava. Za njega je to obaveza prema ubijenim članovima porodice i milionima nevinih žrtava.&nbsp;
- Dozvoliti da sjećanje izblijedi isto je kao da im po drugi put oduzmemo život - upozorava Vajntraub.
Zato je i sebe ovjekovječio kao hologram.&nbsp;
- Jedva da je prošao jedan ljudski život, a već mnogi mladi ljudi više ne znaju šta je Holokaust. I strašno je što danas ponovo postoje ljudi koji pozivaju na pogrome, što se ljudi plaše da izađu na ulicu noseći kipu - ističe Vajntraub.
Ali on je i optimista.
- Uvjeren sam da će na kraju zdrav razum prevladati, da će čovječanstvo shvatiti da je vrijeme da se okonča međusobno optuživanje i borba i da se zajedno izgradi mirna budućnost - zaključio je Vajntraub.

Preživio je Holokaust i svjedoči: "Bili smo dehumanizovani"

Uprava policije preduzima mjere iz svoje nadležnosti povodom prijetnji poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Ivanu Vukoviću na društvenim mrežama da je „stasao za gepek“.
To je Portalu ETV potvrđeno nezvanično.
Nezvanično nam je rečeno i da je izdato naređenje o prikupljanju obavještenja, te da je sa ovim slučajem upoznato podgoričko Osnovno državno tužilaštvo.
Vuković je juče u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) objavio skrinšot spornog komentara i pozvao policiju da reaguje.
- „Ništa roba“ i „lupež“ su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. „Stasao za gepek“ nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6234%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvukovicu-nista-roba-i-lupez-uvrede-su-koje-moram-istrpiti-stasao-za-gepek-nijesam-siguran&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tužilaštvo obaviješteno o prijetnjama Vukoviću, policija izdala naređenje o prikupljanju obavještenja

U Osnovnoj školi "Pavle Rovinski" na Starom aerodromu jutros je izbio požar koji je podgorička Služba zaštite i spašavanja ugasila za šest minuta. U objavi na društvenim mrežama naveli su da je danas u 10.56 sati izbio požar u ovoj obrazovnoj ustanovi. - Na teren su odmah upućena dva vatrogasna vozila sa osam pripadnika Službe zaštite i spašavanja - istaknuto je u objavi. Požar je, dodaju, lokalizovan i ugašen za svega šest minuta, a niko od učenika i osoblja nije bio ugrožen. - Ljudski životni nijesu bili ugroženi - ističu iz Službe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012712014_498fa6843bfaa9598dedd0518c86a41ab8bd32b6ed4753dc8b8bca3abf18d5a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012712014_498fa6843bfaa9598dedd0518c86a41ab8bd32b6ed4753dc8b8bca3abf18d5a2" data-rendition-name="original" width="481" height="759" loading="lazy" alt="Intervencija"> </figure>

Tag: ceska