Nova vlada u Pragu želi da promijeni ustav kako bi učvrstila češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i garantovala pravo na korišćenje gotovine, a ne samo kartica. Zašto je dato ovo obećanje i da li će biti ispunjeno?
Nova desničarsko-populistička vlada Andreja Babiša dala je čvrsto obećanje da će obezbediti da Češka Republika nikada ne usvoji euro. Umjesto toga, vlada namjerava da učvrsti češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i da garantuje pravo na korišćenje gotovine, piše Dojče vele.
- Obavezujemo se da naša vlada neće usvojiti euro niti preduzimati bilo kakve korake ka njegovom uvođenju - navodi se u programu politike koji je nova vlada – koalicija Babišove stranke ANO, evroskeptičnih Motorista za sebe i krajnje desničarskog SPD-a – usvojila na svojoj inauguracionoj sjednici kabineta u ponedjeljak.
- Predložićemo parlamentu da se češka kruna ugradi u Ustav Češke Republike – zajedno sa pravom na posjedovanje i korišćenje gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja - dodali su.
<h2>Može li češka vlada da ispuni obećanje?</h2>
To je veliko i – za sada – prazno obećanje.
Babišova vlada ima 108 poslaničkih mjesta u donjem domu. Međutim, promena Ustava zahtijeva većinu od tri petine, što znači najmanje 120 od 200 poslanika u Poslaničkom domu.
Čak i ako bi se ta prepreka savladala, ostaje Senat, gde je prag još viši, jer bi promenu Ustava morali da podrže tri petine svih - prisutnih - senatora kojih ima 81. Za sada je, međutim, samo 15 senatora na liniji vlade.
Istina je da češki predsednik Petr Pavel nema pravo veta na ustavne zakone – on ih samo proglašava. Ipak, parlamentarna aritmetika čini ovo političko obećanje neostvarivim. Pa zašto onda uopšte pokušavati njegovo donošenje?
<h2>Politički gest</h2>
- To je politički gest. To je neizrečena demonstracija otpora prema euru, ili šire gledano prema Evropskoj uniji, koji pruža dio vladajuće koalicije, posebno SPD. Njihovi birači na to reaguju - rekao je Robert Brestan, glavni urednik nezavisnog informativnog portala Hlídací Pes (Nadzornik). 
On je za Dojče vele kazao da vjerovatnoća da je paragraf o češkoj kruni da zauvijek uđe u češki ustav u suštini nul.
- Koalicija nema glasove za to ni u Poslaničkom domu ni u Senatu - kaže Brestan. 
<h2>Simbolika gotovine</h2>
Pravo na korišćenje gotovine u međuvremenu je česta tema populističkih i krajnje desničarskih stranaka širom Evrope. To ima malo veze sa praktičnošću, a mnogo više sa simbolikom: protivljenje je povezano sa nepoverenjem prema državi i njenim institucijama; gotovina se doživljava kao zaštita od nadzora, kontrole ili proizvoljne moći.
U krajnje desnim krugovima široko je rasprostranjen strah od „digitalizacije nametnute odozgo“, koji se često povezuje sa bojaznima od sistema socijalnog kreditiranja ili „digitalnog totalitarizma“.
To se poklapa sa raspoloženjem protiv Evropske unije, izražava otpor prema percipiranoj harmonizaciji koju pokreće Brisel i apeluje na suverenitet i ličnu slobodu.
<h2>Česi već imaju pravo da koriste gotovinu</h2>
Međutim, Robert Brestan ističe da neki predstavnici vlade očigledno imaju ličnu sklonost ka držanju imovine „ispod dušeka“.
- U svojoj imovinskoj karti, na primjer, poslanik Motorista Filip Turek naveo je da drži devet miliona kruna (oko 370.000 eura ili 434.000 dolara) u gotovini. Jindrih Rajhl (poslanik SPD-a) u međuvremenu je rekao da ima šest miliona. To je… čudno - rekao je on.
Brestan je takođe istakao da je pravo na korišćenje gotovine već ugrađeno u češki zakon – Zakon br. 136/2011 o opticaju novčanica i kovanica. Svaki trgovac koji odbije da primi gotovinu već krši zakon, osim ako ne postoje jasne olakšavajuće okolnosti.
Kako navodi, u praksi je često obrnuta situacija – kada prodavnica ne prihvata kartice – i to izaziva nezadovoljstvo javnosti. Česi su digitalna nacija, sa rukama stalno na pametnim telefonima.
<h2>Kakvu ulogu u svemu tome ima euro?</h2>
Češka se formalno obavezala na uvođenje evra kada je pristupila Evropskoj uniji 2004. godine. Međutim, od tada su uzastopne vlade odlagale potencijalni datum uvođenja.
Sa Babišovom vladom, to je sada slaba tačka koja treperi na dalekom horizontu, jedva vidljiva. Češko stanovništvo i dalje je uglavnom neprijateljski raspoloženo prema uvođenju jedinstvene evropske valute.
- (Javno protivljenje uvođenju eura) je duboko ukorenjeno i to pitanje je politički veoma osjetljivo. Strah je povezan sa skepticizmom prema krizi eurozone u prošlosti, osjećajem gubitka suvereniteta i mogućnošću rasta cijena - rekao je za Dojče vele Martin El, glavni analitičar ekonomskog dnevnika Hospodářské noviny.
- S obzirom na tradicionalni češki evroskepticizam – uz bivšeg predsjednika Vaclava Klausa, koji decenijama dominira diskursom o Evropi – kao i nedavni porast populizma i nacionalizma, bilo bi političko samoubistvo za bilo kog političara ili stranku da se zalaže za uvođenje eura - kaže on.
<h2>Šta misle češke kompanije i građani?</h2>
Poznato je da mnoge češke kompanije podržavaju usvajanje eura i da ga mnoge već koriste u transakcijama. Međutim, Martin El kaže da je njihov uticaj na političare u zemlji – čak i u Babišovoj „pro-biznis“ vladi – bio ograničen.
- To je izrazito političko pitanje koje svako može histerično da zloupotrebi – zbog čega se kompanije plaše reakcije javnosti isto koliko i političari - rekao je El.
Manjina među posmatračima vjeruje da će se češke kompanije i građani vremenom prebaciti na euro bez obzira na sve, a da će vlada i centralna banka morati da ih slijede.
Martin El nije uvjeren u to. 
- Ne vidim ovo kao snažnu promjenu. Na primjer, skoro da nema hipotekarnih kredita denominovanih u eurima, što bi mogao biti signal da Česi više vjeruju euru nego kruni - istakao je on.
Posljednji džoker je predsjednik Petr Pavel, koji uživa podršku građana i koji je pozvao naciju da makar počne da razgovara o svojoj obavezi da usvoji euro, u skladu sa uslovima pristupanja EU od prije dvije decenije.
Za sada taj poziv uglavnom ostaje bez odjeka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Češka vlada neće euro - želi da zadrži krunu i gotovinu

Češka opozicija zatražila je smijenjivanje predsjednika donjeg doma parlamenta, lidera radikalnih nacionalista Tomija Okamure.
To su tražili zato što je u novogodišnjem obraćanju Česima 1. januara izvrijeđao predsjednicu Evropske komisije da je pomahnitala, EU da juri ka trećem svjetskom ratu a predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da je na čelu hunte koja krade pare češkim penzionerima da sebi postavi zlatne klozete.
Treći najviši zvaničnik Češke u novogodišnjem obraćanju poručio je da je u Češkoj sada konačno vlada koja zastupa građane koje ne interesuje šta radi sumanuta aktivistkinja Greta ili kako je kazao "isto tako pomahnitala" predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Ne može da se kupuje oružje za novac naših penzionera ili hendikepiranih sugradjana i šalje u apsolutno besmisleni rat. Ne mogu pare naših gradjana da se dijele samo zato što to želi ratna propaganda - &nbsp;poručio je Okamura iako nikakve pare iz budžeta više ne idu za oružje Ukrajini, a Češka je zahvaljujući kompenzacijama od saveznika u NATO i EU zaradila stotine miliona eura na tome što je poklonila Ukrajini stare tenkove i drugo oružje iz magacina spremne da se rashoduje.
Evropsku uniju i Zapad Okamura je optužio da želi da zaradjuje tako što će Češkoj isporučivati neefikasno oružje koje će Rusi uništiti i prije nego što stigne na front, prenosi N1.rs.
- Novac teče na sve strane i svako u tom biznisu nešto štrpne. Zapadne firme i vlade i ukrajinski lopovi oko hunte Zelenskog koji sebi prave klozete od zlata. Neka kradu ali više ne od naših para. Takva zemlja da ne bude u EU - kazao je Okamura.
Lider stranke Sloboda i direktna demokratija (SPD) izrazio je nadu da će Češka sa koalicionom vladom na čelu sa premijerom, tajkunom agro sektora i hemijske industrije Andrejom Babišom, izaći iz kako je kazao "briselog voza koji vodi direktno u treći svetski rat".
- Ako nam posle rata dodju ukrajinski veterani koji su navikli da bez razmišljanja ubijaju to bi bila sledeća katastrofa kakvu proživljavaju svakodnevno gradjani zapadnih zemalja zato što imaju pseudoliberalne vlade. Ne vidim nijedan razlog zašto za tuđe ratove i kolonijalizam treba mi da plaćamo - &nbsp;kazao je Okamura.
Češka opozicija žestoko je danas kritikovala Okamurino novogodišnje obraćanje i zatražila je od vlade i Babiša da se ograde od tako primitivnog vređanja, posebno napadnute zemlje koja je u ratu i logično je da će u njoj pored demokratski izabranog rukovodstva glas imati i armija.
- Babiš može da se pretvara da je prozapadni premijer koji pomaže Ukrajini. Ali u zamjenu za imunitet pred krivičnim gonjenjem omogućio je da se na čelo Poslaničkog doma instalira takva kreatura kao što je Tomio Okamura. Njegove izjave koje zavrijeđuju osudu odgovornost su cijele vlade i nažalost sramota su za celu Češku - &nbsp;poručio je bivši ministar unutrašnjih poslova Vit Rakušan.
Predsjednik Senata češkog parlamenta Miloš Vistrčil rekao je da je cijelo obraćanje puno uvreda, laži bez vodjenja računa o bezbjednosti Češke.
Obraćanje je osudio i predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk koji je naglasio da su Ukrajinci neizmjerno zahvalni za svu pomoć koju im Česi od početka agresije Rusije na Ukrajinu pružaju i da smatra da Okamurine reči nisu ni stav vlade ni Čeha.
- Uvjeren sam da će najoštriju ocijenu Okamurinim rečima dati upravo sami Česi i naravno istorija u kojoj teško da će ostati pomen njegovog imena. A sigurno ćemo još saznati da li je bio korisni idiot (Kremlja) ili agent ruske službe FSB - &nbsp;poručio je Stefančuk na društvenim mrežama.
Na izborima 3. i 4. oktobra Okamurina SPD izgubila je čak polovinu poslanika iz prethodnog saziva a ostalo joj je tvrdo radikalno nacionalističko jezgro i svega 7,78 odsto glasova, iako je računala na dvocifren rezultat.
SPD je međutim, važan koalicioni partner u vladi populističke Akcije nezadovoljnih gradjana (ANO), jer Babišova stranka nije osvojila očekivani broj glasova da sama sastavi većinsku ili efikasnu manjinsku vladu.
Okamura je za ulazak svoje SPD, a za sebe funkciju šefa donjeg doma parlamenta morao da se odrekne svih obećanja biračima kao što je prestanak podrške Ukrajini, deportovanje ukrajinskih izbjeglica, referendum o izlasku Češke iz EU i NATO, obećanje jeftinog gasa iz Rusije.
Veliki gnijev tvrdog biračkog jezgra i bunt protiv Okamure i rukovodstva na društvenim mrežama izazvala je krajem decembra izjava novog ministra odbrane koga je postavila SPD da je Rusija agresor i da će Češka nastaviti da koordinira isporuke artiljerijske municije Ukrajini.
Za to inače ne idu sredstva iz češkog budžeta već municiju iz trećih zemalja, pa i Srbije, plaćaju razvijene zapadne zemlje iz incijative Municija za Ukrajinu.
Okamura je odmah zabranio ministru da primi poziv da poseti Ukrajinu i da daje izjave medijima a prema ocenama analitičara i novogodišnjem obraćanjem, koje nema nikakav uticaj na korake Babiša i vlade, Okamura nastoji da umiri svoje birače da ih nije izdao.
Prema ocijenama analitičara bilo kakve ograde premijera od Okamurinih ispada ili smijenjivanje mogu da se očekuju tek posle glasanja o povjerenju vladi 13. januara i nakon što parlament bude glasao o tome da li će Babišu i Okamuri ukinuti imunitet i predati ih krivičnom gonjenju.
Babiša čeka kraj suđenja za mahinacije sa dva miliona eura dotacija iz evropske kase za farmu i konferencijski centar "Rodino gnezdo", a Okamuru krivično gonjenje i sušenje za zločin iz mržnje zbog serije rasističkih ksenofobnih plakata u predizbornoj kampanji protiv stranaca i Roma.

Češka: Opozicija traži smjenu predsjednika parlamenta zbog vrijeđanja Fon der Lajen i Zelenskog

Novi češki premijer Andrej Babiš danas je u izjavi za domaće medije kritikovao Evropsku uniju što još nije dogovoren mir u Ukrajini, a istovremeno je odbio da se Češka angažuje jer smatra da je ona „suviše mala i mora da misli na svoje građane“.
- Tu temu je imala vlada (Petra) Fijale četiri godine, a mi to u programu nemamo jer na to nemamo uticaj. Ako bi funkcionisala Višegradska grupa, možda bi nešto mogao da dogovara Viktor Orban, koji ima vanserijski dobre odnose sa Trampom. Mi takve ambicije nemamo- kazao je Babiš za list Denjik o nastojanjima da se završi rat u Ukrajini.
Babiš je rekao da je na posljednjem samitu EU u Briselu od francuskog predsjednika Emanuela Makrona dobio odgovor da EU radi sve što je u njenoj moći da se rat završi i dogovori mir, a da je on sam na tom samitu tražio da bude primirje na Badnje veče i da se rat završi do 24. februara.
- Neka to veliki lideri nekako već konačno srede jer tamo svakog mjeseca umire pedeset hiljada vojnika. Potpuno je jasno da će, kada se rat završi, Rusija kao agresor morati da plaća reparacije. Ali to se radi kada se rat završi- rekao je Babiš u intervjuu.
Babiš je u intervjuu odbio prvu verziju posljednjeg mirovnog plana koji su u decembru dogovarale SAD i Rusija, po kojoj bi Rusiji pripale teritorije Ukrajine koje nije u stanju da osvoji oružjem, a uslovi bi u stvari značili kapitulaciju Ukrajine.
- Taj plan je odbijen. Pregovara se o drugoj verziji. Ali moramo da budemo realni: ako neko tvrdi da ćemo pobijediti Rusiju, eksperti kažu: ‘Ne!’- &nbsp;rekao je Babiš.

Česki premijer kritikovao EU zbog Ukrajine

Češki predsjednik Petr Pavel danas je proglasio milijardera i lidera populističke partije ANO Andreja Babiša za premijera, što predstavlja ključni korak u formiranju nove vlade nakon pobjede ANO-a na parlamentarnim izborima u oktobru.
Babiš će preuzeti dužnost od snažno proukrajinske administracije centra desnice nakon što njegov kompletan kabinet bude imenovan, što se očekuje naredne sedmice.
Babiš (71) se vraća na vlast nakon četiri godine provedene u opoziciji, tokom kojih se pomjerio sa liberalnog centra ka krajnjoj evropskoj desnici, priključivši se grupi Patriots for Europe u Evropskom parlamentu.
Njegovu vladu činiće i krajnje desna, anti-EU i proruska partija SPD, kao i partija Motoristi za sebe, čija je glavna politička agenda protivljenje klimatskim politikama Evropske unije.
Tokom ceremonije, Pavel je apelovao na Babiša da u aktuelnoj bezbjednosnoj situaciji očuva snažne odnose sa Evropskom unijom i NATO-om.
- Pred nama je rješavanje niza pitanja koja neće biti prijatna za javnost, koja će zahtijevati ne samo viziju, već i hrabrost, zahtijevaće da se ne dovode u pitanje naše veze sa EU i NATO-om, kao i konstruktivan pristup - rekao je Pavel.

Češki predsjednik proglasio milijardera Babiša premijerom

Budući češki premijer, lider populističke ANO, milijarder Andrej Babiš, saopštio je danas da će se da bi izbjegao sukob interesa odreći zauvijek svoje poslovne imperije u agraru, prehrambenoj i hemijskoj industriji - koncerna AGROFERT koji posluje u 20 zemalja širom svijeta.
- Odlučio sam se za korak za koji sam mislio da ga nikad neću učiniti. Riješio sam da se zauvijek odreknem koncerna AGROFERT sa kojim više neću imati nikakve veze - neće biti u mom vlaništvu, neću biti s njim ekonomski povezan, niti ću biti u bilo kakvoj vezi - saopštio je večeras Babiš u video poruci na socijalnim mrežama.
Babišovi pravnici su da riješe sukob interesa kada bi Babiš bio predsjednik vlade koja odlučuje o poljoprivrednoj politici i javnim nabavkama, nacionalnim i evropskim dotacijama odabrali varijantu slijepog trasta po uzoru na pravno rješenje u Kanadi kada će fondom upravljati potpuno nezavisno lice sa kojim nema veze ni bilo koji član Babišove porodice.
- Akcije AGROFERTA mi više nikad niko neće vratiti i to ni kada odem iz politike. Isto tako moja djeca i moja supruga neće imati nikakav uticaj na AGROFERT. Djeci će se vlasništvo vratiti poslije moje smrti - kazao je Babiš.
Da saopšti javnosti kako će riješiti svoj sukob interesa i po češkim i po evropskom zakonima Babiša je natjerao češki predsjednik Petr Pavel jer je odbijao da ga prije toga imenuje za premijera iako je njegova stranka ANO ubjedljivo pobijedila na parlamentarnim izborima 3. i 4. oktobra.
Po Ustavu češki predsjednik ne mora da imenuje za premijera ni lidera pobjedničke partije na izborima, ni lidera eventualne većine u parlamentu već bukvalno koga on lično hoće što je koristio bivši predsjednik Miloš Zeman da održi Babišovu manjinsku vladu.
Tek ako dva puta vlade koje bi šef države imenovao ne dobiju povjerenje parlamenta treći pokušaj da se nađe premijer pripada predsjedniku Poslaničkog doma.
Po češkom zakonu o sukobu interesa, pooštrenom izmjenama nazvanim Leks Babiš, AGROFERT ne bi smio da učestvuje u tenderima za javne nabavke niti da dobija dotacije, a sudovi baš povodom ranijih dotacija za AGROFERT potvrdili su da nije bilo dovoljno to što je Babiš kada je ranije bio premijer od 2017. do 2021. akcije smjestio u običan povjerenički fond.
Predsjednik Pavel insistirao je da Babiš riješi problem sukoba interesa jer bi zbog njega mogle da budu ugrožene i druge evropske dotacije za cijelu Češku, a pravo na to potvrdio mu je i raniji nalaz Ustavnog suda.
Babiš je po ulasku u vlade, još kao ministar finansija 2013. a poslije od 2017. kao premijer učetvorostručio svoje bogatstvo u dobroj mjeri zahvaljujúći javnim nabavkama i dotacijama i obreo se na drugom mjestu Forbsove liste najbogatijih Čeha, dok je njegovo bogatstvo poslije odlaska iz vlade počelo da se topi i završio je na sedmom mjestu Forbsove liste.
U okviru AGROFERTA koji je Babiš, doseljenik iz Slovačke, osnovao 1993. godine posluje više od 250 preduzeća u Češkoj i regionu Srednje Evrope, prvenstveno u Slovačkoj, Njemačkoj i Austriji a svoja predstavništva i poslove ima u više od 20 zemalja svijeta na četiri kontinenta.
Na najnovijoj listi najvrjednijih čeških firmi AGROFERT je na 8. mjestu, a zapošljava oko 40.000 ljudi.
Predsjednik Češke Petr Pavel obećao je da će odmah, čim Babiš javno saopšti kako je riješio sukob interesa imenovati, najvjerovatnije sljedeće nedjelje, Babiša za premijera i cijelu novu vladu.

Budući češki premijer odriče se poslovne imperije

Predsjednik Češke Petr Pavel upozorio je danas na godišnjem sastanku komande Vojske Češke da Rusiju ne interesuje miroljubiva koegzistencija, ali da Evropa ipak mora sa njom da razgovara i rJešava ono što Rusija naziva prvobitnim uzrocima rata u Ukrajini.
- Ono o čemu Rusija govori kao o uslovu za okončanje sukoba, a to je rješavanje glavnih uzroka, neće riješiti nikakvo primirje u Ukrajini. Uzroci će ostati, jer oni su prvenstveno u bezbjednosnim odnosima u Evropi - kazao je češkim generalima Pavel.
Češki predsjednik izrazio je žaljenje što se Zapad ne bavi i tim uzrocima, a u sukobu u Ukrajini, ako se i nazire neko rješenje, ono ide ka nekakvom teškom kompromisu koji će imati posljedice po Evropu.
- Ako sa Rusijom ne budemo razgovarali o bezbjednosti od Sjevernog ledenog okeana do Crnog mora, ako ne budemo razgovarali o obnavljanju sporazuma koji su štitili gradjane Evrope istinski uzroci neće biti eliminisani i možemo da očekujemo da će prije ili kasnije izbiti ponovo sukob - kazao je Pavel.
Češki predsjednik kritikovao je buduću češku vladu bivšeg populističkog premijera Andreja Babiša za to što u prijedlogu programa buduće koalicione vlade sa radikalnim nacionalistima ne pominje uopšte Rusiju kao prijetnju, ali i zbog toga što u programu nema ni pomena odgovornosti prema saveznicima.
- Nema smisla naglašavati da Rusiju ne interesuje miroljubiva koegzistencija, ali ima smisla govoriti to glasno našem društvu. Nedostaje nam percepcija prijetnji, a od toga se odvija sve. Ne samo volja gradjana da prihvate izdatke za odbranu već i političara da djelaju - kazao je Pavel.
Češki predsjednik upozorio je da Češka ne može da se oslanja na to da će NATO funkcionisati bez greške, što je jasno već kada se pogleda kako pojedini saveznici ispunjavaju svoje obaveze.
Petr Pavel naglasio je da ni Evropa ni Češka ne mogu da se pouzdaju samo u SAD da ih odbrane već moraju da računaju prije svega ne sebe same.
Načelnik Generalštaba Vojske Češke general Karel Žehka takođe je danas apelovao da i armija i društvo počnu da uviđaju koliko su prijetnje jake i hitne.
- Sa Rusijom nećemo u ovoj situaciji ići na pivo, sporazum ćemo postići samo sa pozicije sile. A Rusija nije jedina prijetnja. Suočeni smo sa međunarodnim terorizmom, rizicima masovne migracije i sa drugim bezbjednosnim izazovima. Ali glavna prijetnja po bezbjednost je sadašnja ruska politika - kazao je načelnik Generalštaba.
Kao primjer general je naveo upad ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske sredinom septembra ili zaslepljivanje laserima sa ruskih brodova u Baltičkom moru.

Predsjednik Češke: Rusiju ne interesuje mirni suživot, ali moramo da razgovaramo

Obilježavajući godišnjicu Baršunaste revolucije 1989. kojom su okončane decenije komunističke vladavine u bivšoj Čehoslovačkoj, hiljade Čeha i Slovaka danas je izašlo na proteste kako bi upozorili da su demokratske vrijednosti ponovno ugrožene. 17. novembra 1989. čehoslovački komunisti su krenuli na mirni marš u središtu Praga, što je izazvalo odgovor koji je srušio proruski režim nakon četiri decenije diktature.
Ta nenasilna revolucija vratila je demokraciju Čehoslovačkoj koja se četiri godine kasnije, 1993. podijelila na Češku i Slovačku. Obje zemlje kasnije su se pridružile Evropskoj uniji i NATO-u, no mnogi se boje da su prozapadne, demokratske perspektive danas ugrožene.
U Slovačkoj su se hiljade ljudi okupile u glavnom gradu Bratislavi i drugim gradovima na skupovima koje su organizovale opozicione stranke i građanske organizacije, protestujući protiv onoga što smatraju demokratskim nazadovanjem i proruskom politikom premijera Roberta Fica.
- Fico napada nezavisne institucije, kulturu, medije, baš kao što su to činili komunisti- rekao je okupljenima vođa &nbsp;Demokratske stranke Jaroslav Nad, dodavši da ih Fico udaljava od demokratskog svijeta.
Fico na optužbe uzvraća riječima da brani demokratske vrijednosti i nacionalni suverenitet te ispravlja nepravde koje je njemu i saveznicima nanijela prethodna vlada. Fico (61) služi svoj četvrti mandat zahvaljujući podršci krajnje desne Slovačke nacionalne stranke (SNS).
Na češkim izborima održanim 3. i 4. oktobra pobijedila je populistička stranka ANO milijardera i bivšeg premijera Andreja Babiša, koji pokušava formirati vladu sa saveznicima, uključujući krajnje desničarsku stranku skeptičnu prema EU i NATO-u.
Na hiljade ljudi, mašući zastavama Češke, EU-a i Ukrajine, okupilo se na Starogradskom trgu u Pragu u znak protesta protiv Babiša.
Protestanti su takođe kritizirali prijedloge o smanjenju pomoći Ukrajini i preuzimanju veće kontrole nad javnim medijima i financiranjem nevladinih organizacija.&nbsp;

Češka i Slovačka obilježile godišnjicu Plišane revolucije: Kritike na račun Babiša i Fica

Češka centralna banka eksperimentalno je kupila milion USD bitkoina i nekih drugih altcoina, saopštili su njeni predstavnici.
Banka je kupila bitcoine, iako je guvernerka Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagarde u januaru tvrdila da bitkoin nikada neće biti dio rezervi nijedne centralne banke u Evropi, prenosi SEEbiz.
Centralne banke uglavnom kupuju zlato kao rezervnu valutu, ali i malu količinu bitcoina.
Na kripto tržištu se sleglo mnogo neizvjesnosti, posebno nakon 9. oktobra i rekordnog broja likvidacija.&nbsp;
Čini se da je vrhunac bitkoina na oko 125 hiljada američkih dolara u ovom ciklusu već dostignut, dok ether nije premašio ni vrhunac iz prethodnog ciklusa.&nbsp;

Češka centralna banka kupuje bitkoine

Ministar vanjskih poslova Češke Republike Jan Lipavski odlikovao je crnogorskog istoričara i profesora Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Bobana Batrićevića prestižnom "Medaljom za zasluge u diplomatiji" u znak priznanja za izuzetan doprinos unapređenju češko-crnogorskih odnosa.
Kako navode iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na mreži Iks (X), Medalju i prateću diplomu profesoru Batrićeviću uručila je danas na Cetinju, u kutku „Vaclav Havel“, ambasadorka Republike Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova, u prisustvu nekadašnjeg ministra vanjskih poslova te zemlje Tomaša Petričeka.
- Ovim činom odato je priznanje višegodišnjem angažmanu profesora Batrićevića na jačanju kulturnih, naučnih i obrazovnih veza između dvije zemlje - ističu u FCJK.&nbsp;
Kao istaknuti promoter češke kulture u Crnoj Gori i havelovskog nasljeđa, Batrićević je jedan od inicijatora otvaranja kutka „Vaclav Havel“ na Cetinju, uvođenja kurseva češkog jezika i kulture, kao i potpisivanja sporazuma o saradnji između FCJK i više čeških univerziteta.&nbsp;
- Tokom proteklih godina ostvario je bogatu saradnju s brojnim češkim institucijama, uključujući Istorijski institut Češke akademije nauka, Karlov univerzitet u Pragu, Jugočeški univerzitet u Češkim Budjejovicama, Forum 2000, Biblioteka Vaclav Havel u Pragu, Praški institut za bezbjednosne studije, te s istaknutim češkim naučnicima i novinarima poput Františeka Šišteka, Matijaša Zrna, Markete Slavkove, Miloša Zelenke i mnogih drugih - navodi se u objavi.
Medalja za zasluge u diplomatiji je jedno od najprestižnijih priznanja koje dodjeljuje Ministarstvo vanjskih poslova Češke Republike.&nbsp;
- Ovim odlikovanjem se nagrađuju pojedinci i organizacije, kako iz Češke tako i iz inostranstva, za izuzetan doprinos razvoju međunarodnih odnosa, jačanju prijateljskih veza i promociji vrijednosti koje zastupa češka diplomatija - kazali su iz FCJK.
Ustanovljena 2018. godine od Vlade Češke Republike, medalja predstavlja najviše nepredśedničko priznanje u oblasti diplomatije.&nbsp;
- Među dosadašnjim dobitnicima nalaze se ugledna imena svjetske diplomatije kao što su Madelin Olbrajt, Karel Švarcenberg, Tomas Bager, lord Džordž Robertson, Havier Solana, Klaus Kinkel - precizirano je u objavi.
Dodjelom ovog priznanja Bobanu Batrićeviću, kako ističu u FCJK, češka diplomatija još jednom potvrđuje dubinu i trajnost odnosa između Crne Gore i Češke, koji imaju tradiciju dugu više od 180 godina, kao i važnost kulturne i naučne saradnje u očuvanju zajedničkih evropskih vrijednosti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffcjk_me%2Fstatus%2F1981643669636526590%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

MVP Češke odlikovalo Bobana Batrićevića Medaljom za zasluge u diplomatiji

Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva savladala je večeras u Toršavnu selekciju Češke 2:1, u utakmici L grupe kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.
To je drugi veliki trijumf Farskih Ostrva u oktobarskom ciklusu, nakon što su u četvrtak bili ubjedljivi protiv Crne Gore 4:0.
Farani su sa četiri trijumfa došli do trećeg mjesta i imaju samo bod manje od Češke, koja je u zoni plej-ofa.&nbsp;
Češka u posljednjem meču dočekuje Gibraltar (17. novembar), dok Farska Ostrva gostuju Hrvatskoj.
Crnogorska selekcija će u novembru gostovati Gibraltaru (14. novembar), a dočekaće Hrvatsku (17. novembar).
Do velikog trijumfa nad Češkom došli su golovima Hanusa Sorensena u 67. i Martina Agnarsona u 81. minutu.&nbsp;
Strijelac za Češku bio je Adam Karabec u 78. minutu.

Farska ostrva savladala i reprezentaciju Češke

Najviši američki izaslanici koji su se danas sastali sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, pozvali su njegovu vladu da pređe na drugu fazu mirovnog plana za prekid vatre u Gazi, saopštio je kabinet izraelskog premijera.
U saopštenju se navodi da se Netanjahu danas sastao sa izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i savjetnikom Bijele kuće Džaredom Kušnerom, ali nijesu dati detalji razgovora, prenosi AP.
Sjedinjene Američke Države žele da počne druga faza mirovnog sporazuma, koji je postignut u oktobru prošle godine na predlog američkog predsjednika Donalda Trampa, između Izraela i palestinskog militantnog pokreta Hamas.
Ipak se Netanjahu suočava sa pritiskom da sačeka dok Hamas vrati ostatke tijela poslednjih &nbsp;talaca koje još drži u Gazi.

Američki izaslanici pozvali Netanjahua da pređe na drugu fazu prekida vatre u Gazi

Njemačka policija uhapsila je na aerodromu u Berlinu pripadnika terorističke organizacije Hamas koji se sumnjiči da je pripremao napade na jevrejske objekte u Njemačkoj, saopštilo je u subotu državno tužilaštvo u Karlsrueu.
- Državno tužilaštvo je u petak uveče naložilo hapšenje 36-godišnjeg Muhamada S. nakon povratka iz Bejruta. Njemu se pripisuje članstvo u terorističkoj organizaciji Hamas i priprema terorističkih napada na jevrejske objekte u Njemačkoj - saopštilo je Glavno državno tužilaštvo u Karlsrueu, prenose agencije.
Kako se dalje navodi, Muhamad S. je u avgustu, u dogovoru s drugim članom Hamasa koji je već uhapšen, dogovarao napade na jevrejske objekte i u tu svrhu je nabavio 300 komada bojeve municije.
Policija je još prošle godine uhapsila nekoliko pripadnika iste grupe, između ostalog i u Londonu, pod optužbom da su pripremali napade na jevrejske objekte u Njemačkoj i Evropi.
U Njemačkoj je od napada Hamasa na Izrael 2023. i rata u Gazi koji je uslijedio, povećan broj napada na pripadnike jevrejske zajednice.
Situacija je posebno napeta u Berlinu gdje živi veliki broj arapskih Palestinaca. Prema informaciji Organizacije za borbu protiv antisemitizma, u Berlinu se dnevno bilježi sedam napada sa antisemitskom pozadinom.

Na aerodromu u Berlinu uhapšen pripadnik Hamasa

Albanija je tokom prošle godine uvezla više od 374 hiljada tona žitarica, a vodeći izvoznik bila je Srbija.
Količina uvezenih žitarica tokom prošle godine uvećana je za gotovo 40 hiljada tona u odnosu na 2024, i to kao posljedica nedovoljne domaće proizvodnje, prenosi Tanjug.&nbsp;
"Imamo reforme, ali ne i konkretne mjere. Ne postoji finansiranje poljoprivrede. Naša država je podbacila u pogledu subvencija, zbog čega smo u ovakvom stanju - ne proizvodimo, već uvozimo", rekao je stručnjak iz oblasti poljoprivrede Zef Gjeta, javlja albanski A2 CNN.&nbsp;
Prema navodima tog medija, promjene u geografiji spoljne trgovine i smanjenje troškova transporta uticali su da cijena uvezenih žitarica bude niža.&nbsp;
Žitarice sada uglavnom stižu iz Srbije, a ranije su stizale iz Rusije i Rumunije. &nbsp;
"Svuda u svijetu proizvodnja pšenice se subvencioniše. U Srbiji, Kanadi, Francuskoj i drugim zemljama proizvodnja pšenice je subvencionisana. Poljoprivrednik ne može sam da preuzme cio proces", rekao je menadžer u mlinarskoj kompaniji Andi Hadžijmeri.&nbsp;
Albanija ima oko 875 hiljada hektara zemljišta, uključujući oranice, bašte, livade, travnjake, pašnjake i močvare.&nbsp;
Od toga se površina koja sadrži humus i mineralne materije, odnosno poljoprivredno zemljište, procenjuje na gotovo 700 hiljada hektara.&nbsp;
Međutim, iz godine u godinu, površina zasejana pšenicom, kukuruzom, ovsom, ječmom i drugim poljoprivrednim kulturama se smanjuje, dok se površina zapuštenog zemljišta povećava.

Albanija povećava uvoz žitarica

Velika zimska oluja će u narednim danima proširiti obilne snježne padavine i razoran led na veliki dio Sjedinjenih Američkih Država. Veoma niske temperature će samo pogoršati oluju i povećati njenu opasnost, piše CNN.
Očekuje se da će se doseg oluje protezati stotinama kilometara, donoseći višestruke vremenske opasnosti različitim regijama dok se bude razvijala od petka ove sedmice do početka sljedeće sedmice.
Današnja prividna temperatura u Dalasu, koja uzima u obzir vjetar kako bi se odredio "osjećaj" napolju, mogla bi biti 40 stepeni hladnija nego u četvrtak.
Ukupne sniježne padavine od 15 do 30 cm moguće su na širokom području zemlje, od južnih ravnica preko doline Ohio do srednjeg Atlantika i sjeveroistoka, s lokalnim ukupnim padavinama većim od 30 cm.
Nekoliko velikih gradova nalazi se unutar predviđenog snježnog pojasa, a snježne padavine povremeno bi mogle padati brzinom od 2,5 cm ili više na sat.
Hladnoća koja prati oluju vjerovatno će pojačati njene efekte, ubrzavajući nakupljanje snijega i leda na putevima, komplikujući napore čišćenja i izazivajući zabrinutost kod stanovnika koji bi mogli ostati bez grijanja ako nestane struje.
Na mjestima sa značajnim nakupljanjem snijega i leda, problemi sa putovanjem i nestanci struje mogli bi se produžiti do početka sljedeće sedmice.
Najmanje 14 saveznih država i Distrikt Kolumbija proglasili su vanredno stanje zbog olujnog vremena od petka ujutro, a glavne američke avionske kompanije upozorile su putnike na moguće nagle promjene te otkazivanja letova.
Vladina upozorenja i preporuke zbog zimskih oluja, poledice i ekstremne hladnoće objavljeni su od južnog dijela Stjenjaka na istoku do srednjoatlantske obale i Nove Engleske, obuhvaćajući više od 200 miliona Amerikanaca.
Zbog ovih prognoza CNN piše da bi u SAD mogla doći istorijska zimska oluja u narednim danima.

Tag: ceska