Češki premijer Andrej Babiš danas je pružio podršku uvođenju zabrane korišćenja društvenih mreža djeci mlađoj od 15 godina.
Španija, Grčka, Velika Britanija i Francuska razmatraju zauzimanje čvršćeg stava prema korišćenju društvenih mreža, zbog mogućeg negativnog uticaja na djecu.
Australija je u decembru postala prva zemlja koja je zabranila pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina.
- Stručnjaci koje poznajem kažu da je to užasno štetno za djecu. Moramo djecu zaštititi - poručio je Babiš, javlja Rojters.
Potpredsjednik češke Vlade Karel Havliček je danas izjavio da se zabrana ozbiljno razmatra i da bi tokom godine mogao biti predložen zakon o tome.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Babiš pružio podršku uvođenju zabrane korišćenja društvenih mreža djeci mlađoj od 15 godina

Šef češke diplomatije Petr Macinka saopštio je da ako predsjednik te zemlje Petr Pavel, po njegovoj ocjeni, ne prestane da krši Ustav time što odbija da imenuje jednog kontroverznog influensera i političara za ministra zabraniće šefu države da predstavlja Češku u NATO-u.
Nova prijetnja od šefa diplomatije stigla je poslije njegovih noćnih SMS poruka savjetniku šefa države u kojima je predsjedniku prijetio da ako ne imenuje kontroverznog Filipa Tureka za ministra da će protiv njega povesti neviđeno brutalni rat.
- Mislim da bi to trebalo da zna. Može da bude miran ako ja dobijem Tureka na ministarstvu životne sredine. Ako ne, spaliću mostove na takav način da će to ući u udžbenike politikologije kao ekstremni slučaj kohabitacije. Shvatam da predsjednik ne dopušta da ga ucjenjuju ali politika je kompromis. Ili će biti moguće sve ili ništa - napisao je Macinka, lider najmanjeg partnera u vladi, stranke Motoristi sebi predsjednikovom savjetniku.
Pavel je označio poruke kao prijetnje i ucjenjivanje, te poručio da kod njega ne prolazi zastrašivanje i objavio sadržaj SMS poruka, koje je poslije premijer Andrej Babiš označio kao "nesrećne", ali misli da ako je u pitanju prepiska sa savjetnikom da to onda nije ucjena.
- Riječi ministra Macinke su nesrećne. Ja sigurno ne bih tako razgovarao. Mislim da kao prvo treba smiriti strasti na obje strane i početi normalan razgovor - kazao je Babiš.
Macinka je međutim na optužbu da ucjenama i prijetnjama po svaku cijenu nastoji da progura počasnog predsjednika stranke Motoristi sebi na funkciju ministra odbio da su to bile, te rekao da je to bilo samo "političko pregovaranje, jer u politici su legitimni pokušaji da se utiče da druga strana promijeni mišljenje".
- Sjutra idem u Brisel na važne sastanke. Nemam drugu mogućnost nego da generalnom sekretaru NATO Marku Ruteu kažem da smatram da pošto predsjednik izlazi van ustavnog okvira da na predstojećem samitu NATO u julu šef češke delegacije ne treba da bude šef države nego vlade - kazao je Macinka.
Šef diplomatije upozorio je da bez njegovog ministarstva ne može da se sredi akreditacija za samit NATO, premda o tome ko će predstavljati Češku odlučuje vlada i prije svega sam premijer koji je na sebe preuzeo ulogu garanta spoljne politike.
- Ne mogu da dopustim u takvoj situaciji da predsjednik vodi tu delegaciju, da ne daj bože ponovo ne obećava nešto kao avione Ukrajini - kazao je Macinka. Pavel u Kijevu nije ništa obećavao i naglasio je da odlučuje češka Vlada a ne on, ali da bi eventualno armija mogla da proda četiri aviona L 159 Ukrajini za zaštitu od dronova.
Macinka je ponovo odbio jedino pravno rješenje spora oko toga mora li predsjednik automatski da imenuje ministra kojeg mu predloži premijer ili ima izvjestan manevarski prostor u vanrednim situacijama, tvrdeći da je njemu i svima jasno da mora da imenuje svakog koga mu premijer predloži.
Pavel see pozvao, međutim, na analizu stručnjaka za ustavno pravo i član Ustava koji šefu države nalaže da štiti demokratske vrijednosti, te ta analiza navodi da bi pogazio Ustav kada bi imenovao političara ekstremističke prošlosti koga prate skandali sa ksenofobnim, rasističkim komentarima na društvenim mrežama, koji krši češke zakone npr. vožnjom preko 250 kilometara na sat ili ilegalnom gradnjom, kao i neobjašnjenim oporezovanjem prihoda u prošlosti.
Pavel je predložio čim je izbio spor da se zatraži nalaz i tumačenje Ustavnog suda, koji je već jednom kada je prethodni predsjednik Češke bio Miloš Zeman ostavio izvjestan prostor da šef države odbije da imenuje predloženog ministra ukoliko postoje očigledne pravne ili bezbjednosne prepreke.
&nbsp;- Neću da nam se u to miješa aktivistički Ustavni sud - kazao je Macinka o jedinom načinu da se nesuglasice oko tumačenja Ustava riješe tako što bi vlada morala da tuži predsjednika Ustavnom sudu da sud definiše precizno tu nadležnost, dok predsjednik zemlje nema pravo po zakonu na takvu žalbu.
Macinka je i prije ovih noćnih prijetnji javno tvrdio da je možda došlo vrijeme da se preduzmu mjere protiv predsjednika Pavela i da ga "svedu samo na figuru koja polaže vijence, između ostalog i preko drastičnog smanjenja budžeta predsjedničke kancelarije".

Šef diplomatije Češke hoće da zabrani Pavelu da predstavlja tu zemlju u NATO-u

Nova vlada u Pragu želi da promijeni ustav kako bi učvrstila češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i garantovala pravo na korišćenje gotovine, a ne samo kartica. Zašto je dato ovo obećanje i da li će biti ispunjeno?
Nova desničarsko-populistička vlada Andreja Babiša dala je čvrsto obećanje da će obezbediti da Češka Republika nikada ne usvoji euro. Umjesto toga, vlada namjerava da učvrsti češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i da garantuje pravo na korišćenje gotovine, piše Dojče vele.
- Obavezujemo se da naša vlada neće usvojiti euro niti preduzimati bilo kakve korake ka njegovom uvođenju - navodi se u programu politike koji je nova vlada – koalicija Babišove stranke ANO, evroskeptičnih Motorista za sebe i krajnje desničarskog SPD-a – usvojila na svojoj inauguracionoj sjednici kabineta u ponedjeljak.
- Predložićemo parlamentu da se češka kruna ugradi u Ustav Češke Republike – zajedno sa pravom na posjedovanje i korišćenje gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja - dodali su.
<h2>Može li češka vlada da ispuni obećanje?</h2>
To je veliko i – za sada – prazno obećanje.
Babišova vlada ima 108 poslaničkih mjesta u donjem domu. Međutim, promena Ustava zahtijeva većinu od tri petine, što znači najmanje 120 od 200 poslanika u Poslaničkom domu.
Čak i ako bi se ta prepreka savladala, ostaje Senat, gde je prag još viši, jer bi promenu Ustava morali da podrže tri petine svih - prisutnih - senatora kojih ima 81. Za sada je, međutim, samo 15 senatora na liniji vlade.
Istina je da češki predsednik Petr Pavel nema pravo veta na ustavne zakone – on ih samo proglašava. Ipak, parlamentarna aritmetika čini ovo političko obećanje neostvarivim. Pa zašto onda uopšte pokušavati njegovo donošenje?
<h2>Politički gest</h2>
- To je politički gest. To je neizrečena demonstracija otpora prema euru, ili šire gledano prema Evropskoj uniji, koji pruža dio vladajuće koalicije, posebno SPD. Njihovi birači na to reaguju - rekao je Robert Brestan, glavni urednik nezavisnog informativnog portala Hlídací Pes (Nadzornik). 
On je za Dojče vele kazao da vjerovatnoća da je paragraf o češkoj kruni da zauvijek uđe u češki ustav u suštini nul.
- Koalicija nema glasove za to ni u Poslaničkom domu ni u Senatu - kaže Brestan. 
<h2>Simbolika gotovine</h2>
Pravo na korišćenje gotovine u međuvremenu je česta tema populističkih i krajnje desničarskih stranaka širom Evrope. To ima malo veze sa praktičnošću, a mnogo više sa simbolikom: protivljenje je povezano sa nepoverenjem prema državi i njenim institucijama; gotovina se doživljava kao zaštita od nadzora, kontrole ili proizvoljne moći.
U krajnje desnim krugovima široko je rasprostranjen strah od „digitalizacije nametnute odozgo“, koji se često povezuje sa bojaznima od sistema socijalnog kreditiranja ili „digitalnog totalitarizma“.
To se poklapa sa raspoloženjem protiv Evropske unije, izražava otpor prema percipiranoj harmonizaciji koju pokreće Brisel i apeluje na suverenitet i ličnu slobodu.
<h2>Česi već imaju pravo da koriste gotovinu</h2>
Međutim, Robert Brestan ističe da neki predstavnici vlade očigledno imaju ličnu sklonost ka držanju imovine „ispod dušeka“.
- U svojoj imovinskoj karti, na primjer, poslanik Motorista Filip Turek naveo je da drži devet miliona kruna (oko 370.000 eura ili 434.000 dolara) u gotovini. Jindrih Rajhl (poslanik SPD-a) u međuvremenu je rekao da ima šest miliona. To je… čudno - rekao je on.
Brestan je takođe istakao da je pravo na korišćenje gotovine već ugrađeno u češki zakon – Zakon br. 136/2011 o opticaju novčanica i kovanica. Svaki trgovac koji odbije da primi gotovinu već krši zakon, osim ako ne postoje jasne olakšavajuće okolnosti.
Kako navodi, u praksi je često obrnuta situacija – kada prodavnica ne prihvata kartice – i to izaziva nezadovoljstvo javnosti. Česi su digitalna nacija, sa rukama stalno na pametnim telefonima.
<h2>Kakvu ulogu u svemu tome ima euro?</h2>
Češka se formalno obavezala na uvođenje evra kada je pristupila Evropskoj uniji 2004. godine. Međutim, od tada su uzastopne vlade odlagale potencijalni datum uvođenja.
Sa Babišovom vladom, to je sada slaba tačka koja treperi na dalekom horizontu, jedva vidljiva. Češko stanovništvo i dalje je uglavnom neprijateljski raspoloženo prema uvođenju jedinstvene evropske valute.
- (Javno protivljenje uvođenju eura) je duboko ukorenjeno i to pitanje je politički veoma osjetljivo. Strah je povezan sa skepticizmom prema krizi eurozone u prošlosti, osjećajem gubitka suvereniteta i mogućnošću rasta cijena - rekao je za Dojče vele Martin El, glavni analitičar ekonomskog dnevnika Hospodářské noviny.
- S obzirom na tradicionalni češki evroskepticizam – uz bivšeg predsjednika Vaclava Klausa, koji decenijama dominira diskursom o Evropi – kao i nedavni porast populizma i nacionalizma, bilo bi političko samoubistvo za bilo kog političara ili stranku da se zalaže za uvođenje eura - kaže on.
<h2>Šta misle češke kompanije i građani?</h2>
Poznato je da mnoge češke kompanije podržavaju usvajanje eura i da ga mnoge već koriste u transakcijama. Međutim, Martin El kaže da je njihov uticaj na političare u zemlji – čak i u Babišovoj „pro-biznis“ vladi – bio ograničen.
- To je izrazito političko pitanje koje svako može histerično da zloupotrebi – zbog čega se kompanije plaše reakcije javnosti isto koliko i političari - rekao je El.
Manjina među posmatračima vjeruje da će se češke kompanije i građani vremenom prebaciti na euro bez obzira na sve, a da će vlada i centralna banka morati da ih slijede.
Martin El nije uvjeren u to. 
- Ne vidim ovo kao snažnu promjenu. Na primjer, skoro da nema hipotekarnih kredita denominovanih u eurima, što bi mogao biti signal da Česi više vjeruju euru nego kruni - istakao je on.
Posljednji džoker je predsjednik Petr Pavel, koji uživa podršku građana i koji je pozvao naciju da makar počne da razgovara o svojoj obavezi da usvoji euro, u skladu sa uslovima pristupanja EU od prije dvije decenije.
Za sada taj poziv uglavnom ostaje bez odjeka.

1250x600

Češka vlada neće euro - želi da zadrži krunu i gotovinu

Češka opozicija zatražila je smijenjivanje predsjednika donjeg doma parlamenta, lidera radikalnih nacionalista Tomija Okamure.
To su tražili zato što je u novogodišnjem obraćanju Česima 1. januara izvrijeđao predsjednicu Evropske komisije da je pomahnitala, EU da juri ka trećem svjetskom ratu a predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da je na čelu hunte koja krade pare češkim penzionerima da sebi postavi zlatne klozete.
Treći najviši zvaničnik Češke u novogodišnjem obraćanju poručio je da je u Češkoj sada konačno vlada koja zastupa građane koje ne interesuje šta radi sumanuta aktivistkinja Greta ili kako je kazao "isto tako pomahnitala" predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Ne može da se kupuje oružje za novac naših penzionera ili hendikepiranih sugradjana i šalje u apsolutno besmisleni rat. Ne mogu pare naših gradjana da se dijele samo zato što to želi ratna propaganda - &nbsp;poručio je Okamura iako nikakve pare iz budžeta više ne idu za oružje Ukrajini, a Češka je zahvaljujući kompenzacijama od saveznika u NATO i EU zaradila stotine miliona eura na tome što je poklonila Ukrajini stare tenkove i drugo oružje iz magacina spremne da se rashoduje.
Evropsku uniju i Zapad Okamura je optužio da želi da zaradjuje tako što će Češkoj isporučivati neefikasno oružje koje će Rusi uništiti i prije nego što stigne na front, prenosi N1.rs.
- Novac teče na sve strane i svako u tom biznisu nešto štrpne. Zapadne firme i vlade i ukrajinski lopovi oko hunte Zelenskog koji sebi prave klozete od zlata. Neka kradu ali više ne od naših para. Takva zemlja da ne bude u EU - kazao je Okamura.
Lider stranke Sloboda i direktna demokratija (SPD) izrazio je nadu da će Češka sa koalicionom vladom na čelu sa premijerom, tajkunom agro sektora i hemijske industrije Andrejom Babišom, izaći iz kako je kazao "briselog voza koji vodi direktno u treći svetski rat".
- Ako nam posle rata dodju ukrajinski veterani koji su navikli da bez razmišljanja ubijaju to bi bila sledeća katastrofa kakvu proživljavaju svakodnevno gradjani zapadnih zemalja zato što imaju pseudoliberalne vlade. Ne vidim nijedan razlog zašto za tuđe ratove i kolonijalizam treba mi da plaćamo - &nbsp;kazao je Okamura.
Češka opozicija žestoko je danas kritikovala Okamurino novogodišnje obraćanje i zatražila je od vlade i Babiša da se ograde od tako primitivnog vređanja, posebno napadnute zemlje koja je u ratu i logično je da će u njoj pored demokratski izabranog rukovodstva glas imati i armija.
- Babiš može da se pretvara da je prozapadni premijer koji pomaže Ukrajini. Ali u zamjenu za imunitet pred krivičnim gonjenjem omogućio je da se na čelo Poslaničkog doma instalira takva kreatura kao što je Tomio Okamura. Njegove izjave koje zavrijeđuju osudu odgovornost su cijele vlade i nažalost sramota su za celu Češku - &nbsp;poručio je bivši ministar unutrašnjih poslova Vit Rakušan.
Predsjednik Senata češkog parlamenta Miloš Vistrčil rekao je da je cijelo obraćanje puno uvreda, laži bez vodjenja računa o bezbjednosti Češke.
Obraćanje je osudio i predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk koji je naglasio da su Ukrajinci neizmjerno zahvalni za svu pomoć koju im Česi od početka agresije Rusije na Ukrajinu pružaju i da smatra da Okamurine reči nisu ni stav vlade ni Čeha.
- Uvjeren sam da će najoštriju ocijenu Okamurinim rečima dati upravo sami Česi i naravno istorija u kojoj teško da će ostati pomen njegovog imena. A sigurno ćemo još saznati da li je bio korisni idiot (Kremlja) ili agent ruske službe FSB - &nbsp;poručio je Stefančuk na društvenim mrežama.
Na izborima 3. i 4. oktobra Okamurina SPD izgubila je čak polovinu poslanika iz prethodnog saziva a ostalo joj je tvrdo radikalno nacionalističko jezgro i svega 7,78 odsto glasova, iako je računala na dvocifren rezultat.
SPD je međutim, važan koalicioni partner u vladi populističke Akcije nezadovoljnih gradjana (ANO), jer Babišova stranka nije osvojila očekivani broj glasova da sama sastavi većinsku ili efikasnu manjinsku vladu.
Okamura je za ulazak svoje SPD, a za sebe funkciju šefa donjeg doma parlamenta morao da se odrekne svih obećanja biračima kao što je prestanak podrške Ukrajini, deportovanje ukrajinskih izbjeglica, referendum o izlasku Češke iz EU i NATO, obećanje jeftinog gasa iz Rusije.
Veliki gnijev tvrdog biračkog jezgra i bunt protiv Okamure i rukovodstva na društvenim mrežama izazvala je krajem decembra izjava novog ministra odbrane koga je postavila SPD da je Rusija agresor i da će Češka nastaviti da koordinira isporuke artiljerijske municije Ukrajini.
Za to inače ne idu sredstva iz češkog budžeta već municiju iz trećih zemalja, pa i Srbije, plaćaju razvijene zapadne zemlje iz incijative Municija za Ukrajinu.
Okamura je odmah zabranio ministru da primi poziv da poseti Ukrajinu i da daje izjave medijima a prema ocenama analitičara i novogodišnjem obraćanjem, koje nema nikakav uticaj na korake Babiša i vlade, Okamura nastoji da umiri svoje birače da ih nije izdao.
Prema ocijenama analitičara bilo kakve ograde premijera od Okamurinih ispada ili smijenjivanje mogu da se očekuju tek posle glasanja o povjerenju vladi 13. januara i nakon što parlament bude glasao o tome da li će Babišu i Okamuri ukinuti imunitet i predati ih krivičnom gonjenju.
Babiša čeka kraj suđenja za mahinacije sa dva miliona eura dotacija iz evropske kase za farmu i konferencijski centar "Rodino gnezdo", a Okamuru krivično gonjenje i sušenje za zločin iz mržnje zbog serije rasističkih ksenofobnih plakata u predizbornoj kampanji protiv stranaca i Roma.

Češka: Opozicija traži smjenu predsjednika parlamenta zbog vrijeđanja Fon der Lajen i Zelenskog

Novi češki premijer Andrej Babiš danas je u izjavi za domaće medije kritikovao Evropsku uniju što još nije dogovoren mir u Ukrajini, a istovremeno je odbio da se Češka angažuje jer smatra da je ona „suviše mala i mora da misli na svoje građane“.
- Tu temu je imala vlada (Petra) Fijale četiri godine, a mi to u programu nemamo jer na to nemamo uticaj. Ako bi funkcionisala Višegradska grupa, možda bi nešto mogao da dogovara Viktor Orban, koji ima vanserijski dobre odnose sa Trampom. Mi takve ambicije nemamo- kazao je Babiš za list Denjik o nastojanjima da se završi rat u Ukrajini.
Babiš je rekao da je na posljednjem samitu EU u Briselu od francuskog predsjednika Emanuela Makrona dobio odgovor da EU radi sve što je u njenoj moći da se rat završi i dogovori mir, a da je on sam na tom samitu tražio da bude primirje na Badnje veče i da se rat završi do 24. februara.
- Neka to veliki lideri nekako već konačno srede jer tamo svakog mjeseca umire pedeset hiljada vojnika. Potpuno je jasno da će, kada se rat završi, Rusija kao agresor morati da plaća reparacije. Ali to se radi kada se rat završi- rekao je Babiš u intervjuu.
Babiš je u intervjuu odbio prvu verziju posljednjeg mirovnog plana koji su u decembru dogovarale SAD i Rusija, po kojoj bi Rusiji pripale teritorije Ukrajine koje nije u stanju da osvoji oružjem, a uslovi bi u stvari značili kapitulaciju Ukrajine.
- Taj plan je odbijen. Pregovara se o drugoj verziji. Ali moramo da budemo realni: ako neko tvrdi da ćemo pobijediti Rusiju, eksperti kažu: ‘Ne!’- &nbsp;rekao je Babiš.

Česki premijer kritikovao EU zbog Ukrajine

Češki predsjednik Petr Pavel danas je proglasio milijardera i lidera populističke partije ANO Andreja Babiša za premijera, što predstavlja ključni korak u formiranju nove vlade nakon pobjede ANO-a na parlamentarnim izborima u oktobru.
Babiš će preuzeti dužnost od snažno proukrajinske administracije centra desnice nakon što njegov kompletan kabinet bude imenovan, što se očekuje naredne sedmice.
Babiš (71) se vraća na vlast nakon četiri godine provedene u opoziciji, tokom kojih se pomjerio sa liberalnog centra ka krajnjoj evropskoj desnici, priključivši se grupi Patriots for Europe u Evropskom parlamentu.
Njegovu vladu činiće i krajnje desna, anti-EU i proruska partija SPD, kao i partija Motoristi za sebe, čija je glavna politička agenda protivljenje klimatskim politikama Evropske unije.
Tokom ceremonije, Pavel je apelovao na Babiša da u aktuelnoj bezbjednosnoj situaciji očuva snažne odnose sa Evropskom unijom i NATO-om.
- Pred nama je rješavanje niza pitanja koja neće biti prijatna za javnost, koja će zahtijevati ne samo viziju, već i hrabrost, zahtijevaće da se ne dovode u pitanje naše veze sa EU i NATO-om, kao i konstruktivan pristup - rekao je Pavel.

Češki predsjednik proglasio milijardera Babiša premijerom

Budući češki premijer, lider populističke ANO, milijarder Andrej Babiš, saopštio je danas da će se da bi izbjegao sukob interesa odreći zauvijek svoje poslovne imperije u agraru, prehrambenoj i hemijskoj industriji - koncerna AGROFERT koji posluje u 20 zemalja širom svijeta.
- Odlučio sam se za korak za koji sam mislio da ga nikad neću učiniti. Riješio sam da se zauvijek odreknem koncerna AGROFERT sa kojim više neću imati nikakve veze - neće biti u mom vlaništvu, neću biti s njim ekonomski povezan, niti ću biti u bilo kakvoj vezi - saopštio je večeras Babiš u video poruci na socijalnim mrežama.
Babišovi pravnici su da riješe sukob interesa kada bi Babiš bio predsjednik vlade koja odlučuje o poljoprivrednoj politici i javnim nabavkama, nacionalnim i evropskim dotacijama odabrali varijantu slijepog trasta po uzoru na pravno rješenje u Kanadi kada će fondom upravljati potpuno nezavisno lice sa kojim nema veze ni bilo koji član Babišove porodice.
- Akcije AGROFERTA mi više nikad niko neće vratiti i to ni kada odem iz politike. Isto tako moja djeca i moja supruga neće imati nikakav uticaj na AGROFERT. Djeci će se vlasništvo vratiti poslije moje smrti - kazao je Babiš.
Da saopšti javnosti kako će riješiti svoj sukob interesa i po češkim i po evropskom zakonima Babiša je natjerao češki predsjednik Petr Pavel jer je odbijao da ga prije toga imenuje za premijera iako je njegova stranka ANO ubjedljivo pobijedila na parlamentarnim izborima 3. i 4. oktobra.
Po Ustavu češki predsjednik ne mora da imenuje za premijera ni lidera pobjedničke partije na izborima, ni lidera eventualne većine u parlamentu već bukvalno koga on lično hoće što je koristio bivši predsjednik Miloš Zeman da održi Babišovu manjinsku vladu.
Tek ako dva puta vlade koje bi šef države imenovao ne dobiju povjerenje parlamenta treći pokušaj da se nađe premijer pripada predsjedniku Poslaničkog doma.
Po češkom zakonu o sukobu interesa, pooštrenom izmjenama nazvanim Leks Babiš, AGROFERT ne bi smio da učestvuje u tenderima za javne nabavke niti da dobija dotacije, a sudovi baš povodom ranijih dotacija za AGROFERT potvrdili su da nije bilo dovoljno to što je Babiš kada je ranije bio premijer od 2017. do 2021. akcije smjestio u običan povjerenički fond.
Predsjednik Pavel insistirao je da Babiš riješi problem sukoba interesa jer bi zbog njega mogle da budu ugrožene i druge evropske dotacije za cijelu Češku, a pravo na to potvrdio mu je i raniji nalaz Ustavnog suda.
Babiš je po ulasku u vlade, još kao ministar finansija 2013. a poslije od 2017. kao premijer učetvorostručio svoje bogatstvo u dobroj mjeri zahvaljujúći javnim nabavkama i dotacijama i obreo se na drugom mjestu Forbsove liste najbogatijih Čeha, dok je njegovo bogatstvo poslije odlaska iz vlade počelo da se topi i završio je na sedmom mjestu Forbsove liste.
U okviru AGROFERTA koji je Babiš, doseljenik iz Slovačke, osnovao 1993. godine posluje više od 250 preduzeća u Češkoj i regionu Srednje Evrope, prvenstveno u Slovačkoj, Njemačkoj i Austriji a svoja predstavništva i poslove ima u više od 20 zemalja svijeta na četiri kontinenta.
Na najnovijoj listi najvrjednijih čeških firmi AGROFERT je na 8. mjestu, a zapošljava oko 40.000 ljudi.
Predsjednik Češke Petr Pavel obećao je da će odmah, čim Babiš javno saopšti kako je riješio sukob interesa imenovati, najvjerovatnije sljedeće nedjelje, Babiša za premijera i cijelu novu vladu.

Budući češki premijer odriče se poslovne imperije

Predsjednik Češke Petr Pavel upozorio je danas na godišnjem sastanku komande Vojske Češke da Rusiju ne interesuje miroljubiva koegzistencija, ali da Evropa ipak mora sa njom da razgovara i rJešava ono što Rusija naziva prvobitnim uzrocima rata u Ukrajini.
- Ono o čemu Rusija govori kao o uslovu za okončanje sukoba, a to je rješavanje glavnih uzroka, neće riješiti nikakvo primirje u Ukrajini. Uzroci će ostati, jer oni su prvenstveno u bezbjednosnim odnosima u Evropi - kazao je češkim generalima Pavel.
Češki predsjednik izrazio je žaljenje što se Zapad ne bavi i tim uzrocima, a u sukobu u Ukrajini, ako se i nazire neko rješenje, ono ide ka nekakvom teškom kompromisu koji će imati posljedice po Evropu.
- Ako sa Rusijom ne budemo razgovarali o bezbjednosti od Sjevernog ledenog okeana do Crnog mora, ako ne budemo razgovarali o obnavljanju sporazuma koji su štitili gradjane Evrope istinski uzroci neće biti eliminisani i možemo da očekujemo da će prije ili kasnije izbiti ponovo sukob - kazao je Pavel.
Češki predsjednik kritikovao je buduću češku vladu bivšeg populističkog premijera Andreja Babiša za to što u prijedlogu programa buduće koalicione vlade sa radikalnim nacionalistima ne pominje uopšte Rusiju kao prijetnju, ali i zbog toga što u programu nema ni pomena odgovornosti prema saveznicima.
- Nema smisla naglašavati da Rusiju ne interesuje miroljubiva koegzistencija, ali ima smisla govoriti to glasno našem društvu. Nedostaje nam percepcija prijetnji, a od toga se odvija sve. Ne samo volja gradjana da prihvate izdatke za odbranu već i političara da djelaju - kazao je Pavel.
Češki predsjednik upozorio je da Češka ne može da se oslanja na to da će NATO funkcionisati bez greške, što je jasno već kada se pogleda kako pojedini saveznici ispunjavaju svoje obaveze.
Petr Pavel naglasio je da ni Evropa ni Češka ne mogu da se pouzdaju samo u SAD da ih odbrane već moraju da računaju prije svega ne sebe same.
Načelnik Generalštaba Vojske Češke general Karel Žehka takođe je danas apelovao da i armija i društvo počnu da uviđaju koliko su prijetnje jake i hitne.
- Sa Rusijom nećemo u ovoj situaciji ići na pivo, sporazum ćemo postići samo sa pozicije sile. A Rusija nije jedina prijetnja. Suočeni smo sa međunarodnim terorizmom, rizicima masovne migracije i sa drugim bezbjednosnim izazovima. Ali glavna prijetnja po bezbjednost je sadašnja ruska politika - kazao je načelnik Generalštaba.
Kao primjer general je naveo upad ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske sredinom septembra ili zaslepljivanje laserima sa ruskih brodova u Baltičkom moru.

Predsjednik Češke: Rusiju ne interesuje mirni suživot, ali moramo da razgovaramo

Obilježavajući godišnjicu Baršunaste revolucije 1989. kojom su okončane decenije komunističke vladavine u bivšoj Čehoslovačkoj, hiljade Čeha i Slovaka danas je izašlo na proteste kako bi upozorili da su demokratske vrijednosti ponovno ugrožene. 17. novembra 1989. čehoslovački komunisti su krenuli na mirni marš u središtu Praga, što je izazvalo odgovor koji je srušio proruski režim nakon četiri decenije diktature.
Ta nenasilna revolucija vratila je demokraciju Čehoslovačkoj koja se četiri godine kasnije, 1993. podijelila na Češku i Slovačku. Obje zemlje kasnije su se pridružile Evropskoj uniji i NATO-u, no mnogi se boje da su prozapadne, demokratske perspektive danas ugrožene.
U Slovačkoj su se hiljade ljudi okupile u glavnom gradu Bratislavi i drugim gradovima na skupovima koje su organizovale opozicione stranke i građanske organizacije, protestujući protiv onoga što smatraju demokratskim nazadovanjem i proruskom politikom premijera Roberta Fica.
- Fico napada nezavisne institucije, kulturu, medije, baš kao što su to činili komunisti- rekao je okupljenima vođa &nbsp;Demokratske stranke Jaroslav Nad, dodavši da ih Fico udaljava od demokratskog svijeta.
Fico na optužbe uzvraća riječima da brani demokratske vrijednosti i nacionalni suverenitet te ispravlja nepravde koje je njemu i saveznicima nanijela prethodna vlada. Fico (61) služi svoj četvrti mandat zahvaljujući podršci krajnje desne Slovačke nacionalne stranke (SNS).
Na češkim izborima održanim 3. i 4. oktobra pobijedila je populistička stranka ANO milijardera i bivšeg premijera Andreja Babiša, koji pokušava formirati vladu sa saveznicima, uključujući krajnje desničarsku stranku skeptičnu prema EU i NATO-u.
Na hiljade ljudi, mašući zastavama Češke, EU-a i Ukrajine, okupilo se na Starogradskom trgu u Pragu u znak protesta protiv Babiša.
Protestanti su takođe kritizirali prijedloge o smanjenju pomoći Ukrajini i preuzimanju veće kontrole nad javnim medijima i financiranjem nevladinih organizacija.&nbsp;

Češka i Slovačka obilježile godišnjicu Plišane revolucije: Kritike na račun Babiša i Fica

Češka centralna banka eksperimentalno je kupila milion USD bitkoina i nekih drugih altcoina, saopštili su njeni predstavnici.
Banka je kupila bitcoine, iako je guvernerka Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagarde u januaru tvrdila da bitkoin nikada neće biti dio rezervi nijedne centralne banke u Evropi, prenosi SEEbiz.
Centralne banke uglavnom kupuju zlato kao rezervnu valutu, ali i malu količinu bitcoina.
Na kripto tržištu se sleglo mnogo neizvjesnosti, posebno nakon 9. oktobra i rekordnog broja likvidacija.&nbsp;
Čini se da je vrhunac bitkoina na oko 125 hiljada američkih dolara u ovom ciklusu već dostignut, dok ether nije premašio ni vrhunac iz prethodnog ciklusa.&nbsp;

Češka centralna banka kupuje bitkoine

Banke su dobile preporuku da ograniče nove kupovine i smanje postojeće pozicije, javlja Bloomberg koji se poziva na anonimne upućene izvore.
Očekuje se da će kineske banke pratiti smjernice regulatora kako bi smanjile rizik i izbjegle potencijalne gubitke u slučaju velikih tržišnih oscilacija, prenosi Tanjug.
Zvaničnici naglašavaju da se radi o smanjenju tržišnog rizika, a ne o političkom potezu ili gubitku povjerenja u američku ekonomiju. Tržišta su reagovala blago, pošto su kamatne stope na američke obveznice porasle, dok je dolar oslabio u odnosu na glavne valute.
Kina trenutno drži oko 298 milijardi USD obveznica u dolarima, ali je ukupno držanje američkih obveznica palo tokom posljednje decenije – sa vrhunca od preko 1,1 bilion USD 2013. godine na 683 milijarde u novembru prošle godine.
Globalni investitori postaju sve oprezniji prema američkom dugu zbog neizvjesnosti oko fiskalne politike i ranijih izjava predsjednika Donalda Trumpa o dolaru i carinama.
Analitičari takođe ističu da je posljednjih godina došlo do diverzifikacije stranih ulaganja, pa zemlje i investitori, pored američkog dolara, traže alternativne opcije koje nude stabilan prinos uz niži rizik.

Kina savjetuje banke da izbjegavaju američke obveznice

Danas se širom svijeta obilježava Dan bezbjednog interneta (Safer Internet Day), međunarodna inicijativa posvećena promociji sigurnijeg, odgovornijeg i kvalitetnijeg korišćenja interneta, sa posebnim fokusom na djecu i mlade.
Iako digitalno okruženje nudi brojne mogućnosti za učenje, komunikaciju i razvoj, dostupni podaci ukazuju na ozbiljne rizike i izazove koji zahtijevaju sistemski odgovor kroz edukaciju i saradnju svih relevantnih društvenih aktera.
Prema istraživanjima o digitalnim navikama djece u Crnoj Gori, čak 91 odsto djece uzrasta od 9 do 17 godina koristi internet, dok ga 87 odsto koristi svakodnevno. Profil na društvenim mrežama ima 72 odsto djece, pri čemu dio njih javno dijeli lične podatke. Trećina djece navodi da ne zna kako da promijeni postavke privatnosti ili zaštiti svoje podatke na mreži, dok je 38 odsto izjavilo da je tokom prethodne godine imalo najmanje jedno neprijatno iskustvo na internetu, poput uznemiravanja, neželjenog sadržaja ili poruka. Dodatno zabrinjava podatak da se oko polovine djece ne osjeća sigurno u online okruženju.
Slični trendovi bilježe se i na globalnom nivou, gdje se mladi korisnici interneta sve češće suočavaju sa cyberbullyingom, neprimjerenim sadržajima i zloupotrebom ličnih podataka. Ovi pokazatelji jasno ukazuju na potrebu za snažnijim i koordinisanim pristupom koji uključuje obrazovni sistem, razvoj digitalne pismenosti, ali i aktivniju ulogu roditelja, nastavnika i institucija.
Statistika potvrđuje da intenzivno korišćenje interneta nije praćeno adekvatnim znanjem o digitalnoj bezbjednosti, što dodatno povećava ranjivost djece u online prostoru. Nedovoljna informisanost o rizicima i zaštitnim mehanizmima, kao i ograničena podrška odraslih, čine djecu posebno izloženom potencijalnim zloupotrebama.
Dan bezbjednog interneta predstavlja važnu priliku da se ukaže na prisutne rizike, promovišu konkretne mjere zaštite djece u digitalnom okruženju, te unaprijedi edukacija mladih, roditelja i nastavnika o odgovornom i bezbjednom korišćenju savremenih tehnologija.

Dan bezbjednog interneta: Djeca u Crnoj Gori sve prisutnija online, ali nedovoljno zaštićena

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara", prenosi Mond.
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da će se pregovori o Grenlandu održati "u narednih nekoliko mjeseci", kako bi se postigao dogovor o nekoj vrsti rješenja.
On je u razgovoru sa novinarima u Jermeniji izjavio da SAD treba da "dobiju neku korist" od ulaganja u bezbjednost Arktika.
Vens je ponovo kritikovao Dansku, čija je autonomna teritorija Grenland, da "nije dovoljno investirala u bezbjednost Arktika", prenosi Guardian.
- Grenland je veoma važan za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da neki od naših saveznika nisu dovoljno ulagali u bezbjednost Arktik - &nbsp;naveo je američki potpresjednik.
Dodao je da ako SAD treba da se angažuju i daju novac za ulaganja u region, trebalo bi i da "imaju neku korist od toga".

Tag: ceska