Češka opozicija zatražila je smijenjivanje predsjednika donjeg doma parlamenta, lidera radikalnih nacionalista Tomija Okamure.
To su tražili zato što je u novogodišnjem obraćanju Česima 1. januara izvrijeđao predsjednicu Evropske komisije da je pomahnitala, EU da juri ka trećem svjetskom ratu a predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da je na čelu hunte koja krade pare češkim penzionerima da sebi postavi zlatne klozete.
Treći najviši zvaničnik Češke u novogodišnjem obraćanju poručio je da je u Češkoj sada konačno vlada koja zastupa građane koje ne interesuje šta radi sumanuta aktivistkinja Greta ili kako je kazao "isto tako pomahnitala" predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Ne može da se kupuje oružje za novac naših penzionera ili hendikepiranih sugradjana i šalje u apsolutno besmisleni rat. Ne mogu pare naših gradjana da se dijele samo zato što to želi ratna propaganda - &nbsp;poručio je Okamura iako nikakve pare iz budžeta više ne idu za oružje Ukrajini, a Češka je zahvaljujući kompenzacijama od saveznika u NATO i EU zaradila stotine miliona eura na tome što je poklonila Ukrajini stare tenkove i drugo oružje iz magacina spremne da se rashoduje.
Evropsku uniju i Zapad Okamura je optužio da želi da zaradjuje tako što će Češkoj isporučivati neefikasno oružje koje će Rusi uništiti i prije nego što stigne na front, prenosi N1.rs.
- Novac teče na sve strane i svako u tom biznisu nešto štrpne. Zapadne firme i vlade i ukrajinski lopovi oko hunte Zelenskog koji sebi prave klozete od zlata. Neka kradu ali više ne od naših para. Takva zemlja da ne bude u EU - kazao je Okamura.
Lider stranke Sloboda i direktna demokratija (SPD) izrazio je nadu da će Češka sa koalicionom vladom na čelu sa premijerom, tajkunom agro sektora i hemijske industrije Andrejom Babišom, izaći iz kako je kazao "briselog voza koji vodi direktno u treći svetski rat".
- Ako nam posle rata dodju ukrajinski veterani koji su navikli da bez razmišljanja ubijaju to bi bila sledeća katastrofa kakvu proživljavaju svakodnevno gradjani zapadnih zemalja zato što imaju pseudoliberalne vlade. Ne vidim nijedan razlog zašto za tuđe ratove i kolonijalizam treba mi da plaćamo - &nbsp;kazao je Okamura.
Češka opozicija žestoko je danas kritikovala Okamurino novogodišnje obraćanje i zatražila je od vlade i Babiša da se ograde od tako primitivnog vređanja, posebno napadnute zemlje koja je u ratu i logično je da će u njoj pored demokratski izabranog rukovodstva glas imati i armija.
- Babiš može da se pretvara da je prozapadni premijer koji pomaže Ukrajini. Ali u zamjenu za imunitet pred krivičnim gonjenjem omogućio je da se na čelo Poslaničkog doma instalira takva kreatura kao što je Tomio Okamura. Njegove izjave koje zavrijeđuju osudu odgovornost su cijele vlade i nažalost sramota su za celu Češku - &nbsp;poručio je bivši ministar unutrašnjih poslova Vit Rakušan.
Predsjednik Senata češkog parlamenta Miloš Vistrčil rekao je da je cijelo obraćanje puno uvreda, laži bez vodjenja računa o bezbjednosti Češke.
Obraćanje je osudio i predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk koji je naglasio da su Ukrajinci neizmjerno zahvalni za svu pomoć koju im Česi od početka agresije Rusije na Ukrajinu pružaju i da smatra da Okamurine reči nisu ni stav vlade ni Čeha.
- Uvjeren sam da će najoštriju ocijenu Okamurinim rečima dati upravo sami Česi i naravno istorija u kojoj teško da će ostati pomen njegovog imena. A sigurno ćemo još saznati da li je bio korisni idiot (Kremlja) ili agent ruske službe FSB - &nbsp;poručio je Stefančuk na društvenim mrežama.
Na izborima 3. i 4. oktobra Okamurina SPD izgubila je čak polovinu poslanika iz prethodnog saziva a ostalo joj je tvrdo radikalno nacionalističko jezgro i svega 7,78 odsto glasova, iako je računala na dvocifren rezultat.
SPD je međutim, važan koalicioni partner u vladi populističke Akcije nezadovoljnih gradjana (ANO), jer Babišova stranka nije osvojila očekivani broj glasova da sama sastavi većinsku ili efikasnu manjinsku vladu.
Okamura je za ulazak svoje SPD, a za sebe funkciju šefa donjeg doma parlamenta morao da se odrekne svih obećanja biračima kao što je prestanak podrške Ukrajini, deportovanje ukrajinskih izbjeglica, referendum o izlasku Češke iz EU i NATO, obećanje jeftinog gasa iz Rusije.
Veliki gnijev tvrdog biračkog jezgra i bunt protiv Okamure i rukovodstva na društvenim mrežama izazvala je krajem decembra izjava novog ministra odbrane koga je postavila SPD da je Rusija agresor i da će Češka nastaviti da koordinira isporuke artiljerijske municije Ukrajini.
Za to inače ne idu sredstva iz češkog budžeta već municiju iz trećih zemalja, pa i Srbije, plaćaju razvijene zapadne zemlje iz incijative Municija za Ukrajinu.
Okamura je odmah zabranio ministru da primi poziv da poseti Ukrajinu i da daje izjave medijima a prema ocenama analitičara i novogodišnjem obraćanjem, koje nema nikakav uticaj na korake Babiša i vlade, Okamura nastoji da umiri svoje birače da ih nije izdao.
Prema ocijenama analitičara bilo kakve ograde premijera od Okamurinih ispada ili smijenjivanje mogu da se očekuju tek posle glasanja o povjerenju vladi 13. januara i nakon što parlament bude glasao o tome da li će Babišu i Okamuri ukinuti imunitet i predati ih krivičnom gonjenju.
Babiša čeka kraj suđenja za mahinacije sa dva miliona eura dotacija iz evropske kase za farmu i konferencijski centar "Rodino gnezdo", a Okamuru krivično gonjenje i sušenje za zločin iz mržnje zbog serije rasističkih ksenofobnih plakata u predizbornoj kampanji protiv stranaca i Roma.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Češka: Opozicija traži smjenu predsjednika parlamenta zbog vrijeđanja Fon der Lajen i Zelenskog

Novi češki premijer Andrej Babiš danas je u izjavi za domaće medije kritikovao Evropsku uniju što još nije dogovoren mir u Ukrajini, a istovremeno je odbio da se Češka angažuje jer smatra da je ona „suviše mala i mora da misli na svoje građane“.
- Tu temu je imala vlada (Petra) Fijale četiri godine, a mi to u programu nemamo jer na to nemamo uticaj. Ako bi funkcionisala Višegradska grupa, možda bi nešto mogao da dogovara Viktor Orban, koji ima vanserijski dobre odnose sa Trampom. Mi takve ambicije nemamo- kazao je Babiš za list Denjik o nastojanjima da se završi rat u Ukrajini.
Babiš je rekao da je na posljednjem samitu EU u Briselu od francuskog predsjednika Emanuela Makrona dobio odgovor da EU radi sve što je u njenoj moći da se rat završi i dogovori mir, a da je on sam na tom samitu tražio da bude primirje na Badnje veče i da se rat završi do 24. februara.
- Neka to veliki lideri nekako već konačno srede jer tamo svakog mjeseca umire pedeset hiljada vojnika. Potpuno je jasno da će, kada se rat završi, Rusija kao agresor morati da plaća reparacije. Ali to se radi kada se rat završi- rekao je Babiš u intervjuu.
Babiš je u intervjuu odbio prvu verziju posljednjeg mirovnog plana koji su u decembru dogovarale SAD i Rusija, po kojoj bi Rusiji pripale teritorije Ukrajine koje nije u stanju da osvoji oružjem, a uslovi bi u stvari značili kapitulaciju Ukrajine.
- Taj plan je odbijen. Pregovara se o drugoj verziji. Ali moramo da budemo realni: ako neko tvrdi da ćemo pobijediti Rusiju, eksperti kažu: ‘Ne!’- &nbsp;rekao je Babiš.

Česki premijer kritikovao EU zbog Ukrajine

Češki predsjednik Petr Pavel danas je proglasio milijardera i lidera populističke partije ANO Andreja Babiša za premijera, što predstavlja ključni korak u formiranju nove vlade nakon pobjede ANO-a na parlamentarnim izborima u oktobru.
Babiš će preuzeti dužnost od snažno proukrajinske administracije centra desnice nakon što njegov kompletan kabinet bude imenovan, što se očekuje naredne sedmice.
Babiš (71) se vraća na vlast nakon četiri godine provedene u opoziciji, tokom kojih se pomjerio sa liberalnog centra ka krajnjoj evropskoj desnici, priključivši se grupi Patriots for Europe u Evropskom parlamentu.
Njegovu vladu činiće i krajnje desna, anti-EU i proruska partija SPD, kao i partija Motoristi za sebe, čija je glavna politička agenda protivljenje klimatskim politikama Evropske unije.
Tokom ceremonije, Pavel je apelovao na Babiša da u aktuelnoj bezbjednosnoj situaciji očuva snažne odnose sa Evropskom unijom i NATO-om.
- Pred nama je rješavanje niza pitanja koja neće biti prijatna za javnost, koja će zahtijevati ne samo viziju, već i hrabrost, zahtijevaće da se ne dovode u pitanje naše veze sa EU i NATO-om, kao i konstruktivan pristup - rekao je Pavel.

Češki predsjednik proglasio milijardera Babiša premijerom

Budući češki premijer, lider populističke ANO, milijarder Andrej Babiš, saopštio je danas da će se da bi izbjegao sukob interesa odreći zauvijek svoje poslovne imperije u agraru, prehrambenoj i hemijskoj industriji - koncerna AGROFERT koji posluje u 20 zemalja širom svijeta.
- Odlučio sam se za korak za koji sam mislio da ga nikad neću učiniti. Riješio sam da se zauvijek odreknem koncerna AGROFERT sa kojim više neću imati nikakve veze - neće biti u mom vlaništvu, neću biti s njim ekonomski povezan, niti ću biti u bilo kakvoj vezi - saopštio je večeras Babiš u video poruci na socijalnim mrežama.
Babišovi pravnici su da riješe sukob interesa kada bi Babiš bio predsjednik vlade koja odlučuje o poljoprivrednoj politici i javnim nabavkama, nacionalnim i evropskim dotacijama odabrali varijantu slijepog trasta po uzoru na pravno rješenje u Kanadi kada će fondom upravljati potpuno nezavisno lice sa kojim nema veze ni bilo koji član Babišove porodice.
- Akcije AGROFERTA mi više nikad niko neće vratiti i to ni kada odem iz politike. Isto tako moja djeca i moja supruga neće imati nikakav uticaj na AGROFERT. Djeci će se vlasništvo vratiti poslije moje smrti - kazao je Babiš.
Da saopšti javnosti kako će riješiti svoj sukob interesa i po češkim i po evropskom zakonima Babiša je natjerao češki predsjednik Petr Pavel jer je odbijao da ga prije toga imenuje za premijera iako je njegova stranka ANO ubjedljivo pobijedila na parlamentarnim izborima 3. i 4. oktobra.
Po Ustavu češki predsjednik ne mora da imenuje za premijera ni lidera pobjedničke partije na izborima, ni lidera eventualne većine u parlamentu već bukvalno koga on lično hoće što je koristio bivši predsjednik Miloš Zeman da održi Babišovu manjinsku vladu.
Tek ako dva puta vlade koje bi šef države imenovao ne dobiju povjerenje parlamenta treći pokušaj da se nađe premijer pripada predsjedniku Poslaničkog doma.
Po češkom zakonu o sukobu interesa, pooštrenom izmjenama nazvanim Leks Babiš, AGROFERT ne bi smio da učestvuje u tenderima za javne nabavke niti da dobija dotacije, a sudovi baš povodom ranijih dotacija za AGROFERT potvrdili su da nije bilo dovoljno to što je Babiš kada je ranije bio premijer od 2017. do 2021. akcije smjestio u običan povjerenički fond.
Predsjednik Pavel insistirao je da Babiš riješi problem sukoba interesa jer bi zbog njega mogle da budu ugrožene i druge evropske dotacije za cijelu Češku, a pravo na to potvrdio mu je i raniji nalaz Ustavnog suda.
Babiš je po ulasku u vlade, još kao ministar finansija 2013. a poslije od 2017. kao premijer učetvorostručio svoje bogatstvo u dobroj mjeri zahvaljujúći javnim nabavkama i dotacijama i obreo se na drugom mjestu Forbsove liste najbogatijih Čeha, dok je njegovo bogatstvo poslije odlaska iz vlade počelo da se topi i završio je na sedmom mjestu Forbsove liste.
U okviru AGROFERTA koji je Babiš, doseljenik iz Slovačke, osnovao 1993. godine posluje više od 250 preduzeća u Češkoj i regionu Srednje Evrope, prvenstveno u Slovačkoj, Njemačkoj i Austriji a svoja predstavništva i poslove ima u više od 20 zemalja svijeta na četiri kontinenta.
Na najnovijoj listi najvrjednijih čeških firmi AGROFERT je na 8. mjestu, a zapošljava oko 40.000 ljudi.
Predsjednik Češke Petr Pavel obećao je da će odmah, čim Babiš javno saopšti kako je riješio sukob interesa imenovati, najvjerovatnije sljedeće nedjelje, Babiša za premijera i cijelu novu vladu.

1250x600

Budući češki premijer odriče se poslovne imperije

Predsjednik Češke Petr Pavel upozorio je danas na godišnjem sastanku komande Vojske Češke da Rusiju ne interesuje miroljubiva koegzistencija, ali da Evropa ipak mora sa njom da razgovara i rJešava ono što Rusija naziva prvobitnim uzrocima rata u Ukrajini.
- Ono o čemu Rusija govori kao o uslovu za okončanje sukoba, a to je rješavanje glavnih uzroka, neće riješiti nikakvo primirje u Ukrajini. Uzroci će ostati, jer oni su prvenstveno u bezbjednosnim odnosima u Evropi - kazao je češkim generalima Pavel.
Češki predsjednik izrazio je žaljenje što se Zapad ne bavi i tim uzrocima, a u sukobu u Ukrajini, ako se i nazire neko rješenje, ono ide ka nekakvom teškom kompromisu koji će imati posljedice po Evropu.
- Ako sa Rusijom ne budemo razgovarali o bezbjednosti od Sjevernog ledenog okeana do Crnog mora, ako ne budemo razgovarali o obnavljanju sporazuma koji su štitili gradjane Evrope istinski uzroci neće biti eliminisani i možemo da očekujemo da će prije ili kasnije izbiti ponovo sukob - kazao je Pavel.
Češki predsjednik kritikovao je buduću češku vladu bivšeg populističkog premijera Andreja Babiša za to što u prijedlogu programa buduće koalicione vlade sa radikalnim nacionalistima ne pominje uopšte Rusiju kao prijetnju, ali i zbog toga što u programu nema ni pomena odgovornosti prema saveznicima.
- Nema smisla naglašavati da Rusiju ne interesuje miroljubiva koegzistencija, ali ima smisla govoriti to glasno našem društvu. Nedostaje nam percepcija prijetnji, a od toga se odvija sve. Ne samo volja gradjana da prihvate izdatke za odbranu već i političara da djelaju - kazao je Pavel.
Češki predsjednik upozorio je da Češka ne može da se oslanja na to da će NATO funkcionisati bez greške, što je jasno već kada se pogleda kako pojedini saveznici ispunjavaju svoje obaveze.
Petr Pavel naglasio je da ni Evropa ni Češka ne mogu da se pouzdaju samo u SAD da ih odbrane već moraju da računaju prije svega ne sebe same.
Načelnik Generalštaba Vojske Češke general Karel Žehka takođe je danas apelovao da i armija i društvo počnu da uviđaju koliko su prijetnje jake i hitne.
- Sa Rusijom nećemo u ovoj situaciji ići na pivo, sporazum ćemo postići samo sa pozicije sile. A Rusija nije jedina prijetnja. Suočeni smo sa međunarodnim terorizmom, rizicima masovne migracije i sa drugim bezbjednosnim izazovima. Ali glavna prijetnja po bezbjednost je sadašnja ruska politika - kazao je načelnik Generalštaba.
Kao primjer general je naveo upad ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske sredinom septembra ili zaslepljivanje laserima sa ruskih brodova u Baltičkom moru.

Predsjednik Češke: Rusiju ne interesuje mirni suživot, ali moramo da razgovaramo

Obilježavajući godišnjicu Baršunaste revolucije 1989. kojom su okončane decenije komunističke vladavine u bivšoj Čehoslovačkoj, hiljade Čeha i Slovaka danas je izašlo na proteste kako bi upozorili da su demokratske vrijednosti ponovno ugrožene. 17. novembra 1989. čehoslovački komunisti su krenuli na mirni marš u središtu Praga, što je izazvalo odgovor koji je srušio proruski režim nakon četiri decenije diktature.
Ta nenasilna revolucija vratila je demokraciju Čehoslovačkoj koja se četiri godine kasnije, 1993. podijelila na Češku i Slovačku. Obje zemlje kasnije su se pridružile Evropskoj uniji i NATO-u, no mnogi se boje da su prozapadne, demokratske perspektive danas ugrožene.
U Slovačkoj su se hiljade ljudi okupile u glavnom gradu Bratislavi i drugim gradovima na skupovima koje su organizovale opozicione stranke i građanske organizacije, protestujući protiv onoga što smatraju demokratskim nazadovanjem i proruskom politikom premijera Roberta Fica.
- Fico napada nezavisne institucije, kulturu, medije, baš kao što su to činili komunisti- rekao je okupljenima vođa &nbsp;Demokratske stranke Jaroslav Nad, dodavši da ih Fico udaljava od demokratskog svijeta.
Fico na optužbe uzvraća riječima da brani demokratske vrijednosti i nacionalni suverenitet te ispravlja nepravde koje je njemu i saveznicima nanijela prethodna vlada. Fico (61) služi svoj četvrti mandat zahvaljujući podršci krajnje desne Slovačke nacionalne stranke (SNS).
Na češkim izborima održanim 3. i 4. oktobra pobijedila je populistička stranka ANO milijardera i bivšeg premijera Andreja Babiša, koji pokušava formirati vladu sa saveznicima, uključujući krajnje desničarsku stranku skeptičnu prema EU i NATO-u.
Na hiljade ljudi, mašući zastavama Češke, EU-a i Ukrajine, okupilo se na Starogradskom trgu u Pragu u znak protesta protiv Babiša.
Protestanti su takođe kritizirali prijedloge o smanjenju pomoći Ukrajini i preuzimanju veće kontrole nad javnim medijima i financiranjem nevladinih organizacija.&nbsp;

Češka i Slovačka obilježile godišnjicu Plišane revolucije: Kritike na račun Babiša i Fica

Češka centralna banka eksperimentalno je kupila milion USD bitkoina i nekih drugih altcoina, saopštili su njeni predstavnici.
Banka je kupila bitcoine, iako je guvernerka Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagarde u januaru tvrdila da bitkoin nikada neće biti dio rezervi nijedne centralne banke u Evropi, prenosi SEEbiz.
Centralne banke uglavnom kupuju zlato kao rezervnu valutu, ali i malu količinu bitcoina.
Na kripto tržištu se sleglo mnogo neizvjesnosti, posebno nakon 9. oktobra i rekordnog broja likvidacija.&nbsp;
Čini se da je vrhunac bitkoina na oko 125 hiljada američkih dolara u ovom ciklusu već dostignut, dok ether nije premašio ni vrhunac iz prethodnog ciklusa.&nbsp;

Češka centralna banka kupuje bitkoine

Ministar vanjskih poslova Češke Republike Jan Lipavski odlikovao je crnogorskog istoričara i profesora Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Bobana Batrićevića prestižnom "Medaljom za zasluge u diplomatiji" u znak priznanja za izuzetan doprinos unapređenju češko-crnogorskih odnosa.
Kako navode iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na mreži Iks (X), Medalju i prateću diplomu profesoru Batrićeviću uručila je danas na Cetinju, u kutku „Vaclav Havel“, ambasadorka Republike Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova, u prisustvu nekadašnjeg ministra vanjskih poslova te zemlje Tomaša Petričeka.
- Ovim činom odato je priznanje višegodišnjem angažmanu profesora Batrićevića na jačanju kulturnih, naučnih i obrazovnih veza između dvije zemlje - ističu u FCJK.&nbsp;
Kao istaknuti promoter češke kulture u Crnoj Gori i havelovskog nasljeđa, Batrićević je jedan od inicijatora otvaranja kutka „Vaclav Havel“ na Cetinju, uvođenja kurseva češkog jezika i kulture, kao i potpisivanja sporazuma o saradnji između FCJK i više čeških univerziteta.&nbsp;
- Tokom proteklih godina ostvario je bogatu saradnju s brojnim češkim institucijama, uključujući Istorijski institut Češke akademije nauka, Karlov univerzitet u Pragu, Jugočeški univerzitet u Češkim Budjejovicama, Forum 2000, Biblioteka Vaclav Havel u Pragu, Praški institut za bezbjednosne studije, te s istaknutim češkim naučnicima i novinarima poput Františeka Šišteka, Matijaša Zrna, Markete Slavkove, Miloša Zelenke i mnogih drugih - navodi se u objavi.
Medalja za zasluge u diplomatiji je jedno od najprestižnijih priznanja koje dodjeljuje Ministarstvo vanjskih poslova Češke Republike.&nbsp;
- Ovim odlikovanjem se nagrađuju pojedinci i organizacije, kako iz Češke tako i iz inostranstva, za izuzetan doprinos razvoju međunarodnih odnosa, jačanju prijateljskih veza i promociji vrijednosti koje zastupa češka diplomatija - kazali su iz FCJK.
Ustanovljena 2018. godine od Vlade Češke Republike, medalja predstavlja najviše nepredśedničko priznanje u oblasti diplomatije.&nbsp;
- Među dosadašnjim dobitnicima nalaze se ugledna imena svjetske diplomatije kao što su Madelin Olbrajt, Karel Švarcenberg, Tomas Bager, lord Džordž Robertson, Havier Solana, Klaus Kinkel - precizirano je u objavi.
Dodjelom ovog priznanja Bobanu Batrićeviću, kako ističu u FCJK, češka diplomatija još jednom potvrđuje dubinu i trajnost odnosa između Crne Gore i Češke, koji imaju tradiciju dugu više od 180 godina, kao i važnost kulturne i naučne saradnje u očuvanju zajedničkih evropskih vrijednosti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffcjk_me%2Fstatus%2F1981643669636526590%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

MVP Češke odlikovalo Bobana Batrićevića Medaljom za zasluge u diplomatiji

Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva savladala je večeras u Toršavnu selekciju Češke 2:1, u utakmici L grupe kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.
To je drugi veliki trijumf Farskih Ostrva u oktobarskom ciklusu, nakon što su u četvrtak bili ubjedljivi protiv Crne Gore 4:0.
Farani su sa četiri trijumfa došli do trećeg mjesta i imaju samo bod manje od Češke, koja je u zoni plej-ofa.&nbsp;
Češka u posljednjem meču dočekuje Gibraltar (17. novembar), dok Farska Ostrva gostuju Hrvatskoj.
Crnogorska selekcija će u novembru gostovati Gibraltaru (14. novembar), a dočekaće Hrvatsku (17. novembar).
Do velikog trijumfa nad Češkom došli su golovima Hanusa Sorensena u 67. i Martina Agnarsona u 81. minutu.&nbsp;
Strijelac za Češku bio je Adam Karabec u 78. minutu.

Farska ostrva savladala i reprezentaciju Češke

Desničarski populista Andrej Babiš i njegova stranka ANO ostvarili su ubjedljivu pobjedu na ključnim parlamentarnim izborima u Češkoj, pokazuju preliminarni rezultati. Stranka ANO osvojila je više od 35 odsto glasova, dok je vladajuća koalicija Spolu premijera Petra Fiale dobila oko 23 odsto.
Babiš, bivši premijer i milijarder iz sektora poljoprivrede, pridobio je podršku birača obećanjima o jeftinijoj energiji, većim penzijama i stavljanju interesa Češke ispred interesa Ukrajine. Njegov populistički stil često se upoređuje sa stilom Donalda Trampa u Sjedinjenim Američkim Državama.
Uprkos pobjedi, Babiš vjerovatno neće imati većinu u parlamentu, pa će mu biti potrebna podrška drugih stranaka kako bi formirao vladu. Među mogućim partnerima su stranka Motoristi za sebe i krajnje desničarska SPD, što je izazvalo zabrinutost analitičara i političkih protivnika zbog mogućeg radikalizovanja vlasti.
Evropa pomno prati ove izbore. Babiš je ranije prijetio ukidanjem inicijative za slanje municije Ukrajini, osporavanjem planova NATO-a za povećanje vojnih izdataka i sukobom sa Evropskom komisijom oko Zelenog plana.&nbsp;
Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavski upozorio je da bi povratak Babiša na vlast mogao Češku gurnuti ka marginama Evrope, slično kao što se dogodilo s Mađarskom Viktora Orbana ili Slovačkom Roberta Fica.
Babiš je bio premijer od 2017. do 2021. godine, a na predsjedničkim izborima 2023. izgubio je od generala Petra Pavla. U Briselu je poznat i po dugotrajnom pravnom slučaju u kojem je optužen da je prevario Evropsku uniju za oko dba miliona eura, kako bi njegova poljoprivredna kompanija Agrofert primila subvencije namijenjene srednjim preduzećima. Babiš tvrdi da je slučaj politički motivisan.
Predsjednik Petr Pavel najavio je da će u nedjelju razgovarati sa svim strankama koje su ušle u parlament, kako bi dogovorio formiranje nove vlade.

Prijetio ukidanjem pomoći za Ukrajinu, osporavao NATO planove, smetao mu i Zeleni plan: Što znači Babiševa pobjeda?

Napad na Venecuelu i zarobljavanje predsjednika Nikolasa Madura otvorili su novo poglavlje u međunarodnim odnosima, u kojem će glavnu riječ voditi velike sile, ocijenila je za Televiziju E novinarka Biljana Jovićević, koja decenijama prati američku političku scenu.
Ona navodi da je u ovom trenutku nemoguće precizno predvidjeti dalji razvoj situacije, posebno zbog izostanka konkretnih reakcija zapadnih zemalja, među kojima su i one koje bi se, prema proklamovanim strateškim ciljevima spoljne politike Donald Tramp, i same mogle naći na udaru Sjedinjenih Američkih Država.
<h2>Temelj novog svjetskog poretka?</h2>
Akcija u Venecueli mjesecima ranije predstavljana je kao dio procesa suđenja za šverc narkotika, u kojem je Maduro bio optužen za narkoterorizam. Međutim, potvrdu da se iza svega krije pokušaj kontrole nad naftom najbogatije zemlje svijeta, dao je sam Tramp na jučerašnjoj konferenciji za medije.
Iako je intervencija u Karakasu suprotna međunarodnom pravu i poveljama Ujedinjene nacije, adekvatna reakcija međunarodne zajednice izostala je.
– Problem je u tome što ćute ključni demokratski akteri međunarodne zajednice, jer je ovo uradio njihov saveznik. Istovremeno se i sami plaše reperkusija, a neki od njih su potencijalne naredne mete. Na to ukazuju, osim generalnog sekretara UN Antonija Gutereša, čija je institucija postala gotovo irelevantna, i države koje su i same sprovodile slične poteze ili su ćutale kada su to činili njihovi saveznici – Rusija prilikom invazije na Ukrajinu 2014. i 2022. godine, Kina koja se širi u Južnom kineskom moru i vreba Tajvan, kao i Brazil, čiji je predsjednik Lula saveznik Rusije i nikada nije eksplicitno osudio invaziju na Ukrajinu. Između otvaranja prostora da i same mogu činiti isto i bezrezervne podrške saveznicima, odlučili su se za ovo prvo – kazala je Jovićević.
Na konferenciji za medije u Mar-a-Lagu američki predsjednik nije pominjao međunarodno pravo, ali je bio izričit da je akcija sprovedena u skladu sa američkim zakonima.
– S druge strane, pogazio je i unutrašnje norme SAD-a. Iako je priprema napada predstavljena kao borba protiv narko-kartela, koji su proglašeni terorističkim organizacijama kako bi se zaobišla potreba saglasnosti Kongresa, prema tumačenju gotovo svih pravnih stručnjaka predsjednik je bio dužan da o ovome obavijesti Kongres. To nije učinio, odnosno informacije koje su dostavljene nijesu bile tačne – ističe Jovićević.
Prema njenim riječima, akcija u Venecueli mogla bi predstavljati tek početak niza sličnih intervencija, koje bi, pod izgovorom ostvarivanja strateških interesa SAD-a, mogle biti usmjerene i ka zemljama koje su vojni i ekonomski saveznici Vašingtona.
– Sjedinjene Američke Države imenovale su specijalnog izaslanika za Grenland, čiji je zadatak da ubijedi vlasti da Grenland ustupe SAD-u, uz otvorene prijetnje da se od toga neće odustati. Ne treba zaboraviti ni izjavu američkog predsjednika da želi da Kanada postane 51. savezna država. Nakon ovoga, niko u okruženju ne može se osjećati sigurnim. Da li će NATO ili saveznički odnosi to spriječiti, u ovom trenutku je veoma teško procijeniti – objašnjava Jovićević.
Podsjeća i na novu američku strategiju bezbjednosti, objavljenu neposredno pred Novu godinu.
– U dokumentu od 34 strane fokus gotovo da nije bio na klasičnim protivnicima, Kini i Rusiji, već na podrivanju Evropske unije i saveznika. Upravo tu treba tražiti razloge, kako neki analitičari kažu, mlakih i beskičmenih reakcija evropskih i zapadnih država na ono što je američki predsjednik uradio – navodi Jovićević.
Intervencijom u Venecueli, zaključuje ona, Donald Tramp otvorio je novo poglavlje u organizaciji globalnog poretka.
– Velike sile bi, ukoliko se ovakav trend nastavi, imale odriješene ruke da ruše vlasti i preuzimaju teritorije gdje god procijene da je to u njihovom interesu. Posebno zabrinjava činjenica da su evropske i druge zapadne države nespremne i nemoćne da adekvatno reaguju zbog zavisnosti od američkih bezbjednosnih garancija – istakla je Jovićević.
Da li će intervencije poput ove u Venecueli postati uobičajena praksa i prema drugim državama, pokazaće naredni potezi američke i venecuelanske administracije. Osim najava da SAD žele da učestvuju u upravljanju zemljom u budućnosti, još uvijek nije jasno da li će doći do promjene režima ili će Tramp pokušati da pronađe saveznike unutar Madurove administracije. Prema prvim informacijama iz Karakasa, Venecuela za sada nema namjeru da prihvati američke uslove.

Jovićević: Napad na Venecuelu pokazuje da veliki igrači preuzimaju glavnu riječ

Vlada Jemena, koja ima podršku Saudijske Arabije, optužila je danas separatiste sa juga, koje podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati, da su odsjekli lučki grad Aden i upozorila da će „preduzeti sve neophodne mjere“ nakon što su u subotu povratili teritoriju od njih na istoku.
Separatisti su negirali da su ograničili kretanje u Aden, ali optužbe vlade pokazuju da neprijateljstvo između strana i dalje traje, uprkos prijedlozima za dijalog koji su podstakli nadu u pregovaračko rješenje krize.
Sukob između vlade i Južnog tranzicionog savjeta od ranog prošlog mjeseca izazvao je veliki spor među zalivskim silama i razbio koaliciju koja se bori protiv snaga Huta.
Huti, koji imaju podršku Irana, zauzeli su glavni grad Sanu u 2014. godini, a zemlje Zaliva su naredne godine intervenisale u podršku međunarodno priznatoj vladi, dijeleći Jemen na suprotstavljene zone kontrole.

Vlada Jemena optužuje separatiste za ograničenja u Adenu

Tivatski gradski park narednih dana biće zatvoren za posjetioce.&nbsp;
Kako je saopšteno iz tamošnjeg Komunalnog, razlog su najavljene vremenske nepogode.
- Zbog izuzetno nepovoljnih meteorološkh prilika obavještavamo građane da će Veliki gradski park iz sigurnosnih razloga biti zatvoren za prolaznike i posjetioce do poboljšanja meteo situacije - naglasili su iz tog preduzeća.

Tivat: Zbog najavljenih nepogoda, gradski park zatvoren za posjetioce

Priroda ponovo pokazuje svoju surovu stranu na Adi Bojani.
Jaki udari južnog vjetra, praćeni višemetarskim talasima, tokom jučerasnjeg i današnjeg dana direktno su ugrozili smještajne kapacitete HTP „Ulcinjska rivijera".
Voda je prodrla do same linije bungalova, a pješčana plaža, koja je nekada služila kao prirodna barijera, gotovo je nestala pod naletima mora. ​Fotografije sa terena prikazuju sablasne prizore: talasi zapljuskuju temelje apartmana, dok su terase i prilazi objektima prekriveni pijeskom.
Iz uprave „Ulcinjske rivijere" upozoravaju da su temelji pojedinih kućica ozbiljno ugroženi potkopavanjem, što može dovesti do trajnih oštećenja. ​Problem je dodatno usložen činjenicom da zaštitne vještačke dine, koje su se ranijih godina pokazale kao djelimično rješenje, ove sezone nisu postavljene na vrijeme ili nisu izdržale silinu prvih ozbiljnijih oluja. ​
Ovo nije prvi put da se Ada Bojana bori za opstanak. Decenijama unazad, kombinacija prirodne erozije i ljudskog faktora (smanjen dotok pijeska iz rijeke Bojane) dovodi do drastičnog povlačenja obale.
Prije pet godina dogodio se jedan od najtežih udara, kada su talasi potpuno uništili kultni restoran „Maestral" i nekoliko apartmana. Nakon toga je ​uz pomoć Vojske Crne Gore i preporuka eksperata iz Italije, počelo je postavljanje privremenih pješčanih dina.
Ove mjere su tokom 2022. godine uspjele da sačuvaju objekte, ali su mještani i stručnjaci tada upozoravali da su to samo "flasteri" na dubokoj rani. Prema podacima HTP „Ulcinjska rivijera", Ada je u posljednjih pola vijeka izgubila oko 10% svoje teritorije. ​
Dok se nižu kratkoročni projekti, poput postavljanja napera (zaštitnih brana) na ušću, Ada Bojana nastavlja da se smanjuje.
Stručnjaci ističu da je jedino trajno rješenje revitalizacija plaže kroz ozbiljne infrastrukturne projekte koji zahtijevaju milionska ulaganja i međudržavnu saradnju sa Albanijom. ​Do tada, radnici „Ulcinjske rivijere" i lokalne službe ostaju u stanju pripravnosti, nemoćni pred snagom juga koja svakim novim talasom briše dio jednog od najljepših turističkih simbola Crne Gore.

Ada Bojana: Jugo i talasi ugrožavaju objekte HTP "Ulcinjska rivijera"

U 10 sati počela je sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koju je juče hitno zakazao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Zvaničan povod za sastanak na najvišem nivou nije saopšten, mada se može pretpostaviti da bi tema mogao da bude i hapšenje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.
Sjedinjene Američke Države (SAD) juče su u napadu na Venecuelu zarobile predsjednika te države Nikolasa Madura i njegovu suprugu Silviju Flores, zbog optužbi za uvoz kokaina u SAD i trgovinu drogom. Oni se nalaze u Metropolitanskom pritvorskom centru u Bruklinu, gdje čekaju pojavljivanje pred sudom.
O hapšenju Madura juče su se izjašnjavali brojni svjetski zvaničnici, dok je Vučić prilikom posjete kasarni „Vasa Čarapić“ u Beogradu samo kratko rekao:
„Nadam se da će da se smiri situacija u Južnoj Americi i da će prestati napadi na Venecuelu.“
Potom je hitno zakazao sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost, a da javnosti nije saopšteno šta je tema. Režimski mediji nezvanično su objavili da je sjednica zakazana zbog „nezapamćenih zločina na međunarodnoj političkoj sceni“.
Predsjednik Srbije i drugi državni funkcioneri bili su u odličnim odnosima sa uhapšenim Madurom. Venecuelanski predsjednik se početkom 2025. godine sastao sa predsjednicom Narodne skupštine Srbije Anom Brnabić, koja je doputovala u Karakas. Maduro je tokom razgovora ponovio riječi Brnabić o prijateljskim odnosima dvije zemlje i potvrdio da će Venecuela učestvovati na izložbi EXPO 2027.
Brnabić je tada uputila čestitke Madu povodom početka mandata, uz želje za uspješan rad, i prenijela poruke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. U njima je naglašen značaj unapređenja političkog dijaloga i dalje izgradnje saradnje između Srbije i Venecuele, kao i zajednička posvećenost razvoju prijateljskih odnosa.
Istom prilikom Brnabić je izjavila da joj je predsjednik Venecuele rekao da se „divi“ Vučiću i „prati sve njegove poteze“.
Ispričala je i, kako je tvrdila, anegdotu iz Karakasa:
„Dok smo stajali na ulici, prišao nam je jedan vojnik koji nas je prepoznao i samo nam je rekao ‘Aleksandar Vučić – amigo!’“
Maduro je zahvalio na čestitkama i porukama predsjednika Vučića, za koga je rekao da ga doživljava kao „velikog prijatelja Venecuele“ i njenog naroda.
Predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je u Karakasu sa predsjednikom Bolivarske Republike Venecuele Nikolasa Madurom.
I kao što je Maduro Vučića nazvao „velikim prijateljem Venecuele“, slične riječi stigle su i od našeg predsjednika, šest mjeseci kasnije.
Njihov razgovor uslijedio je nakon što su 8. avgusta SAD udvostručile nagradu za informacije koje bi dovele do hapšenja predsjednika Venecuele na 50 miliona dolara, optužujući ga da je „jedan od najvećih narko-trgovaca na svijetu“.
„Dobar i sadržajan razgovor sa velikim prijateljem Srbije predsjednikom Madurom o aktuelnim globalnim izazovima, potrebi očuvanja multilateralizma i jačanju bilateralnih odnosa naših zemalja“, naveo je Vučić tada na Instagram profilu „buducnostsrbijeav“.

Počela sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost: Vučić zabrinut zbog Madura, Tramp uhapsio čovjeka kojeg je nazivao „velikim prijateljem Srbije“

Evropske banke bi do 2030. godine mogle ukinuti više od 200 hiljada radnih mjesta, što je oko deset odsto zaposlenih u 35 najvećih banaka, kako bi ubrzale uvođenje vještačke inteligencije i zatvaranje poslovnica.
Analiza Morgan Stanleya, na koju se poziva Financial Times, pokazuje da će najveći udar osjetiti zaposleni u back-office operacijama, upravljanju rizicima i segmentu usklađenosti, gdje se očekuje da će algoritmi zamijeniti ljude u obradi podataka i kontrolnim procedurama.
Prema toj analizi, banke računaju na povećanje efikasnosti i do 30 odsto, zahvaljujući novim tehnološkim rješenjima zasnovanim na vještačkoj inteligenciji, prenosi Klix.ba.
Pojedine institucije već realizuju najavljene mjere štednje. Holandska banka ABN Amro planira da smanji broj zaposlenih za petinu do 2028. godine, dok je izvršni direktor francuske banke Societe Generale poručio da "ništa nije sveto" kada je riječ o restrukturiranju troškova i broja radnika.
Ovakve najave ilustruju dubinu transformacije kroz koju sektori bankarstva prolaze pod pritiskom nove tehnologije.
Istovremeno, dio evropskih bankarskih lidera poziva na oprez u prebrzom oslanjanju na algoritme.
Jedan od rukovodilaca JPMorgan Chasea izjavio je za Financial Times da bi industrija mogla snositi posljedice ako mlađi bankari, zbog oslanjanja na AI alate, nikada ne savladaju osnovne principe zanata.
Upozorava se da bi dugoročni gubitak stručnog znanja i iskustva mogao umanjiti otpornost finansijskog sistema u kriznim periodima.

Evropske banke uz pomoć vještačke inteligencije planiraju ukidanje 200 hiljada radnih mjesta

Nikolas Maduro je rođen u radničkoj porodici 23. novembra 1962. godine. Otac mu je bio sindikalni vođa. Radio je kao vozač autobusa kada je vojni oficir Ugo Čavez predvodio neuspjeli državni udar 1992. godine.
Zalagao se da Čavez bude pušten iz zatvora i bio je žestok pristalica njegove ljevičarske agende. Nakon što je Čavez izabran za predsjednika 1998. godine, Maduro je postao poslanik u parlamentu, a kasnije i predsjednik parlamenta te ministar vanjskih poslova.
<h2>Amerika mu uvela teške sankcije</h2>
Čavez ga je imenovao svojim nasljednikom i nakon njegove smrti Maduro tijesno pobjeđuje na predsjedničkim izborima 2013. godine.
Uslijedio je ekonomski kolaps zemlje, uz hiperinflaciju i nestašice osnovnih proizvoda. Optuživan je za namještanje izbora i kršenje ljudskih prava, uključujući nasilne obračune s demonstrantima 2014. i 2017. godine, kada su milioni Venecuelanaca emigrirali u inostranstvo.
SAD je vladi Nikolasa Madura uveo teške sankcije, optužujući ga za korupciju, što je on uporno odbacivao. Na treći predsjednički mandat položio je zakletvu u januaru 2025. godine, nakon izbora 2024. koje su opozicija i međunarodni posmatrači ocijenili nepoštenim. Hiljade ljudi koji su protestovali nakon proglašenja izborne pobjede bili su uhapšeni.
Na represivni karakter Madurove vlasti ukazala je i dodjela Nobelove nagrade za mir 2025. godine liderki venecuelanske opozicije Mariji Corini Mačado.

Ko je Nikolas Maduro?

Američka intervencija u Venecueli samo je početak nove ere odnosa na zapadnoj hemisferi, a ono što smo vidjeli u Venecueli početak je primjene (nove) strategije Donalda Trampa za nacionalnu bezbjednost koja se zasniva na doktrini predsjednika Džejmsa Monroa iz 1823. godine, ocijenio je u intervjuu za Jutarnji list poslanik HDZ-a u Evropskom parlamentu Davor Ivo Štir.
"Ovo je tek početak, Sjedinjene Države nastaviće da grade svoju hegemoniju na cijelom američkom kontinentu, kao što su SAD to radile i u 19. vijeku", rekao je.&nbsp;
Kao iskusni diplomata koji je rođen u Buenos Airesu, Štir je jedan od najkvalifikovanijih sagovornika u Hrvatskoj kada je riječ o političkim odnosima u Latinskoj Americi i odnosima tih zemalja sa Sjedinjenim Državama koje, kako Štir kaže, namjeravaju da potisnu Kinu sa južnoameričkog kontinenta i ponovo nametnu svoju hegemoniju.
Kako gledate na pravnu i političku legitimnost i zakonitost američke operacije na teritoriji Venecuele?
– Sasvim je sigurno da je riječ o operaciji koja je zbog legitimnosti izazvala velike rasprave u svijetu, ali i u samim SAD-u. Činjenica je da za takvu intervenciju nije bilo prethodne saglasnosti Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ali je isto tako činjenica da je Savjet bezbjednosti UN-a već duže vrijeme blokiran u svom radu. Smatram da će čak i u ovakvoj situaciji – gdje je SAD demonstrirao silu – ipak biti potrebna određena razina legitimizacije. To znači da bi trebalo priznati da je legitimni predsjednik Venecuele Edmundo Gonsales Urutija, koji je pobijedio na posljednjim izborima, ali nije postao predsjednik jer je Maduro te izbore očigledno pokrao. Mislim da je i unutar same Venecuele ključno da Gonsales Urutija ima takav legitimitet.
SDP i Možemo! žestoko su osudili Trampovu akciju. Smatraju da ona krši međunarodno pravo i pitaju se da li je Grenland sljedeća meta.
– Volio bih da su bili jednako glasni i kada je Maduro pokrao predsjedničke izbore. Nažalost, evropska ljevica imala je određene odnose sa tim i takvim Madurom, a tek su se u kasnijoj fazi njegove vladavine distancirali od njega i njegovog režima. Do posljednjeg trenutka evropska ljevica nije htjela da prizna da je Edmundo Gonsales Urutija bio pobjednik tih izbora, iako su svi dokazi o krađi izbora bili jasno vidljivi i dokumentovani. Isto tako, važno je reći da Evropa mora jasno naznačiti da je nedopustiva bilo kakva povreda autonomije i suvereniteta Grenlanda od bilo koje velike sile, pa tako i SAD-a.
Da li vas je iznenadila izuzetno mlaka reakcija institucija Evropske unije koje nastavljaju da „pažljivo prate razvoj situacije“, dok situacija, čini se, izmiče kontroli?
– Ne bih rekao da situacija izmiče kontroli, barem kada je riječ o sprovođenju onoga što je američki predsjednik Donald Tramp naumio da uradi. Ono što smo vidjeli u Venecueli početak je primjene njegove (nove) strategije nacionalne bezbjednosti koja se zasniva na doktrini predsjednika Monroa iz 1823. godine.
Dakle, možemo li očekivati Trampove intervencije i u drugim zemljama Latinske Amerike? Da li je kubanski režim prvi na redu?
– SAD se vratio Monroovoj doktrini, koja je bila koncipirana na ideji da se evropske kolonijalne sile izbace sa američkog kontinenta. Danas je ta doktrina koncipirana na ideji da se iz Latinske Amerike izbace ruski i kineski interesi. Ovo je tek početak. Da, Sjedinjene Države nastaviće da grade svoju hegemoniju na cijelom američkom kontinentu, kao što je to SAD radio i u 19. vijeku. A što se Kube tiče, ona nije jedina. Tu je i Nikaragva, a mislim da će (Trampova administracija) pokušati da spriječi i kineski strateški projekat izgradnje željezničke pruge koja bi povezivala Brazil sa Čankajem, golemom lukom koju je Kina izgradila u Peruu. Takođe, SAD će učiniti sve kako bi ograničio kineski uticaj na tom kontinentu, jer je danas Kina najveći spoljnotrgovinski partner gotovo svih južnoameričkih zemalja.
Imate li saznanja kako „dišu“ građani Venecuele nakon Trampove otmice Madura?
– Većina građana je na prošlim predsjedničkim izborima odbila Madura i izabrala opozicionog kandidata Gonsalesa. Možemo, dakle, zaključiti da je većina zadovoljna time što je Maduro svrgnut s vlasti. Građane najviše brine to što ne znaju kako će politička tranzicija u Venecueli izgledati i što još uvijek nije jasno hoće li se ljudi iz Madurovog režima zadržati na pozicijama moći. Ne mislim tu samo na Madurovu potpredsjednicu, već i na ministra unutrašnjih poslova i ministra odbrane. To je trio koji drži sve poluge moći u tom režimu.

Tag: ceska