Centralna obavještajna agencija (CIA) i američka vojska su bespilotnim letjelicama nadgledale aktivnosti Vojske Republike Srpske (VRS) na saniranju i prikrivanju zločina genocida u Srebrenici, pri čemu su zabilježene prve masovne grobnice.
Nadzor kretanja snaga na terenu tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu (RBiH) CIA i američka vojska vršili su uz pomoć bespilotnih letjelica MQ-1 Predator.
Prvo obimno korišćenje bespilotnih letjelica u klasičnom vojnom smislu zabilježeno je upravo na teritoriji RBiH, kada je početkom ljeta 1995. godine raspoređen dio 11. izviđačke divizije Zračne borbene komande američkog Ratnog vazduhoplovstva.
Zbog dinamičnih promjena odnosa snaga i brojnih vojnih operacija, CIA je insistirala na tome da se obezbijedi 24-časovni nadzor iz vazduha, uz maksimalnu sigurnost za operatere letjelica.
Tadašnji direktor CIA, James Woolsey, bio je izuzetno zadovoljan sposobnostima MQ-1 Predator dronova, koji su omogućavali dugotrajan i precizan nadzor iz vazduha, upravljani sa udaljenih i sigurnih lokacija.
<h2>Snimci genocida</h2>
Prvi deklasifikovani dokument CIA koji se odnosi na dešavanja u Srebrenici nakon njenog pada nosi naslov "Bosanska vojska u Srebrenici: Što se dogodilo?", a datira iz 18. juna 1995. godine.
U tom izvještaju se navodi da su ključni razlozi za pad Srebrenice bili nedostatak pješadijskog i artiljerijskog naoružanja i municije, kao i neispunjavanje obećanja NATO-a i UN-a o zaštiti enklave.
- Možda najvažnije, lideri u enklavi vjerovatno su računali na to da će UN ili NATO intervenisati i zaustaviti VRS prije nego što pregazi ‘zaštićeno područje’. Kada je postalo jasno da spoljašnja pomoć neće doći, bilo je prekasno - navodi se u izvještaju.
Sve informacije o stanju u Podrinju – kako u Srebrenici, tako i na okupiranim teritorijama koje je kontrolisala VRS – CIA je pratila bespilotnim letjelicama. Na taj način zabilježeni su prvi snimci strijeljanja i iskopavanja primarnih grobnica u mjestima poput Kasabe, Donje Pilice, i drugih lokacija.
<h2>Dokazi prikrivanja zločina</h2>
Na snimcima su jasno uočeni rad inžinjerskih mašina i bagera koji su na terenu vršili sanaciju, pokušavajući da uklone tragove masovnih ubistava civila iz Podrinja.
Na primjer, snimci iz Donje Pilice od 5. i 17. jula 1995. godine pokazuju tragove rada teške mehanizacije, pa čak i tijela ubijenih Bošnjaka, nakon što su 14. jula počela masovna ubistva na vojnoj ekonomiji Branjevo.
Na području Orahovca, Ročevića, Kozluka, Petkovaca, Kula Grada, vojne ekonomije Branjevo i Pilice, kako je utvrđeno u presudama Haškog tribunala i Suda BiH, ubijeno je više od 2.500 Bošnjaka iz Srebrenice.
<h2>Presudni dokazi za Haški tribunal</h2>
Američke bespilotne letjelice su na čitavom prostoru Podrinja zabilježile brojne iskope i koncentraciju snaga VRS-a, čime su identifikovane lokacije primarnih i sekundarnih grobnica.
Ti snimci, zajedno s drugim materijalnim dokazima, imali su ključnu ulogu u dokazivanju odgovornosti vojnog vrha Vojske Republike Srpske, posebno kada je riječ o organizovanom i sistemskom prikrivanju zločina i uređivanju terena na kojem su vršena masovna ubistva civila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kako je CIA u julu 1995. dronovima otkrila grupna strijeljanja i prve masovne grobnice u Srebrenici i Podrinju

Američki Federalni istražni biro (FBI) je pokrenuo krivične istrage protiv bivšeg direktora Centralne obavještajne agencija (CIA) Džona Brenana i bivšeg direktora FBI Džejmsa Komija, objavio je Foks njuz didžital (Fox News Digital), pozivajući se na neimenovane izvore.
Istrage se odnose na moguće zloupotrebe u vezi sa ranijim vladinim istragama navodnog ruskog miješanja u američke izbore 2016. godine, na kojima je predsjednik SAD Donald Tramp pobijedio bivšu državnu sekretarku Hilari Klinton, navodi se u izvještaju.
Istrage uključuju i navodno davanje lažnih izjava Kongresu, rekli su izvori iz Ministarstva pravde za Foks njuz didžital.
Direktor CIA Džon Retklif je uputio dokaze o Brenanovim zloupotrebama direktoru FBI Kašu Patelu radi mogućeg krivičnog gonjenja, rekli su izvori iz Ministarstva pravde za Foks njuz didžital.
Izvori su naveli da je prijava primljena i da je pokrenuta krivična istraga protiv Brenana, koja je u toku, ali nisu dali više detalja.
U ovom trenutku nije jasno da li se istraga proteže dalje od njegovih navodnih lažnih izjava Kongresu.
Što se tiče Komija, izvori iz Ministarstva pravde rekli su za Foks njuz didžital da je istraga protiv bivšeg direktora u toku, ali nisu mogli da navedu detalje o tome šta se konkretno istražuje.
Krivična istraga ne mora nužno da rezultira i optužnicama.
Unutrašnja revizija Centralne obavještajne agencije (CIA) prošle nedjelje otkrila je niz proceduralnih propusta prilikom izrade obavještajnog izvještaja o ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore 2016. godine, ali nije dovela u pitanje njegove ključne zaključke.&nbsp;

1250x600

1084x550

Foks njuz: Pokrenuta krivična istraga protiv bivših direktora CIA i FBI

Više od 63.000 stranica dokumenata u vezi sa atentatom na američkog predsjednika Džona F. Kenedija 1963. godine objavljeno je u utorak, nakon naloga predsjednika Donalda Trampa, mnogi bez cenzurisanih dijelova koji su godinama zbunjivali istoričare i podsticali teorije zavjere. Američki Nacionalni arhiv i Uprava za evidenciju objavili su na svom sajtu oko 2.200 dosijea koji sadrže dokumente. Velika većina zbirke Nacionalnog arhiva, koja broji preko šest miliona stranica dokumenata, fotografija, filmova, zvučnih zapisa i artefakata vezanih za atentat, već je ranije objavljena. Direktor Centra za politiku Univerziteta Virdžinija i autor knjige „Kenedijevih pola vijeka“, Lari Dž. Sabato rekao je da će biti potrebno vrijeme da se svi dokumenti detaljno pregledaju. - Imamo mnogo posla pred sobom, ljudi jednostavno moraju to da prihvate – kazao je on. Tramp je najavio objavljivanje dokumenata u ponedjeljak prilikom posjete Centru Džona F. Kenedija za izvođačke umjetnosti u Vašingtonu, rekavši da će njegova administracija objaviti oko 80.000 stranica. - Imamo ogroman broj dokumenata. Imaćete mnogo za čitanje - rekao je Tramp. Prije utorka, istraživači su procijenili da je između 3.000 i 3.500 dosijea ostalo neobjavljeno, u cijelosti ili djelimično. Samo prošlog mjeseca FBI je saopštio da je otkrio oko 2.400 novih dokumenata vezanih za atentat. Potpredsjednik Fondacije Meri Ferel, koja čuva dosijee o atentatu, Džeferson Morli, rekao je u izjavi objavljenoj na društvenoj mreži X da je ovo „ohrabrujući početak“. On je dodao da je veliki dio „pretjerane klasifikacije trivijalnih informacija eliminisan“ iz dokumenata. Nacionalni arhiv je na svom sajtu naveo da će, u skladu sa predsjedničkom direktivom, objavljivanje obuhvatiti „sve dokumente koji su ranije bili uskraćeni zbog klasifikacije“. Međutim, Morli tvrdi da ono što je objavljeno u utorak ne uključuje dvije trećine obećanih dosijea, nijedan od nedavno otkrivenih FBI dokumenata, niti 500 dosijea Poreske uprave. - Ipak, ovo su najpozitivnije vijesti o objavljivanju JFK dosijea od devedesetih godina - rekao je Morli. Interesovanje za detalje u vezi s Kenedijevim atentatom bilo je intenzivno decenijama, uz bezbroj teorija zavjere o više atentatora i mogućoj umiješanosti Sovjetskog Saveza i mafije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320100336_0cf44bc1e152826b35e50ba381a051fe7aca95f967e4d45e9ef62b59c47ab838.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320100336_0cf44bc1e152826b35e50ba381a051fe7aca95f967e4d45e9ef62b59c47ab838" data-rendition-name="original" width="1600" height="1230" loading="lazy" alt="Pripadnici Tajne službe stoje na bočnim stepenicama i prate predsjedničku limuzinu u kojoj se nalaze predsjednik Džon F. Kenedi (desno, zadnje sjedište) i prva dama Žaklin Kenedi (lijevo), kao i guverner Teksasa Džon Konali i njegova supruga Neli, u Dalasu, Teksas, 22. novembra 1963."> <figcaption>Pripadnici Tajne službe stoje na bočnim stepenicama i prate predsjedničku limuzinu u kojoj se nalaze predsjednik Džon F. Kenedi (desno, zadnje sjedište) i prva dama Žaklin Kenedi (lijevo), kao i guverner Teksasa Džon Konali i njegova supruga Neli, u Dalasu, Teksas, 22. novembra 1963. (Photo: AP Photo/Džim Altgens, arhiva)</figcaption> </figure>  Kenedi je ubijen 22. novembra 1963. godine tokom posjete Dalasu, kada je njegova povorka završavala trasu kroz centar grada, a pucnji su odjeknuli iz zgrade Teksaškog školskog depozitara. Policija je uhapsila 24-godišnjeg Lija Harvija Osvalda, koji je bio pozicioniran na snajperskom položaju na šestom spratu. Dva dana kasnije, vlasnik noćnog kluba Džek Rubi ubio je Osvalda tokom njegovog transporta u zatvor. Godinu nakon atentata, Vorenova komisija, koju je osnovao predsjednik Lindon B. Džonson radi istrage, zaključila je da je Osvald djelovao sam i da nema dokaza o zavjeri. Ali to nije zaustavilo mnoštvo alternativnih teorija tokom decenija. Osvald je bio bivši marinac koji je dezertirao u Sovjetski Savez prije nego što se vratio u Teksas. Dokumenti iz novih dosijea uključuju i dopis CIA-ine stanice u Sankt Peterburgu iz novembra 1991. godine, u kojem se navodi da je istog mjeseca jedan CIA-in zvaničnik stekao prijatelja među američkim profesorima tamo, koji mu je rekao da ima prijatelja koji radi za KGB. U dopisu se navodi da je KGB-ov zvaničnik pregledao „pet debelih tomova“ dosijea o Osvaldu i bio „ubijeđen da Osvald nikada nije bio agent pod kontrolom KGB-a“. Dopis dalje navodi da, kako je Osvald opisan u dokumentima, KGB-ov zvaničnik sumnja da bi ga iko mogao kontrolisati, ali je dodao da ga je KGB pažljivo i neprestano pratio dok je boravio u SSSR-u. Takođe, navedeno je da je Osvald bio loš strijelac kada je pokušavao gađati mete u Sovjetskom Savezu. Početkom devedesetih, savezna vlada je naredila da svi dokumenti povezani sa atentatom budu smješteni u jednu zbirku u Nacionalnom arhivu i Upravi za evidenciju. Kolekcija je trebalo da bude otvorena do 2017. godine, osim ako predsjednik ne odobri izuzetke. Tramp, koji je preuzeo funkciju 2017. godine, rekao je da će omogućiti objavljivanje svih preostalih dokumenata, ali je na kraju neke zadržao zbog, kako je naveo, moguće štete po nacionalnu bezbjednost. I dok su dokumenti nastavili da budu objavljivani tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena, neki su i dalje ostali tajni. Sabato je rekao da njegov tim ima „dugu, dugu listu“ osjetljivih dokumenata koje traže i koji su ranije imali velike dijelove zatamnjene. - Mora postojati nešto zaista, zaista osjetljivo zbog čega bi cenzurisali pasus, stranicu ili više stranica u takvom dokumentu. Neki se odnose na Kubu, neki na ono što je CIA radila, ili nije radila, u vezi sa Lijem Harvijem Osvaldom - rekao je on. Neki ranije objavljeni dokumenti otkrili su detalje o načinu rada obavještajnih službi u to vrijeme, uključujući CIA-ine telegrame i memorandume o Osvaldovim posjetama sovjetskoj i kubanskoj ambasadi tokom njegovog putovanja u Meksiko Siti, samo nekoliko nedjelja prije atentata. <h2>Dosijei otkrivaju više o CIA-i, ali još uvijek ne ukazuju na zavjere</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320100340_8727eb0f2fab281cded5d61faef41a50d1bdfb670768cca78d36a386dcf6bf0e.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250320100340_8727eb0f2fab281cded5d61faef41a50d1bdfb670768cca78d36a386dcf6bf0e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1046" loading="lazy" alt="Dio dosijea, datiran na 24. novembar 1963, u kojem se citira direktor FBI-ja Dž. Edgar Huver dok govori o smrti Lija Harvija Osvalda, fotografisan je u Vašingtonu, 26. oktobra 2017. (AP Photo/Džon Elsvik, arhiva)"> <figcaption>Dio dosijea, datiran na 24. novembar 1963, u kojem se citira direktor FBI-ja Dž. Edgar Huver dok govori o smrti Lija Harvija Osvalda, fotografisan u Vašingtonu, 26. oktobra 2017. (Photo: AP Photo/Džon Elsvik, arhiva)</figcaption> </figure>  Novootkriveni dokumenti vezani za atentat na Kenedija 1963. godine pružili su radoznalim čitaocima više detalja o tajnim operacijama SAD-a tokom Hladnog rata u drugim zemljama, ali ipak nijesu odmah dali naznake da su dugotrajne teorije zavjere o tome ko je ubio JFK-a tačne. Analize oko 2.200 dosijea koje je Nacionalni arhiv objavio na svom sajtu dolaze uz veliki oprez: do srijede niko nije imao dovoljno vremena da pregleda više od malog dijela njih. Početni pregled više od 63.000 stranica dokumenata pokazuje da neki nijesu direktno povezani sa atentatom, već se odnose na tajne operacije CIA-e, naročito na Kubu. - Ništa ne ukazuje na drugog napadača. Nijesam vidio nikakva spektakularna otkrića koja mijenjaju osnovnu priču o atentatu, ali još je rano - rekao je Filip Šenon, autor knjige o atentatu iz 2013. godine. On je ukazao na ranije objavljene dokumente o putovanju koje je Osvald krajem septembra 1963. godine obavio u Meksiko Siti. Zapisi pokazuju da je Osvald namjeravao da tamo kontaktira ambasadu Sovjetskog Saveza, nakon što je živio kao američki prebjeg u SSSR-u od oktobra 1959. do juna 1962. Šenon je rekao da je američka vlada možda zadržavala informacije o tome što je znala o Osvaldu prije atentata kako bi sakrila ono što opisuje kao moguću „nesposobnost i lijenost“ zvaničnika. - CIA je imala Osvalda pod prilično agresivnim nadzorom dok je bio tamo, i to samo nekoliko nedjelja prije atentata. Postoji razlog da se vjeruje da je otvoreno govorio o ubistvu Kenedija u Meksiko Sitiju i da su ljudi čuli kako to govori - rekao je Šenon. Spekulacije o takvim detaljima u vezi sa Kenedijevim atentatom bile su intenzivne tokom decenija, stvarajući bezbroj teorija zavjere o više napadača i mogućoj umiješanosti Sovjetskog Saveza, mafije i CIA-e. Novo objavljivanje dokumenata podstaklo je neobuzdane spekulacije na internetu i natjeralo ljude da hitno proučavaju dokumente i dijele online šta bi oni mogli značiti. <h2>Velika korist za istoričare Hladnog rata</h2> Najnovije objavljivanje dokumenata takođe predstavlja veliku korist za istoričare Hladnog rata. Vanredni profesor na Univerzitetu Kolumbija koji piše knjigu o Kenedijevom predsjedništvu, Timoti Naftali, rekao je da naučnici sada, kako se čini, imaju više detalja o američkim obavještajnim aktivnostima pod Kenedijem nego pod bilo kojim drugim predsjednikom. Na primjer, u oktobru 1975. godine, američki senatori su istraživali šta je CIA znala o Osvaldu, a u jednom memorandumu iz oktobra 1975. navedeno je da su smatrali da agencija „nije bila otvorena“. Verzija tog memoranduma objavljena 2023. godine skriva ime bezbjednosnog kontakta CIA-e za Osvalda u Meksiku, kao i identitet osobe koja je stajala iza „infiltracije kubanske ambasade“ tamo. Najnovija verzija pokazuje da je bezbjednosni kontakt bio predsjednik Meksika 1975. godine, Luis Ečevarija Alvares, koji je preminuo 2022. godine, i da je sama meksička vlada infiltrirala kubansku ambasadu. Takođe, Naftali je rekao da je prije najnovijeg objavljivanja vlada već učinila dostupnim kopije Džonsonovog predsjedničkog „dnevnog izvještaja“, koji je sadržavao visoko osjetljive strane obavještajne podatke iz dana nakon Kenedijevog atentata, ali sa velikim dijelom materijala redigovanim. Sada, rekao je, ljudi mogu pročitati ono što je Džonson tada pročitao.

Istoričari u potrazi za novim tragovima nakon objavljivanja dosijea o ubistvu JFK-a

Centralna obavještajna agencija (CIA) je juče objavila novu procjenu o porijeklu izbijanja pandemije koronavirusa navodeći kako je vjerovatnije da je virus procurio iz kineske laboratorije nego da je potekao od životinja, izvještava BBC.
Iz obavještajne agencije su ipak upozorili da nisu sigurni u ovu procjenu. Portparol je izjavio da je porijeklo pandemije povezano s laboratorijskim istraživanjima vjerovatnije od prirodnog porijekla, na temelju dostupnih izvještaja.
Odluka o objavi ove procjene jedna je od prvih koju je donio novi direktor CIA-e Džon Retklif, kojeg je imenovao Donald Tramp, a na čelu agencije je tek tri dana.
Retklif, koji je bio šef nacionalne obavještajne službe i tokom prvog Trampovog mandata, dugo je zagovarao teoriju o curenju iz laboratorija, tvrdeći da je koronavirus najvjerovatnije potekao iz laboratorija u Vuhanu. Institut u Vuhanu nalazi se 40 minuta vožnje od pijace Huanan, gdje je zabilježena prva grupa zaraženih.
U intervjuu za "Breitbart News" objavljenom prekjuče, Retklif je rekao da želi da CIA napusti svoj neutralni stav o porijeklu virusa i prestane stajati po strani. 
- Puno sam govorio o suočavanju s prijetnjom iz Kine na više frontova i vraćam se na pitanje zašto je milion Amerikanaca umrlo i zašto je Centralna obavještajna agencija pet godina stajala po strani bez procjene porijekla koronavirusa. Za mene je to prioritet od prvog dana - izjavio je on.
Službenici su za američke medije izjavili da nova procjena nije temeljena na novim obavještajnim podacima, već prethodi Trampovoj administraciji. Procjena je navodno naručena u završnim sedmicama Bajdenove administracije i dovršena prije nego što je Tramp preuzeo dužnost.
Juče objavljena procjena temelji se na tzv. niskom povjerenju, što znači da iza nje stoje obavještajni podaci koji su prema naučnim standardima manjkavi, neuvjerljivi ili protivrječni, te i dalje ne postoji konsenzus o uzroku pandemije koronavirusa. 
Neki podržavaju teoriju prirodnog porijekla, prema kojoj se virus prirodno proširio sa životinja, bez uključenosti naučnika i laboratorija.

Novi šef CIA-e: Koronavirus je vjerovatno potekao iz laboratorije

Američki Senat danas je velikom većinom glasova potvrdio izbor Džona Retklifa za direktora Centralne obavještajne agencije (CIA).
Za imenovanje bivšeg republikanskog kongresmena i direktora Nacionalne obavještajne službe glasala su 74 senatora, a protiv je bilo 25, prenosi Politiko.
Retklif se suočio samo sa manjim otporom demokrata, koji su danima kočili njegovu nominaciju zbog zabrinutosti da će politizovati rad agencije, nakon što je predsjednik Donald Tramp najavio reviziju nacionalne obavještajne zajednice.
Retklif je drugi Trampov kandidat koji je potvrđen od kada je novi predsjednik položio zakletvu u ponedjeljak, a očekuje se da će sljedeći biti kontroverzni kandidat za ministra odbrane Pit Hegset.
Činjenica da je Retklifova nominacija protekla bez problema svjedoči o njegovom iskustvu na vrhu američke obavještajne zajednice u Trampovom prvom mandatu i govori u kojoj mjeri su republikanci bili odlučni da prihvate stav novog predsjednika da su mu potrebni bliski saveznici na čelu ključnih bezbjednosnih agencija, kako bi ih reformisao.

Senat potvrdio imenovanje Džona Retklifa za direktora CIA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se sastao sa direktorom američke Centralne obaveštajne agencije Vilijamom Bernsom u Ukrajini.
- Berns je sada posljednji put posjetio Ukrajinu kao direktor CIA - rekao je Zelenski u poruci objavljenoj na Telegramu.
Dodao je da su njih dvojica imali puno sastanaka tokom rata, ali da se o većini njih nije govorilo u javnosti.
- On i ja smo imali mnogo sastanaka tokom ovog rata i zahvalan sam na njegovoj pomoći. Obično se takvi sastanci ne objavljuju, a svi naši sastanci u Ukrajini, u drugim evropskim zemljama, u Americi i u drugim djelovima svijeta, odvijali su se bez zvaničnih informacija - rekao je Zelenski.
SAD su najznačajnija finansijska i vojna podrška Ukrajine u ratu započetom prije gotovo tri godine. Vašington je takođe redovno dijelio vojne obavještajne podatke sa Ukrajinom, kako bi podržao njenu odbranu.
Očekuje se da će se Berns povući sa mjesta šefa CIA poslije dolaska republikanca Donalda Trampa na vlast, u januaru 2025.

Zelenski se sastao sa direktorom CIA u Ukrajini

Porazna je demografska slika Pljevalja, gdje se broj stanovnika u proteklih 50 godina prepolovio, a samo između dva posljednja popisa manjih je skoro 6 hiljada. Razlog za odlazak stanovništva je mnogo, najviše ekonomski, smatraju u resornom lokalnom sekretarijatu i nevladinom sektoru i ističu da je za zaustavljanje trenda potrebno strateško planiranje i sa državnog i lokalnog nivoa.
Popis iz 1971. pokazao je da je opština Pljevlja imala skoro 47.000 stanovnika, da bi od tada do danas taj broj počeo drastično da se smanjuje, što potvrđuju podaci popisa iz 2023. po kojima je u najsjevernoj Crnogorskoj opštini živjelo tek nešto više od 24.000 ljudi.
Samo između dva posljednja popisa, stanovnika je 6.000 manje. Zbog čega je demografska slika tako loša, razlozi su brojni, a u opštinskom sekretarijatu koji se bavi socijalnim pitanjima smatraju da najvažniji pripadaju ekonomskoj sferi.
- Priseljavanje stanovništva, naročito mladih, zbog nedostatka radnih mjesta i mogu da kažem zbog neravnomjernog regionalnog razvoja, mladi bračni parovi, zbog potrage za poslom odlaze iz našeg grada, imamo sve veći broj starih ljudi. Jedan od razloga jeste i zagađenje i mnogi ljudi se sele upravo zbog straha od posljedica po zdravlje. Jedan od razloga su i državne i lokalne politike koje nisu dovoljno fokusirane na revitalizaciju sjevera - rekla je Sekretarka sekretarijata Sanja Đondović.
U nevladinom sektoru mišljenja su da je industrijski razvoj grada započet rudarenjem, a nastavljen izgradnjom termoelektrane, u jednom periodu omogućio privredni napredak grada, ali je s' druge strane potpuno ugasio preduzetnički duh Pljevalja i degradirao životnu sredinu, što je dovelo do dvostruke migracije stanovništva.
- Desila se jedna vrsta smjene ljudi da su iz grada otišli oni koji su bili preduzetnički napredniji, a iz pljevaljskih sela su došli u grad oni koji su htjeli da se zaposle u državna preduzeća. Na ovaj način, Pljevlja postaju rudarsko-industrijski grad, ali sa dvostrukim migracijama ljudi - rekao je Vaso Knežević iz nevladine organizacije "Da zaživi selo".
Dvostruke migracije su realnost, ali opština Pljevlja, kaže Đondović, preduzima niz mjera da ih smanji i zaustavi odljev stanovništva.
- Podsticaj za privredu, podsticaj za zapošljavanje, infrastrukturni objekti, obnova javnih objekata, subvencije za poljoprivrednike, razvoj seoskog turizma - kaže Đondović.
Da li će i kada pomenute mjere dati rezultat i preduzetnički duh opet oživjeti, a sve zajedno makar za početak zaustaviti trend smanjenja broja stanovnika u Pljevljima, pokazaće rezultati narednog popisa stanovništva.

Demografska kriza u Pljevljima: Broj stanovnika prepolovljen u proteklih 50 godina

Iako Alipašini izvori, udaljeni od Gusinja na oko tri kiklometra, važe za jedno od najatraktivnijih izletišta na sjeveru Crne Gore, do njegovog dugo najavljivanog uređenja nije došlo ni ove godine.
U to će se uvjeriti svako ko dođe do ovog mjesta, za koje se, sa punim pravom, kaže da predstavlja pravi prirodni biser ispod Prokletija. Na Alipašinim izvorima, uz vidljivu neuređenost, još uvijek ne postoje odgovarajući sadržaji koji bi svojom ponudom upotpunili ljepotu koju je priroda podarila ovom lokalitetu. Tu se nalazi svega jedna kafana koja često ne radi. Oko izvora ne postoje adekvatne klupe za odmor, kao ni rasvjeta. Nema ni uređenih staza za pješačenje, iako Alipašini izvori slove za čuveno saborište, koje se prostite na oko 900 metara nadmorske visine, mameći brojne turiste tokom čitave godine. Stanovnici Alipašinih izvora i Gusinja i dalje pozivaju nadležne da počnu da se domaćinski ponašaju prema ovom vrijednom turističkom lokalitetu.
– Znamo da su rađeni projekti za uređenje Alipašinih izvora, ali novca nije bilo da se oni sprovedu u djelo. Sada su se vremena promijenila i, poštujući savremene thnologije i prohtjeve, moralo bi da se pristupi izradi novog projekta. Zato još jednom pozivamo nadležne u Opštini i državi da konačno nađu funansijere koji će ovaj prostor dovesti u red – poručuju mještani.
Iz lokalne uprave su potvrdili da još uvijek nije urađen odgovarajući projektak koji se tiče modernizacije Alipašinih izvora.
– Mi smo u lokalnoj upravi svjesni kakav prirodni biser imamo nadomak Gusinja i da Alipašini izvori iziskuju da se izvši modernizacija tog prostora. Nažalost, još uvijek nije urađen projekat koji bi obuhvatio sve ono što Alipašinim izvorima, kao poznatom izletištu nedostaje. Mi smo sa lokalnog nivoa planirali da od opštinskog budžeta izdvojimo dio sredstava za uređenje Alipašinih izvora, što podrazumijeva izgradnju šetališta, pješačke staze i eventualno rasvjete. Međutim, država je ta koja treba da izdvoji dodatna sredstva kako bi se ovaj lokalitet, kao prirodni dragulj, valorizovao na pravi način – kazali su iz Opštine Gusinje.
<h2>Analize pokazale da je voda vrhunskog kvaliteta</h2>
Analize su pokazale da je voda sa Alipašinih izvora vrhunskog kvaliteta, te da na mjestima izviranja ima istu temperaturu i u zimskok i u ljetnjem periodu. To je podsticalo i brojne investitore da iskažu interesovanje da na ovom mjestu grade fabriku flaširane vode. Međutim, potencijali ovog vrela su i dalje ostali neiskorišćeni.
– Decenijama se pričalo da bi, u cilju razvoja cijelog kraja, na Alipašinim izvorima trebalo graditi fabriku vode. Međutim, od toga još uvijek nije bilo ništa tako da ova voda i dalje teče u prazno. Pokazalo se da su priče oko iskorišćavanja ove vode bile neozbiljne, iako su analize svojevremeno potvrdile da se radi o vodi vrhunskog kvaliteta i da ona ispunjava sve uslove da se kao flaširana distribuira na tržištu. Nije dobro što, pored ovakvih izvora, flaširana voda u Gusinje i Plav stiže iz drugih gradova – poručuju mještani.
Alipašini izvori predstavljaju najveće kraško vrelo u Crnoj Gori, gdje voda izbija iz zemlje na površinu od preko 300 kvadratnih metara. Na ovom mjestu u prosjeku izviru oko četiri kubna metra vode u sekundi. Poznato je da Alipašine izvore tokom godine posjeti više desetina hiljada turista. Samo u jednom danu, 2. avgusta, na ovom mjestu se nađe i do 20.000 ljudi iz cijelog svijeta. Radi se, uglavnom, o ljudima koji su porijeklom sa prostora Gusinja i Plava, a koji žive van granica svoje zemlje. Zanimljivo je da tokom ljetnjih mjeseci brojni parovi izgovore sudbonosno "da" na Alipašinim izvorima. Sve to ukazuje da ovaj cijeli prostor zaslužuje mnogo drugačiji i ozbiljniji tretman.
– Ovdje tokom godine cirkuliše veliki broj ljudi, jer je majka priroda ovom mjestu podarila nešto sasvim izuzetno. Zato je prava šteta što ovaj lokalitet nije poprimio izgled kutka sa brojnim sadržajima koji bi bili od koristi i za lokalno stanovništvo i za brojne goste – navode mještani.

Uređenje Alipašinih izvora godinama u obećanjima

Cijene nafte Brent porasle su u ponedjeljak na oko 66,5 dolara po barelu, dok se američka sirova nafta West Texas Intermediate (WTI) kretala oko 63,5 po barelu.
Fokus na tržištima nafte bio je prije svega na sastanak u Vašingtonu između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, čiji je cilj unapređenje mirovnog sporazuma sa Rusijom, prenosi Tanjug.
U razgovorima će učestvovati i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, francuski predsjednik Emmanuel Macron i generalni sekretar NATO-a Mark Rutte.
Trump je rekao da će vršiti pritisak na Zelenskog da pristane na brzo rješenje nakon razgovora u petak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji su bili usmjereni na zahtjev Moskve da Kijev ustupi teritorije.
Trump je takođe signalizirao da nema velike hitnosti u uvođenju kazni Rusiji i zemljama koje kupuju njenu naftu, čime je ublažio svoj raniji stav.
Cijene nafte su pale više od deset odsto do sada ovog mjeseca pod pritiskom ekonomskih posljedica Trumpovih tarifa i sve veće proizvodnje Organizacije zemalja izvoznica nafte OPEC plus.

Cijene nafte porasle uoči susreta Trampa i Zelenskog

Predstavnici 119 potpisnika peticije ribara, okupljenih iz više udruženja, reagovali su na tekst objavljen 18. avgusta na portalima, u kojem je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) poručilo da „blokada zaliva nije rješenje“.
U saopštenju, koje potpisuje Marko Kise, predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore, navodi se da ribari nijesu tražili medijske poruke, već zvaničan odgovor od resornog ministra.
- Možda ste malo zakasnili jer je prošao rok od 15 dana kada smo očekivali zvaničan odgovor od Ministra Jokovića, a ne Vaše obraćanje putem medija. Naše obraćanje prema MPŠV-u nije bilo putem medija nego smo predali zvanični dopis na arhivi dana 28.07.2025. godine i obratili smo se Ministru Jokoviću, a ne Vama. Očekivali smo odgovor na isti način od ministra Jokovića -navodi se u reagovanju.
Ribari tvrde da je direktorica Direktorata za ribarstvo, Katarina Burzanović, „žrtvovana“ od strane Ministarstva, jer se umjesto ministra oglasila javno nakon isteka zakonskog roka.
- Pošto se Ministar Joković nije oglasio u zakonskom roku od 15 dana, zakazali smo štrajk na moru barkama i brodovima sa zahtjevom da nas primi Predsjednik Vlade Milojko Spajić - poručuju ribari.
U saopštenju su se osvrnuli i na uključivanje ribara Miluna Anđića u cijelu priču.
- Nije nam jasno zašto Vam je bila potrebna pomoć ribara Miluna Anđića, kada njega niko nije spominjao niti tražio bilo kakvo mišljenje od njega. Radi građana Crne Gore moramo dati više informacija o tome ko je Milun Anđić. To je još uvijek član Udruženja Proizvođača Ribe Crne Gore, a on se predstavlja kao neko novo udruženje plivaričara. To je onaj isti Milun Anđić koji je minirao svaki sastanak kod ministra, i koji je na zadnjem sastanku tražio da Vi i cijeli Direktorat za ribarstvo dobijete otkaz. Jedino sam se ja pobunio i stao u Vašu zaštitu - navodi Kise.
Ribari poručuju da će štrajk biti zaustavljen samo pod jednim uslovom - da im se Joković direktno i zvanično obrati najkasnije do srijede u 12 sati.
- Naš uslov je da se tačno precizira datum i vrijeme održavanja sastanka nas i ministra i da vrijeme trajanja sastanka ne bude ograničeno, i da zapisničar vodi stenogram o sastanku. Na sastanku mogu da prisustvuju samo predstavnici ribara koje mi predložimo. Milun i slični Miluni ne mogu da prisustvuju - naglašava se u saopštenju.
Zaključuju da odlaganja neće biti ukoliko zahtjev ne bude ispunjen.&nbsp;

Ribari traže direktan sastanak s Jokovićem, prijete štrajkom ako ne dobiju odgovor do srijede

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Osvrnuću se na potonji indirektni intervju predśednika Milatovića, dat Portalu Antena M, mudrošću Viktora Igoa i njegovim riječima da je svaki kompromis sa zlom uvijek nauštrb dobra. Izgleda da to predśedniku Crne Gore nije jasno i da je u teškoj zabludi kad mu je uravnotežena politika nezamjeranje ni dobru, ni zlu. A ako nije sposoban da razlikuje zlo od dobra, onda nije ni dorastao mjestu na kojem je. Kukavičko dociranje kako on ne ispunjava tuđe želje nije ništa drugo do isprika za vrstu karaktera, koja se u žargonu naziva - bevanda. Vremena u kojima živimo se stalno usložnjavaju i sve više traže odgovorne državnike, koji popularnost neće graditi jeftinim populizmom po društvenim mrežama i koji će isključivo „kupovati“ naklonost građana svojim djelima. Nažalost, više je nego očigledno da Crna Gora nema čvrsto definisanu politiku u većini ministarstava u trenutku kada bi morala imati jasan plan za nekoliko narednih godina. Ili se vuku potezi ad hoc, ili post festum, kada je šteta već učinjena. Presudna uloga Crkve Srbije i litijaški staž kao referenca za formiranje vlasti, stavljaju Crnu Goru među najkonzervativnije i najnazadnije zemlje u Evropi. Ne kaže se džabe da učitelj u selu pali svijetlo, a pop ga gasi. <h2>SUJEVJERJE UMJESTO VJERE</h2> Crnoj Gori fali mnogo toga: škola, vrtića, domova zdravlja, aviokompanija, infrastruktura... samo joj ne fali crkava. A upravo se jedino crkve grade. Crna Gora ima više crkava po glavi stanovnika od bilo koje zemlje u Evropi. A i dalje se masovno grade. A gradi ih crkva koja malo ima veze sa hrišćanstvom. Hrišćanstvo je eshatološko učenje, koje život na zemlji smatra privremenim na putu u vječni život. Odlasci u crkvu ne donose dobitke u kladionicama, krstovi obješeni o retrovizore ne čuvaju od saobraćajnih nesreća, krimose ne štite krstovi ni donacije crkvi od smrti ili zatvora, ikone na zidu ne štite kuće, molebani ne donose kišu... Ostroga mi. Bog nije đed Mraz koji ispunjava želje. Molebani za kišu su pagansko nasljeđe. Kao i mnoge druge crkvene procesije. Crkva u Crnoj Gori ne širi vjeru, već sujevjerje. Na sujevjerju, prijetnjama nehrišćanskim božjim kaznama, ponižavanjem vjernika klečanjem i bauljanjem po podovima, zaludili su veliki broj građana Crne Gore i oduzeli im racionalan način razmišljanja. Tako iskrivljenu vjeru koriste za ogromnu političku moć. Plus što su, zahvaljujući pokvarenim političarima, spremnim i za izdaju države radi sopstvene koristi, stekli moć koja je često iznad moći države. Nažalost, kao da su se svi pomirili sa tim i niko ne pokušava pravno da suspenduje ogromna prava, koja su neustavno i nezakonito ostvarili. Na tronu Petra I Petrovića Njegoša i Petra II Petrovića Njegoša danas su nikšićki ponavljač i sarajevska izbjeglica, više nego beznačajne ličnosti. Oni su politički postavljeni, dio su imperijalne politike Beograda, zato podstiču sve što je u funkciji te politike. Revizionizmom se popularišu ideologije iz prošlosti u kojima ne postoji Crna Gora i za koje je Crna Gora dio „homogene Srbije“. Argumentaciju za veličanje zločinaca i saradnika fašista iz Drugog svjetskog rata maskiraju tobožnjom lažnom komunističkom verzijom istorije, što mogu popiti samo lijeni ili plitki umovi. Italijani i Njemci su u vrijeme okupacije Crne Gore i Srbije vodili urednu dokumentaciju, tako da ne postoji ništa lakše nego inostranim arhivama dokazati izdaju i kolaboraciju četnika sa fašistima, kao i njihove zločine. Recimo, Norman Nojbaher, izaslanik Hitlera na Balkanu, u svojim memoarima piše, nakon što je oslobodio Pavla Đurišića iz zarobljeništva i primio ga u svojoj kancelariji, da ga je pitao zašto je pobio toliko muslimana kad ih Srbi smatraju Srbima koji su prevjerili? Na to je Pavle Đurišić odgovorio da su muslimani izrodi koje treba potpuno uništiti. Pavle Đurišić je zločinac, to je svima jasno. To što se on slavi kao junak govori više o onima koji ga slave i njihovom odnosu prema muslimanima i Crnogorcima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spomenik Đurišiću"><figcaption>REVIZIONIZAM: Spomenik ratnom zločincu, saradniku nacista Pavlu Đurišiću(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Kad se molebanima priziva kiša kojom bi se pogasili brojni požari po Crnoj Gori, znači li to da se crkva molitvama obraća Bogu da pošalje kišu? Ako nije Bogu, kome se obraćaju? A ako se obraćaju Bogu, znači li to da je suša njegovo djelo? Hoće li tada Crkva Srbije objasniti građanima kojima su izgorjele kuće da je to Božja volja? <h2> „PREBROJAVANJE“ VODE</h2> Ili će političari vlasti i oni koje je teško nazvati novinarima, a bave se tim poslom, pronaći krivca, kako bi se i teška nesreća iskoristila u političke svrhe? Krivi su oni prije jer su sve uništili? Mantra! Naravno, istina nije na njihovoj strani. Pere se sopstvena nesposobnost time što se odgovornost prebacuje na predavgustovsku vlast. Demantuje ih to što je za vrijeme te vlasti Crna Gora bila odmah iza Hrvatske po opremljenosti za gašenje požara. Danas je na začelju. Možete mislite o kakvim političkim diletantima se radi kad potpredśednik Vlade za vanjske poslove Filip Ivanović umjesto da se zahvali na pomoći svim zemljama koje su je poslali, prebrojava koliko je ko prosuo vode i iz koje je zemlje. A poenta je da bi potencirao kako je helikopter iz Srbije izasuo najviše vode, ne pominjući da su, dok se požar toliko raširio da je prijetila opšta katastrofa, tri dana čekali da pozovu međunarodnu pomoć preko NATO sistema uzajamne pomoći. Valjda je bilo bitno da prvo dođe vazduhoplov iz Srbije, kako bi se potencirala „bratska pomoć“ i Srbija kao jedina koja je poslala pomoć. Beskrupuloznost vlasti su insinuacije da požari imaju politički karakter i da protivnici vlasti hoće da stvore haos kako bi destabilizovali vlast. Istina je da crnogorski patriote ne vole sadašnju vlast, da je smatraju najgorom u istoriji Crne Gore, da je smatraju anticrnogorskom, ali i da toliko vole Crnu Goru da je nikada neće uništavati da bi smjenili vlast. Valjda nam nikada nije falilo hrabrosti da se srcem izborimo za slobodu? Podśećanja radi, samo od 1. jula do 8. jula 2017. godine u Crnoj Gori je buktalo više od 240 požara, u Podgorici je tog 12. jula izbilo 67 požara, 14. jula 52, a 15. jula preko 50... Je li tadašnja opozicija izazivala te požare, kad sad optužuje druge? Bolje uporedite koliko su uspješnije gašeni tada požari sa sopstvenim sredstvima, za razliku od danas, umjesto što se služite prljavštinama. Postoje mnoge stvari koje se mogu zamjeriti predavgustovskoj vlasti, ali količina laži koju postavgustovska vlast konstruiše o svom položaju u to vrijeme i žrtve koje su podnijeli prelazi granice dobrog ukusa. Kao i obično, strvinarski su pokušali da iskoriste požare po Crnoj Gori i optuže DPS da je prodao pet kanadera koji su bili u vlasništvu savezne države.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0" data-rendition-name="original" width="859" height="1601" loading="lazy" alt="dps kanaderi"></figure>  Svi su, valjda, IT pismeni, uključujući i nazovinovinare koji obmanjuju javnost, pa je lako preko pretraživača pronaći sudbinu tih pet kanadera. Kanadere je Grcima prodao Slobodan Milošević preko ambasade u Atini, đe je ambasador bio Milan Milutinović, kasnije predśednik Srbije. Kanaderi su iz baze u Zadru 1995. ilegalno stigli u Grčku, a da niko u Jugoslaviji nije znao da su prodati, sem onih koji su bili dio tog posla. Među njima nije bilo nikog iz Crne Gore. Grčki ministar poljoprivrede Stefanos Cumakas potpisao je ugovor u ime premijera Andreasa Papandreua, sa kojim je posao direktno dogovorio Slobodan Milošević. Prodaja je obavljena preko novootvorene of šor kompanije na Kipru za 24,4 miliona usd. Državi je od tih 24,4 miliona usd prebačeno nešto više od 8 miliona. Crna Gora nije ni obavještena o tome ni nakon obavljenog posla. Kao što u tim vremenima skoro nikad nije ni konsultovana za mnoge odluke. Čak je Momir Bulatović, tadašnji predśednik Crne Gore, politički otac današnje vlasti, jednom prilikom rezignirano izjavio „što će nam vlada, što će nam predśednik i rukovodstvo ako se ništa ne pitamo“. Kao da sadašnja vlast, pod palicom Andrije Mandića želi ponovo takvu poziciju Crne Gore sa Srbijom. Posebno što Srbija danas ima na vlasti pravog nasljednika Miloševića, koji ga je i prevazišao u mnogim stvarima. Posebno u despotizmu i autokratiji. Pitao sam prijatelja iz DPS-a zašto ne reaguju na strvinarske laži o kanaderima u tako tragičnoj situaciji izazvanoj požarima, za koju su, u najvećoj mjeri, odgovorni upravo oni koji šire te laži, svojim nemarom, neznanjem ili čak i namjerom. Dobio sam odgovor da ne žele da koriste nesreću i da se prepucavaju u situaciji kada je otac četvoro đece izgubio život, kad ljudi gube imovinu u vatrenoj stihiji i kad gori pola Crne Gore. Većina je u Crnoj Gori davno izgubila ośećaj za čestitost i čojstvo, pa nijesam siguran da će mnogi to pravilno shvatiti. Bojim se da će im ignorisanje laži postati argument.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Požari u okolini Podgorice"><figcaption>VLASTIMA I ZA POŽARE KRIV DPS: Vatrena stihija u okolini Podgoice ne jenjava</figcaption></figure>  Po ko zna koji put se pokazalo da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije sposobno da obavlja valjano svoj posao i da su odgovorni za mnogobrojne propuste na bezbjednosnom polju i sada, u aktuelnim vanrednim okolnostima. Jasno je da se radi o ljudima nesposobnim za taj posao, nedoraslim izazovima koji su pred njima, sa karakterom iskompleksiranih, prepotentnih, nadobudnih nesposobnjakovića. Ili, što bi Niče rekao, višak sujete pokazuje manjak pameti. Crna Gora je u stanju raspadanja, neizvjesnosti za budućnost, sa velikim šansama da doživi grčki scenario kada će građanima povjerioci određivati visinu plata, dok se sami građani ponašaju kao nezainteresovani posmatrači.

Nema slobode bez hrabrosti

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, Roka Tolića, i direktora Aerodroma Tivat, Ivana Rakočevića, zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
U prijavi se navodi da su prijavljeni u kontinuitetu donosili odluke suprotne Zakonu o vazdušnom saobraćaju, internim aktima Aerodroma Crne Gore i međunarodnim standardima, čime je stvorena „direktna i realna opasnost“ po sigurnost putnika, posada, zaposlenih i infrastrukture.
Sindikat ističe da radnje prijavljenih ispunjavaju elemente više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika, među kojima su zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi i ugrožavanje javnog saobraćaja u vazdušnom saobraćaju.
Kao neposredan povod navodi se raspoređivanje Ljubomira Jovanovića na poziciju šefa smjene u službi prihvata i otpreme, bez obuka i licenci, protivno međunarodnim standardima vazduhoplovne sigurnosti.&nbsp;
- Sa činjenicom da je tim činom direktno ugrožena sigurnost vazduhoplova, posada, putnika, aerodromskog osoblja, aerodromske infrastrukture te posljedično cjelokupni vazdušni saobraćaj Crne Gore, Jovanović je upoznao izvršnog direktora Tolića i direktora aerodroma Tivat Rakočevića, kao i Agenciju civilnog vazduhoplovstva Crne Gore, bez povratne zakonske reakcije do danas - navodi se u prijavi..
On je već ranije, 15. avgusta, podnio sopstvenu krivičnu prijavu, kojoj se sindikat sada i formalno pridružuje.
Sindikat tvrdi da postoje osnovane sumnje u koruptivne motive, kao i u odmazdu prema Jovanoviću zbog njegovog političkog djelovanja i sindikalnog angažmana.
U prijavi se navodi da slučaj Jovanovića nije izolovan. Prema tvrdnjama sindikata, više zaposlenih obavlja odgovorne poslove na tivatskom aerodromu bez propisanih licenci i obuka – uključujući šefove smjena, stručnog saradnika u službi prihvata i otpreme, kao i zaposlene na check-in-u i kontroli putnika.
Posebno su istakli i slučaj radnika koji je odbio da upravlja vatrogasno-spasilačkim vozilom bez licence, zbog čega je kažnjen.&nbsp;
- Uprava ga je sankcionisala iako je odbio da ugrozi živote putnika, posada i zaposlenih - &nbsp;navodi se u prijavi.
Sindikat tvrdi da su na aerodromu korišćene i stepenice za opsluživanje aviona sa neispravnim kočnicama, dok zaposleni, kako kažu, rade duže od zakonom dozvoljenog radnog vremena, bez zaštitne opreme, adekvatnih uslova za rad i čak bez pijaće vode na platformi gdje temperature prelaze 50 stepeni.
Nezavisni sindikat traži od SDT-a da :
- pokrene hitne istražne radnje;
- pribavi kompletnu dokumentaciju o raspoređivanju šefova smjena te check in službenica i stručnog saradnika, bez licenci, pregleda personalne dosijee, odluke direktora, interne propise i izvještaje o licencama;
- sasluša sve odgovorne osobe na aerodromu Tivat i u Centru za obuku ACG
- utvrdi motive i eventualne koruptivne radnje;
- nakon sprovedenog postupka, podigne optužnicu protiv prijavljenih lica za navedena krivična djela
Predmet prijave odnosi se, kako ističu, &nbsp;na zloupotrebu položaja u privrednom društvu od posebnog značaja za Crnu Goru (aerodrom, kao što je opšte poznato, predstavlja stratešku infrastrukturu države i granični prelaz).
- Postupanje prijavljenih lica dovodi u pitanje ne samo sigurnost vazdušnog saobraćaja, već i međunarodni ugled Crne Gore kao članice međunarodnih vazduhoplovnih organizacija. Posljedice mogu imati ozbiljne ekonomske, sigurnosne i reputacione efekte - navodi se u prijavi.

Nezavisni sindikat Aerodroma podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv Tolića i Rakočevića zbog ugrožavanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja

Prizemljite sve avione i helikoptere. Neka “sve izgori ako treba”, jer, vrhuška partije crvenih kravata, samo bez kravata, u košuljama, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova, obilaze one koji nam živote spašavaju danima.
Kad stižu oni (Demokrate), ne da pomognu već da se slikaju i snime, kadar mora biti odličan, svjetlo perfektno, zvuk, sve…
<h2>Reklama u pepelu</h2>
Malo šta je izazvalo toliki javni prezir kao trenutak kada su čelnici Demokrata, sedmicu nakon početka herojske borbe vatrogasaca i onih koji iz regiona i Evrope pomažu da se obuzda vatrena stihija, odlučili da se pojave — da poziraju. Da se slikaju sa ljudima koji gore iz vazduha gase vatru.
Je li dvojac Demokrata stigao da pomogne? NE!
Stigli da preuzmu odgovornost? NE!
Stigli su da snime kadar.
Samoprozvani zamjenik premijera (izmislio funkciju, jer je potpredsjednik Vlade) i rukovodilac bezbjednosnih službi Aleksa Bečić i ministar Šaranović došli su da — snime spot. Dramatičan ton, muzika, košulje, pogledi koji vrijede za Oskara. Kao da su u Netflix seriji, a ne u državi koja gori.
Heroji? Ne. Reklamni pano. Sponzorisana tuga, plaćena vašim novcem.
<h2>JAVNOST NE PRAŠTA</h2>
Javnost ne prašta. Komentari ispod objava Demokrata govore više nego bilo koji izvještaj:
• “Opasno je kad se Šaranović pojavi na otvorenom, sjaj sa cvikera može lagano izazvat požar.”
• “Obiđite Kuče i Pipere, jedva vas čekaju.”
• “Je li ispala dobra fotka, zaboga?”
Glavni PR štab, glavni strateg Boris Bogdanović, misteriozno nepoznate lokacije, vjerovatno je već čekao montažu. Da sve to lijepo upakuje. Da još jednom narod gleda – predstavu.

Tag: cia