Cijene stanova u Evropskoj uniji (EU) su u trećem kvartalu prošle godine porasle 3,8 odsto međugodišnje, dok su stanarine u istom periodu u prosjeku skočile 3,2 odsto, objavio je Eurostat.
U poređenju sa drugim kvartalom prošle godine, cijene stanova su porasle 1,4 odsto, a zakupnine 0,9 odsto, prenosi Tanjug.
Kako se navodi u izvještaju, godišnji rast cijena stambenih nekretnina u trećem kvartalu prošle godine je zabilježen u 22 države članice EU, pad cijena u četiri zemlje, dok u jednom slučaju podaci još nijesu poznati.
Najveće godišnje poskupljenje stanova je zabilježeno u Bugarskoj 16,5 odsto, Poljskoj 14,4 odsto, Mađarskoj 13,4 odsto, Hrvatskoj 12,3 odsto i Holandiji 10,3 odsto, a najveći pad u Francuskoj 3,5 odsto, Finskoj 2,8 odsto i Luksemburgu 1,7 odsto.
Gledano dugoročno, cijene stanova u EU su od 2010. godine do trećeg prošlogodišnjeg kvartala porasle 54,1 odsto, a zakupnine 26 odsto.
U pomenutom periodu su se cijene stanova više nego utrostručile u Mađarskoj i Estoniji, porastavši po 230 odsto, dok su one više nego udvostručene u Litvaniji - rast od 181 odsto, Letoniji 154 odsto, Češkoj 135 odsto, Austriji 114 odsto, Portugaliji 113 odsto, Bugarskoj 110 odsto i Luksemburgu 103 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Cijene stanova u EU porasle do 3,8 odsto

Shodno metodologiji izjednačavanja cijena od danas je kubik vode u Podgorici za građane skuplji 15 centi, a pravnim licimajeftiniji.
Iz podgoričkog Vodovod su ranije saopštili da se u skladu sa zakonskim procedurama, u drugom kvartalu 2024. godine predali dokumentaciju Regulatornoj agenciji koja shodno utvrđenoj metodologiji povrđuje dobijenu cijenu vode.
Nakon njihove saglasnosti, Odbor direktora je usvojio cijene i proslijedio ih Sekretarijatu za komunalne poslove, koji ih je zatim uputio gradonačelnici i Skupštini Glavnog grada na razmatranje.
Kako je Skupština Glavnog grada, počevši od 14. avgusta 2024. imala rok od 90 dana da odluči, a to nije uradila, predložene cijene, koje su veće u odnosu na prethodni period, se smatraju usvojenim.

500x500

1084x550

Od danas voda u Podgorici skuplja 15 centi

Voda u Podgorici će od 1. januara 2025. godine ipak poskupiti 15 centi po kubiku, kako je predviđeno cjenovnikom za narednu godinu koji je na prijedlog Vodovoda formirala Regulatorna agencija za energetiku ali nije potvrdila Skupština Glavnog grada, piše Dan.
Do zaokreta, da se cjenovnik može primjenjivati i bez potvrde Skupštine, došlo je nakon tumačenja pravnog tima preduzeća Vodovod i Zajednice opština Crne Gore koji se pozivaju na Zakon o komunalnim djelatnostima koji ne prepoznaje situaciju „skraćenje mandata Skupštini“.
Skupštini Glavnog grada skraćen je mandat 26. jula, a rok u kojem mora da se održi sjednica na kojoj bi se dala saglasnost za nove cijene je 90 dana od dana podnošenja zahtjeva. Taj zahtjev upućen je 14. avgusta i rok je isticao 12. novembra. Sjednica gradskog parlamenta zakazana je za 11. novembar ali nije održana zbog nedostatka kvoruma.
Najave za povećanje cijena vode nisu naišle na odobravanje premijera Milojka Spajića koji je početkom novembra saopštio da „neće dozvoliti povećanje cijena vode gdje god je PES uključen u vršenju vlasti, neće imati podršku nijedan Vodovod.
Na sajtu Vodovoda juče je objavljeno saopštenje za građane da će se od 1. januara naredne godine primjenjivati nove cijene vode.
Po novom cjenovniku izjednačavaju se fizička i pravna lica. Kada je u pitanju javno vodosnabdijevanje, „start“ na računu iznosiće 0,99 eura po korisniku, dok je varijabilni dio iznositi 0,52 eura po kubiku.
Kada je u pitanju prihvatanje i odvođenje komunalnih otpadnih voda „start“ na računu iznosiće 0,30 eura po korisniku, dok će varijabilni dio cijene iznositi 0,19 eura po kubiku. Prečišćavanje komunalnih otpadnih voda koštaće 0,17 eura po kubiku, a isporuka vode drugom izvršiocu koštaće 0,04 eura po kubiku.
- Privredno društvo Vodovod i kanalizacija je dužno da od 1.1.2025. godine primjenjuje novi cjenovnik usluga, izrađen po metodologiji za utvrđivanje cijena regulisanih komunalnih djelatnosti koju je propisala Regulatorna agencija za energetiku. Nova cijena se sastoji od fiksnog i varijabilnog dijela. Fiksni dio cijene, potrošači će plaćati nezavisno od potrošnje, dok će se varijabilnim dijelom cijene obračunati količina utrošene vode, odnosno, količina prikupljene, odvedene i prečišćene otpadne vode. Cijena prečišćavanja otpadnih voda ima samo svoj varijabilni dio i ista je za sve kategorije potrošača - objavljeno je na sajtu Vodovoda.
Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić za Dan navodi da primjenom novih cijena od 1. januara preduzeće neće biti u gubitku 3,7 miliona eura bez uračunatog PDV-a kako su bile i projekcije, pa samim tim ni Glavni grad neće imati obavezu da pomogne preduzeću.
- Od 1. januara naredne godine kubik vode biće veći za 15 centi. Tumačenje smo dobili od naše pravne službe, konsultovali smo i pravni tim Zajednice opštine, ali i kolege iz drugih opština, prije svega kolega iz Vodovoda Mojkovca i Rožaja koji su u sličnoj situaciji. Njihova odluka se nije razmatrala u predviđenom roku od 90 dana i oni će poskupiti na isti način što je u skladu sa zakonom - naveo je Nišavić.
Nišavić objašnjava što predviđa zakon.
- Ušli smo u tumačenje zakona i došli do infromacija da Skupština Glavnog grada nije raspuštena već je došlo do skraćenja mandata. Zakon o komunalnim djelatnostima predviđa da se preporučene cijene od strane Regulatorne agencije moraju poštovati ukoliko se usvoje ili ukoliko u roku od 90 dana Skupština Glavnog grada ne postupi u skladu sa zakonom i ne razmatra odluku - naveo je on.
Prema njegovim riječima Skupština Glavnog grada nije raspuštena jer po Zakonu o lokalnoj samoupravi nju raspušta samo Vlada, već joj je skraćen mandat što Zakon o komunalnim djelatnostima ne prepoznaje.
- Zbog toga smo dužni da poštujemo odluku odbora direktora, shodno regulatoru i da cijene primjenjujemo od 1. januara naredne godine. Ako se u roku od 90 dana, iz opravdanih razloga ne održi sjednica, ili se cjenovnik ne razmatra na sjednici mi smo u obavezi da automatski primjenjujemo predložene cijene - tvrdi Nišavić.
<h2>Cijene se formiraju na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima</h2>
Cijenu vode u Crnoj Gori na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima iz 2018. godine reguliše Regulatorna agencija za energetiku. To čine od 2020. godine na osnovu usvojene metodologije. Ranije, dakle prije ovog zakona, to su činile lokalne samouprave. Prema proceduri Vodovod pošalje zahtjev RAE, oni odobre, vrate i ta se dokumentacija dostavlja gradonačelniku, a iz te institucije Skupštini Glavnog grada kao osnivaču Vodovoda.

Podgorica: Od 1. januara voda ipak skuplja 15 centi po kubiku

Futuresi kave u Njujorku popeli su se na najviši nivo od 1997. zbog zabrinutosti za usjeve kod najboljih uzgajivača, prijeteći daljim povećanjem troškova za pržionice i potrošače.
Arabica, vrhunska sorta omiljena za specijalna piva, porasla je čak tri odsto u ponedjeljak. Cijene kafe skočile su ove godine zbog velikih poremećaja u snabdijevanju ključnih proizvođača od Brazila do Vijetnama, pri čemu je jeftinija vrsta robuste koja se koristi u instant pićima nedavno dostigla najviše cijene od 1970-ih, prenosi SEEbiz.
Porasla je zabrinutost da će se snabdijevanje iz Brazila usporiti nakon duge suše koja je oštetila stabla kafe, što bi moglo smanjiti proizvodnju sljedeće sezone.
Potencijal za žetvu sljedeće godine "sigurno je bio pod uticajem dugog sušnog i vrućeg razdoblja koje je uticalo na usjeve kafe arabice do septembra", napisao je analitičar Rabobanka Guilherme Morya u izvještaju.
To vrijedi čak i nakon što je kiša u oktobru dovela do "izvrsnog cvjetanja" drveća, dodao je Morya.
Sada postoji strah da se cvijeće neće fiksirati na grane, dovodeći urod u opasnost, jer se cvijeće kasnije razvije kod trešnje koje sadrže grah.
Dodatni pritisak je mogućnost da bi snažan tempo izvoza arabice ove godine mogao rezultirati malim zalihama do kraja tekuće sezone. Inostrana poljoprivredna služba Ministarstva poljoprivrede SAD-a procjenjuje da će zalihe brazilske kafe doseći samo 1,2 miliona vrećica kada trenutna sezona završi u junu, što je pad od 26 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

1250x600

Cijene kafe najviše u 27 godina

Iznos povećanja cijena struje tokom sljedeće godine može ali i ne mora biti konačan, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.6827%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fod-januara-struja-skuplja-3-41-odsto-za-skoro-sva-domacinstva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori. Kada su u pitanju potrošači sa jednotarifnim brojilom, njima će računi biti uvećani 2,93 procenata.
Mugoša kaže da Elektroprivreda (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu - aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti regulatorne agencije ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Prema tome, kako kaže Mugoša, ovo može ali i ne mora da bude konačno povećanje cijene struje tokom 2025. godine.
- Ovo je posebno važno ako se zna da će zbog ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja od aprila do polovine novembra 2025. nastati deficit električne energije iz razloga što će TEP biti u planiranom zastoju. Nedostajuća količina električne energije u tom periodu biće po planu, prema navodima resornog ministra, nadomještena kupovinom odnosno uvozom električne energije - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Iznos povećanja cijena struje ne mora biti konačan

Podgoričani će od 1. januara naredne godine plaćati deset odsto nižu cijenu vode, a Vodovod će, kako se procjenjuje biti u gubitku 3,7 miliona eura jer cjenovnik gradskog preduzeća kojim je predviđeno poskupljenje usluga nije usvojen na jučerašnjoj sjednici gradskog parlamenta zbog nedostatka kvoruma.
Od 58 odbornika saziva čiji je mandat skraćen u julu na sjednici gradskog parlamenta juče se pojavilo samo deset odbornika iz reda vlasti, pa je Jelena Borovinić-Bojović, predsjednica Skupštine Glavnog grada, konstatovala da ne postoji kvorum za početak sjednice i dalje odlučivanje. Inače, poskupljenje vode proističe iz Zakona o komunalnim djelatnostima od prije pet godina.
Nakon sjednice Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda, saopštio je za Dan da je vjerovao da će odbornici pristupiti temi odgovorno.
- Vjerovao sam da ćemo obrazložiti građanima neophodno povećanje cijena vode kako bi preduzeće opstalo i kako bi moglo da servisira sve obaveze i da kvalitetno održava sistem. Međutim, većina odbornika je danas pokazala da nijesu predstavnici naroda koji ih je birao, već da su samo puki kalkulanti svojih partija. U situaciji kada je trenutno neizvjesna politička situacija u gradu sigurno im je prioritet bilo dobijanje još kojeg glasa, obezbjeđivanje još koje fotelje, a ne građani - rekao je Nišavić.
On je poručio da će zbog neusvajanja novog cjenovnika dobiti gori kvalitet usluge jer preduzeće neće biti u mogućnosti da redovno servisisa sve obaveze, ulaže i redovno servisira mrežu.

Nišavić: Neophodno povećanje cijena vode, većina odbornika pokazala da su kalkulanti partija

I pored toga što je premijer Milojko Spajić kazao da neće biti povećanja cijene vode u opštinama u kojima PES vrši vlast, u Danilovgradu je već izglasana odluka u lokalnom parlamentu da cijena vode od januara bude uvećana preko 50 odsto, kazao je u razgovoru za Antenu M odbornik Preokreta Vuk Iković.
- U obrazloženju stoji da ta cijena nije diktirana niti troškovima materijala, niti otplatom kredita, niti investicijama, vidi se konkretno u danilovgradskom slučaju da se planira povećanje plata, odnosno zarada. Jako je neprevedno da se zbog povećanja zarada poveća račun za vodu, bez obzira kakva je usluga. Znamo da u brojnim opštinama, uključujući i Danilovgrad, imamo redovne prekide u vodosnabdijevanju. Samo u centru Danilovgrada smo ovog ljeta imali preko deset puta nestajanje vode i jedan put je taj prekid trajao nešto preko tri dana. To je neprihvatljivo za jedan normalan, dostojanstven život - kaže Iković.
Iković ukazuje na još jedan problem gdje se naplaćuje odvođenje otpadnih voda i onda ih, kako kaže, vodovodi u brojnim opštinama bez ikakvog prečišćavanja ispuštaju u riječne tokove.
- I zaštitnik ljudskih prava je naveo da je takav način naplate i povećanje računa za vodu neosnovan i u najmanju ruku diskriminatoran, jer ako naplaćujemo domaćinstvima čija se voda prečišćava, a s druge strane ta domaćinstva imaju uslugu pravilnu, neprihvatljivo je naplaćivati otpadnu vodu domaćinstvima za koja se ne vrši prečišćavanje otpadnih voda - poručuje Iković.
Odbornik "Preokreta" dodaje da će u danilovgradskom parlamentu inicirati da se cijene vode promijene kao i da će pozvati građane da pokrenu inicijativu za ukidanje ove odluke zbog, kako kaže, nepostojanja pravog ekonomskog razloga.
- Neprihvatljivo je da sa jedne strane imamo lokalne uprave u kojima vlast vrši PES, da u isto vrijeme ta vlast inicira, a Skupština donese odluku o povećanju cijena, a sjutradan premijer koji je iz te partije kaže da tamo gdje je vlast Evropa sad, neće doći do povećanja cijena. Očekujem da se usaglase odluke premijera, odnosno lokalne i državne vlasti, i da ukoliko premijer stoji iza ovoga šta je kazao, da predsjednik opštine Danilovgrad inicira povlačanje odluke za povećanje cijena vode u Danilovgradu od januara 2025. - kazao je Iković.

Iković: I pored riječi Spajića u Danilovgradu izglasana odluka o povećanju cijene vode

Od naredne godine poskupiće usluge DOO „Vodovod i kanalizacija“ Nikšić za uže jezgro grada, dok će za preduzeća neke usluge biti jeftinije. Iako je, kažu iz Vodovoda Nikšić, proteklih godina bilo da su tarife za fizička i pravna lica različite, od naredne godine toga neće biti.
- I kada su pravna lica u pitanju, ja ću vam navesti konkretan primjer – za jedno pravno lice koje troši 10 kubika vode, a priključeno je samo na javni vodovodni sistem, njihovi računi će se smanjiti za oko 33 odsto. Za pravna lica koja je priključeno na javni vodovod i na javni kanalizacioni sistem, to jeste ima sve tri vrste usluge, njihovi računi će se smanjiti za 11,25 odsto - kazala je na sjednici Skupštine opštine (SO) Nikšić Milica Mijušković šefica ekonomske službe gradskog “Vodovoda”.
Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na Odluku o cijenama usluga „Vodovoda i kanalizacije“ Nikšić za 2025. godinu usvojen je na Skupštini opštine Nikšić prije dva dana.
- Za fizička lica koja su priključena samo na javni vodovodni sistem, njihovi računi biće umanjeni za 6,6 odsto. Jedino digresiju u smislu povećanja cijena imamo za fizička lica koja pripadaju ovom užem dijelu grada i imaju sve tri vrste usluga i tu će se korisnik koji troši 10 kubika vode račun povećati za 1,53 eura - pojasnila je na sjednici Mijušković.

Nikšić: Od naredne godine veći računi za vodu potrošačima u užem gradskom jezgru

Cijene vožnje trajektom na liniji Kamenari – Lepetane od danas će biti niže jedan euro, saopšteno je iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom. 
 
Iz te kompanije su objasnili da je od danas na snazi vansezonski cjenovnik, pa je cijena vožnje trajektom za malo putničko vozilo i pick-up snižena sa pet na četiri eura. 
 
I cijena vožnje trajektom za motocikla od danas je niža euro i iznosi 1,5 eura. 
 
Iz Morskog dobra nijesu naveli cijene prelaska za autobuse, kamione i bicikla. 
 
Vansezonski cjenovnik važi do 30. aprila.

Od danas euro jeftinija vožnja trajektom

Cijene zlata su rekordno visoke, a razlog za to jeste izgledna odluka nadležnih u Sjedinjenim Američkim Državama da snize kamatne stope. Očekuje se da će se to dogoditi već u srijedu, 18. septembra.
Trgovci dionicama pretpostavljaju da će zlato biti biti još privlačnije. Ovaj plemeniti metal ponovo postaje sve zanimljiviji u poređenju s državnim obveznicama. Velika potražnja za zlatom je i među centralnim bankama.
Naime, Turska je postala najveći kupac zlata na svijetu. Podaci Svjetskog vijeća za zlato pokazuju da je ova država u prvoj polovini ove godine kupila skoro 45 tona zlata koje predstavlja posebno strateško bogatstvo.
Stručnjaci su istakli da Turska traži sigurnost uslijed slabe nacionalne valute i visoke inflacije. Osim toga, države poput Turske, Kine i Indije nastoje da kroz zlatne rezerve budu nezavisnije od američkog dolara.
Cijena jedne troj unce (31,1 gram) zlata je početkom sedmice na Londonskoj berzi porasla na 2.589 dolara, što je najviša cijena ikada. Cijena zlata je za sedam dana narasla za značajnih četiri odsto.
S obzirom na to da se na globalnom tržištu obično trguje u američkim dolarima, slabost američke valute čini ovaj plemeniti metal jeftinijim u mnogim zemljama, što ide u prilog njegovoj potražnji i cijeni, piše portal taggeschau.

Turska postala najveći kupac zlata na svijetu

Predavanje kulturološkinje Nele Savković-Vukčević pod nazivom „Jezik iznad moći zla – 120 godina od rođenja Mirka Banjevića“ biće održano u četvrtak, 3. aprila u 18.30 sati u Multimedijalnoj sali Tehnopolisa u Nikšiću (Radoja Dakića bb). Predavanje organizuje Matica crnogorska Ogranak Nikšić.
Čuveni jugoslovenski i crnogorski revolucionar i književnik, novinar i urednik, Mirko Banjević je ostavio za sobom bogat opus. Njegove „Pobune uma“ smatraju se jednom od najboljih pjesničkih zbirki objavljenih u prošlom vijeku u Crnoj Gori, a praćena je knjigama „Zemlja na kamenu“, „Sutjeska“, „Bezdani“ i drugim. Njegov poetski izraz karakterišu bogata deskripcija, ekspresivnost, narativnost i duboka meditativnost. Savković-Vukčević će se baviti pjesmama koje potvrđuju postojanje Crne Gore kroz crnogorski jezik u vrijeme kada je bijeli teror zatirao svaki oblik autohtonog života.
Nela Savković-Vukčević diplomirala je na Univerzitetu Crne Gore, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, a magistrirala na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Trenutno je doktorandica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Bila je poslanica u crnogorskoj Skupštini. Radila je kao direktorka Gradskog pozorišta, sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada, novinarka i urednica u Televiziji Crne Gore. Više godina je izvodila nastavu na predmetu Retorika na Univerzitetu Crne Gore i Univerzitetu Donja Gorica. Usavršavala se u Velikoj Britaniji i SAD-u. Članica je Matice crnogorske i Crnogorskog PEN centra.

„Jezik iznad moći zla" – 120 godina od rođenja Mirka Banjevića

Pokazujući nevjerovatnu odlučnost, demokratski senator iz Nju Džersija Kori Buker proveo je duže od 25 sati za govornicom Senata i održao maratonski govoro koji je trajao cijelu noć u ponedjljeak i ušao u utorak veče, čime je postavio istorijski rekord kako bi pokazao otpor demokrata protiv poteza predsjednika Donalda Trampa.
Buker je izašao za govornicu Senata u ponedjeljak veče, rekavši da će ostati tamo dokle god bude „fizički sposoban“. Tek 25 sati i 5 minuta kasnije, 55-godišnji senator, bivši hvatač u američkom fudbalu, završio je govor i šepajući napustio pozornicu. Time je postavio rekord za najduži neprekidni govor u istoriji Senata. Bukeru su pomagale kolege demokrate koje su mu omogućile pauze tako što su mu postavljale pitanja.
Bio je to izvanredan pokazatelj izdržljivosti dok demokrate pokušavaju da pokažu svojim frustriranim pristalicama da čine sve što mogu da se suprotstave Trampovoj agendi. Ipak, Buker je takođe pružio istorijski trenutak utjehe stranci koja traži put naprijed: stojeći na podu Senata više od dana i noći i odbijajući da ode, oborio je rekord star 68 godina, koji je postavio tadašnji senator Strom Turmond iz Južne Karoline, segregacionista i južnjački demokrata, kako bi opstruirao donošenje Zakona o građanskim pravima 1957. godine.
- Ja sam ovdje uprkos njegovom govoru - rekao je Buker, koji je otvoreno govorio o svojim korijenima potomka i robova i robovlasnika. Dodao je: „Ja sam ovdje jer, koliko god on bio moćan, narod je moćniji“.
Lider demokrata u Predstavničkom domu, Hakim Džefris, prvi crni lider stranke u Kongresu, ušao je u Senat u utorak popodne da posmatra Bukera. Nazvao je to „nevjerovatno moćnim trenutkom“ jer je Buker oborio rekord segregacioniste i „bori se za očuvanje američkog načina života i naše demokratije“.
Ipak, Buker je svoj govor usmjerio na poziv svojoj stranci da pronađe odlučnost.
- Svi moramo pogledati u ogledalo i reći: ‘Bićemo bolji’. Ovo nisu normalna vremena u našoj naciji. I ne treba ih tretirati kao takva u Senatu Sjedinjenih Država. Prijetnje američkom narodu i američkoj demokratiji su ozbiljne i hitne, i svi moramo učiniti više da im se suprotstavimo - &nbsp;rekao je Buker na početku govora u ponedjeljak veče.
<h2>Buker upozorava na nadolazeću ustavnu krizu</h2>
Prebacujući težinu s noge na nogu, a zatim se oslanjajući na govornicu, Buker je satima govorio protiv rezova u kancelariji socijalnog osiguranja koje sprovodi Trampov savjetnik Ilon Mask u okviru Odjeljenja za efikasnost vlade (DOGE). Nabrojao je posljedice Trampovih ranih odluka i govorio o zabrinutosti da bi mogla uslijediti širi rezovi u mreži socijalnog staranja, iako republikanski zakonodavci tvrde da program neće biti diran.
Buker je takođe čitao ono za što je tvrdio da su pisma njegovih birača. Jedan o dnjih je izrazio zabrinutost zbog govora republikanskog predsjednika o aneksiji Grenlanda i Kanade i „nadolazećoj ustavnoj krizi“.
Tokom čitavog utorka, Buker je dobijao pomoć od demokratskih kolega, koji su mu postavljali pitanja kako bi mu omogućili kratke pauze. Buker je ustupao vrijeme za pitanja, ali je naglašavao da neće odustati od govornice. Čitao je tu izjavu s papira kako ne bi slučajno prekinuo govor. Ostao je na nogama kako bi poštovao pravila Senata.
- Tvoja snaga, tvoja istrajnost, tvoja jasnoća su jednostavno nevjerovatni i cijela Amerika obraća pažnju na ono što govoriš.. Cijela Amerika treba da zna za mnoge probleme, katastrofalne poteze ove administracije - rekao je lider demokrata u Senatu Čak Šumer dok je postavljao pitanje Bukeru.
Dok je Buker satima stajao, izgledalo je da se održava samo uz nekoliko čaša vode. Kasnije je novinarima rekao da je postio nekoliko dana prije govora i da je prestao piti tečnost noć prije.
Kako je dan odmicao, trpio je grčeve, rekao je. Ipak, njegov glas je jačao od emocija dok se govor nastavljao uveče, a članovi Kongresnog crnačkog kokusa stajali su na ivici poda Senata u znak podrške.
- Trenuci poput ovih zahtijevaju od nas da budemo kreativniji, maštovitiji, ili jednostavno uporniji i odlučniji - rekao je Buker.
<h2>Njegov govor u Senatu oborio je Turmondov rekord</h2>
Još satima udaljen od obaranja Turmondovog rekorda, Buker je u utorak popodne primijetio: „Nemam baš mnogo goriva u rezervoaru“.
Ipak, dok se u Kapitolu širila očekivanja da će nadmašiti Turmonda, koji je preminuo 2003. godine, demokratski senatori su ispunili salu da ga slušaju, a galerija Senata se napunila posmatračima. Sala je eksplodirala aplauzom kada je Šumer objavio da je Buker oborio rekord.
Buker je kasnije rekao novinarima da je mislio na Turmondov govor otkako je stigao u Senat, nazivajući ga „čudnom sjenkom koja visi nad ovom institucijom“.
Tokom svoje odlučne izvedbe, Buker je u više navrata pominjao lidera borbe za građanska prava Džona Luisa iz Džordžije, tvrdeći da je za prevazilaženje protivnika poput Turmonda potrebno više od samog govora.
- Mislite da smo dobili građanska prava zato što je Strom Turmond — nakon što je filibusterisao 24 sata — došao u Senat i rekao: ‘Vidim svjetlost’?. Ne, dobili smo građanska prava zato što su ljudi marširali za njih, znojili se za njih i Džon Luis je krvario za njih - rekao je Buker.
Bukerov govor nije bio filibuster, što je govor koji ima za cilj da zaustavi određeni zakon. Umjesto toga, Bukerova izvedba bila je šira kritika Trampove agende, sa ciljem da se uspori rad Senata i skrene pažnja na to što demokrate rade da se suprotstave predsjedniku. Bez većine u bilo kojem domu Kongresa, demokrate su gotovo potpuno isključene iz zakonodavne moći, ali koriste proceduralne manevre u pokušaju da osujete republikance.
<h2>Može li njegov govor pokrenuti otpor protiv Trampa?</h2>
Buker, koji služi svoj drugi mandat u Senatu, bio je predsjednički kandidat 2020. godine, kada je svoju kampanju započeo na stepenicama svog doma u Njuarku. Odustao je nakon što nije uspio da se izbori za mjesto na prepunoj političkoj pozornici, ne ispunivši prag za učešće u debati u januaru 2020.
Ali, dok demokrate traže novu generaciju lidera, frustrirani starim vođstvom na vrhu, Bukerov govor mogao bi učvrstiti njegov status kao istaknute figure u stranci.
U utorak popodne, desetine hiljada ljudi pratilo je Bukerov govor na njegovom YouTube kanalu iz Senata, kao i putem drugih prenosa uživo. Mala grupa ljudi okupila se ispred Kapitola kako bi mu pružila podršku.
Buker je rekao da na kraju poziva sve Amerikance ne samo da se odupru Trampovim potezima, već i da pokažu ljubaznost i velikodušnost prema ljudima u svojim zajednicama.
- Možda se bojim - možda mi glas podrhtava - ali ću još glasnije govoriti – poručio je Buker.

Senator Kori Buker oborio rekord maratonskim govorom u Senatu

Snažno nevrijeme pogodilo je grčka ostrva, pri čemu je na Kritu situacija bila najgora, objavila je Prototema.
Na Parosu i Mikonosu vlasti su angažovane na uklanjanju prevrnutih automobila i krhotina nakon jakih pljuskova i grada. Oluje su u ponedjeljak izazvale poplave na Parosu. Lokalni zvaničnici zatražili su hitnu pomoć vlade za sanaciju puteva i infrastrukture. Susjedni Mikonos takođe je bio pogođen jakim gradom i olujnim vjetrovima.
Na Kritu su spasilačke ekipe evakuisale sedam osoba zarobljenih u vozilima usljed bujica. Prijavljeni su i odroni stijena i zatvaranja puteva nakon što se nevrijeme tokom noći premjestilo ka jugoistoku. Prema podacima Nacionalne opservatorije u Atini, u posljednja 24 sata najviše kiše palo je u blizini luke Hanija.
Na Rodosu su orkanski vjetrovi čupali drveće i oštetili vozila. Zbog nevremena su zatvorene škole na više ostrva, a trajektni saobraćaj je djelimično ili potpuno obustavljen. Nepogode su uslijedile samo nekoliko nedjelja nakon niza zemljotresa koji je pogodio Santorini i okolna ostrva Ios, Amorgos i Anafi.
Snažno nevrijeme u ponedjeljak poslije podne pogodilo je Kiklade i Eviju, a upozorenje je izdato i na ostrvima u istočnom dijelu Egejskog mora, uključujući Hios, Samos i Ikariju. Prema podacima grčke meteorološke službe, najveća dnevna količina padavina u ponedjeljak zabilježena je na Mikonosu – 71,6 milimetara, od čega je 65 milimetara palo u roku od dva sata.

Snažno nevrijeme pogodilo grčka ostrva

Privredna komora Crne Gore od 2. aprila organizuje nagradnu igru “kupujmo naše”. Ova nagradna igra, koja će se odvijati u tri kola do 1. jula, a za, kako je saopšteno iz PKCG, ima da podrži domaće proizvođače i kod građana podigne svijest o značaju kupovine domaćih proizvoda, saopšteno je iz PKCG.
Pravo učešća u nagradnoj igri imaće svi građani koji prilikom trgovine u bilo kojem prodajnom objektu u Crnoj Gori, na fiskalnom računu budu imali najmanje tri proizvoda crnogorskih proizvođača.&nbsp;
- Bogat nagradni fond, takođe podržava našu privredu. Tako će u svakom kolu biti dodijeljene usluge u vrijednosti od po 1.000 eura u pet malih, porodičnih hotela, 20 poklon paketa domaćih proizvoda u vrijednosti od 200 eura, 20 paketa porodičnih godišnjih ulaznica (4 ulaznice u paketu) za nacionalne parkove, i 10 paketa ulaznica (u paketu četiri ulaznice) za vožnju žičarom Kotor - Lovćen. Ukupno, u tri kola, dodijeliće se 165 nagrada - navode iz PKCG.&nbsp;
Hoteli u kojima će se realizovati nagrade su u prvom kolu Hotel "Poseidon", Budva (Jaz), Mali hotel "Capitano" Kamenari (Herceg Novi), Mali hotel "Palata Venezia", Ulcinj, Hotel "Monte Rosa", Ivanova korita (Cetinje) i Mali hotel "SOA", Žabljak. U drugom kolu to su hoteli: hotel "Eleven", Budva (Petrovac), Mali hotel ''Conte'' sa depadansom, Perast (Kotor), Mali hotel HELADA, Tivat, Hotel "LOVELIVE", Sutomore (Bar) i Garni hotel "Dream House", Kolašin. Dobitnici trećeg kola nagradu će koristiti u hotelima: Hotel "Perla", Herceg Novi, Hotel "Kalamper Hotel &amp; Spa" sa depadansom, Veliki pijesak (Bar), Hotel "Halibas", Velika plaža (Ulcinj), Mali hotel "Porto Tara", Žabljak i Garni hotel „Zvjezdana dolina“, Andrijevica.
U nagradnoj igri pravo učešća imaće svi potrošači na teritoriji Crne Gore koji na fiskalnom računu budu imali najmanje tri proizvoda domaćih proizvođača.
Potrebno je da na poleđini računa upišu čitko svoje ime i prezime, adresu stanovanja i broj telefona, i račun ubace u namjenske kutije koji se nalaze na lokacijama širom Crne Gore (u trgovinskim lancima VOLI, IDEA, AROMA i HDL), čiji se spisak može pogledati u Pravilima nagradne igre na sajtu PKCG.
Pored ubacivanja računa u za to namjenski postavljene kutije, računi se mogu u zatvorenoj koverti poslati poštom, na adresu: Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/II, 81000 Podgorica, ili dostaviti kovertirano direktno u poslovnu zgradu Privredne komore koja se nalazi na navedenoj adresi.
Potrošač može neograničeni broj puta učestvovati u nagradnoj igri.
Javno izvlačenje dobitnika odnosno utvrđivanje rezultata igre, biće organizovano u Privrednoj komori, 6. maja u 11h za prvo kolo, 5. juna u 11h za drugo kolo i 4. jula u 11h za treće kolo.
Sistem izvlačenja dobitnika organizovan je metodom fizičkog izvlačenja računa iz kutije u kojoj su prikupljeni svi računi za određeno kolo. Imena dobitnika nagrada će biti objavljena na web sajtu i u dnevnim novinama, dan nakon izvlačenja svakog kola, tj. 7. maja, 6. juna i 5. jula.&nbsp;
Izvlačenje nagrada sva tri kola obaviće tročlana Komisija, koja će pratiti regularnost toka izvlačenja dobitnika.
- Za naš razvoj, kupujmo naše! Snaga je u svima nama! - poručuju iz PKCG.&nbsp;

PKCG organizuje nagradnu igru “kupujmo naše”: Obezbijeđene vrijedne nagrade

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: cijena