<p>U Crnoj Gori su od ponoći skuplje sve vrste goriva, od dva do osam centi po litru, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.</p>
<p>EURO SUPER 98 poskupitio je tri centa, na 1.49 eura, a EURO SUPER 95 dva centa, na 1,45 eura.</p>
<p>EURODIZEL skuplji je osam centi, pa nova cijena iznosi 1,38 eura po litru, a lož ulje je skuplje sedam centi i košta 1,31 eura.</p>
<p>- Nedavne tenzije na Bliskom istoku, posebno između Irana i Izraela, dovele su do privremenog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu. Ova promjena se, očekivano, odrazila i na cijene naftnih derivata u Crnoj Gori, što je potvrđeno posljednjim obračunom. Ipak, želimo naglasiti da sigurnost snabdijevanja nije ugrožena – svi lanci distribucije funkcionišu uredno i bez zastoja - naveli su iz Ministarstva energetike i rudarstva.</p>
<p>Ističu da ova situacija još jednom potvrđuje značaj uspostavljanja strateških rezervi naftnih derivata, koje bi u sličnim kriznim okolnostima omogućile ublažavanje naglih oscilacija i dodatnu zaštitu domaćeg tržišta.</p>
<p>- Podsjećamo da su cijene goriva u Crnoj Gori i dalje među najnižima u regionu. Prateći najnovije podatke sa svjetskog tržišta, očekujemo da bi u narednom periodu moglo doći do stabilizacije i postepenog pada cijena - naglašavaju iz Ministarstva.</p>
<p>Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata naredni obračun će se obaviti 16. jula, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 17. jula.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gorivo skuplje od dva do osam centi

<p>Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) ponovo je skrenula pažnju svim nadležnim institucijama u zemlji na ozbiljne probleme sa kojima se poslednjih godina suočavaju opštinska vodovodna preduzeća, a koji bi za posljedicu mogli da imaju ugrožavanje vodosnabdijevanja građana. </p>
<p>U ZOCG napominju da je od 24 vodovodna preduzeća u vlasništvu crnogorskih opština, u 2023. godini 11 poslovalo sa gubitkom u ukupnom iznosu od preko šest miliona eura.</p>
<p>- Sudeći prema prvim izvještajima za 2024. godinu taj trend se nastavlja, pa je tako neto gubitak samo pogoričkog „Vodovoda i kanalizacije” u prošloj godini bio preko 1,2 miliona eura - navedeno je u saopštenju ZOCG.</p>
<p>Dodaju da su troškovi održavanja i modernizacije vodovodnih sistema znatno su porasli kao posljedica kako lokalnih, tako i globalnih ekonomskih kretanja i inflacije, a da prihodi koji se ostvaruju od trenutnih cijena vode, pa i od onih koje će se na osnovu važeće metodologije primjenjivati u 2026. godini, nisu dovoljni da pokriju sve troškove preduzeća, što dovodi do akumulacije dugova i nemogućnosti ulaganja u neophodne  infrastrukturne projekte. </p>
<p>- Imajući ovo u vidu, obezbjeđivanje uslova za kontinuirano i kvalitetno vodosnabdijevanje moguće ostvariti samo pronalaženjem optimalnog rješenja za održivo povećanje cijena vode, koje bi bilo praćeno odgovarajućom normativom kako bi se omogućile subvencije i time spriječili negativni efekti na socijalno ranjive kategorije stanovništva - ističe se u saopštenju.</p>
<p>U cilju spriječavanja dalje finansijske destabilizacije vodovodnih preduzeća, Zajednica opština je prošle godine formirala radnu grupu koja je usvojila prijedloge za izmjene metodologije za utvrđivanje cijene vode s obzirom na postojeći zakonski sistem, kao i predlog za izmjene i dopune Zakona o komunalnim djelatnostima koje bi omogućile sveobuhvatnije redefinisanje ove metodologije. </p>
<p>- Nažalost, nadležna Regulatorna agencija odbila je gotovo sve predloge, dok se s druge strane, rad na pripremi izmjena i dopuna Zakona o komunalnim djelatnostima u kontinuitetu prolongira već više godina - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>U ZOCG smatraju da je poslednji trenutak da se preduzmu odlučniji koraci u rješavanju ovog problema kako bi se otklonila opasnost od ugrožavanja sistema vodosnabdijevanja u državi, ali i da bi se stvorili uslovi za unapređenje sistema odvođenja otpadnih voda.</p>
<p>-  Podsjetimo da, po poslednjim podacima, pokrivenost uslugom javnog vodosnabdijevanja iznosi 87,42 odsto, dok je pokrivenost kanalizacionom mrežom na veoma niskom nivou i iznosi svega 49,70 odsto. Uz to,  pokrivenost stanovništva uslugom prečišćavanja komunalnih otpadnih voda je na alarmantnih  36,26 odsto - zaključeno je u saopštenju.</p>

1084x550

Zajednica opština: Ako se ne povećaju cijene vode, vodosnabdijevanje će biti ugroženo

<p>Domaćinstva širom Crne Gore suočavaju se sa najtežim udarima inflacije u posljednjih deset godina. Cijene osnovnih životnih namirnica, stanovanja nezaustavljivo rastu, a osjećaj gubitka kontrole sve je prisutniji među građanima.</p> <p>- Inflacija u Crnoj Gori ponovo počinje da slabi standard građana. Cijene osnovnih proizvoda i usluga rastu brže nego što to naša primanja mogu da izdrže, a osjećaj je da smo kao građani prepušteni sami sebi - ocjenjuje za Portal ETV dr<b> Jovan Rabrenović</b> sa Instituta ekonomskih nauka.</p> <p>Dr Rabrenović upozorava da se, pored opšteg rasta cijena, među građanima širi osjećaj institucionalne praznine. </p> <p>- Kada odete u prodavnicu i vidite da je hljeb skuplji nego prošle godine, ili kada na ljetovanje dođe gost iz inostranstva i ne može vjerovati da su cijene kod nas više nego u njihovim razvijenim zemljama, postavlja se pitanje: Ko ovo kontroliše, ako uopšte kontroliše – i da li se iko istinski brine za crnogorske građane - navodi on. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620120652_10b4b8d1bdd4597e4d957354da72115d2a0bc1e6faed94c36ba5d8f0d02e4aae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620120652_10b4b8d1bdd4597e4d957354da72115d2a0bc1e6faed94c36ba5d8f0d02e4aae" data-rendition-name="original" width="1064" height="1600" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"><figcaption>Jovo Rabrenović<span>(Photo: Privatna arhiva)</span></figcaption></figure>  <p>Podaci govore da su cijene voća, povrća i mesa dostigle nivoe koji su za većinu građana postali nedostupni. </p> <p>- Danas je luksuz kupiti kilogram paradajza ili trešanja. Ljudi biraju između računa za struju i hrane za porodicu - naglašava Rabrenović.</p> <h2>Stanovanje postaje privilegija</h2> <p>Kriza stanovanja dodatno produbljuje socijalne razlike. Cijene stanarina, naročito u Podgorici i primorskim gradovima, premašuju i prosječne zarade.</p> <p>- Šta je nekada bila cijena mjesečne kirije za garsonjeru, danas ne možete naći ni za sobu. Mladi bračni parovi i studenti suočeni su s izborom: ili da žive u neadekvatnim uslovima ili da daju gotovo cijelu platu na kiriju - kaže Rabrenović.</p> <p>Kupovina stana za većinu postaje nerealna opcija. </p> <p>- Zadužiti se do penzije – i to ako banka uopšte odobri kredit – danas je realnost za one koji pokušavaju da steknu vlastiti dom - dodaje. </p> <h2>Inflacija – fiskalna poluga ili fiskalna zamka?</h2> <p>Prema riječima dr Rabrenovića, inflacija u Crnoj Gori dostiže novu fazu: više nije samo statistička kategorija, već stvarni mehanizam fiskalne politike.</p> <p>- Sumnja javnosti da ‘inflacija puni budžet’ u velikoj mjeri je podržana dostupnim podacima. Više cijene znače i više prihoda od PDV-a, jer se porez obračunava na ukupni iznos. Iako to nije bio planirani scenario, inflacija djeluje kao de facto fiskalna poluga - objašnjava on.</p> <p>To, međutim, nije bez posljedica. </p> <p>- Oslanjanje na inflaciju za punjenje budžeta obeshrabruje dubinske fiskalne reforme i stvara model ekonomije na račun naroda. Takva strategija nije dugoročno održiva - upozorava Rabrenović.</p> <h2>Mjere koje dolaze kasno – ili ne dolaze uopšte</h2> <p>Jedna od mjera koja je imala pozitivan efekat među socijalno ranjivim grupama bilo je privremeno ograničenje cijena osnovnih proizvoda. No, njeno ukidanje uslijedilo je naglo i bez jasne tranzicije.</p> <p>- Limitirane cijene bile su predah za mnoge porodice, naročito one sa nižim prihodima. Njihovo ukidanje izazvalo je šok – cijene su se vratile na nivoe više nego prije ograničenja, a to je najteže pogodilo one koji su već bili na ivici siromaštva - kaže Rabrenović.</p> <p>Prema njegovim riječima, posljedice su i psihološke: Odluka o ukidanju mjere ostavila je poruku da država nema ili ne želi da koristi mehanizme zaštite građana. Povjerenje u institucije dodatno je narušeno. </p> <h2>Vrijeme je za ozbiljnu reformu</h2> <p>Neophodan je višesmjerni pristup – kombinacija fiskalne odgovornosti, bolje socijalne politike i strateške komunikacije.</p> <p>- Dosadašnji politički odgovori su bili nedovoljni i neučinkoviti. Potrebne su ciljane fiskalne intervencije, jačanje strukturne ekonomske otpornosti i jasno komunicirane mjere. Ovo nije vrijeme za improvizacije - zaključuje Rabrenović.</p> <p>I dok Vlada balansira između populističkih programa i pritiska da stabilizuje budžet, građani svakim danom osjećaju sve veću težinu ekonomske stvarnosti. </p> <p>U zemlji u kojoj „800 eura danas vrijedi manje nego što je 600 vrijedilo prije tri godine“, pitanje nije više koliko košta život – već da li je održiv.</p>

Miraš Dušević

Inflacija jede sve; Rabrenović: Paradajz i trešnje postali luksuz, stanarine eksplodirale

<p>Crna Gora se suočava s novim talasom inflacije, a divljanje cijena širom zemlje postaje svakodnevica koju više niko ne može da prati, ni potrošači ni institucije. U Budvi, nekadašnjoj perjanici crnogorskog turizma, cijene u marketima izazivaju nevjericu i revolt. Kako se Portal ETV uvjerio na terenu, simbol ove apsurdne situacije je podatak da 300 grama Milka čokolade u poznatom lancu marketa košta čak 10,15 eura.</p> <p>Za poređenje, ista čokolada u Njemačkoj, gdje se i proizvodi, u slobodnoj prodaji košta od 3,2 do 4,9 eura. Na akcijskim cijenama se može kupiti i za manje od tri eura.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620060644_f517f59bd390091612f6bed594e7a0f46e56db0de8256fbf5a9c888bbce09e16.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620060644_f517f59bd390091612f6bed594e7a0f46e56db0de8256fbf5a9c888bbce09e16" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Cijene u Budvi"><figcaption>Cijene u Budvi<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption></figure>  <p>Važna napomena: Prosječna zarada u Crnoj Gori je oko 1000 eura, dok ona u Njemačkoj iznosi oko 3000 eura.</p> <h2>Ništa od akcijskih cijena</h2> <p>Kako se približava špic ljetnje sezone, trgovci na crnogorskom primorju koriste priliku da “pojačanu potražnju” pretoče u vanserijsku zaradu. Neformalno se u trgovinskim krugovima već može čuti da „akcijskih cijena na primorju do kraja ljeta neće biti“, što u prevodu znači: cijene mogu ići koliko god tržište (ili turistički džep) dozvoli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkvxw146WXv8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Voće, povrće, suhomesnato – sve u zoni luksuza</h2> <p>Osim slatkiša, vrtoglavi rast cijena pogađa i osnovne životne namirnice. Suhomesnati proizvodi, voće i povrće skuplji su, kako tvrde žitelji Budve, i do nevjerovatnih 60 odsto u odnosu na isti period prošle godine.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620060644_c85cd4b39023fca4e743ac04e302b13705c42c6ff372734ac7c3f1b702a33916.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250620060644_c85cd4b39023fca4e743ac04e302b13705c42c6ff372734ac7c3f1b702a33916" data-rendition-name="original" width="1286" height="1600" loading="lazy" alt="Cijene u Budvi"><figcaption>Cijene u Budvi<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <h2>Inflacija izmiče kontroli</h2> <p>Prema posljednjim podacima MONSTAT-a, godišnja inflacija u Crnoj Gori iznosi 3,9%, ali su stvarni efekti na potrošačku korpu znatno dramatičniji.</p> <p>Ekonomski analitičari upozoravaju da je tržište u stanju „neformalne deregulacije“, gdje sezonski rast potražnje daje alibi za pretjerane cjenovne skokove.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk7n2gdI3js&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Politička reakcija – ironija i (ne)odgovornost</h2> <p>Na društvenoj mreži X oglasio se i<b> Vatroslav Belan</b>, lider Liberalne partije, koji je na ironičan način komentarisao trenutnu situaciju i uputio kritiku Vladi Crne Gore:</p> <p>- Poštovani predsjedniče Vlade rekao bih da na primorju imate jednu laganu ‘paf-paf’ situaciju. Preporučujem da trknete do primorskih gradova i porazgovarate sa građankama i građanima, čini mi se da uočavaju da sve Vladine genijalne akcije i ‘odgovorne politike’ u borbi protiv inflacije ponovo nisu donijele rezultat - navodi on.</p> <p>Dodao je i da “čak i proizvodi sa limitiranim cijenama” rastu, te sarkastično predložio da premijer ponese “tabele da lijepo objasni narodu”.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620060644_22e764cfc0cfb2bbcccb2188415930f2438275687f25a89f2b221aabbe1e3407.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250620060644_22e764cfc0cfb2bbcccb2188415930f2438275687f25a89f2b221aabbe1e3407" data-rendition-name="original" width="1600" height="974" loading="lazy" alt="Cijene u Budvi"><figcaption>Cijene u Budvi<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <h2>Građani između turizma i preživljavanja</h2> <p>Dok turisti možda mogu da podnesu previsoke cijene tokom kratkotrajnog boravka, domaće stanovništvo sve teže izlazi na kraj sa svakodnevnim troškovima.</p> <p>Ako se ovakav trend nastavi, turistička sezona će ostati upamćena ne po gužvama na plažama, već po “cjenovnom ludilu” koje je istopilo i posljednje ostatke povjerenja u ekonomsku strategiju države.</p>

1250x600

Budvanski cjenovni horor: Deset eura za Milka čokoladu

<p>Ekonomija vještačke kome - tako komentariše trenutnu ekonomsku situaciju u Crnoj Gori poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Mihailo Anđušić</b>.</p>
<p>Anđušić na mreži X pita dokle ovako. On je podsjetio da je resorno ministarstvo 29. aprila saopštilo da će od 15. maja imati nove mjere ili nastavak akcije: “Limitirane cijene”. </p>
<p>Ovo je, dodaje on, ujedno bio i jedini mehanizam koji Vlada sprovodi u cilju “sprječavanja” inflacije.  </p>
<p>- 15. maj je prošao, a od direktnog obećanja prošlo je skoro dva mjeseca. U međuvremenu smo, zauzvrat, dobili uvećanje cijena hljeba, komunalnih usluga, goriva. Prema zvaničnim podacima MONSTAT-a, nakon svega čemu svjedočimo, cijene ključnih proizvoda i usluga za građane skuplje su za oko četiri odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ovo su podaci sa kojima nema polemike i zapravo jedino faktičko stanje u odnosu na sve ono što slušate od Vlade i parlamentarne većine, kada su u pitanju životni standard i opšta ekonomska situacija - naveo je Anđušić u objavi na mreži X. </p>

Anđušić: Ekonomija vještačke kome, dokle ovako

<p>Iako je glavna turistička sezona na pragu, u Crnoj Gori nisu otvorena sva kupališta, aerodromi su i dalje ograničenih kapaciteta, a saobraćajne gužve mjere se kilometarskim kolonama.</p>
<p>Iako je Vlada obećala, ni za ovu sezonu nije značajno poboljšana avio-dostupnost Crne Gore, niti protočnost granica.</p>
<p>Izostala je i najavljena tranzitna taksa, čija je naplata trebalo da rastereti Jadransku magistralu od turista koji samo prelaze preko Crne Gore.</p>
<p>Zbog kašnjenja tendera Morskog dobra, mnogi zakupci plaža zbog administrativnih procedura još nisu počeli s radom.</p>
<p>"Skočile" su i cijene – smještaja, plažnog mobilijara, vanpansionske ponude.</p>
<p>Na uslugu će se odraziti i hroničan nedostatak radne snage jer još nije usvojen Zakon o stalnim sezoncima.</p>
<p>I sve to u godini koja u prva tri mjeseca bilježi 10 odsto manje turističkih noćenja nego lani, dok je prihod od turizma pao za 6,4 odsto.</p>
<p>To je nastavak negativnog trenda iz prošle godine, kada je prvi put u poslednje dvije decenije prihod od turizma bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije.</p>
<h2>Duplo veći PDV poskupio smještaj</h2>
<p>U Crnogorskom turističkom udruženju (CTU) kažu da se više nego duplo povećanje poreza na smještaj drastično odrazilo na cijene hotelske ponude.</p>
<p>- Da bi ispeglali taj namet, morali bi na godišnjem nivou da podignemo cijene 17,5 odsto, što je neodrživo. Pošto smo svjesni da bismo time uništili poslovanje, moramo preuzeti dio tog tereta. Ali su cijene ipak povećane - kaže predsjednik udruženja<b> Žarko Radulović</b> za Radio Slobodna Evropa (RSE).</p>
<p>Vlada premijera <b>Milojka Spajića</b> je od ove godine povećala porez na hotelski smještaj sa sedam na 15 odsto.</p>
<p>Radulović objašnjava da to povećanje nije samo osam procenata, jer oko 80 odsto prometa u hotelskom biznisu otpada na smještaj.</p>
<p>- To znači ako smo za isti broj kreveta i dana prošle godine plaćali milion eura poreza ove godine je taj iznos 2,1 million. Znači poreskim nametima se udarilo na ono što hotelski biznis čini održivim - ističe on.</p>
<p>Kako bi ilustrovao visinu poreza, Radulović je crnogorski uporedio sa onim u Albaniji, gdje je porez na smještaj više nego duplo manji, odnosno šest odsto.</p>
<h2>Kakve cijene čekaju turiste</h2>
<p>Prema podacima Turističke organizacije Budva, cijene noćenja sa doručkom za dvije osobe u hotelima sa tri i četiri zvjezdice su od 70 do 86 eura.</p>
<p>U onima sa četiri i pet zvjezdica je taj raspon od 86 do 230 eura, pa naviše.</p>
<p>A turisti koji se odluče za privatan smještaj, platiće od 16 do 25 eura dnevno po osobi.</p>
<p>I cjenovnici u budvanskim restoranima i kafićima su šarenoliki.</p>
<p>Tako se na prestižnoj lokaciji kod Starog grada može se doručkovati već za 4,5 eura, a kafa popiti za 1,20 eura.</p>
<p>Pice i pašte su 10, lignje i rižoto 13, a riba od 15 eura, i više.</p>
<p>Prelistavajući jelovnike restorana, izračunali smo da se na prvoj liniji do mora može ručati ili večerati već za oko 25 eura po osobi. Ali i platiti kolač 6.5 eura.</p>
<h2>Skuplji i plažni mobilijar</h2>
<p>Cijene plažnog mobilijara biće uvećane jer je državno preduzeće Morsko dobro, koje gazduje obalom, višestruko poskupilo zakup plaža.</p>
<p>Ulcinjanin <b>Džavid Hodžić</b> navodi da je ranije zakup plaže plaćao 42 hiljade eura, a ove godine skoro tri puta više, oko 114 hiljada.</p>
<p>Osim zakupa, kako kaže za RSE, u opremanje plaže od oko 200 metara treba uložiti još najmanje 50 hiljada eura.</p>
<p>- Moraćemo podići cijenu plažnog mobilijara, pića i hrane - inače nema teorije da se može 'preživjeti' sa ovolikim zakupom - kaže Hodžić.</p>
<p>Prema podacima Udruženja zakupaca Velike plaže, računica je da će prosječno ležaljke na ulcinjskoj rivijeri koštati od 17 do 20 eura.</p>
<p>Prošle godine su bile od 15 do 17 eura.</p>
<p>- E, sad je pitanje koliko ćemo sa tolikim cijenama biti konkurentni, ali što da se radi, takva je bila strategija: uzeti što više para od zakupa - kaže Hodžić.</p>
<p>A da je država ove godine od zakupaca plaža prihodovala sedam puta više nego 2021, čak 35 miliona eura, pohvalio se ministar urbanizma <b>Slaven Radunović</b>, gostujući na Javnom servisu.</p>
<p>Uz to, mjesec i po nakon zvaničnog početka sezone, značajan dio kupališta nije još otvoren zbog kasno raspisanog tendera Morskog dobra.</p>
<p>Jer, iako je do kraja maja 90 odsto zakupaca plaža potpisalo ugovor o zakupu, veliki dio njih još nema dozvolu za rad.</p>
<p>Hodžić, koji zakupljuje plažu, ljetnji bar i kamp, nabraja da mu za to treba "brdo" papirologije, urbanistički i drugi projekti.</p>
<p>- Toliko je toga da bi mogli sve to završiti tek neđe krajem decembra - rekao je Hodžić.</p>
<p>Zbog ovog kašnjenja, ulcinjska vlast je predložila da Morsko dobro odobri zakupcima privremena odobrenja za rad, uz rok do kada zakupci moraju da "prikupe" neophodne papire.</p>
<p>Na upit RSE da li će to omogućiti, iz Morskog dobra nisu odgovorili.</p>
<h2>Turisti o cijenama</h2>
<p>Podgoričani <b>Danilo</b> i <b>Ana</b> sa bebom odmaraju u hotelu srednje kategorije i zadovoljni su što još nema mobilijara na obližnjoj plaži - tako će, kažu, potrošiti manje od planiranog. Ali su iznenađeni cijenama u marketima:</p>
<p>- Kupila sam flašu vode, čips i smoki, što je bilo oko sedam eura. A u obližnjem pizza grillu sam vidjela da su cijene skoro upola veće nego u Podgorici - kaže Ana za RSE.</p>
<p>Za <b>Jovana</b> iz Srbije cijene odgovaraju kvalitetu i kaže da su niže nego u Beogradu gdje živi: "Za mene nije skupo, a cijene odgovaraju onome što se nudi".</p>
<p><b>Zahra</b> iz Azerbejdžana je po drugi put u Crnoj Gori i boravi u privatnom smještaju.</p>
<p>- Neki restorani jesu skupi, ali ima izbora i mogu se naći jeftiniji. Sveukupno su mi pozitivni utisci i zato ponovo dolazim - rekla je ona.</p>
<h2>Saobraćajna (ne)dostupnost</h2>
<p>Dolazak mnogih turista u Crnu Goru usporiće i loša putna infrastruktura i kilometarske kolone.</p>
<p><b>Marija</b> kaže da joj od Dubrovnika do Budve, u koju često dolazi, u normalnim okolnostima treba dva sata, a tokom ljeta od šest do sedam.</p>
<p>Razlog su, dodaje za RSE, gužve na graničnim prelazima i radovi na Jadranskoj magistrali od Tivta do Budve.</p>
<p>Vožnja automobilom između ta dva grada ljeti može potrajati i sat i po, iako je riječ o 24 km.</p>
<p>Radovi na toj dionici, koji se izvode u dužini od 16 kilometara, počeli su u januaru 2024, a planirano je da budu završeni za dvije godine.</p>
<p>Ova dionica je žila kucavica crnogorskog turizma jer vodi ka tivatskom i dubrovačkom aerodromu u susjednoj Hrvatskoj.</p>
<p>A kada je riječ o avio prevozu, godinama se upozorava da su vazdušne luke u Tivtu i Podgorici odavno premale da kvalitetno opsluže sezonsku 'navalu' putnika.</p>
<p>Na upit RSE koliko se od prošle sezone uložilo u infrastrukturu i poboljšanje efikasnosti aerodroma, iz državne kompanije Aerodromi Crne Gore kažu da su stalno "između dvije vatre".</p>
<p>- Javnost od nas traži više linija i putnika, a radimo u terminalima koji su infrastrukturno danas praktično isti kao 2006. godine - navode iz Aerodroma.</p>
<p>Podsjećaju da su te godine imali oko 850 hiljada putnika, što je realno za postojeći broj terminala, a da u istom prostoru ove godine očekuju preko tri miliona putnika.</p>
<p>Dodaju da iščekuju dugo najavljivanu odluku o eventualnoj koncesiji, zbog čega samo ulažu u finansijski nezahtjevne adaptacije.</p>
<p>- Jer, nije racionalno ulagati milione, ako postoji mogućnost da taj novac na kraju pripadne nekom drugom - rekli su iz Aerodroma.</p>
<p>Ovog ljeta je na podgoričkom Aerodromu aktivno preko 45 avio-linija, a u Tivtu preko 50.</p>
<p>Iz Vlade su ranije najavili otvaranje avio linija 'od javnog značaja'. Na pitanje RSE što je sa tim obećanjem, iz Ministarstva turizma nisu odgovorili.</p>
<p>Bez odgovora su ostala i pitanja RSE šta je Ministarstvo konkretno uradilo kako bi turistička privreda ove sezone imala bolje uslove, a turisti kvalitetniji boravak.</p>
<p>O odnosu prema turizmu koji utiče na 25 odsto bruto domaćeg proizvoda govori i podatak da Crna Gora nema važeću Strategiju razvoja turizma, Strateški marketing plan, kao ni Strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu.</p>

Izazovi turističke sezone u Crnoj Gori: "Flaša vode, čips i smoki sedam eura"

<p>Eurosuper 95 će od ponoći poskupiti jedan cent, dok će cijena eurodizela i eurosupera 98 ostati nepromijenjena, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.&nbsp;</p>
<p>Eurosuper 95 će se u narednih 15 dana prodavati po cijeni od 1,42 EUR, dok će cijena eurosupera 98 ostati na 1,45 EUR.</p>
<p>Cijena eurodizela i dalje će iznositi 1,28 EUR.</p>
<p>Lož ulje će pojeftiniti jedan cent na 1,22 EUR.</p>
<p>Posljednje promjene cijena goriva bile su 20. maja, kada je benzin poskupio dva centa.</p>
<p>Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 16. juna, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 17. juna.</p>

Od ponoći nove cijene goriva

<p>Benzin je od danas skuplji dva centa, dok je cijena eurodizela nepromijenjena, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.</p>
<p>Eurosuper 95 i 98 će se u narednih 15 dana prodavati po cijeni od 1,41 eura, odnosno 1,45 eura.</p>
<p>Cijena eurodizela iznosiće 1,28 eura.</p>
<p>Lož ulje je poskupilo jedan cent na 1,23 eura.</p>
<p>Posljednje promjene cijena goriva bile su 23. aprila, kada su sve vrste goriva pojeftinile osam centi.</p>
<p>Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 2. juna, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 3. juna.</p>

Benzin od danas skuplji dva centa

<p>Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet je na moj prijedlog usvojio ocjene i stavove sa konsultativnog saslušanja na temu: „Cijene u trgovačkim lancima”. Sada je ključna odgovornost na Vladi i trgovačkim lancima da sprovedu predložene mjere, sa ciljem obezbjeđivanja povoljnijih cijena za krajnje potrošače, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) <b>Boris Mugoša</b>.</p>
<p>Mugoša je na mreži X naveo da je Odbor ocijenio da je neophodno preduzeti dodatne mjere i akcije u pravcu zaštite standarda građana i definisati konkretne korake u pravcu sistemskog rješavanja problematike visokih cijena.</p>
<p>U tom smislu Odbor za ekonomiju, finansije i budžet je pozvao Vladu da razmotri smanjenje stope poreza na dodatu vrijednost na voće i povrće, sagleda mogućnost smanjenja ovog poreza na mesne prerađevine, kao i sačini analizu opravdanosti akcizne politike na ostale proizvode.</p>
<p>- Odbor ukazuje da je neophodno povećati podršku domaćoj proizvodnji kroz izdvajanje više sredstava u Budžetu države, za podršku jačanju konkurentnosti crnogorske privrede i nastavku većeg izdvajanja sredstava za Agrobudžet - kazao je, pored ostalog, Mugoša.</p>
<p>Takođe, Odbor poziva Vladu, da u saradnji sa trgovačkim lancima, sagleda mogućnost da pozicioniranost rafova sa domaćim proizvodima bude na što vidljivijim mjestima u trgovačkim lancima. Pozvao je i trgovačke lance da, ukoliko im to dozvoljava njihova organizacija rada i prostorni uslovi, obezbijede da u većim prodajnim objektima postoje posebni prodajni prostori za proizvode sa ograničenim cijenama.</p>
<p>- Odbor ocjenjuje da je u narednom periodu potrebno omogućiti praćenje promjena cijena proizvoda na način da trgovac uz trenutnu maloprodajnu cijenu jasno naznači i prethodnu maloprodajnu cijenu proizvoda iz određenog perioda ili na tačno određeni dan. Odbor poziva zainteresovane strane da, uz pomoć udruženja poslodavaca u Crnoj Gori, u lancu uvoznika, distributera, maloprodaje (trgovačkih lanaca), sagledaju prostor za dalju korekciju određenih stavki i troškova, sa ciljem obezbjeđivanja povoljnijih cijena za krajnje potrošače - zaključio je Mugoša.</p>

Mugoša: Vlada da razmotri smanjenje PDV-a na voće i povrće, povećati podršku domaćoj proizvodnji...

<p>Konsultantska kuća Fidelity consulting podsjetila je premijera <b>Milojka Spajića</b>, koji danima objavljuje uporedne podatke cijene iz 2018. i 2025. godine, na one koje su frapantno rasle u posljednjih sedam godina.</p>
<p>Spajić je danas objavio da je struja danas jeftinija nego prije sedam godina, a da su plate i penzije duplo veće.</p>
<p>- Jeftinija struja u 2025. (9,7 centi) nego u 2018. (10,3 centa), a plate i penzije duplo veće - poručio je Spajić u objavi.</p>
<p>Istu poruku Spajić je sa društvenih mreža poslao i prije dva dana komentarišući cijene goriva za koje je takođe rekao da su manje nego 2018.</p>
<p>Iz konsultantske kuće Fideliti consulting su se nastavili niz premijera, ali sa cijenama pojedinih namirnica koje su danas veće i do skoro 300 odsto u odnosu na 2018. godinu.</p>
<p>- Premijer nas potonja dva dana, u želji da ispliva iz fijaska zvani "Nova Đedovina" i Sporazum sa UAE, bombarduje sa podacima o cijeni megavata struje i litra dizela iz 2018. i 2025. godine. Evo mu malo onda poređenja cijena paprike, tikvice, patlidžana i jabuke; vjerujemo da će bataliti da nas smara tabelama - poručili su iz Fidelity-ja.</p>
<p>Prema podacima koje objavljuje Fidelity, cijena kilograma paprika i patlidžana je sa jedan skočila na tri eura (200 odsto), tikvica sa 80 centri na tri eura (275 odsto), i jabuke sa 1,20 na dva eura (67 odsto).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffidelity_cg%2Fstatus%2F1915427575016333381%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Uporedni podaci Fidelity-ja koji se neće svidjeti Spajiću: Kilogram tikvica skuplji 275 odsto, paprika i patlidžana 200 odsto...

<p>Lijek estradiol, koji je na crnogorskom tržištu dostupan pod nazivom Neofolin, dodat je na listu ljekova koji se mogu distribuirati ka domovima zdravlja, saopšteno je iz Asocijacije Spektra.</p>
<p>Iz te nevladine organizacije (NVO) kazali su da je estradiol, čija dostupnost je veoma važna za sve žene koje ga koriste kao terapiju, na listu ljekova dodat na njihovu inicijativu.</p>
<p>Oni su naveli da estradiol koriste i trans žene kojima zdravlje i život zavise od kontinuirane dostupnosti tog lijeka.</p>
<p>Iz Asocijacije Spektra su rekli da su pacijentkinje estradiol do sada mogle da dobiju isključivo u opštim bolnicama, ili Kliničkom centru Crne Gore.</p>
<p>- Ta praksa onemogućavala je pristup terapiji za veliki broj žena, koje su i do dva puta sedmično morale da putuju iz mjesta stanovanja u gradove koji posjeduju opšte bolnice, što nije moguće za veliki broj njih koje žive u teškim ekonomskim uslovima, ili čiji poslodavci nemaju razumijevanja za njihove zdravstvene potrebe - &nbsp;kaže se u saopštenju.</p>
<p>Iz Asocijacije Spektra su podsjetili da je, poslije preko deset godina nestašice i nedostupnosti estradiola, u oktobru to sistemski riješeno, dodajući da se nakon toga javila nova prepreka u vidu dostupnosti tog lijeka isključivo u opštim bolnicama.</p>
<p>- Ovo je pogotovo pogađalo sve one žene koje su suočene sa ekonomskim poteškoćama i nesigurnim radnim mjestima - kazali su iz Asocijacije Spektra.</p>
<p>Iz te NVO su rekli da je nedavno, nakon osam godina javnih apela Asocijacije Spektra i savezničkih organizacija, upozorenja brojnih međunarodnih adresa i inicijative podnijete Ministarstvu zdravlja, Vlada usvojila novu listu ljekova, kojom će se taj lijek distribuirati i ustanovama primarne zdravstvene zaštite, odnosno domovima zdravlja.</p>
<p>- Na ovaj način problem je riješen, a svako kome je potrebna terapija može je dobiti tako što će izabranom doktoru dostaviti izvještaj od endokrinologa na kojem je propisana injekcija estradiola, a zatim doktor otvoriti nalog za injekciju i trebovati lijek u Domu zdravlja u kojem ordinira - naveli su iz Asocijacije Spektraa.</p>
<p>Kako su pojasnili, potrebno je sačekati par dana kako bi lijek stigao u Dom zdravlja, nakon čega pacijentkinja može primiti lijek.</p>
<p>Iz Asocijacije Spektra su savjetovali pacijentkinje da se Domu zdravlja jave barem sedmicu prije planirane injekcije.</p>

Spektra: Estradiol od sada dostupan i u domovima zdravlja

<p>Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove dr <b>Filip Ivanović </b>danas je, u oproštajnu posjetu, primio <b>Anžeja Frangeša</b>, specijalnog izaslanika Republike Slovenije za Zapadni Balkan.</p>
<p>Tokom sastanka razmotrena je aktuelna politička situacija u Crnoj Gori, kao i uspjesi Vlade u sprovođenju reformi neophodnih za članstvo u Evropskoj uniji. Poseban fokus bio je na dinamici evropske integracije Crne Gore, sa osvrtom na prilike i izazove u pogledu pristupanja EU do 2028. godine.</p>
<p>Razgovarano je i o regionalnim temama, uključujući stabilnost Zapadnog Balkana, međusobnu saradnju zemalja regiona i odnose sa Evropskom unijom. Takođe, istaknuta je uloga Crne Gore kao lidera evropske integracije u regionu.</p>
<p>Sagovornici su razmijenili mišljenja i o ključnim globalnim izazovima koji imaju direktan ili posredan uticaj na bezbjednost i stabilnost regiona, kao i na dinamiku i tempo evropske integracije, uz osvrt na nedavni samit lidera Zapadnog Balkana u Skoplju.</p>
<p>Anžej Frangeš je izrazio zahvalnost na dosadašnjoj saradnji i naglasio važnost nastavka odlične saradnje i partnerstva između Slovenije i Crne Gore.</p>
<p>Potpredsjednik Ivanović je zahvalio gospodinu Frangešu na predanom radu i izuzetnoj posvećenosti jačanju odnosa između Slovenije i Crne Gore, kao i na kontinuiranoj podršci zvanične Ljubljane evropskoj perspektivi Crne Gore.</p>

Ivanović primio specijalnog izaslanika Slovenije za Zapadni Balkan: Istaknuta uloga Crne Gore kao lidera evropske integracije u regionu

<p> Broj prijavljenih gostiju u Herceg Novom u junu je, prema podacima Turističke organizacije, iznosio 53,55 hiljada, što je 5,87 hiljada više u odnosu na isti prošlogodišnji period.</p>
<p>Od tog broja, strani pasoš imalo je 50,75 hiljada posjetilaca, prenosi Novski portal.</p>
<p>U hotelima je boravilo 27,54 hiljade, a u domaćinstvima, sobama, apartmanima i vilama, 25,62 hiljade prijavljenih turista ili 4,3 odsto više.</p>
<p>U dva auto-kampa registrovana su 392 gosta.</p>
<p>U privatnom smještaju većinom su gosti iz regiona, a u hotelima iz Zapadne Evrope.</p>
<p>Iz lokalne Turističke organizacije rekli su za Novski portal da je struktura gostiju ostala više manje ista kao i u prethodnom periodu.</p>
<p>- Kada posmatramo privatni smještaj, dominira region i gosti iz Srbije i Bosne i Hercegovine sa skoro 55 odsto ukupnog broja gostiju. Ruski turisti učestvuju sa 21 odsto, dok su ostala tržišta u jednocifrenim procentima. Izdvajamo, kao nama bitna strateška tržišta, njemačke turiste, koji su zabilježili 613 dolazaka tokom juna, odnosno 2,4 odsto više, kao i turisti iz Velike Britanije sa 253 dolaska u ovom periodu - naveli su iz TO.</p>
<p>U kolektivnom smještaju, na osnovu nedjeljnih izvještaja brojnog stanja najviše je zastupljeno tržište Zapadne Evrope, gdje Velika Britanija, Njemačka i Francuska prednjače u dolascima, dok je pojedinačno najbrojnije tržište i ovdje Srbija. Standardno bilježe i veliki broj dolazaka i noćenja turista iz BiH.</p>
<p>- Zadovoljni smo početkom glavnog dijela sezone. Nakon nešto slabije predsezone, u razgovoru sa različitim članovima naše privrede vidimo da su i oni zadovoljni najavama koje imaju za naredni period kao i da pozitivno ocjenjuju prethodni mjesec. U smislu razlike u odnosu na prethodnu godinu, izdvojili bismo razne infrastrukturne projekte u gradu koje su dodatno oplemenile ukupan ambijent, ne samo za stanovnike Herceg Novog već i za naše goste - rekli su iz TO.</p>
<p>Iako je rano za izvlačenje bilo kakvih zaključaka na osnovu statističkog uzorka prikupljenog u okviru ankete turista koja je počela sredinom prošlog mjeseca, iz TO Herceg Novi vide da je stepen zadovoljstva različitim elementima turističke ponude na standardno visokom nivou.</p>
<p>- U isto vrijeme, prvi put dobijamo i vrijedne informacije o važnosti održivog turizma za naše turiste, kao i informacije o digitalnoj i online prisutnosti naše destinacije što će nam biti od velikog značaja za dalje planove. Takođe, s obzirom na akcenat koji želimo da stavimo na turističku ponudu našeg zaleđa, koja se ogleda u seoskim domaćinstvima ali i brojnim mogućnostima za aktivni odmor, Anketa takođe donosi informacije o tome koliko su gosti upoznati i zainteresovani za taj segment naše ponude što će nam pružiti važan putokaz za razvoj tih lokaliteta - naveli su iz TO.</p>
<p>Turistička organizacija vodi računa o naplati tri takse koje čine njene prihode.</p>
<p>- Boravišna taksa je zabilježila rast od 5,79 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Članski doprinos je niži 1,4 odsto, dok je naplata turističke takse veća 40 odsto u odnosu na prošli jun. Ukupni prihodi su 8,5 odsto veći nego u istom referentnom periodu prošle godine - zaključili su iz TO Herceg Novi.</p>

Turistička posjeta u junu u Herceg Novom bolja preko deset odsto

<p>Email servis Crnogorskog Telekoma- WebMax je od juče van funkcije, saopšteno je iz ove kompanije.</p>
<p>- U koordinaciji sa partnerskim kompanijama intenzivno radimo na otklanjanju tehničkog problema, koji je nastao i pored realizovanih unapređenja u prethodnom periodu- navodi se u saopštenju.</p>
<p>Kako navode, korisnike će redovno informisati o statusu aktivnosti koje preduzimaju.</p>
<p>- Izvinjavamo se svim korisnicima zbog neprijatnosti, uz garanciju da smo maksimalno angažovani na tome da se problem riješi u najkraćem mogućem roku- piše u saopštenju.</p>
<p>Nakon stabilizacije sistema, piše u saopštenju, izvršiće detaljnu analizu incidenta kako bi otklonili mogućnost ponavljanja slične situacije u budućnosti.</p>
<p>Obavještavaju da su ažurirane informacije dostupne na profilima Crnogorskog Telekoma na društvenim mrežama, kao i na broju 1500.</p>

Telekom se izvinjava korisnicima WebMax-a: Radimo na otklonu kvara

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: cijene