Paklice cigareta od ponedjeljka će biti skuplje od 20 do 50 centi, potvrđeno je Danu nezvanično iz duvanskih kompanija.
To je reakcija duvanskih kompanija na izmjene i dopune Zakona o akcizama, kojima je specifična akciza na cigarete na hiljadu komada sa 53,5 podignuta na 58,85 eura. Proporcionalna akciza je ostala ista, 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
Odluka o novim cijenama cigareta, treba da bude objavljena u Službenom listu u narednim danima.
Kako je Danu potvrdilo više izvora iz duvanske industrije, JTI je donio odluku da se cijene povećaju od ponedjeljka. Istu odluku treba da donese i Filip Moris, dok će Britiš amerikan tobako (BAT) povećati cijene od 19. ili od 26. januara.
Prema informacijama koje je Dan dobio, minimalno povećanje paklice cigareta biće 20 centi, većina paklica će poskupjeti 30 centi, dok će paklice koje sada koštaju 5,5 eura od ponedjeljka koštati šest eura, odnosno 50 centi više.
Dan je prije mjesec najavio da će doći do povećanja cijena cigareta iz razloga što je Vlada predložila izmjene Zakona o akcizama kojima se povećava specifična akciza. Tada su iz duvanskih kompanija kazali da će u ovoj godini paklica cigarete poskupjeti minimum 40 centi, dok bi u narednoj i 2028. godini cijena mogla rasti minimum 60 centi.
Dakle, u naredne tri godine, paklica cigareta će minimalno poskupiti za 1,6 eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Cigarete poskupljuju od 20 do 50 centi

Cijene goriva u Crnoj Gori neće se mijenjati u narednih 15 dana.
Tako će cijena litra eurosupera 95 i 98 u naredne dvije sedmice biti 1.35 eura, odnosno 1,39 eura po litru. Litar eurodizela koštaće 1,27 eura. 
Jedino će za cent poskupiti lož ulje, pa će nova cijena iznositi 1,21 euro po litru.
- Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata („Službeni list CG“, broj 23/21 i 10/25) naredni obračun će se obaviti 26. januara 2026. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 27. januara 2026.godine - saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Cijene goriva bez promjena

Ekonomista Mirza Krnić ocijenio je da pad inflacije sa 4,8 odsto u oktobru na 4,2 odsto u novembru ne predstavlja dobru vijest, već signal za ozbiljnu zabrinutost, jer visoke cijene u Crnoj Gori i dalje rastu bez adekvatnog odgovora države.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Krnić je kazao da crnogorska ekonomija nema otpornost ni na spoljne, ni na unutrašnje poremećaje, te da je unutrašnja inflacija započela nakon uvođenja programa Evropa sad 1.
Prema istraživanju Unije slobodnih sindikata Crne Gore, sindikalna potrošačka korpa na kraju 2025. godine iznosi 2.045 eura, što je gotovo 200 eura više nego prije dvije godine. Istovremeno, zvanični podaci Monstata o potrošačkoj korpi nijesu dostupni gotovo dvije godine.
Krnić podsjeća da građani Crne Gore već četiri godine trpe kontinuirani rast cijena i visoku inflaciju, te da podatak o inflaciji od 4,2 odsto u novembru ne ukazuje na poboljšanje životnog standarda.
- To što je inflacija u novembru 4,2 odsto ne znači da su se cijene smanjile ako je u oktobru bila inflacija 4,9 pa 4,2 u novembru ne znači da su se cijene snizile, nego je samo pitanje intenziteta rasta. Inflacija 4,2 odsto su veće cijene u novembru ove godine u odnosu na period od prije godinu dana. Visoke su cijene u zemlje, taj problem se produbljuje, počelo je od programa Evropa sad 1, ali nije to jedini razlog poskupljenja, nema nikakve reakcije države u rješavanju ovog problema i samo možemo očekivati da se problem produbljuje i tako mi se čini da Vlada čeka da vidi šta će se desiti. Nemamo nikakvu otpornost ni na spoljne uticaje, a ni na unutrašnje jer od programa Evropa sad 1 mi imamo i domaću inflaciju osim uvozne - rekao je Krnić.
Govoreći o Vladinoj mjeri „Limitirane cijene“, Krnić smatra da se radi o marketinškoj akciji bez stvarnog efekta, uporedivoj sa pokušajem gašenja požara bokalom vode.
- Građani su prepušteni sami sebi, jer se ne rješava problem od posljedice, već bi trebalo početi od uzroka. Možete ograničiti marže, i nemate nikakav mehanizam da spriječite taj krupni kapital i trgovinske lance da odgovorno nastupaju, pritom oni vrlo jednostavno mogu da prenesu na druge proizvode, mogu da se dogovore sa dobavljačem da prikažu veće troškove nego što stvarno jesu i uglavnom se na kraju dešava da to prenesu na druge proizvode i na kraju kad prestane akcija imamo druge proizvode koji su skuplji i imamo one na koje se vratila cijena od ranije - zaključio je Krnić.

Krnić: „Limitirane cijene“ su kao pokušaj gašenja požara bokalom vode

Tako su nam “limitirali” cijene da poskupljenjima &nbsp;svjedočimo iz dana u dan. Jaja su, pod limitom, poskupila čak 50 centi, pa sada deset komada košta od 2,79 eura.
Losos nam je skup kao kavijar, bademovo mlijeko kao da ga svježe cijede iz svakog zrna pred vašim očima, a piletina je stigla do cijene gotovo kao biftek.
Ako vodite računa o higijeni – gel za tuširanje ovim tempom poskupljenja koštaće &nbsp;“skoro kao magareće mlijeko”. Sve u svemu, ponuda je izuzetno bogata, a jedino što je “limitirano” jesu mogućnosti građana, koji i dalje hrle u gradove susjednih zemalja da kupe proizvode po višestruko nižim cijenama. Uporedili smo neke od najpovoljnijih cijena u Crnoj Gori sa onima u Lidlu u Hrvatskoj – donosimo kratki presjek.
<h3>Crna Gora</h3>
<ul>
 <li>Deset jaja sada košta od 2,79 eura</li>
 <li>Borovnice 400 g – 5,00 eura</li>
 <li>Limun – 1,80 eura/kg</li>
 <li>Nutella 700 g (akcija) – 6,99 eura</li>
 <li>Alpro bademovo mlijeko bez šećera – 3,49 eura</li>
 <li>Nivea gel za tuširanje – 5,49 eura</li>
 <li>Najjeftiniji kilogram smrznutog lososa – 30 eura</li>
 <li>Ćevapi – 5,99 eura/kg</li>
 <li>Topljeni sir 140 g – 1,95 eura</li>
 <li>Pileće grudi &nbsp;bez kože – 6,99 eura/kg 
</li>
</ul>
<h3>Hrvatska (Lidl)</h3>
<ul>
 <li>Deset jaja – 2,19 do 2,50 eura</li>
 <li>Svježa pileća prsa bez kože – 4,79 eura (akcija), redovna cijena 5,89 eura</li>
 <li>Limun – 1,29 eura/kg</li>
 <li>Topljeni sir 140 g – 1,00 euro (akcija)</li>
 <li>Borovnice 400 g – 2,99 eura</li>
 <li>Ćevapi – 4,89 eura/kg</li>
 <li>Nutella 1 kg (akcija) – 6,99 eura</li>
 <li>Alpro bademovo mlijeko bez šećera – 2,29 eura</li>
 <li>Nivea gel za tuširanje 2 × 500 ml – 4,99 eura</li>
 <li>Kilogram fileta lososa – 18 eura 
Peosječna zarada u Crnoj Gori je oko 1000, u Hrvatskoj 1500 eura. 
&nbsp;</li>
</ul>

Miraš Dušević

Jaja poskupila, a gel za tuširanje kao magareće mlijeko – dobrodošli u Crnu Goru

Eurodizel je od danas pojeftinio dva centa, dok se cijene benzina nijesu mijenjale, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 će i narednih 15 dana koštati 1,43 eura, odnosno 1,47 eura.
Cijena eurodizela biće manja dva centa i iznosiće 1,38 eura.
Lož ulje će pojeftiniti tri centa na 1,27 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 18. novembra, kada su sve vrste goriva poskupile dva do pet centi. 
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 15. decembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 16. decembra.

Od danas eurodizel jeftiniji dva centa

Dok se rafovi pune, a novčanici prazne, Crna Gora ulazi u najosjetljiviju fazu poskupljenja u posljednjoj deceniji. Hrana, energenti i osnovni proizvodi skaču iz sedmice u sedmicu, a teret inflacije pada direktno na leđa građana. U razgovoru za Portal ETV, dr Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomakih nauka, &nbsp;ogolio je ekonomski paradoks u kojem živimo – statistika govori jedno, život drugo – i jasno upozorio da su udari na tržištu postali prijetnja svakom domaćinstvu u državi.
Rabrenović je u razgovoru za Portal ETV kazao da Crna Gora danas živi paradoks u kojem statistika i svakodnevni život više ne prate jedno drugo. Kazao je da, iako agregatni pokazatelji pokazuju da je ukupni nivo cijena i dalje niži u odnosu na prosjek Evropske unije – indeks nivoa cijena iznosi oko 63 odsto – taj podatak ne ublažava realni pritisak koji osjeća gotovo svako domaćinstvo. Rabrenović je naglasio da, dok su pojedine kategorije zaista jeftinije, ključni proizvodi koji čine srž porodične potrošačke korpe – mliječni proizvodi, jaja, sezonsko voće i energenti – poskupjeli su dovoljno da ugroze svakodnevni standard građana.
Rabrenović je objasnio da je inflacija u periodu januar–avgust 2025. iznosila oko 3,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a da su u pojedinim mjesecima godišnje stope dosezale između 4 i 4,9 odsto. Iako statistički te brojke ne djeluju dramatično, kazao je da one u stvarnosti predstavljaju povećanja koja domaćinstva osjećaju svakog mjeseca, na svakom računu.
- Prosječna neto plata kreće se oko 1.010–1.015 eura. Nominalni rast zarada postoji, ali realna kupovna moć mnogih porodica slabi zbog bržeg rasta cijena osnovnih proizvoda. Istovremeno, fiskalni okvir ograničava mogućnosti države: javni dug iznosi približno 4,8 milijardi eura, odnosno oko 60–61 odsto BDP-a. Rabrenović je istakao da u takvim okolnostima država ne može uvoditi široke, trajne subvencije bez ozbiljnih posljedica po javne finansije- naveo je on.&nbsp;
U svakodnevnom životu građana, kazao je Rabrenović, taj pritisak izgleda ovako: cijena domaćeg sira u trgovinama dostiže i 12 eura po kilogramu, dok tradicionalni skorup – zavisno od vrste – košta i do 30–40 eura. Sezonsko voće u pojedinim sedmicama košta između 6 i 15 eura po kilogramu, a cijene nekih kultura gotovo su udvostručene u odnosu na isti period prošle godine. Pelet je sa ljetnjih 190 eura po toni skočio na 250–280 eura, a ponegdje i do 335 eura. Jaja su poskupjela 0,03–0,05 eura po komadu – mali iznos po jedinici, ali veliki kumulativni trošak za domaćinstva i pekarsku industriju.
<h3>Zašto dolazi do ovakvog rasta cijena?</h3>
Rabrenović je objasnio da su razlozi višeslojni i međusobno isprepleteni.
Prvo, rast ulaznih troškova – stočne hrane, ambalaže, energenata i transporta – pritiska proizvođače, koji zbog pada margina prenose troškove na otkupne i maloprodajne cijene.
Drugo, sezonalnost i klimatski rizici, poput lošijih prinosa i nepovoljnih vremenskih uslova, utiču na velike oscilacije u ponudi, posebno kod svježeg voća i dijela mliječnih proizvoda.
Treće, struktura tržišta – mala veličina, visoka uvozna zavisnost i koncentracija u distribuciji – povećava jedinične troškove i olakšava prebacivanje tereta na potrošače.
I konačno, fiskalna ograničenja i institucionalna neosjetljivost otežavaju pravovremeno uvođenje ciljnih i efikasnih mjera.
<h3>Jaja kao indikator ranjivosti sistema</h3>
Rabrenović je posebno istakao jaja kao dobar pokazatelj osjetljivosti lanca snabdijevanja. Naizgled mali rast otkupne cijene od 3 do 5 centi po jajetu značajan je za porodice koje mjesečno konzumiraju velike količine. Mali proizvođači, koji posluju uz minimalne marže, ne mogu dugo izdržati takve troškove. Ako mnogi od njih odustanu od proizvodnje, Crnu Goru može pogoditi nestašica i novi talas rasta cijena – što, kako je kazao, jasno pokazuje kako mali pomaci u ulaznim troškovima prerastaju u makroekonomski problem.
<h3>Ne vjeruje u mjere bez pokrića&nbsp;</h3>
Rabrenović je rekao da administrativno zamrzavanje cijena ili marži može kratkoročno stvoriti utisak odlučnosti, ali bez kompenzacionog okvira proizvođačima takvi potezi brzo vode ka nestašicama, padu kvaliteta i urušavanju domaće proizvodnje.&nbsp;
- S obzirom na nivo javnog duga, naglasio je da svaka intervencija mora imati jasno finansijsko pokriće, vremenski okvir i precizno definisane kriterijume- upozorava.&nbsp;
<h3>Koje mjere su hitne, realne i izvodljive?</h3>
1. Uspostaviti javnu listu ključnih artikala i referentne cijene, uz sedmični monitoring dostupnosti u najvećim maloprodajnim lancima po regionima. Ako dostupnost padne ispod 85 odsto, država i proizvođački klasteri moraju reagovati odmah.
2. Uvesti ciljanu podršku proizvođačima – subvencije ili vaučere za stočnu hranu i ambalažu, kao i hitne kreditne linije uslovljene dokazom pada marže i zadržavanja proizvodnje. Prioritet trebaju biti jaja, mlijeko i sir.
3. Ubrzati ulaganja u skladišne kapacitete, hladnjače i lokalnu preradu, kao srednjoročno rješenje za smanjenje sezonske volatilnosti i uvozne zavisnosti.
4. Socijalnu politiku usmjeriti na ciljane vaučere za najugroženije, umjesto univerzalnih subvencija koje opterećuju budžet, a ne pogađaju one kojima je pomoć najpotrebnija.
- Ne mislim da je država namjerno zaboravila građane- kazao je.
Rabrenović je poslao jasnu poruku.
- Smatram da su mnoge mjere bile nedovoljno precizne, loše tempirane i često bez jasnog finansijskog i operativnog pokrića – što građanima ostavlja utisak da su zaboravljeni. A oni posljedice osjećaju svaki put kada kupe sir, jagode, jaja ili plate komunalije. Pozivam donosioce odluka na odgovornost: prekinite s najavama bez efekta i ponudite rokove i mjerljive rezultate- naveo je on.&nbsp;
Na kraju je poručio da građani ne traže čuda, već racionalnu, ciljanu i vremenski ograničenu politiku koja će zaštititi kupovnu moć i sačuvati domaću proizvodnju.
- To je minimum koji sugrađani zaslužuju- zaključio je Rabrenović u razgovoru za Portal ETV.&nbsp;

Šokovi na tržištu, cijene divljaju: Od sira do peleta – udar na svako domaćinstvo

Brašno, ulje, šećer, pileća prsa, marmelada, samo su neki od proizvoda na koje je Vlada Crne Gore ponovo ograničila marže. Odluka, koja stupa na snagu idućeg petka, ima za cilj da ograniči rast cijena osnovnih životnih namirnica i olakša potrošačku korpu.
Ipak, građani osjećaju da je život iz dana u dan skuplji, a to pokazuje i iznos sindikalne potrošačke korpe od 2.075 eura. Čak i uz ograničene marže, potrošačka korpa sve je teža, a novčanik tanji.
- Na moj neće uticati, ali smatram da trebalo da postoji nešto ovako kako su rekli - poručila je jedna od anketiranih građanki za Televiziju E.
Drugi građanin smatra da je stanje „katastrofa“.
- Ove cijene... Ovo je gore sada nego za vrijeme bivše vlasti. Ranije nijesu bile plate velike, ali ovo sad ništa ne znači - decidan je on.
Još jedan anketirani ukazuje da su samo neke stvari limitirane.
- Neke nijesu, sve zavisi od osobe do osobe - naglasio je on.
Još jedan građanin smatra da sve zavisi od primanja.
- Od toga koliko ko prima, može da jede i da pije... Ja, kao penzioner, mogu dva metra drva da kupim. To je sve - naveo je on.
Ova odluka je privremena i važiće do 31. marta 2026. godine, a snižene cijene, prema najavama, biće niže i do 20 odsto.
<h2>NA LISTI 49 PROIZVODA</h2>
Na listi je 49 proizvoda. Marže trgovaca biće ograničene na pet odsto u maloprodaji i sedam odsto u veleprodaji za proizvode poput brašna, šećera, soli, ulja i mlijeka u kesi. Za ostale, poput domaćih mliječnih i mesnih prerađevina, tjestenina, konzervi i higijenskih proizvoda, marža neće moći preći 15 odsto.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručio je da se ograničavanjem marži, a ne samih cijena, omogućava stabilnost tržišta, a istovremeno sprječava dalji rast cijena osnovnih proizvoda.
- Važno je pomenuti da se na listi nalazi 800 do 900 artikala ukupno po malopordajnim objektima... Očekuje se da ovi artikli budu sniženi 15 do 20 odsto - naveo je on.
Ipak, lista je kraća za dvadesetak proizvoda nego prošlog puta. Nema voća i povrća, što je, kako kažu iz Vlade, zahtjev poljoprivrednika.
- I ranije su se žalili da su u prethodnim akcijama oni najviše bili na udaru. Ukoliko bismo i te proizvode stavili na listu, doveli bismo ih u nekonkurentan položaj u odnosu na proizvođače iz regiona - rekao je Đeljošaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Cijene limitirane - ali ne i troškovi života

Prema najnovijim podacima MONSTAT-a za septembar inflacija u Crnoj Gori je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone, upozorio je poslanik SD-a Boris Mugoša i dodao da je godišnji rast cijena kad je voće u pitanju čak 21,9 odsto, farmaceuskih proizvoda 15,4 odsto, ulja i masti 14 odsto, snadbijevanja vodom 24,1 odsto i dr.
- Inflacija u Crnoj Gori je značajno veća nego u zemljama EU (u poslednjih pet i po godina cijena hrane je gotovo duplo više porasla kod nas nego u EU, farmaceutskih proizvoda 3 puta, medicinskih usluga 4-4,5 puta, igračaka 15 puta i dr.)- poručio je Mugoša na mreži X.
Mugoša ističe da je godišnja inflacija u Crnoj Gori veća nego u 19 od 20 zemalja EU koje koriste euro, veća nego u 24 od 27 zemalja EU, samo jedna od 7 zemalja regiona (uključujući Hrvatsku i Sloveniju) je zabilježila veću godišnju stopu rasta cijena;
- Podaci pokazuju da nije inflacija samo uvezena nego da je značajnim dijelom posljedica nepromišljenih fiskalnih mjera i strukturne ranjivosti crnogorske ekonomije- kazao je Mugoša.
Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena, poručio je poslanik SD-a.

Mugoša: Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena

Rast cijena je poništio efekat rasta plata i ugrozio životni standard građana, a da ne govorimo o tome koliko je zbog inflacije ugrožen životni standard penzionera. Na zabrinjavajući rast cijena Vlada ćuti i ne reaguje, što je neprihvatljivo, saopštio je šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.
Konatar je upozorio na izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), po kome je inflacija u avgustu 2025. godine iznosila 4,6 odsto sa tendencijom rasta.
- Dakle, inflacija se ubrzava i nažalost projekcije ukazuju da će se rast cijena nastaviti i u četvrtom kvartalu ove godine. U najkraćem roku su nam neophodne konsultacije sa Privrednom komorom i udruženjima poslodavaca kako bi što prije izašli sa mjerama koje će zaustaviti ili ublažiti rast cijena, kroz obnavljanje akcije “Stop inflaciji”, smanjenje poreskih opterećenja na prioritetne grupe proizvoda i usluga, kao i stabilizaciju poslovnog ambijenta - zaključio je Konatar.

Konatar: Hitno obnoviti akciju "Stop inflaciji", građani ispaštaju zbog previsokih cijena

Svjetske cijene hrane su u avgustu pale na najniži nivo za tri mjeseca, ali cijene mesa su porasle na rekordni nivo, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za septembar iznosi 128,8 poen, što je blagi pad u odnosu na revidiranih 129,7 poena u avgustu, navodi FAO.
Pad cijena žitarica, mliječnih proizvoda, šećera i biljnih ulja prevagnuo je nad rastom cijena mesa, pokazuju najnoviji podaci organizacije, prenosi B92.&nbsp;
Vrijednost indeksa koji prati cijene žitarica smanjena je 0,6 odsto na 105 poena, što je najniži nivo u četiri godine. Cijene pšenice pale su treći mjesec zaredom, zbog slabe potražnje i velikih prinosa u Rusiji, Evropi i Sjevernoj Americi.
Kukuruz je pojeftinio zahvaljujući obilnim zalihama iz Brazila i Sjedinjenih Američkih Država, dok je privremeno ukidanje poreza na izvoz u Argentini dodatno oborilo cijene. Indeks mlijeka i mliječnih proizvoda pao je treći mjesec zaredom, 2,6 odsto na 148,3 poena.
Maslac je pojeftinio sedam odsto usljed sezonski većih zaliha, dok su mlijeko u prahu i sir takođe zabilježili pad. Pored toga, vrijednost indeksa cijena šećera spustio se 4,1 odsto na 99,4 poena, što je najniži nivo od marta 2021. godine. Pad je posljedica snažne proizvodnje u Brazilu, kao i povoljnih uslova u Indiji i Tajlandu koji obećavaju bogatu žetvu.
Cijene biljnih ulja smanjene su 0,7 odsto na 167,9 poena, usljed nižih cijena palminog i sojinog ulja, što je prevagnulo nad rastom cijena suncokretovog ulja i uljane repice.
Meso je dostiglo novi rekord – indeks je porastao 0,7 odsto na mjesečnom nivou na rekordnih 128 poena. Potražnja u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji podigla je globalne cijene junetine na istorijski maksimum. Poskupila je i ovčetina, dok su cijene svinjetine i živinskog mesa ostale uglavnom stabilne.
Ukupna vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za septembar porasla je 3,4 odsto međugodišnje, ali je istovremeno 20 odsto manja u odnosu na vrhunac iz marta 2022. godine, dodaje se u izvještaju na web stranici FAO.

Svjetske cijene hrane u septembru najniže za tri mjeseca

Treći ponedjeljak u godini već godinama nosi neslavnu titulu najdepresivnijeg dana u godini i poznat je kao Blue Monday.
Iako zvuči kao opšteprihvaćena činjenica, iza ovog pojma krije se zanimljiva mješavina psihologije, marketinga i savremenog načina života. Upravo zbog toga Blue Monday iz godine u godinu privlači veliku pažnju javnosti, prenosi Danas.
<h2>„Tužni ponedjeljak“ – mit ili istina</h2>
Pojam Blue Monday , odnosno ''tužni ponedjeljak'' nastao je 2005. godine, kada ga je popularizovao britanski psiholog Klif Arnol. On je tada predstavio formulu koja je navodno izračunavala dan u januaru kada se ljudi osjećaju najlošije. U obzir su uzimani faktori poput vremenskih uslova, dugova nastalih tokom praznika, pada motivacije, neispunjenih novogodišnjih odluka i vremenske distance do sljjedećeg odmora.
Ipak, važno je napomenuti da Arnolova formula nikada nije naučno potvrđena. Naprotiv, brojni psiholozi i stručnjaci za mentalno zdravlje kasnije su istakli da je čitava ideja Blue Mondaya nastala u okviru marketinške kampanje jedne turističke kompanije, sa ciljem da se ljudi podstaknu da u januaru rezervišu putovanja i „pobegnu“ od lošeg raspoloženja.
Bez obzira na sumnjivo porijeklo, Blue Monday se održao u kolektivnoj svijesti jer se mnogi ljudi zaista u tom periodu osjećaju iscrpljeno i bezvoljno. Praznična euforija je prošla, dani su kratki, vrijeme često tmurno, a povratak svakodnevnim obavezama i realnosti može dodatno opteretiti psihu. Januarski umor je stvaran, čak i ako „najdepresivniji dan“ nije naučno dokazan.
Stručnjaci ističu da nije problem u samom datumu, već u sezonskim i životnim okolnostima. Zimska depresija, poznata i kao sezonski afektivni poremećaj, može se javiti upravo u ovom periodu, naročito kod osoba osjetljivih na manjak dnevne svjetlosti i smanjenu fizičku aktivnost.
Kao odgovor na priču o Blue Monday-u, često se nude i savjeti za lakše prevazilaženje januarskog pada raspoloženja. Među najčešćima su boravak na dnevnom svjetlu, redovna fizička aktivnost, postavljanje realnih ciljeva, kao i održavanje socijalnih kontakata. Psiholozi posebno naglašavaju važnost razbijanja mita da je „normalno“ biti loše – osjećanja su individualna i ne vezuju se za kalendar.
Zanimljivo je da je sam autor pojma Blue Monday kasnije javno promijenio stav i počeo da upozorava na opasnost etiketiranja određenih dana kao „depresivnih“. Prema njegovim riječima, takve etikete mogu dodatno pojačati negativna osjećanja kod ljudi koji su već u osjetljivom stanju.
Na kraju, Blue Monday više govori o savremenom društvu nego o jednom konkretnom danu. On je podsjetnik koliko smo skloni da tražimo jednostavna objašnjenja za složena emotivna stanja, ali i prilika da se o mentalnom zdravlju govori otvorenije, bez straha i stigme — ne samo trećeg ponedneljka u godini, već tokom cijele godine.

Danas je "tužni ponedjeljak", najdepresivniji dan u godini

Pitanje lažnih diploma, osim što mora biti pravno sankcionisano, mora biti i društveno prepoznato kao ozbiljan problem, zbog čega je neophodno raditi na popularizaciji znanja, obrazovanja i univerzalnih vrijednosti koje okupljaju mlade, poručila je poslanica u Skupštini Crne Gore i članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, Zoja Bojanić-Lalović, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kako je kazala, postoji značajan jaz između reformskih i strateških dokumenata i stvarnog stanja u obrazovno-vaspitnim ustanovama.
- Prosvjeta je opterećena pitanjem lažnih diploma, a posebno zabrinjava činjenica da među njima ima i onih iz oblasti obrazovanja. Sistem je dodatno opterećen vršnjačkim nasiljem, kao i izostankom stvarne reakcije institucija. Okvir se formalno dobro postavlja – u Skupštini su usvojeni brojni evropski zakoni neophodni za reforme – ali je jedno okvir, a sasvim drugo kontekst u kojem se oni primjenjuju. Atmosfera u obrazovno-vaspitnim ustanovama nije obećavajuća i svakodnevno nam pristižu obraćanja roditelja i nastavnika koji se suočavaju s izazovima koje ovako postavljene zakonske norme ne mogu da riješe -kazala je Bojanić-Lalović.
Broj krivičnih prijava zbog lažnih diploma, prema dostupnim podacima, naglo je porastao – sa 28 u 2023. godini na 88 tokom 2025. godine, dok se procjenjuje da se u sistemu nalazi između 20.000 i 25.000 spornih diploma.
Bojanić-Lalović ističe da pitanje lažnih diploma nije isključivo pravno, već i duboko etičko pitanje crnogorskog društva, jer se mladima šalje poruka da se znanje može kupiti i da do obrazovanja nije potrebno dolaziti radom i trudom.
Podsjetila je i na slučaj direktora jedne škole u Bijelom Polju, koji je na privatnoj proslavi izvodio pjesme koje veličaju retrogradne ideologije i ratne zločince, ocjenjujući da takvi primjeri dodatno urušavaju obrazovni sistem.
- Najproblematičnije je to što se krađa, posebno krađa znanja, sve češće tretira kao nešto normalno i opravdano. To je ozbiljan društveni problem i na tome se mora sistemski raditi. Obrazovanje tu ima ključnu ulogu. Mladima svakodnevno moramo slati jasnu poruku da je jedina stvarna moć u društvu – znanje. Moramo ih rasteretiti tema koje duboko dijele društvo i usmjeravaju ih u pogrešnom pravcu, a pritom ne smijemo zanemariti činjenicu da pojedini koji svakodnevno rade sa mladima šalju potpuno suprotne poruke - zaključila je Bojanić-Lalović.

Bojanić-Lalović: Atmosfera u obrazovno-vaspitnim ustanovama nije obećavajuća

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je saučešće kralju Španije Felipeu VI i predsjedniku Vlade Pedru Sančezu povodom tragične željezničke nesreće u Kordobi, u kojoj je izgubljen veliki broj ljudskih života.
- Upućujem iskreno saučešće porodicama nastradalih, dok povrijeđenima želim brz i uspješan oporavak. U ovim teškim trenucima Crna Gora je solidarna sa Španijom i njenim građanima - kazao je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fspanija-u-sudaru-brzih-vozova-kod-kordobe-poginulo-najmanje-39-ljudi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović uputio saučešće povodom tragedije u Španiji

Nobelova fondacija, koja je zadužena za dodjelu Nobelovih nagrada, ponovila je da ta nagrada ne može, čak ni simbolično da se prenosi dalje ili distribuira.
U saopštenju objavljenom na sajtu fondacije navodi se da je jedna od osnovnih misija Nobelove fondacije zaštita dostojanstva Nobelovih nagrada i njihove administracije. - Fondacija podržava testament Alfreda Nobela i njegove odredbe.
U njemu se navodi da će se nagrade dodijeliti onima koji su 'donijeli najveću korist čovječanstvu' i precizira se ko ima pravo da dodijeli svaku nagradu.&nbsp;
- Nagrada se zato ne može, čak ni simbolično, prenositi dalje ili distribuirati- navodi se u saopštenju.
Fondacija je to saopštila nakon što je dobitnica Nobelove nagrade za mir, liderka opozicije u Venecueli Marija Korina Mačado predala nagradu predsjedniku SAD Donaldu Trampu.
- Predala sam predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država medalju - Nobelovu nagradu za mir. To je priznanje za njegovu jedinstvenu posvećenost slobodi naroda u Venecueli. Poklon je znak bratstva između Venecuele i SAD u borbi za slobodu protiv tiranije- istakla je Mačado prošle nedjelje, nakon što je Trampu predala nagradu.

Tag: cijene