Cijene hrane u svijetu pale su u januaru peti mjesec zaredom, pokazuje najnoviji izvještaj Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Smanjenje cijena prvenstveno je rezultat nižih međunarodnih cijena mliječnih proizvoda, šećera i mesa, dok su tržišta žitarica i biljnih ulja zabilježila mješovite, ali uglavnom stabilne trendove, prenosi Biznis.ba.
FAO Indeks cijena hrane u januaru je zabilježio pad u odnosu na prethodni mjesec, kao i u poređenju s istim periodom prošle godine. Kada je riječ o žitaricama, obilne zalihe pšenice u Evropi i crnomorskoj regiji imale su ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti tržišta, ublažavajući zabrinutost zbog vremenskih prilika koje utiču na usjeve u fazi mirovanja.
U sektoru biljnih ulja, cijene suncokretovog ulja porasle su usljed ograničene ponude iz crnomorske regije, dok je tržište ulja uljane repice u Evropskoj uniji ostalo dobro snabdjeveno, dijelom zahvaljujući snažnom uvozu u prethodnom periodu. Ovi faktori doprinijeli su umjerenim cjenovnim kretanjima, bez većih poremećaja na regionalnim tržištima.
Cijene mesa nastavile su blagi silazni trend, podstaknute stabilnom globalnom ponudom, dok su cijene mliječnih proizvoda zabilježile izraženiji pad, naročito kod sira i maslaca, zahvaljujući dovoljnim zalihama. Ovakva kretanja dodatno su doprinijela ukupnom smanjenju FAO indeksa cijena hrane.
Najnovije FAO prognoze ukazuju da bi globalna proizvodnja žitarica u prošloj godini mogla dostići rekordne nivoe, uz rast zaliha svih glavnih kultura. Očekuje se da će odnos globalnih zaliha i potrošnje porasti na najviši nivo od početka 2000-ih, što predstavlja važan signal jačanja otpornosti globalnog sistema snabdijevanja hranom.
Ipak, FAO upozorava da se trenutna stabilnost tržišta ne smije tumačiti kao trajno smanjenje rizika. Ovakvi povoljni trendovi u velikoj mjeri ovise od dobrih prinosa, funkcionalnih lanaca snabdijevanja i stabilne dostupnosti poljoprivrednih inputa, te globalna tržišta hrane i dalje ostaju osjetljiva na iznenadne šokove.
Agricultural Market Information System (AMIS), pod okriljem FAO-a, objavio je svoj mjesečni Market Monitor. Osim redovnih ažuriranja tržišta, izvještaj analizira relativnu stabilnost međunarodnih tržišta glavnih prehrambenih kultura, ističući otpornost i fleksibilnost koja je pokazana u posljednjim periodima.
Međutim, izvještaj upozorava da to u velikoj mjeri odražava povoljnu kombinaciju obilnih prinosa, funkcionalnih lanaca snabdijevanja i adekvatne dostupnosti đubriva, te naglašava da bi bilo pogrešno zaključiti da su globalna tržišta prehrambenih sirovina sada strukturno manje ranjiva na šokove, saopšteno je iz FAO-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Peti mjesec zaredom: Nastavljen pad cijena hrane

U Herceg Novom će za sada ostati nepromjenjene cijene parkiranja u svim zonima. Većina odbornika u lokalnom parlamentu odbacila je prijedlog da sat parkiranja u zelenoj zoni bude 70 centi, u žutoj 90, u plavoj 1.20 eura, u crvenoj 1.50 eura, a u ljubičastoj dva eura.
Direktor Parking servisa Miladin Vidaković obrazložio je zašto se zalaže za nove cjenovnike: postavljanje elektronskog totema za informisanje korisnika usluga u Njegoševoj ulici, uvođenje dnevnih parking karata za crvenu i plavu zonu za turiste, &nbsp;uvođenje zelene zone za ulice u naselju Topla, te rad Distributivnog centra za Obalu Nikole Kovačevića.
Kazao je i da su u lokalnoj samoupravi razmatrali da ukinu crvenu zonu u Njegoševoj ulici, da bude samo ljubičasta sa izmjenama cjenovnika ljeti i zimi.
Odbornica opozicije, iz Evropskog saveza, Tanja Vujičić je primjetila da nije riječ o unapređenju sistema, već o povećanju cijena, uvođenju vremenskih ograničenja po zonama i dodatnom kažnjavanju korisnika. Građani zapravo i neće dobiti nova parking mjesta, a za gubitak parking karte kazne će čak biti, prema tom predlogu, udvostručene i iznosile bi 100 eura.
Analizirajući predlog odbornik vladajuće koalicije sa Demokratama iz Udruženja građama „Otvorena Boka“, Gojko Đurđević, ocijenio je da je cijena parkiranja u žutoj zoni previsoka, posebno dnevna karta. Neprihvatljivo je uvećanje povlašćene karte za stanare od skoro 43 odsto, sat u crvenoj zoni da poskupi 50 odsto…
- Pri tom kumulativna inflacija od 2020. godine je znatno niža od procenta predloženog uvećanja - uočio je Đurđević.
Za odbornika DPS-a Borivoja Vukovića riječ je ne samo o novom cjenovniku već i o modelu upravljanja javnim resursima, o odnosu prema građanima i funkcionisanju Skupštine kao kontrolora ili pukog aminovanja odluka uprava preduzeća.
Vuković je dodao i da Parking servis ima stabilno poslovanje, pa traženo uvećanje cijena znači samo prebacivanje troškova na građane. Smatra i da će Distributivni centar napraviti problem privrednicima na šetalištu.
Odbornik DPS-a Vladimir Kosić postavio je više pitanja oko monopola Distributivnog centra, pitajući i kako će lokalna samouprava zabraniti bilo kom privatniku da kupi električno vozilo i sam sebi distribuira robu na šetalištu.
Njegov partijski kolega Dejan Stojanović smatra da novi cjenovnik nije dobra strategija upravljanja gradom.
Direktor Parking servisa Miladin Vidaković obrazložio je da cijena parkiranja nema metodologiju formiranja. To je, kako je rekao, "suma koju korisnik prihvata da plati za uslugu".&nbsp;
- Nije u fokusu dobit preduzeća, već način upravljanja sistemom mirujućeg saobraćaja - kazao je Vidaković.

Herceg Novi: Odbornici protiv poskupljenja parkinga

Najava državnog sekretara u Ministarstvu finansija Tarika Turkovića da bi cijena bureka do ulaska Crne Gore u Evropsku uniju mogla dostići četiri eura ukazuje na očekivani višegodišnji rast cijena i na potrebu građana da se naviknu na poskupljenja, ocjenjuju u kompaniji za poslovno savjetovanje Fidelity Consulting.
Prema njima, burek u toj izjavi služi samo kao simbol, dok poruka koju šalje država znači da će život građana postajati sistemski skuplji.
- U prevodu: građane čeka galopirajuća inflacija. Burek je u toj poruci samo simbol, ali poruka je jasna: život će postajati skuplji i to sistemski- navode iz Fidelity Consultinga.
Kada se burek od četiri eura uzima kao normalan scenario, to ukazuje na dramatično poskupljenje hrane, uključujući hljeb, pekarske proizvode, brzu hranu, mliječne proizvode, meso, ulje i jaja, koja ulaze u trajnu spiralnu poskupljenja.
- Kada se kao normalan scenario najavljuje burek od četiri eura, jasno je da hrana dramatično poskupljuje: Hljeb, pekarski proizvodi, brza hrana, mliječni proizvodi, meso, ulje i jaja ulaze u trajnu spiralu poskupljenja i to ne kratkoročno već na novi cjenovni nivo- ističu.
Građani će se morati naviknuti na ove nove cijene, dok poskupljenja neće zahvatiti samo hranu.
- No, neće poskupjeti samo hrana: frizerske i kozmetičke usluge, kafići, restorani, servisi i zanatlije će neminovno povećati cijene- navode u objavi na mreži X.
Rast troškova života dodatno će se osjetiti u kirijama, održavanju stanova, komunalijama i računima za struju.
- Može se očekivati povećanje kirija, kvadrata stana, održavanje zgrada, komunalija i struje- dodaje se u objavi.
Na cijenu svih proizvoda utiče i prevoz i logistika, kroz poskupljenje goriva, javnog prevoza i dostave.
- Prevoz i logistika dodatno pojačavaju pritisak na standard. Gorivo, javni prevoz i dostava ugrađuju se u cijenu gotovo svega što kupujemo. Inflacija se na taj način širi tiho, ali nemilosrdno- pojašnjavaju u Fidelity Consultingu.
Krajnja poruka o bureku od četiri eura sugeriše da nominalni rast plata neće pratiti realnu kupovnu moć građana, posebno srednje klase.
- Poruka o bureku od četiri eura do ulaska u EU znači jedno: plate mogu rasti nominalno, ali realna kupovna moć građana pada- ističe se u objavi.
Burek sam po sebi nije problem – on simbolizuje novu ekonomsku paradigmu vlasti.
- Na kraju, burek nije problem sam po sebi. Burek je nova ekonomska paradigma ekipe na vlasti- zaključuje Fidelity Consulting.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFidelity_cg%2Fstatus%2F2018633363129614390%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2018633363129614390%7Ctwgr%5E09b75779810abddaf8f19bb6796f919f717e1027%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fidelity consulting: Država je u bureku

Paklice cigareta od ponedjeljka će biti skuplje od 20 do 50 centi, potvrđeno je Danu nezvanično iz duvanskih kompanija.
To je reakcija duvanskih kompanija na izmjene i dopune Zakona o akcizama, kojima je specifična akciza na cigarete na hiljadu komada sa 53,5 podignuta na 58,85 eura. Proporcionalna akciza je ostala ista, 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
Odluka o novim cijenama cigareta, treba da bude objavljena u Službenom listu u narednim danima.
Kako je Danu potvrdilo više izvora iz duvanske industrije, JTI je donio odluku da se cijene povećaju od ponedjeljka. Istu odluku treba da donese i Filip Moris, dok će Britiš amerikan tobako (BAT) povećati cijene od 19. ili od 26. januara.
Prema informacijama koje je Dan dobio, minimalno povećanje paklice cigareta biće 20 centi, većina paklica će poskupjeti 30 centi, dok će paklice koje sada koštaju 5,5 eura od ponedjeljka koštati šest eura, odnosno 50 centi više.
Dan je prije mjesec najavio da će doći do povećanja cijena cigareta iz razloga što je Vlada predložila izmjene Zakona o akcizama kojima se povećava specifična akciza. Tada su iz duvanskih kompanija kazali da će u ovoj godini paklica cigarete poskupjeti minimum 40 centi, dok bi u narednoj i 2028. godini cijena mogla rasti minimum 60 centi.
Dakle, u naredne tri godine, paklica cigareta će minimalno poskupiti za 1,6 eura.

1250x600

1084x550

Cigarete poskupljuju od 20 do 50 centi

Cijene goriva u Crnoj Gori neće se mijenjati u narednih 15 dana.
Tako će cijena litra eurosupera 95 i 98 u naredne dvije sedmice biti 1.35 eura, odnosno 1,39 eura po litru. Litar eurodizela koštaće 1,27 eura. 
Jedino će za cent poskupiti lož ulje, pa će nova cijena iznositi 1,21 euro po litru.
- Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata („Službeni list CG“, broj 23/21 i 10/25) naredni obračun će se obaviti 26. januara 2026. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 27. januara 2026.godine - saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Cijene goriva bez promjena

Ekonomista Mirza Krnić ocijenio je da pad inflacije sa 4,8 odsto u oktobru na 4,2 odsto u novembru ne predstavlja dobru vijest, već signal za ozbiljnu zabrinutost, jer visoke cijene u Crnoj Gori i dalje rastu bez adekvatnog odgovora države.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Krnić je kazao da crnogorska ekonomija nema otpornost ni na spoljne, ni na unutrašnje poremećaje, te da je unutrašnja inflacija započela nakon uvođenja programa Evropa sad 1.
Prema istraživanju Unije slobodnih sindikata Crne Gore, sindikalna potrošačka korpa na kraju 2025. godine iznosi 2.045 eura, što je gotovo 200 eura više nego prije dvije godine. Istovremeno, zvanični podaci Monstata o potrošačkoj korpi nijesu dostupni gotovo dvije godine.
Krnić podsjeća da građani Crne Gore već četiri godine trpe kontinuirani rast cijena i visoku inflaciju, te da podatak o inflaciji od 4,2 odsto u novembru ne ukazuje na poboljšanje životnog standarda.
- To što je inflacija u novembru 4,2 odsto ne znači da su se cijene smanjile ako je u oktobru bila inflacija 4,9 pa 4,2 u novembru ne znači da su se cijene snizile, nego je samo pitanje intenziteta rasta. Inflacija 4,2 odsto su veće cijene u novembru ove godine u odnosu na period od prije godinu dana. Visoke su cijene u zemlje, taj problem se produbljuje, počelo je od programa Evropa sad 1, ali nije to jedini razlog poskupljenja, nema nikakve reakcije države u rješavanju ovog problema i samo možemo očekivati da se problem produbljuje i tako mi se čini da Vlada čeka da vidi šta će se desiti. Nemamo nikakvu otpornost ni na spoljne uticaje, a ni na unutrašnje jer od programa Evropa sad 1 mi imamo i domaću inflaciju osim uvozne - rekao je Krnić.
Govoreći o Vladinoj mjeri „Limitirane cijene“, Krnić smatra da se radi o marketinškoj akciji bez stvarnog efekta, uporedivoj sa pokušajem gašenja požara bokalom vode.
- Građani su prepušteni sami sebi, jer se ne rješava problem od posljedice, već bi trebalo početi od uzroka. Možete ograničiti marže, i nemate nikakav mehanizam da spriječite taj krupni kapital i trgovinske lance da odgovorno nastupaju, pritom oni vrlo jednostavno mogu da prenesu na druge proizvode, mogu da se dogovore sa dobavljačem da prikažu veće troškove nego što stvarno jesu i uglavnom se na kraju dešava da to prenesu na druge proizvode i na kraju kad prestane akcija imamo druge proizvode koji su skuplji i imamo one na koje se vratila cijena od ranije - zaključio je Krnić.

Krnić: „Limitirane cijene“ su kao pokušaj gašenja požara bokalom vode

Tako su nam “limitirali” cijene da poskupljenjima &nbsp;svjedočimo iz dana u dan. Jaja su, pod limitom, poskupila čak 50 centi, pa sada deset komada košta od 2,79 eura.
Losos nam je skup kao kavijar, bademovo mlijeko kao da ga svježe cijede iz svakog zrna pred vašim očima, a piletina je stigla do cijene gotovo kao biftek.
Ako vodite računa o higijeni – gel za tuširanje ovim tempom poskupljenja koštaće &nbsp;“skoro kao magareće mlijeko”. Sve u svemu, ponuda je izuzetno bogata, a jedino što je “limitirano” jesu mogućnosti građana, koji i dalje hrle u gradove susjednih zemalja da kupe proizvode po višestruko nižim cijenama. Uporedili smo neke od najpovoljnijih cijena u Crnoj Gori sa onima u Lidlu u Hrvatskoj – donosimo kratki presjek.
<h3>Crna Gora</h3>
<ul>
 <li>Deset jaja sada košta od 2,79 eura</li>
 <li>Borovnice 400 g – 5,00 eura</li>
 <li>Limun – 1,80 eura/kg</li>
 <li>Nutella 700 g (akcija) – 6,99 eura</li>
 <li>Alpro bademovo mlijeko bez šećera – 3,49 eura</li>
 <li>Nivea gel za tuširanje – 5,49 eura</li>
 <li>Najjeftiniji kilogram smrznutog lososa – 30 eura</li>
 <li>Ćevapi – 5,99 eura/kg</li>
 <li>Topljeni sir 140 g – 1,95 eura</li>
 <li>Pileće grudi &nbsp;bez kože – 6,99 eura/kg 
</li>
</ul>
<h3>Hrvatska (Lidl)</h3>
<ul>
 <li>Deset jaja – 2,19 do 2,50 eura</li>
 <li>Svježa pileća prsa bez kože – 4,79 eura (akcija), redovna cijena 5,89 eura</li>
 <li>Limun – 1,29 eura/kg</li>
 <li>Topljeni sir 140 g – 1,00 euro (akcija)</li>
 <li>Borovnice 400 g – 2,99 eura</li>
 <li>Ćevapi – 4,89 eura/kg</li>
 <li>Nutella 1 kg (akcija) – 6,99 eura</li>
 <li>Alpro bademovo mlijeko bez šećera – 2,29 eura</li>
 <li>Nivea gel za tuširanje 2 × 500 ml – 4,99 eura</li>
 <li>Kilogram fileta lososa – 18 eura 
Peosječna zarada u Crnoj Gori je oko 1000, u Hrvatskoj 1500 eura. 
&nbsp;</li>
</ul>

Miraš Dušević

Jaja poskupila, a gel za tuširanje kao magareće mlijeko – dobrodošli u Crnu Goru

Eurodizel je od danas pojeftinio dva centa, dok se cijene benzina nijesu mijenjale, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 će i narednih 15 dana koštati 1,43 eura, odnosno 1,47 eura.
Cijena eurodizela biće manja dva centa i iznosiće 1,38 eura.
Lož ulje će pojeftiniti tri centa na 1,27 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 18. novembra, kada su sve vrste goriva poskupile dva do pet centi. 
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 15. decembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 16. decembra.

Od danas eurodizel jeftiniji dva centa

Dok se rafovi pune, a novčanici prazne, Crna Gora ulazi u najosjetljiviju fazu poskupljenja u posljednjoj deceniji. Hrana, energenti i osnovni proizvodi skaču iz sedmice u sedmicu, a teret inflacije pada direktno na leđa građana. U razgovoru za Portal ETV, dr Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomakih nauka, &nbsp;ogolio je ekonomski paradoks u kojem živimo – statistika govori jedno, život drugo – i jasno upozorio da su udari na tržištu postali prijetnja svakom domaćinstvu u državi.
Rabrenović je u razgovoru za Portal ETV kazao da Crna Gora danas živi paradoks u kojem statistika i svakodnevni život više ne prate jedno drugo. Kazao je da, iako agregatni pokazatelji pokazuju da je ukupni nivo cijena i dalje niži u odnosu na prosjek Evropske unije – indeks nivoa cijena iznosi oko 63 odsto – taj podatak ne ublažava realni pritisak koji osjeća gotovo svako domaćinstvo. Rabrenović je naglasio da, dok su pojedine kategorije zaista jeftinije, ključni proizvodi koji čine srž porodične potrošačke korpe – mliječni proizvodi, jaja, sezonsko voće i energenti – poskupjeli su dovoljno da ugroze svakodnevni standard građana.
Rabrenović je objasnio da je inflacija u periodu januar–avgust 2025. iznosila oko 3,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a da su u pojedinim mjesecima godišnje stope dosezale između 4 i 4,9 odsto. Iako statistički te brojke ne djeluju dramatično, kazao je da one u stvarnosti predstavljaju povećanja koja domaćinstva osjećaju svakog mjeseca, na svakom računu.
- Prosječna neto plata kreće se oko 1.010–1.015 eura. Nominalni rast zarada postoji, ali realna kupovna moć mnogih porodica slabi zbog bržeg rasta cijena osnovnih proizvoda. Istovremeno, fiskalni okvir ograničava mogućnosti države: javni dug iznosi približno 4,8 milijardi eura, odnosno oko 60–61 odsto BDP-a. Rabrenović je istakao da u takvim okolnostima država ne može uvoditi široke, trajne subvencije bez ozbiljnih posljedica po javne finansije- naveo je on.&nbsp;
U svakodnevnom životu građana, kazao je Rabrenović, taj pritisak izgleda ovako: cijena domaćeg sira u trgovinama dostiže i 12 eura po kilogramu, dok tradicionalni skorup – zavisno od vrste – košta i do 30–40 eura. Sezonsko voće u pojedinim sedmicama košta između 6 i 15 eura po kilogramu, a cijene nekih kultura gotovo su udvostručene u odnosu na isti period prošle godine. Pelet je sa ljetnjih 190 eura po toni skočio na 250–280 eura, a ponegdje i do 335 eura. Jaja su poskupjela 0,03–0,05 eura po komadu – mali iznos po jedinici, ali veliki kumulativni trošak za domaćinstva i pekarsku industriju.
<h3>Zašto dolazi do ovakvog rasta cijena?</h3>
Rabrenović je objasnio da su razlozi višeslojni i međusobno isprepleteni.
Prvo, rast ulaznih troškova – stočne hrane, ambalaže, energenata i transporta – pritiska proizvođače, koji zbog pada margina prenose troškove na otkupne i maloprodajne cijene.
Drugo, sezonalnost i klimatski rizici, poput lošijih prinosa i nepovoljnih vremenskih uslova, utiču na velike oscilacije u ponudi, posebno kod svježeg voća i dijela mliječnih proizvoda.
Treće, struktura tržišta – mala veličina, visoka uvozna zavisnost i koncentracija u distribuciji – povećava jedinične troškove i olakšava prebacivanje tereta na potrošače.
I konačno, fiskalna ograničenja i institucionalna neosjetljivost otežavaju pravovremeno uvođenje ciljnih i efikasnih mjera.
<h3>Jaja kao indikator ranjivosti sistema</h3>
Rabrenović je posebno istakao jaja kao dobar pokazatelj osjetljivosti lanca snabdijevanja. Naizgled mali rast otkupne cijene od 3 do 5 centi po jajetu značajan je za porodice koje mjesečno konzumiraju velike količine. Mali proizvođači, koji posluju uz minimalne marže, ne mogu dugo izdržati takve troškove. Ako mnogi od njih odustanu od proizvodnje, Crnu Goru može pogoditi nestašica i novi talas rasta cijena – što, kako je kazao, jasno pokazuje kako mali pomaci u ulaznim troškovima prerastaju u makroekonomski problem.
<h3>Ne vjeruje u mjere bez pokrića&nbsp;</h3>
Rabrenović je rekao da administrativno zamrzavanje cijena ili marži može kratkoročno stvoriti utisak odlučnosti, ali bez kompenzacionog okvira proizvođačima takvi potezi brzo vode ka nestašicama, padu kvaliteta i urušavanju domaće proizvodnje.&nbsp;
- S obzirom na nivo javnog duga, naglasio je da svaka intervencija mora imati jasno finansijsko pokriće, vremenski okvir i precizno definisane kriterijume- upozorava.&nbsp;
<h3>Koje mjere su hitne, realne i izvodljive?</h3>
1. Uspostaviti javnu listu ključnih artikala i referentne cijene, uz sedmični monitoring dostupnosti u najvećim maloprodajnim lancima po regionima. Ako dostupnost padne ispod 85 odsto, država i proizvođački klasteri moraju reagovati odmah.
2. Uvesti ciljanu podršku proizvođačima – subvencije ili vaučere za stočnu hranu i ambalažu, kao i hitne kreditne linije uslovljene dokazom pada marže i zadržavanja proizvodnje. Prioritet trebaju biti jaja, mlijeko i sir.
3. Ubrzati ulaganja u skladišne kapacitete, hladnjače i lokalnu preradu, kao srednjoročno rješenje za smanjenje sezonske volatilnosti i uvozne zavisnosti.
4. Socijalnu politiku usmjeriti na ciljane vaučere za najugroženije, umjesto univerzalnih subvencija koje opterećuju budžet, a ne pogađaju one kojima je pomoć najpotrebnija.
- Ne mislim da je država namjerno zaboravila građane- kazao je.
Rabrenović je poslao jasnu poruku.
- Smatram da su mnoge mjere bile nedovoljno precizne, loše tempirane i često bez jasnog finansijskog i operativnog pokrića – što građanima ostavlja utisak da su zaboravljeni. A oni posljedice osjećaju svaki put kada kupe sir, jagode, jaja ili plate komunalije. Pozivam donosioce odluka na odgovornost: prekinite s najavama bez efekta i ponudite rokove i mjerljive rezultate- naveo je on.&nbsp;
Na kraju je poručio da građani ne traže čuda, već racionalnu, ciljanu i vremenski ograničenu politiku koja će zaštititi kupovnu moć i sačuvati domaću proizvodnju.
- To je minimum koji sugrađani zaslužuju- zaključio je Rabrenović u razgovoru za Portal ETV.&nbsp;

Šokovi na tržištu, cijene divljaju: Od sira do peleta – udar na svako domaćinstvo

Brašno, ulje, šećer, pileća prsa, marmelada, samo su neki od proizvoda na koje je Vlada Crne Gore ponovo ograničila marže. Odluka, koja stupa na snagu idućeg petka, ima za cilj da ograniči rast cijena osnovnih životnih namirnica i olakša potrošačku korpu.
Ipak, građani osjećaju da je život iz dana u dan skuplji, a to pokazuje i iznos sindikalne potrošačke korpe od 2.075 eura. Čak i uz ograničene marže, potrošačka korpa sve je teža, a novčanik tanji.
- Na moj neće uticati, ali smatram da trebalo da postoji nešto ovako kako su rekli - poručila je jedna od anketiranih građanki za Televiziju E.
Drugi građanin smatra da je stanje „katastrofa“.
- Ove cijene... Ovo je gore sada nego za vrijeme bivše vlasti. Ranije nijesu bile plate velike, ali ovo sad ništa ne znači - decidan je on.
Još jedan anketirani ukazuje da su samo neke stvari limitirane.
- Neke nijesu, sve zavisi od osobe do osobe - naglasio je on.
Još jedan građanin smatra da sve zavisi od primanja.
- Od toga koliko ko prima, može da jede i da pije... Ja, kao penzioner, mogu dva metra drva da kupim. To je sve - naveo je on.
Ova odluka je privremena i važiće do 31. marta 2026. godine, a snižene cijene, prema najavama, biće niže i do 20 odsto.
<h2>NA LISTI 49 PROIZVODA</h2>
Na listi je 49 proizvoda. Marže trgovaca biće ograničene na pet odsto u maloprodaji i sedam odsto u veleprodaji za proizvode poput brašna, šećera, soli, ulja i mlijeka u kesi. Za ostale, poput domaćih mliječnih i mesnih prerađevina, tjestenina, konzervi i higijenskih proizvoda, marža neće moći preći 15 odsto.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručio je da se ograničavanjem marži, a ne samih cijena, omogućava stabilnost tržišta, a istovremeno sprječava dalji rast cijena osnovnih proizvoda.
- Važno je pomenuti da se na listi nalazi 800 do 900 artikala ukupno po malopordajnim objektima... Očekuje se da ovi artikli budu sniženi 15 do 20 odsto - naveo je on.
Ipak, lista je kraća za dvadesetak proizvoda nego prošlog puta. Nema voća i povrća, što je, kako kažu iz Vlade, zahtjev poljoprivrednika.
- I ranije su se žalili da su u prethodnim akcijama oni najviše bili na udaru. Ukoliko bismo i te proizvode stavili na listu, doveli bismo ih u nekonkurentan položaj u odnosu na proizvođače iz regiona - rekao je Đeljošaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Cijene limitirane - ali ne i troškovi života

Mornarica je zaplijenila 2,4 tone kokaina na brodu u Francuskoj Polineziji, francuskoj prekomorskoj teritoriji, u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, saopštile su vlasti.
Kako se navodi, zaplenjeni kokain, koji je distribuiran iz Latinske Amerike, nije bio namijenjen za Francusku Polineziju, već za Novi Zeland i Australiju.
Ističe se da je zapljena izvršena u četvrtak na otvorenom moru uz podršku aviona oružanih snaga, čime je količina kokaina zaplijenjenog u polinezijskim vodama za jedan mjesec povećana na gotovo 12 tona, prenio je Figaro.

Francuska Polinezija: Mornarica zaplijenila 2,4 tone kokaina

Srbija i Azerbejdžan gradiće zajednički gasnu elektranu instalirane snage 500 megavata, saopšteno je danas tokom posjete Beogradu predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva, koji je najavio ulaganje „značajnih sredstava“ u Srbiju.
- Projekat izgradnje gasne elektrane u Srbiji biće jedna od najvećih investicija Azerbejdžana u Evropi- rekao je Alijev na zajedničkoj konferenciji za medije nakon razgovora sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Alijev je istakao da Azerbejdžan i Srbija imaju „veoma jasne planove“ za budućnost, posebno u oblasti energetike i saobraćaja, s ciljem unapređenja saradnje u tim sektorima.
Potpisan niz bilateralnih sporazuma
Azerbejdžan je nedavno započeo isporuke prirodnog gasa Srbiji, koja je do sada bila dominantno oslonjena na ruski gas.
- Dogovorili smo povećanje količina za izvoz, a taj gas biće pretvoren u električnu energiju. Tako ćemo imati čistu energiju za domaće tržište, a u bliskoj budućnosti i mogućnost izvoza- naveo je Alijev.
Vučić je ocijenio da bi gasna elektrana, koja bi mogla biti izgrađena u okolini Niša, mogla biti otvorena 2029. godine.
Tokom sastanaka dvije delegacije potpisan je i niz bilateralnih sporazuma o daljem unapređenju ekonomske saradnje, a najavljeno je i skoro uspostavljanje direktne avio-linije između Beograda i Bakua.

Srbija i Azerbejdžan gradiće zajedno gasnu elektranu

Predsjednik Šahovskog saveza, fide majstor, Jovan Milović i velemajstor Denis Kadrić nalaze se na čelu tabele 78. Prvenstva Crne Gore nakon sedam odigranih kola.&nbsp;
Milović i Kadrić upisali su danas po dvije pobjede i uoči derbija imaju po šest bodova.
Milović je u šestom kolu savladao internacionalnog majstora Blaža Kalezića u izuzetno zanimljivoj partiji, nakon što je serijom taktičkih udara došao do pobjede.
U popodnevnom kolu, bijelim figurama nadigrao je Olega Jaksina, još jednom demonstrirajući izvanrednu tehniku u završnicama.&nbsp;
Kadrić je u šestom kolu opravdao ulogu favorita protiv Mirsada Đokovića, da bi u sedmom iskoristio prednost početnog poteza u duelu sa internacionalnim majstorom Aleksandrom Tomićem.&nbsp;
Milović i Kadrić sastaće se sjutra u osmom kolu, a bijele figure vodiće Milović.
Pola poena iza vodećeg dvojca nalazi se desetostruki šampion Crne Gore, velemajstor Nikola Đukić koji je u današnjim duelima savladao internacionalnog majstora Bogdana Podlesnika i fide majstora Miloša Pečuricu.
Da će uzbuđenja trajati do poslednjeg kola, potvrđuje i podatak da se na diobi četvrtog mjesta nalazi čak osam igrača.
Parovi osmog kola: Milović - Kadrić, Jaksin - Đukić, Kalezić - Draganić, Nikčević - Vukčević, Skvorcov - Šuković, Tomić - Pečurica, Petrov - Podlesnik, Šćekić - Ivanović.
Osmo kolo na programu je sjutra u 16 sati.

Šah: Jovan Milović i Denis Kadrić na čelu tabele uoči derbija

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević istakao je kako se u Crnoj Gori vodi kampanja protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Vučić i Srpska pravoslavna crkva su krivci za sve u Crnoj Gori- rekao je on gostujući na Pinku.
On se izvinio građanima Srbije zbog toga što, kako je istakao, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović toj državi danas nije čestitao Dan državnosti.
- Čestitali su svi brojni svjetski zvanični...Ali Milatović nije. To je nezamislivo- kazao je on.
Dodao je kako je Milatović na poziciju predsjednika izabran velikim dijelom glasova Srba, te da njegov brat živi u Beogradu.

Tag: cijene