Paklice cigareta od ponedjeljka će biti skuplje od 20 do 50 centi, potvrđeno je Danu nezvanično iz duvanskih kompanija.
To je reakcija duvanskih kompanija na izmjene i dopune Zakona o akcizama, kojima je specifična akciza na cigarete na hiljadu komada sa 53,5 podignuta na 58,85 eura. Proporcionalna akciza je ostala ista, 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
Odluka o novim cijenama cigareta, treba da bude objavljena u Službenom listu u narednim danima.
Kako je Danu potvrdilo više izvora iz duvanske industrije, JTI je donio odluku da se cijene povećaju od ponedjeljka. Istu odluku treba da donese i Filip Moris, dok će Britiš amerikan tobako (BAT) povećati cijene od 19. ili od 26. januara.
Prema informacijama koje je Dan dobio, minimalno povećanje paklice cigareta biće 20 centi, većina paklica će poskupjeti 30 centi, dok će paklice koje sada koštaju 5,5 eura od ponedjeljka koštati šest eura, odnosno 50 centi više.
Dan je prije mjesec najavio da će doći do povećanja cijena cigareta iz razloga što je Vlada predložila izmjene Zakona o akcizama kojima se povećava specifična akciza. Tada su iz duvanskih kompanija kazali da će u ovoj godini paklica cigarete poskupjeti minimum 40 centi, dok bi u narednoj i 2028. godini cijena mogla rasti minimum 60 centi.
Dakle, u naredne tri godine, paklica cigareta će minimalno poskupiti za 1,6 eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Cigarete poskupljuju od 20 do 50 centi

Cijene goriva u Crnoj Gori neće se mijenjati u narednih 15 dana.
Tako će cijena litra eurosupera 95 i 98 u naredne dvije sedmice biti 1.35 eura, odnosno 1,39 eura po litru. Litar eurodizela koštaće 1,27 eura. 
Jedino će za cent poskupiti lož ulje, pa će nova cijena iznositi 1,21 euro po litru.
- Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata („Službeni list CG“, broj 23/21 i 10/25) naredni obračun će se obaviti 26. januara 2026. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 27. januara 2026.godine - saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Cijene goriva bez promjena

Ekonomista Mirza Krnić ocijenio je da pad inflacije sa 4,8 odsto u oktobru na 4,2 odsto u novembru ne predstavlja dobru vijest, već signal za ozbiljnu zabrinutost, jer visoke cijene u Crnoj Gori i dalje rastu bez adekvatnog odgovora države.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Krnić je kazao da crnogorska ekonomija nema otpornost ni na spoljne, ni na unutrašnje poremećaje, te da je unutrašnja inflacija započela nakon uvođenja programa Evropa sad 1.
Prema istraživanju Unije slobodnih sindikata Crne Gore, sindikalna potrošačka korpa na kraju 2025. godine iznosi 2.045 eura, što je gotovo 200 eura više nego prije dvije godine. Istovremeno, zvanični podaci Monstata o potrošačkoj korpi nijesu dostupni gotovo dvije godine.
Krnić podsjeća da građani Crne Gore već četiri godine trpe kontinuirani rast cijena i visoku inflaciju, te da podatak o inflaciji od 4,2 odsto u novembru ne ukazuje na poboljšanje životnog standarda.
- To što je inflacija u novembru 4,2 odsto ne znači da su se cijene smanjile ako je u oktobru bila inflacija 4,9 pa 4,2 u novembru ne znači da su se cijene snizile, nego je samo pitanje intenziteta rasta. Inflacija 4,2 odsto su veće cijene u novembru ove godine u odnosu na period od prije godinu dana. Visoke su cijene u zemlje, taj problem se produbljuje, počelo je od programa Evropa sad 1, ali nije to jedini razlog poskupljenja, nema nikakve reakcije države u rješavanju ovog problema i samo možemo očekivati da se problem produbljuje i tako mi se čini da Vlada čeka da vidi šta će se desiti. Nemamo nikakvu otpornost ni na spoljne uticaje, a ni na unutrašnje jer od programa Evropa sad 1 mi imamo i domaću inflaciju osim uvozne - rekao je Krnić.
Govoreći o Vladinoj mjeri „Limitirane cijene“, Krnić smatra da se radi o marketinškoj akciji bez stvarnog efekta, uporedivoj sa pokušajem gašenja požara bokalom vode.
- Građani su prepušteni sami sebi, jer se ne rješava problem od posljedice, već bi trebalo početi od uzroka. Možete ograničiti marže, i nemate nikakav mehanizam da spriječite taj krupni kapital i trgovinske lance da odgovorno nastupaju, pritom oni vrlo jednostavno mogu da prenesu na druge proizvode, mogu da se dogovore sa dobavljačem da prikažu veće troškove nego što stvarno jesu i uglavnom se na kraju dešava da to prenesu na druge proizvode i na kraju kad prestane akcija imamo druge proizvode koji su skuplji i imamo one na koje se vratila cijena od ranije - zaključio je Krnić.

Krnić: „Limitirane cijene“ su kao pokušaj gašenja požara bokalom vode

Tako su nam “limitirali” cijene da poskupljenjima &nbsp;svjedočimo iz dana u dan. Jaja su, pod limitom, poskupila čak 50 centi, pa sada deset komada košta od 2,79 eura.
Losos nam je skup kao kavijar, bademovo mlijeko kao da ga svježe cijede iz svakog zrna pred vašim očima, a piletina je stigla do cijene gotovo kao biftek.
Ako vodite računa o higijeni – gel za tuširanje ovim tempom poskupljenja koštaće &nbsp;“skoro kao magareće mlijeko”. Sve u svemu, ponuda je izuzetno bogata, a jedino što je “limitirano” jesu mogućnosti građana, koji i dalje hrle u gradove susjednih zemalja da kupe proizvode po višestruko nižim cijenama. Uporedili smo neke od najpovoljnijih cijena u Crnoj Gori sa onima u Lidlu u Hrvatskoj – donosimo kratki presjek.
<h3>Crna Gora</h3>
<ul>
 <li>Deset jaja sada košta od 2,79 eura</li>
 <li>Borovnice 400 g – 5,00 eura</li>
 <li>Limun – 1,80 eura/kg</li>
 <li>Nutella 700 g (akcija) – 6,99 eura</li>
 <li>Alpro bademovo mlijeko bez šećera – 3,49 eura</li>
 <li>Nivea gel za tuširanje – 5,49 eura</li>
 <li>Najjeftiniji kilogram smrznutog lososa – 30 eura</li>
 <li>Ćevapi – 5,99 eura/kg</li>
 <li>Topljeni sir 140 g – 1,95 eura</li>
 <li>Pileće grudi &nbsp;bez kože – 6,99 eura/kg 
</li>
</ul>
<h3>Hrvatska (Lidl)</h3>
<ul>
 <li>Deset jaja – 2,19 do 2,50 eura</li>
 <li>Svježa pileća prsa bez kože – 4,79 eura (akcija), redovna cijena 5,89 eura</li>
 <li>Limun – 1,29 eura/kg</li>
 <li>Topljeni sir 140 g – 1,00 euro (akcija)</li>
 <li>Borovnice 400 g – 2,99 eura</li>
 <li>Ćevapi – 4,89 eura/kg</li>
 <li>Nutella 1 kg (akcija) – 6,99 eura</li>
 <li>Alpro bademovo mlijeko bez šećera – 2,29 eura</li>
 <li>Nivea gel za tuširanje 2 × 500 ml – 4,99 eura</li>
 <li>Kilogram fileta lososa – 18 eura 
Peosječna zarada u Crnoj Gori je oko 1000, u Hrvatskoj 1500 eura. 
&nbsp;</li>
</ul>

Miraš Dušević

Jaja poskupila, a gel za tuširanje kao magareće mlijeko – dobrodošli u Crnu Goru

Eurodizel je od danas pojeftinio dva centa, dok se cijene benzina nijesu mijenjale, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 će i narednih 15 dana koštati 1,43 eura, odnosno 1,47 eura.
Cijena eurodizela biće manja dva centa i iznosiće 1,38 eura.
Lož ulje će pojeftiniti tri centa na 1,27 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 18. novembra, kada su sve vrste goriva poskupile dva do pet centi. 
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 15. decembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 16. decembra.

Od danas eurodizel jeftiniji dva centa

Dok se rafovi pune, a novčanici prazne, Crna Gora ulazi u najosjetljiviju fazu poskupljenja u posljednjoj deceniji. Hrana, energenti i osnovni proizvodi skaču iz sedmice u sedmicu, a teret inflacije pada direktno na leđa građana. U razgovoru za Portal ETV, dr Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomakih nauka, &nbsp;ogolio je ekonomski paradoks u kojem živimo – statistika govori jedno, život drugo – i jasno upozorio da su udari na tržištu postali prijetnja svakom domaćinstvu u državi.
Rabrenović je u razgovoru za Portal ETV kazao da Crna Gora danas živi paradoks u kojem statistika i svakodnevni život više ne prate jedno drugo. Kazao je da, iako agregatni pokazatelji pokazuju da je ukupni nivo cijena i dalje niži u odnosu na prosjek Evropske unije – indeks nivoa cijena iznosi oko 63 odsto – taj podatak ne ublažava realni pritisak koji osjeća gotovo svako domaćinstvo. Rabrenović je naglasio da, dok su pojedine kategorije zaista jeftinije, ključni proizvodi koji čine srž porodične potrošačke korpe – mliječni proizvodi, jaja, sezonsko voće i energenti – poskupjeli su dovoljno da ugroze svakodnevni standard građana.
Rabrenović je objasnio da je inflacija u periodu januar–avgust 2025. iznosila oko 3,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a da su u pojedinim mjesecima godišnje stope dosezale između 4 i 4,9 odsto. Iako statistički te brojke ne djeluju dramatično, kazao je da one u stvarnosti predstavljaju povećanja koja domaćinstva osjećaju svakog mjeseca, na svakom računu.
- Prosječna neto plata kreće se oko 1.010–1.015 eura. Nominalni rast zarada postoji, ali realna kupovna moć mnogih porodica slabi zbog bržeg rasta cijena osnovnih proizvoda. Istovremeno, fiskalni okvir ograničava mogućnosti države: javni dug iznosi približno 4,8 milijardi eura, odnosno oko 60–61 odsto BDP-a. Rabrenović je istakao da u takvim okolnostima država ne može uvoditi široke, trajne subvencije bez ozbiljnih posljedica po javne finansije- naveo je on.&nbsp;
U svakodnevnom životu građana, kazao je Rabrenović, taj pritisak izgleda ovako: cijena domaćeg sira u trgovinama dostiže i 12 eura po kilogramu, dok tradicionalni skorup – zavisno od vrste – košta i do 30–40 eura. Sezonsko voće u pojedinim sedmicama košta između 6 i 15 eura po kilogramu, a cijene nekih kultura gotovo su udvostručene u odnosu na isti period prošle godine. Pelet je sa ljetnjih 190 eura po toni skočio na 250–280 eura, a ponegdje i do 335 eura. Jaja su poskupjela 0,03–0,05 eura po komadu – mali iznos po jedinici, ali veliki kumulativni trošak za domaćinstva i pekarsku industriju.
<h3>Zašto dolazi do ovakvog rasta cijena?</h3>
Rabrenović je objasnio da su razlozi višeslojni i međusobno isprepleteni.
Prvo, rast ulaznih troškova – stočne hrane, ambalaže, energenata i transporta – pritiska proizvođače, koji zbog pada margina prenose troškove na otkupne i maloprodajne cijene.
Drugo, sezonalnost i klimatski rizici, poput lošijih prinosa i nepovoljnih vremenskih uslova, utiču na velike oscilacije u ponudi, posebno kod svježeg voća i dijela mliječnih proizvoda.
Treće, struktura tržišta – mala veličina, visoka uvozna zavisnost i koncentracija u distribuciji – povećava jedinične troškove i olakšava prebacivanje tereta na potrošače.
I konačno, fiskalna ograničenja i institucionalna neosjetljivost otežavaju pravovremeno uvođenje ciljnih i efikasnih mjera.
<h3>Jaja kao indikator ranjivosti sistema</h3>
Rabrenović je posebno istakao jaja kao dobar pokazatelj osjetljivosti lanca snabdijevanja. Naizgled mali rast otkupne cijene od 3 do 5 centi po jajetu značajan je za porodice koje mjesečno konzumiraju velike količine. Mali proizvođači, koji posluju uz minimalne marže, ne mogu dugo izdržati takve troškove. Ako mnogi od njih odustanu od proizvodnje, Crnu Goru može pogoditi nestašica i novi talas rasta cijena – što, kako je kazao, jasno pokazuje kako mali pomaci u ulaznim troškovima prerastaju u makroekonomski problem.
<h3>Ne vjeruje u mjere bez pokrića&nbsp;</h3>
Rabrenović je rekao da administrativno zamrzavanje cijena ili marži može kratkoročno stvoriti utisak odlučnosti, ali bez kompenzacionog okvira proizvođačima takvi potezi brzo vode ka nestašicama, padu kvaliteta i urušavanju domaće proizvodnje.&nbsp;
- S obzirom na nivo javnog duga, naglasio je da svaka intervencija mora imati jasno finansijsko pokriće, vremenski okvir i precizno definisane kriterijume- upozorava.&nbsp;
<h3>Koje mjere su hitne, realne i izvodljive?</h3>
1. Uspostaviti javnu listu ključnih artikala i referentne cijene, uz sedmični monitoring dostupnosti u najvećim maloprodajnim lancima po regionima. Ako dostupnost padne ispod 85 odsto, država i proizvođački klasteri moraju reagovati odmah.
2. Uvesti ciljanu podršku proizvođačima – subvencije ili vaučere za stočnu hranu i ambalažu, kao i hitne kreditne linije uslovljene dokazom pada marže i zadržavanja proizvodnje. Prioritet trebaju biti jaja, mlijeko i sir.
3. Ubrzati ulaganja u skladišne kapacitete, hladnjače i lokalnu preradu, kao srednjoročno rješenje za smanjenje sezonske volatilnosti i uvozne zavisnosti.
4. Socijalnu politiku usmjeriti na ciljane vaučere za najugroženije, umjesto univerzalnih subvencija koje opterećuju budžet, a ne pogađaju one kojima je pomoć najpotrebnija.
- Ne mislim da je država namjerno zaboravila građane- kazao je.
Rabrenović je poslao jasnu poruku.
- Smatram da su mnoge mjere bile nedovoljno precizne, loše tempirane i često bez jasnog finansijskog i operativnog pokrića – što građanima ostavlja utisak da su zaboravljeni. A oni posljedice osjećaju svaki put kada kupe sir, jagode, jaja ili plate komunalije. Pozivam donosioce odluka na odgovornost: prekinite s najavama bez efekta i ponudite rokove i mjerljive rezultate- naveo je on.&nbsp;
Na kraju je poručio da građani ne traže čuda, već racionalnu, ciljanu i vremenski ograničenu politiku koja će zaštititi kupovnu moć i sačuvati domaću proizvodnju.
- To je minimum koji sugrađani zaslužuju- zaključio je Rabrenović u razgovoru za Portal ETV.&nbsp;

Šokovi na tržištu, cijene divljaju: Od sira do peleta – udar na svako domaćinstvo

Brašno, ulje, šećer, pileća prsa, marmelada, samo su neki od proizvoda na koje je Vlada Crne Gore ponovo ograničila marže. Odluka, koja stupa na snagu idućeg petka, ima za cilj da ograniči rast cijena osnovnih životnih namirnica i olakša potrošačku korpu.
Ipak, građani osjećaju da je život iz dana u dan skuplji, a to pokazuje i iznos sindikalne potrošačke korpe od 2.075 eura. Čak i uz ograničene marže, potrošačka korpa sve je teža, a novčanik tanji.
- Na moj neće uticati, ali smatram da trebalo da postoji nešto ovako kako su rekli - poručila je jedna od anketiranih građanki za Televiziju E.
Drugi građanin smatra da je stanje „katastrofa“.
- Ove cijene... Ovo je gore sada nego za vrijeme bivše vlasti. Ranije nijesu bile plate velike, ali ovo sad ništa ne znači - decidan je on.
Još jedan anketirani ukazuje da su samo neke stvari limitirane.
- Neke nijesu, sve zavisi od osobe do osobe - naglasio je on.
Još jedan građanin smatra da sve zavisi od primanja.
- Od toga koliko ko prima, može da jede i da pije... Ja, kao penzioner, mogu dva metra drva da kupim. To je sve - naveo je on.
Ova odluka je privremena i važiće do 31. marta 2026. godine, a snižene cijene, prema najavama, biće niže i do 20 odsto.
<h2>NA LISTI 49 PROIZVODA</h2>
Na listi je 49 proizvoda. Marže trgovaca biće ograničene na pet odsto u maloprodaji i sedam odsto u veleprodaji za proizvode poput brašna, šećera, soli, ulja i mlijeka u kesi. Za ostale, poput domaćih mliječnih i mesnih prerađevina, tjestenina, konzervi i higijenskih proizvoda, marža neće moći preći 15 odsto.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručio je da se ograničavanjem marži, a ne samih cijena, omogućava stabilnost tržišta, a istovremeno sprječava dalji rast cijena osnovnih proizvoda.
- Važno je pomenuti da se na listi nalazi 800 do 900 artikala ukupno po malopordajnim objektima... Očekuje se da ovi artikli budu sniženi 15 do 20 odsto - naveo je on.
Ipak, lista je kraća za dvadesetak proizvoda nego prošlog puta. Nema voća i povrća, što je, kako kažu iz Vlade, zahtjev poljoprivrednika.
- I ranije su se žalili da su u prethodnim akcijama oni najviše bili na udaru. Ukoliko bismo i te proizvode stavili na listu, doveli bismo ih u nekonkurentan položaj u odnosu na proizvođače iz regiona - rekao je Đeljošaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Cijene limitirane - ali ne i troškovi života

Prema najnovijim podacima MONSTAT-a za septembar inflacija u Crnoj Gori je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone, upozorio je poslanik SD-a Boris Mugoša i dodao da je godišnji rast cijena kad je voće u pitanju čak 21,9 odsto, farmaceuskih proizvoda 15,4 odsto, ulja i masti 14 odsto, snadbijevanja vodom 24,1 odsto i dr.
- Inflacija u Crnoj Gori je značajno veća nego u zemljama EU (u poslednjih pet i po godina cijena hrane je gotovo duplo više porasla kod nas nego u EU, farmaceutskih proizvoda 3 puta, medicinskih usluga 4-4,5 puta, igračaka 15 puta i dr.)- poručio je Mugoša na mreži X.
Mugoša ističe da je godišnja inflacija u Crnoj Gori veća nego u 19 od 20 zemalja EU koje koriste euro, veća nego u 24 od 27 zemalja EU, samo jedna od 7 zemalja regiona (uključujući Hrvatsku i Sloveniju) je zabilježila veću godišnju stopu rasta cijena;
- Podaci pokazuju da nije inflacija samo uvezena nego da je značajnim dijelom posljedica nepromišljenih fiskalnih mjera i strukturne ranjivosti crnogorske ekonomije- kazao je Mugoša.
Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena, poručio je poslanik SD-a.

Mugoša: Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena

Rast cijena je poništio efekat rasta plata i ugrozio životni standard građana, a da ne govorimo o tome koliko je zbog inflacije ugrožen životni standard penzionera. Na zabrinjavajući rast cijena Vlada ćuti i ne reaguje, što je neprihvatljivo, saopštio je šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.
Konatar je upozorio na izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), po kome je inflacija u avgustu 2025. godine iznosila 4,6 odsto sa tendencijom rasta.
- Dakle, inflacija se ubrzava i nažalost projekcije ukazuju da će se rast cijena nastaviti i u četvrtom kvartalu ove godine. U najkraćem roku su nam neophodne konsultacije sa Privrednom komorom i udruženjima poslodavaca kako bi što prije izašli sa mjerama koje će zaustaviti ili ublažiti rast cijena, kroz obnavljanje akcije “Stop inflaciji”, smanjenje poreskih opterećenja na prioritetne grupe proizvoda i usluga, kao i stabilizaciju poslovnog ambijenta - zaključio je Konatar.

Konatar: Hitno obnoviti akciju "Stop inflaciji", građani ispaštaju zbog previsokih cijena

Svjetske cijene hrane su u avgustu pale na najniži nivo za tri mjeseca, ali cijene mesa su porasle na rekordni nivo, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za septembar iznosi 128,8 poen, što je blagi pad u odnosu na revidiranih 129,7 poena u avgustu, navodi FAO.
Pad cijena žitarica, mliječnih proizvoda, šećera i biljnih ulja prevagnuo je nad rastom cijena mesa, pokazuju najnoviji podaci organizacije, prenosi B92.&nbsp;
Vrijednost indeksa koji prati cijene žitarica smanjena je 0,6 odsto na 105 poena, što je najniži nivo u četiri godine. Cijene pšenice pale su treći mjesec zaredom, zbog slabe potražnje i velikih prinosa u Rusiji, Evropi i Sjevernoj Americi.
Kukuruz je pojeftinio zahvaljujući obilnim zalihama iz Brazila i Sjedinjenih Američkih Država, dok je privremeno ukidanje poreza na izvoz u Argentini dodatno oborilo cijene. Indeks mlijeka i mliječnih proizvoda pao je treći mjesec zaredom, 2,6 odsto na 148,3 poena.
Maslac je pojeftinio sedam odsto usljed sezonski većih zaliha, dok su mlijeko u prahu i sir takođe zabilježili pad. Pored toga, vrijednost indeksa cijena šećera spustio se 4,1 odsto na 99,4 poena, što je najniži nivo od marta 2021. godine. Pad je posljedica snažne proizvodnje u Brazilu, kao i povoljnih uslova u Indiji i Tajlandu koji obećavaju bogatu žetvu.
Cijene biljnih ulja smanjene su 0,7 odsto na 167,9 poena, usljed nižih cijena palminog i sojinog ulja, što je prevagnulo nad rastom cijena suncokretovog ulja i uljane repice.
Meso je dostiglo novi rekord – indeks je porastao 0,7 odsto na mjesečnom nivou na rekordnih 128 poena. Potražnja u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji podigla je globalne cijene junetine na istorijski maksimum. Poskupila je i ovčetina, dok su cijene svinjetine i živinskog mesa ostale uglavnom stabilne.
Ukupna vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za septembar porasla je 3,4 odsto međugodišnje, ali je istovremeno 20 odsto manja u odnosu na vrhunac iz marta 2022. godine, dodaje se u izvještaju na web stranici FAO.

Svjetske cijene hrane u septembru najniže za tri mjeseca

Budžet jeste važan za funkcionisanje zdravstvenog sistema, ali nije ključni problem. Mnogo veći izazov predstavlja način raspodjele sredstava, koja bi, prema riječima bivšeg direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Seada Čirgića, trebalo da prate pacijenta, a ne kapacitete zdravstvenih ustanova.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Čirgić je kazao da se iz godine u godinu u zdravstveni sistem ulaže sve više, ali da rezultati izostaju.
- Budžet je važan za funkcionisanje zdravstvenog sistema, ali nije jedini problem već način na koji se raspodjeljuju sredstva, koja bi trebalo rasporediti tako da prate pacijenta, a ne da sredstva prate kapacitete zdravstvenih ustanova, zbog čega se iz godine u godinu sve više troši na zdravstveni sistem a on je sve lošiji i lošiji - rekao je Čirgić.
Govoreći o nestašici ljekova, on ističe da je riječ o višeslojnom problemu, na koji utiču loše planiranje, hronični nedostatak finansijskih sredstava, rigidan sistem javnih nabavki, ali i poremećaji na globalnom tržištu i u lancima snabdijevanja.
- Ne smijemo ni zaboraviti da je Crna Gora malo tržište kada su u pitanju ljekovi bez ikakvog uticaja na farmaceutsku industriju, a koliko smo mali najbolje će ilustrovati podadak da je godišnji promet farmaceutske industrije u svijetu oko dva biliona (2.000 milijardi dolara) to jasno govori koliki je naš uticaj ukupno na to globalno tržište. Problemi su dugogodišnji, a apostrofirao bih posebno sistem javni nabavki koji je rigidan, jer mi imamo sistem nabavki koji obezbjeđuje samo jedan lijek po INN (internacionalni nezaštićeni naziv ili generički naziv lijeka, ili aktivna supstanca koja lijek čini) i za jedan INN imate više proizvođača, a prilikom tenderske procedure mi možemo odabrati samo jednog dobavljača-onog koji je dao najbolju ponuđenu cijenu, pa se onda dešavaju situacije da imate lijek koji ste uveli u sistem, uveli ste u terapiju pacijentima, imate ga ove godine a sljedeće godine je prošao neki drugi lijek istog INN-a, istog generičkog naziva i sljedeće godine hroničnom pacijentu dajete novu terapiju. U suštini to je ista terapija, ali kad se neko navikne na jedan lijek očekuje da će ga imati u kontinuitetu – rekao je Čirgić.
Kao drugi ozbiljan problem, on navodi hronični nedostatak sredstava za nabavku ljekova, koji je direktno povezan sa lošim sistemom planiranja.
- Uvijek kupujete manje nego što su stvarne potrebe zdravstvenog sistema čime prebacujete dio troškova zdravstvene zaštite na pacijente. Na primjer- u medijima se govorilo o nestašici pelena, a radi se o tome da je za pelene planirana određena suma sredstava koja je nedovoljna, kad se iscrpe ta sredstva i kad se povuku sve pelene za taj iznos sredstava pojaviće se nestašica i jedina mogućnost koja preostaje pacijentima je da kupe pelene u privatnoj apoteci i to su u suštini ti problemi. O globalnim poremećajim neću govoriti jer na njih nemamo nikakvog uticaja, ali na ove stvari i te kako možemo uticati - zaključio je Čirgić.

Čirgić: Hronični nedostatak sredstava, loše planiranje i rigidan sistem nabavki glavni uzroci nestašice ljekova

&nbsp;U Crnoj Gori jutros je najviše snijega na Žabljaku 49 centimetera, objavljeno je na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Navodi se da u Šavniku ima 12 centimetara, Kolašinu i Plužinama po deset centimetara.
U Pljevljima i Rožajama jutros ima centimetar snijega.

Na Žabljaku 49 centimetera snijega

Skupština Crne Gore, u saradnji sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori, simboličnim programom obilježiće Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta – 27. januar.&nbsp;
Događaj će otvoriti predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, a prisutnima će se obratiti i Nina Ofner Bokan, predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori.
- Događaju će prisustvovati poslanici, predstavnici diplomatskog kora, kao i prijatelji Jevrejske zajednice - najavljeno je iz Skupštine Crne Gore.
Povodom ovog važnog datuma, predsjednik Skupštine i predsjednica Jevrejske zajednice simbolično će upaliti šest svijeća, u znak sjećanja na 6.000.000 stradalih.
Događaj će biti održan u Velikoj sali, u utorak, 27. januara, sa početkom u 11 sati.

Mandić otvara događaj posvećen Danu sjećanja na žrtve Holokausta

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić Lalović kazala je da još čekaju odgovor od ministarke kulture i medija Tamare Vujović što je njen resor preduzeo u slučaju diskutabilnog angažmana volontera u Državnom arhivu Crne Gore. 
- Pitanja čekaju na odgovor duže od mjesec dana, zaposleni dižu glas, a ministarka ćuti. Državni arhiv se vodi po sistemu “ne pitaj” - konstatovala je Bojanić Lalović u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZojaBojanic%2Fstatus%2F2015697190765592842&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U zahtjevu poddnijetom krajem prošle godine, Bojanić Lalović pita Vujović da li je, i ako jeste, kada angažovala inspekciju rada u upravnu inspekciju u Državnom arhivu u cilju kontrole poštovanja Zakona o volontiranju.
- Da li ste od Zavoda za zapošljavanje dobili podatke o dostavljenim obavještenjima o zaključenim ugovorima - pitala je Bojanić Lalović.
Odgovori su izostali.

Tag: cijene