Brašno, ulje, šećer, pileća prsa, marmelada, samo su neki od proizvoda na koje je Vlada Crne Gore ponovo ograničila marže. Odluka, koja stupa na snagu idućeg petka, ima za cilj da ograniči rast cijena osnovnih životnih namirnica i olakša potrošačku korpu.
Ipak, građani osjećaju da je život iz dana u dan skuplji, a to pokazuje i iznos sindikalne potrošačke korpe od 2.075 eura. Čak i uz ograničene marže, potrošačka korpa sve je teža, a novčanik tanji.
- Na moj neće uticati, ali smatram da trebalo da postoji nešto ovako kako su rekli - poručila je jedna od anketiranih građanki za Televiziju E.
Drugi građanin smatra da je stanje „katastrofa“.
- Ove cijene... Ovo je gore sada nego za vrijeme bivše vlasti. Ranije nijesu bile plate velike, ali ovo sad ništa ne znači - decidan je on.
Još jedan anketirani ukazuje da su samo neke stvari limitirane.
- Neke nijesu, sve zavisi od osobe do osobe - naglasio je on.
Još jedan građanin smatra da sve zavisi od primanja.
- Od toga koliko ko prima, može da jede i da pije... Ja, kao penzioner, mogu dva metra drva da kupim. To je sve - naveo je on.
Ova odluka je privremena i važiće do 31. marta 2026. godine, a snižene cijene, prema najavama, biće niže i do 20 odsto.
<h2>NA LISTI 49 PROIZVODA</h2>
Na listi je 49 proizvoda. Marže trgovaca biće ograničene na pet odsto u maloprodaji i sedam odsto u veleprodaji za proizvode poput brašna, šećera, soli, ulja i mlijeka u kesi. Za ostale, poput domaćih mliječnih i mesnih prerađevina, tjestenina, konzervi i higijenskih proizvoda, marža neće moći preći 15 odsto.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručio je da se ograničavanjem marži, a ne samih cijena, omogućava stabilnost tržišta, a istovremeno sprječava dalji rast cijena osnovnih proizvoda.
- Važno je pomenuti da se na listi nalazi 800 do 900 artikala ukupno po malopordajnim objektima... Očekuje se da ovi artikli budu sniženi 15 do 20 odsto - naveo je on.
Ipak, lista je kraća za dvadesetak proizvoda nego prošlog puta. Nema voća i povrća, što je, kako kažu iz Vlade, zahtjev poljoprivrednika.
- I ranije su se žalili da su u prethodnim akcijama oni najviše bili na udaru. Ukoliko bismo i te proizvode stavili na listu, doveli bismo ih u nekonkurentan položaj u odnosu na proizvođače iz regiona - rekao je Đeljošaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Cijene limitirane - ali ne i troškovi života

Prema najnovijim podacima MONSTAT-a za septembar inflacija u Crnoj Gori je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone, upozorio je poslanik SD-a Boris Mugoša i dodao da je godišnji rast cijena kad je voće u pitanju čak 21,9 odsto, farmaceuskih proizvoda 15,4 odsto, ulja i masti 14 odsto, snadbijevanja vodom 24,1 odsto i dr.
- Inflacija u Crnoj Gori je značajno veća nego u zemljama EU (u poslednjih pet i po godina cijena hrane je gotovo duplo više porasla kod nas nego u EU, farmaceutskih proizvoda 3 puta, medicinskih usluga 4-4,5 puta, igračaka 15 puta i dr.)- poručio je Mugoša na mreži X.
Mugoša ističe da je godišnja inflacija u Crnoj Gori veća nego u 19 od 20 zemalja EU koje koriste euro, veća nego u 24 od 27 zemalja EU, samo jedna od 7 zemalja regiona (uključujući Hrvatsku i Sloveniju) je zabilježila veću godišnju stopu rasta cijena;
- Podaci pokazuju da nije inflacija samo uvezena nego da je značajnim dijelom posljedica nepromišljenih fiskalnih mjera i strukturne ranjivosti crnogorske ekonomije- kazao je Mugoša.
Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena, poručio je poslanik SD-a.

Mugoša: Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena

Rast cijena je poništio efekat rasta plata i ugrozio životni standard građana, a da ne govorimo o tome koliko je zbog inflacije ugrožen životni standard penzionera. Na zabrinjavajući rast cijena Vlada ćuti i ne reaguje, što je neprihvatljivo, saopštio je šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.
Konatar je upozorio na izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), po kome je inflacija u avgustu 2025. godine iznosila 4,6 odsto sa tendencijom rasta.
- Dakle, inflacija se ubrzava i nažalost projekcije ukazuju da će se rast cijena nastaviti i u četvrtom kvartalu ove godine. U najkraćem roku su nam neophodne konsultacije sa Privrednom komorom i udruženjima poslodavaca kako bi što prije izašli sa mjerama koje će zaustaviti ili ublažiti rast cijena, kroz obnavljanje akcije “Stop inflaciji”, smanjenje poreskih opterećenja na prioritetne grupe proizvoda i usluga, kao i stabilizaciju poslovnog ambijenta - zaključio je Konatar.

Konatar: Hitno obnoviti akciju "Stop inflaciji", građani ispaštaju zbog previsokih cijena

Svjetske cijene hrane su u avgustu pale na najniži nivo za tri mjeseca, ali cijene mesa su porasle na rekordni nivo, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za septembar iznosi 128,8 poen, što je blagi pad u odnosu na revidiranih 129,7 poena u avgustu, navodi FAO.
Pad cijena žitarica, mliječnih proizvoda, šećera i biljnih ulja prevagnuo je nad rastom cijena mesa, pokazuju najnoviji podaci organizacije, prenosi B92.&nbsp;
Vrijednost indeksa koji prati cijene žitarica smanjena je 0,6 odsto na 105 poena, što je najniži nivo u četiri godine. Cijene pšenice pale su treći mjesec zaredom, zbog slabe potražnje i velikih prinosa u Rusiji, Evropi i Sjevernoj Americi.
Kukuruz je pojeftinio zahvaljujući obilnim zalihama iz Brazila i Sjedinjenih Američkih Država, dok je privremeno ukidanje poreza na izvoz u Argentini dodatno oborilo cijene. Indeks mlijeka i mliječnih proizvoda pao je treći mjesec zaredom, 2,6 odsto na 148,3 poena.
Maslac je pojeftinio sedam odsto usljed sezonski većih zaliha, dok su mlijeko u prahu i sir takođe zabilježili pad. Pored toga, vrijednost indeksa cijena šećera spustio se 4,1 odsto na 99,4 poena, što je najniži nivo od marta 2021. godine. Pad je posljedica snažne proizvodnje u Brazilu, kao i povoljnih uslova u Indiji i Tajlandu koji obećavaju bogatu žetvu.
Cijene biljnih ulja smanjene su 0,7 odsto na 167,9 poena, usljed nižih cijena palminog i sojinog ulja, što je prevagnulo nad rastom cijena suncokretovog ulja i uljane repice.
Meso je dostiglo novi rekord – indeks je porastao 0,7 odsto na mjesečnom nivou na rekordnih 128 poena. Potražnja u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji podigla je globalne cijene junetine na istorijski maksimum. Poskupila je i ovčetina, dok su cijene svinjetine i živinskog mesa ostale uglavnom stabilne.
Ukupna vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za septembar porasla je 3,4 odsto međugodišnje, ali je istovremeno 20 odsto manja u odnosu na vrhunac iz marta 2022. godine, dodaje se u izvještaju na web stranici FAO.

Svjetske cijene hrane u septembru najniže za tri mjeseca

Novi rast cijena ljekova u Crnoj Gori udar je na standard građana, posebno penzionera koji su primorani da kupuju medikamente koje ne pokriva zdravstveno osiguranje.
Cijene ljekova su više za 15 odsto u odnosu na avgust 2024, podaci su Uprave za statistiku. U tom periodu u Evropi su poskupili 2,1 odsto.
Ministarstvo zdravlja poskupljenje pravda poremećajima na svjetskom tržištu i inflacijom, a iz opozicije poručuju da zbog “nesposobnosti” Vlade građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
U anketi Radija Slobodna Evropa (RSE), penzioner Dragoljub kaže da je skok cijena ljekova veliki udar za stariju populaciju.
- Dajemo posljednji cent za ljekove jer mnogi jedva sastavljaju kraj sa krajem - rekao je Dragoljub.
Za pacijente je besplatno oko 1.300 ljekova koji se odlukom Ministarstva zdravlja nalaze na listi koje pokriva i nabavlja Fond za zdravstveno osiguranje.
Plaćaju se se iz budžeta svih građana.
Ostale na recept propisane ljekove kupuju građani po cijenama koje se formiraju na slobodnom tržištu.
Da bi zaustavila nekontrolisan rast cijena tih ljekova, Vlada je u martu izmijenila Zakon o ljekovima i ograničila maksimalne cijene.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.slobodnaevropa.org/embed/player/0/33537074.html?type=video" frameborder="0" scrolling="no" width="640" height="360" allowfullscreen></iframe></div>
 
<h2>Milioni iz džepova građana za ljekove</h2>
Tokom 2024. u Crnoj Gori je kupljeno ljekova za preko 197 miliona eura, od čega je Zdravstveni fond pokrio 137 miliona eura.
Građani su iz svog džepa, po podacima Instituta za ljekove, potrošili 60 miliona.
Proizilazi da je 452 hiljade punoljetnih građana Crne Gore, prosječno direktno platilo dodatnih 133 eura za nabavku ljekova.
Među njima je Dragoljub koji za RSE kaže da kupuje lijek za prostatu i kapi za oči.
- Skaču cijene ljekova, isto kao i namirnice u trgovinama. Velika je inflacija. Pored toga neki ljekovi su skinuti sa liste (koju plaća država). Dok država štedi na starim i bolesnim, na drugoj strani vlada rasipništvo - kazao je Dragoljub.
Smatra da su skupi ljekovi dio ukupno loše zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.
- Stariji građani su prinuđeni da idu u privatne ordinacije jer u državnim moraju da čekaju danima, mjesecima ili do godinu na specijalističke preglede. Ko ima pare on plati, a ko nema ide u jednom pravcu bez povratka na onaj svijet - priča Dragoljub.
Sličan stav iznosi i sedamdesetogodišnja Vera koja za RSE kaže da su cijene ljekova samo dio problema u zdravstvu.
- Ko ima dodira sa zdravstevim institucijama zna o čemu pričam, a država ne čini ništa da to promijeni, apsolutno ništa - rekla je Vera.
Ističe da i suprug i ona godinama kupuju skoro sve ljekove.
- Nikako da dočekamo da ti naši ljekovi budu na listi. Znamo za nove cijene, ali pošto ih svakako kupujemo, navikli smo. Žao mi je ljudi koji ne mogu da kupe. Za većinu je to novi udar na kućni budžet - naveo je on.
Minimalna penzija u Crnoj Gori je 450 eura, a prosječna 548 za avgust ove godine.
Crna Gora ima 131.000 penzionera, odnosno korisnika prava PIO.
<h2>Građani tvrde da su ljekovi jeftiniji u regionu</h2>
Ranka iz Podgorice svakog mjeseca najmanje 50 eura potroši na ljekove. Tvrdi da apotekari povećavaju cijene svakog mjeseca.
- Imali – nemali para, mi se za ljekove moramo snaći. Kupujem terapiju, nešto za srce… Što ću drugo nego da plaćam i ljekove i vitamine, što je- &nbsp;tu je, moram - istakla je Ranka.
Ranka kaže da dio građana ljekove nabavlja iz zemalja regiona.
To potvrđuje i sagovornik RSE, Nikšićanin Budimir.
- Pošalju mi ih iz Srbije jer ih ovdje nema, a iako ih ima velika je razlika u cijeni - kazao je on.
On smatra da su cijene ljekova u Crnoj Gori rezultat “monopola na tržištu”.
- To su monopoli od prije 15 ili 20 godina, i ne može ova Vlada za godinu i po to da riješi, a vjerovatno i malo žmuri na to. Da su i pet puta sposobniji nego što jesu, ne mogu to lako ispraviti - kaže Budimir.
<h2>Šta kaže zdravstena vlast</h2>
Ministarstvo zdravlja kojim rukovodi Vojislav Šimun je kao glavne razloge za više cijene ljekova navelo veće troškove proizvodnje, sirovina, energije, transporta i regulatorne troškove.
- Aktivno pratimo situaciju na tržištu i preduzimamo sve kako bi trend rasta cijena i uticaj na pacijenta sveo na najmanju mjeru - piše u odgovorima na upit RSE.
Ministarstvo navodi i da je Vlada izmjenama Zakona o ljekovima u martu ograničila maksimalne cijene ljekova koji se dobijaju na recept, a nijesu na listi koju pokriva država.
- Napravili smo ovaj korak kako bi zaustavili nekontrolisani rast cijena ljekova i povećali njihovu dostupnost za sve pacijente - kazali su u Ministarstvu.
Predlagač je tada naveo da je dotadašnji zakon uzrokovao da cijene tih ljekova “budu značajno više nego u zemljama regiona… što je crnogorske građane dovodilo u finansijski težak položaj čineći im liječenje teže dostupnim”.
<h2>Kritike opozicije</h2>
Najnovije poskupljenje ljekova u Crnoj Gori kritikovala je opozicija.
Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista Jevto Eraković je ocijenio da crnogorski građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
- Treba nadoknaditi nesposobnosti najbrojnije vlade na svijetu i obezbijediti plate za sve ministre, saradnike i ostale uhljebe. Možda rekonstrukcija vlade donese još koje ministarstvo… - napisao je Eraković na mreži X.
Crna Gora uvozi ljekove, jer nema sopstvenu proizvodnju. Dozvole za promet daje Institut za ljekove koji naplaćuje njihovu registraciju.
Iz Insituta tvrde da na više cijene nijesu uticali troškovi registracije jer te cijene nijesu mijenjali od marta 2022. godine.
- Stoga, visina naknada koje naplaćuje Institut ne može biti faktor koji je uticao na porast cijena - piše u odgovorima na upit RSE.
Tvrde i da su naknade za registraciju novih ljekova u Crnoj Gori četiri puta niže u odnosu na Hrvatsku, a dvostruko u odnosu na Srbiju.
Podaci Instituta pokazuju da u Crnoj Gori poslednjih godina raste potrošnja ljekova i troškovi za njihovu kupovinu.
O tome govori podatak da je 2019. godine za ljekove potrošeno 100 miliona eura, što je upola manje u odnosu na 2024.

U Crnoj Gori od potrošenih 197 miliona eura na ljekove građani sami platili 60 miliona

Rješavanje pitanja krova nad glavom postaje sve teža misija za prosječnog građanina. U Crnoj Gori je gotovo 20.000 podstanarskih domaćinstava, a za jednosoban stan u Podgorici potrebno je izdvojiti i do 544 eura, dok je na primorju kirija znatno veća.
Cijene stanova i kirija u Crnoj Gori nikad nijesu bile više. Doskorašnji talas stranih državljana – podigao je vrijednost svakog kvadrata, pa stan postaje luksuz koji mnogi građani više ne mogu da priušte.
Dragan Živković iz Udruženja podstanara ističe da ne postoji nikakva pomoć koja se pruža postanarskim porodicama.
"Imamo primjer glavnog grada koji je podijelio tih 200.000 subvencija, što je ništa, jer u glavnom gradu imate skoro 15.000 podstanarskih porodica, subvencija je samo 140 njih, samo po sebi govori koliko je to uspešan servis, dakle, neuspješan servis", kaže Živković. 
 
Stranci diktiraju cijene – iznajmljivanje prosječnog jednosobnog stana nekada je iznosilo 315, a danas je potrebno izdvojiti i do 544 eura. Bolja situcija nije ni na jugu zemlje. Kreditna rata – mjesečna kirija, razlika je sve manja.
U agencijama za nekretnine kao razlog vrtoglavih cijena navode globalne faktore.
- Tu je više faktora uticaja, to je bilo najprije pandemija koronavirusa, jedan gap koji se stvorio u tom periodu kada nije bilo privredne aktivnosti, inflacije, veliki pritisak tražnje na tržište, povećana privredna aktivnost u sektoru građevinarstva, sve je to dovelo do naglog i brzog skoka cijena. Zatim se na sve to nadovezala i kriza u Ukrajini - objašnjava Stefan Mišković, predsjednik Udruženja agencija za nekretnine.
Hoće li tržište stati ili će cijene i dalje rasti - neizvjesno je. Jedno je sigurno: podstanari već plaćaju najveću cijenu u ovoj trci.

Cijene kirija i nekretnina ne miruju, podstanari sve teže do krova nad glavom

Taman kada smo pomislili da nas više ništa ne može iznenaditi – stigla je nova ljetnja realnost s primorja 270 grama Milka čokolade u Krašićima sada košta nevjerovatnih 10,29 eura! Novi “rekord” nadmašio je prethodni koji je zabilježio Portal ETV – tada je &nbsp;čokolada koštala „samo“ 10,15 eura.
Ova cijena nije samo apsurdna – ona je jasan dokaz da tržište niko ne kontroliše. Cijene divljaju, turisti i domaći jednako ispaštaju, a Milka je samo vrh ledenog brijega. U isto vrijeme, skaču cijene hljeba, vode, voća, mesa – svega što se može prodati uz masni turistički profit.
Vlada ćuti, limitiranih cijena više nema, a sezona – kako kažu oni iz struke – jedna je od najlošijih u posljednjoj deceniji. Rezultat? Ljeto haosa i bez kontrole, u kojem i obična čokolada postaje luksuz.

Miraš Dušević

Milka čokolada – simbol ljetnjeg bezobrazluka: 270 grama za 10,29 eura!

Tržište nekretnina u Crnoj Gori ne pokazuje znake usporavanja. Cijene zakupa i prodaje stambenih jedinica rastu iz godine u godinu, a u nekim regijama dosežu nevjerovatne iznose. Predsjednik Upravnog odbora Udruženja agencija za nekretnine (UANCG) Stefan Mišković za Portal ETV kaže da u glavnom gradu Crne Gore, zakup garsonjera u naseljima poput Zabjela ili Starog aerodroma kreće se od 300 do 400 eura, dok u novijim zgradama i opremljenijim stanovima može dostići i 500 eura mjesečno. Jednosobni stanovi u popularnim kvartovima kao što su City kvart i Preko Morače iznajmljuju se za 450 do 650 eura, dok se dvosobni kreću od 500 do 700 eura, a luksuzne varijante dostižu i 1.000 eura mjesečno. Na crnogorskom primorju cijene su još više izražene. Tokom ljetnje sezone, zakup garsonjera i jednosobnih stanova u Budvi, Kotoru i Herceg Novom ide i do 600–800 eura, dok se veći stanovi izdaju i za 1.200 eura mjesečno. - Kada je riječ o Glavnom gradu, najpovoljnije je tražiti garsonjeru u predgrađu Podgorice, dok najviše cijene drže luksuzni stanovi u blizini Big fashion centra i dijelu Preko Morače - navodi Mišković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025070801070_32bee11921e6acdb0a8117e7865120dea30e922c30ac00137c9b281bf26145a7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025070801070_32bee11921e6acdb0a8117e7865120dea30e922c30ac00137c9b281bf26145a7" data-rendition-name="original" width="480" height="340" loading="lazy" alt="Stefan Mišković"><figcaption>Stefan Mišković(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  <h2>Kvadrat u novogradnji u Podgorici preko 2.000</h2> Kada je riječ o kupovini, prosječna cijena kvadrata u novogradnji u Podgorici iznosi oko 2.066 eura, dok je na primorju ta cifra viša — 2.328 eura po metru kvadratnom. U luksuznim zgradama i u centru glavnog grada, cijena kvadrata ide i do 3.000–3.500 eura. Najtraženija naselja su područje oko Big fashion centra, Blokovi 5 i 6, Preko Morače i Gorica C. Na primorju, kaže Mišković, cijene stanova u prvoj liniji do mora idu i do 5.000 eura po metru kvadratnom, dok u prestižnim rizortima poput Porto Montenegra, Porto Novog i Luštica Baya kvadrat stana u “resale” fazi može dostići i 15.000 eura, zavisno od pozicije i nivoa opremljenosti. <h2>Na sjeveru povoljnije </h2> Na sjeveru zemlje i dalje se mogu naći povoljnije opcije — u prosjeku oko 1.200 eura po kvadratu, dok je u centralnim opštinama van Podgorice ta cifra nešto niža, oko 1.050 eura. <h2>Dvostruki rast cijena u posljednjih pet godina</h2> Prema riječima Mišković, od 2020. godine do danas, cijene nekretnina u Crnoj Gori porasle su za skoro 100 odsto. Kvadratni metar u novogradnji, koji je tada koštao oko 1.100 eura, sada premašuje 2.150 eura. Zakup stanova takođe je u stalnom porastu, naročito od 2022. godine, kada je došlo do naglog skoka potražnje, posebno među stranim državljanima, digitalnim nomadima i investitorima. Uprkos upozorenjima analitičara da ovakav rast nije dugoročno održiv, interesovanje za crnogorske nekretnine ne jenjava. Luksuzne lokacije i dalje diktiraju cijene, dok standardno tržište ostaje pod pritiskom potražnje i sve manjeg broja dostupnih nekretnina.

Cijene stanova eksplodirale: Zakup garsonjere u Podgorici i 500 eura, kvadrat na moru i 15.000

U Crnoj Gori su od ponoći skuplje sve vrste goriva, od dva do osam centi po litru, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
EURO SUPER 98 poskupitio je tri centa, na 1.49 eura, a EURO SUPER 95 dva centa, na 1,45 eura.
EURODIZEL skuplji je osam centi, pa nova cijena iznosi 1,38 eura po litru, a lož ulje je skuplje sedam centi i košta 1,31 eura.
- Nedavne tenzije na Bliskom istoku, posebno između Irana i Izraela, dovele su do privremenog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu. Ova promjena se, očekivano, odrazila i na cijene naftnih derivata u Crnoj Gori, što je potvrđeno posljednjim obračunom. Ipak, želimo naglasiti da sigurnost snabdijevanja nije ugrožena – svi lanci distribucije funkcionišu uredno i bez zastoja - naveli su iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Ističu da ova situacija još jednom potvrđuje značaj uspostavljanja strateških rezervi naftnih derivata, koje bi u sličnim kriznim okolnostima omogućile ublažavanje naglih oscilacija i dodatnu zaštitu domaćeg tržišta.
- Podsjećamo da su cijene goriva u Crnoj Gori i dalje među najnižima u regionu. Prateći najnovije podatke sa svjetskog tržišta, očekujemo da bi u narednom periodu moglo doći do stabilizacije i postepenog pada cijena - naglašavaju iz Ministarstva.
Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata naredni obračun će se obaviti 16. jula, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 17. jula.

Gorivo skuplje od dva do osam centi

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) ponovo je skrenula pažnju svim nadležnim institucijama u zemlji na ozbiljne probleme sa kojima se poslednjih godina suočavaju opštinska vodovodna preduzeća, a koji bi za posljedicu mogli da imaju ugrožavanje vodosnabdijevanja građana. 
U ZOCG napominju da je od 24 vodovodna preduzeća u vlasništvu crnogorskih opština, u 2023. godini 11 poslovalo sa gubitkom u ukupnom iznosu od preko šest miliona eura.
- Sudeći prema prvim izvještajima za 2024. godinu taj trend se nastavlja, pa je tako neto gubitak samo pogoričkog „Vodovoda i kanalizacije” u prošloj godini bio preko 1,2 miliona eura - navedeno je u saopštenju ZOCG.
Dodaju da su troškovi održavanja i modernizacije vodovodnih sistema znatno su porasli kao posljedica kako lokalnih, tako i globalnih ekonomskih kretanja i inflacije, a da prihodi koji se ostvaruju od trenutnih cijena vode, pa i od onih koje će se na osnovu važeće metodologije primjenjivati u 2026. godini, nisu dovoljni da pokriju sve troškove preduzeća, što dovodi do akumulacije dugova i nemogućnosti ulaganja u neophodne infrastrukturne projekte. 
- Imajući ovo u vidu, obezbjeđivanje uslova za kontinuirano i kvalitetno vodosnabdijevanje moguće ostvariti samo pronalaženjem optimalnog rješenja za održivo povećanje cijena vode, koje bi bilo praćeno odgovarajućom normativom kako bi se omogućile subvencije i time spriječili negativni efekti na socijalno ranjive kategorije stanovništva - ističe se u saopštenju.
U cilju spriječavanja dalje finansijske destabilizacije vodovodnih preduzeća, Zajednica opština je prošle godine formirala radnu grupu koja je usvojila prijedloge za izmjene metodologije za utvrđivanje cijene vode s obzirom na postojeći zakonski sistem, kao i predlog za izmjene i dopune Zakona o komunalnim djelatnostima koje bi omogućile sveobuhvatnije redefinisanje ove metodologije. 
- Nažalost, nadležna Regulatorna agencija odbila je gotovo sve predloge, dok se s druge strane, rad na pripremi izmjena i dopuna Zakona o komunalnim djelatnostima u kontinuitetu prolongira već više godina - navedeno je u saopštenju.
U ZOCG smatraju da je poslednji trenutak da se preduzmu odlučniji koraci u rješavanju ovog problema kako bi se otklonila opasnost od ugrožavanja sistema vodosnabdijevanja u državi, ali i da bi se stvorili uslovi za unapređenje sistema odvođenja otpadnih voda.
- Podsjetimo da, po poslednjim podacima, pokrivenost uslugom javnog vodosnabdijevanja iznosi 87,42 odsto, dok je pokrivenost kanalizacionom mrežom na veoma niskom nivou i iznosi svega 49,70 odsto. Uz to, pokrivenost stanovništva uslugom prečišćavanja komunalnih otpadnih voda je na alarmantnih 36,26 odsto - zaključeno je u saopštenju.

Zajednica opština: Ako se ne povećaju cijene vode, vodosnabdijevanje će biti ugroženo

Večeras se u Bijeloj, kod Herceg Novog, dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je teže povrijeđena jedna osoba.
Kako prenosi Novski portal, do nezgode je došlo na magistralnom putu, a povrijeđeni H. S. (58) iz Priboja prebačen je u bolnicu u Meljinama zbog povreda glave.
Prema prvim informacijama, on je upravljao vozilom koje se sudarilo sa automobilom podgoričkih registarskih oznaka.
Saobraćaj je na toj dionici privremeno obustavljen, a policija obavlja uviđaj radi utvrđivanja uzroka nesreće.

U udesu u Bijeloj teže povrijeđena jedna osoba

Visoki vojni zvaničnici SAD-a predstavili su američkom predsjedniku Donaldu Trampu ažurirane opcije za moguće vojne operacije u Venezueli, uključujući i kopnene udare, javlja CBS News pozivajući se na više izvora upoznatih sa sastancima održanim u Bijeloj kući.
Prema navodima američkih medija, ministar odbrane Pete Hegseth, načelnik Združenog štaba Dan Caine i drugi visoki vojni i obavještajni zvaničnici informisali su Trampa o potencijalnim vojnim scenarijima u narednim danima, ali konačna odluka još nije donesena.
Ove informacije dolaze svega nekoliko dana nakon što su SAD u vode Kariba i Latinske Amerike poslale najveći ratni brod na svijetu, nosač aviona USS Gerald R. Ford, što predstavlja najznačajnije vojno prisustvo SAD-a u tom regionu još od invazije na Panamu 1989. godine. Takav razvoj situacije izazvao je bojazan da Washington razmatra oružani napad na Venezuelu.
U odgovoru na američke poteze, predsjednik Venecuele Nicolás Maduro najavio je “masovno raspoređivanje” kopnenih, zračnih, pomorskih, riječnih i raketnih snaga, kao i civilnih milicija, s ciljem da se suprotstave američkoj mornarici koja patrolira u blizini venezuelanske obale.
Tokom posljednja dva mjeseca američka vojska izvela je napade na najmanje 21 brod za koje tvrdi da su prevozili drogu iz Južne Amerike ka SAD-u. U tim napadima poginulo je gotovo 80 ljudi. Ipak, do sada nije objavljen nijedan dokaz koji bi potvrdio američke tvrdnje: nije poznato ni kakva je droga pronađena, ni da li su brodovi zaista bili uključeni u krijumčarenje. Ujedinjene nacije su ove napade opisale kao “vanpravna pogubljenja”.
Tramp je ranije tvrdio da su vojne akcije nužne kako bi se “zaustavio protok narkotika” ka SAD-u, ali brojni analitičari smatraju da je stvarni cilj ovih poteza pritisak na Madurov režim i pokušaj smjene vlasti u Caracasu.
Venecuelanski ministar odbrane Vladimir Padrino potvrdio je da u vojnoj vježbi učestvuje oko 200.000 vojnika. Maduro je optužio Washington da “fabricira novi rat” i poručio da američko prisustvo u Karibima predstavlja “najveću prijetnju kontinentu u posljednjih 100 godina”.
Venezuela, uz podršku Rusije, pojačava odbranu modernim raketnim i PVO sistemima. Moskva je ponovila da “čvrsto stoji uz suverenitet Venezuele”.

Trampu predstavljene opcije za vojne operacije u Venezueli, uključeni i kopneni udari

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da Turska vjeruje da je najrealnije rješenje za politički zastoj oko Kipra postojanje dvije države na tom etnički podijeljenom ostrvu.
Erdogan je na zajedničkoj konferenciji za medije sa novoizabranim predsjednikom kiparskih Turaka, Tufanom Erhurmanom podržao politiku dvije države, kako bi se okončala skoro 50 godina stara podjela ostrva.
- Kiparska grčka strana rješenje za Kipar vidi kao svođenje kiparskih Turaka na status manjine u partnerskoj državi, koja sada ne postoji - rekao je Erdogan, prenosi Tanjug.
Erhurman, koji je u svojoj prvoj inostranoj posjeti po tradiciji posjetio Tursku, koja jedina priznaje otcijepljenu tursku Republiku Severni Kipar, rekao je da obje strane na ostrvu moraju “naučiti lekciju” iz prošlih metoda, koje nisu dale rezultate ili su se završile neuspješno.
- Kiparski Turci su jedan od dva osnivačka partnera ostrva i ovaj status za moj narod nije ni otvoren za debatu, pregovore niti cenkanje. Niko ne bi trebalo da očekuje od nas da idemo putem koji je više puta pokušan u prošlosti i nije vodio nikuda - rekao je Erhurman.
Kipar je podijeljen na grčki i turski dio od 1974. godine a mirovni pregovori između kiparskih Grka i kiparskih Turaka su u zastoju od 2017. godine.
Republika Kipar, u kojoj živi grčko stanovništvo, članica je Evropske unije.

Erdogan: Najrealnije rješenje za Kipar je postojanje dvije države

Jedan od dvojice mitropolita Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikije &nbsp;rekao je za RTCG da su mitropolit Amfilohije i donekle i on, u jednom dijelu &nbsp;izvršili reviziju istorije.&nbsp;
- Nacistički zločini nad pravoslavnim narodom Pive i Velike, u našoj istoriji zaobilaženi su cijelo vrijeme. Tu su pobijena djeca, pobijene su žene, trudnice, majke, goloruki narod, nedužna omladina. Sveštenici su ubijani. Taj zločin je bio zaobiđen. Istina, komunističke vlasti su bile osnovale komisiju za popisivanje zločina, drugih, naravno ne i komunističkih, i ona je radila do 1948. godine. Potom su došli neki drugi interesi, da se to sve zaboravi, i da se to skrajne. Prvo je Josip Broz Tito htio da se obračuna sa svojim protivnicima, zbog toga je stvoren i Goli otok, a pitanje je i da li je Goli otok kod nas istorijski obrađen kako valja - kazao je Joanikije.&nbsp;
On je rekao da je u nauci uvijek potrebno da se iznova sagledaju stvari.&nbsp;
- Ja sam se zalažem da se popišu svi zločini, i četnički, i komunistički, i nacistički zločini, okupatorski. Ali je za nas velika sramota da smo se iskasapili međusobno u toku rata. Mnogo više nas je poginulo u međusobnim obračunima nego u borbi protiv okupatora. Zar to nije sramota? Zar ne treba da se kao zajednica zbog toga pokajemo - rekao je &nbsp;Joanikije.&nbsp;
Kako je istakao, zar nije sramota za Crnu Goru da ima jame.&nbsp;

Joanikije: Mitropolit Amfilohije i donekle ja, u jednom dijelu, izvršili smo reviziju istorije

Brojni građani danas su na Lovćenu uglas pjevali himnu Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLy8tm6JZIdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Time je Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), <a href="https://etv.me/drustvo/bio-i-ostao-crnogorski-stega-obiljezila-njegosev-dan-na-lovcenu">u okviru konceptualnog događaja pod nazivom „Bio i ostao crnogorski“</a>, obilježila Njegošev dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAovbCQz4NUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Nosili su i transparente sa porukama poput „neka bude borba neprestana“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ7EPMe0hgwY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Sa Lovćena odjekivala himna Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, kako se može viđeti na snimku intervjua koji je dao 9. novembra lokalnoj televiziji, „obogatio“ je kabinet novim suvenirom – minijaturom biste četničkog vođe, ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. - To je umjetnički rad. Poklon. To je moj deda - kazao je Vraneš za Portal ETV. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FjVtLZDTtCnA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Pljevljaci su našem portalu dostavili i fotografije iz hodnika zgrade Opštine negodujući što je uklonjena Spomen ploča postavljena povodom 2ogodišnjice ustanka naroda Jugoslavije - 1941 – 1961. Oni kažu da spomen ploče od ljetos nema, a kako svjedoče fotografije, mjesto gdje je stajala, prekrečno je i više nema ni traga da je tu nekada bila.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f" data-rendition-name="original" width="1200" height="916" loading="lazy" alt="Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića"> <figcaption>Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića</figcaption> </figure>  - Majstori je sklonili kad su renovirali. Naći će je. Zvali su ovoga što je krečio. Ja nijesam ni primijetio da je nije vratio – Vranešov je komentar na pitanje zašto je uklonjena Spomen ploča. Predsjednik Opštine Pljevlja dolazi iz partije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića – Nove srpske demokratije, otvorene proruske i prosrpske stranke koja zagovara izjednačavanje četničkog pokreta koji se stavio u službu okupatora tokom Drugog svjetskog rata i koji je odgovoran za brutalne zločine, pogotovo na teritoriji Bosne i Hercegovine i Crne Gore, đe su bili na zadatku etničkog čišćenja i masovno ubijali, prije svih, Muslimane – od tek rođenih beba, do djece, žena, starih i nemoćnih. Vraneš i NSD otvoreni su zagovornici velikodržavnog projekta Repubilke Srbije – takozvanog „srpskog svijeta“ koji podrazumijeva teritorijalno ujedinjenje svih država i prostora na Zapadnom Balkanu đe žive Srbi. Ključni nosilac ove strategije je Crkva Srbije s kojom blisko sarađuje Vraneš. Predsjednik Opštine Pljevlja je i čest gost u Srbiji i sastaje se sa srpskim zvaničnicima, a Srbiju smatra matičnom državom. Od kada je na čelu Opštine Pljevlja Dario Vraneš se u kontinuitetu ruga Državi Crnoj Gori, njenoj istoriji, tradiciji, identitetu, kulturi, narušava multinacionalni i multikonfesionalni sklad u gradu kojim rukovodi, organizuje i podržava četnička orgijanja u Pljevljima, slavi i obilježava nacionalne praznike Republike Srbije... U septembru, ne samo što je omogućio promociju knjige koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“, u sali SO Pljevlja, već je Opština i finansijski podržala štampanje ovog revizionističkog uratka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565" data-rendition-name="original" width="1200" height="1003" loading="lazy" alt="Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja
 "> <figcaption>Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja</figcaption> </figure>  Novcem građana i građanki Pljevalja omogućeno je štampanje knjige kojom se ratni zločinci, koji su na teritoriji ovoga grada tokom Drugog svjetskog rata ubili hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena, veličaju kao heroji.&nbsp;

VIDEO: Dario Vraneš svoj kabinet „obogatio“ minijaturom biste četničkog vođe Draže Mihailovića, tvrdi da je to figura njegovog đeda

Ginekološki pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Podgorici pretvorio se u traumatično iskustvo za mladu djevojku koja tvrdi da ju je ljekar seksualno uznemiravao tokom pregleda. Nakon što je slučaj prijavila nevladinoj organizaciji „Prima“, obaviještena je i policija, koja je ubrzo reagovala i uhapsila osumnjičenog ginekologa P. J.
Direktorica NVO „Prima“ Aida Perović potvrdila je da je djevojka prethodne večeri bila na pregledu kod ljekara koji je, prema njenim navodima, izvršio nedozvoljene polne radnje.
- Ona je prethodnog dana u večernjim časovima imala pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi kod ginekologa kada se i desilo seksualno uznemiravanje, odnosno nedozvoljene polne radnje, kako je to sada već tužilac kvalifikovao - navela je Perović.
Iz Uprave policije saopšteno je da su od osumnjičenog P. J. prikupljena obavještenja na zapisnik, dok je oštećena upućena na odgovarajuće ljekarske preglede.
- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje, te je on po njegovom nalogu uhapšen. Uz krivičnu prijavu biće priveden tužiocu na dalju nadležnost - navodi se u saopštenju policije.
Perović je, međutim, ukazala i na neprihvatljivo ponašanje dijela osoblja Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), gdje je oštećena bila upućena od strane državnog tužioca radi uzimanja brisa.
- Naša klijentkinja je u institucijama imala loše iskustvo. U KCCG su u prvi mah odbili da uzmu bris, iako je to bilo po nalogu tužioca. Takve situacije ne bi smjele da se dešavaju, jer postoje jasni protokoli u postupanju - kazala je Perović, dodajući da je nakon insistiranja bris ipak uzet.
- Dodatno, ginekolog koji je uzimao bris pitao je pacijentkinju: ‘A sad mi reci, da li se ovo zaista desilo?’ – što je nedopustivo - istakla je ona.
Na slučaj je reagovalo i Ministarstvo zdravlja, koje je saopštilo da očekuje da sve okolnosti događaja budu detaljno ispitane u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima.
- Ministarstvo zdravlja u potpunosti poštuje nadležnosti policijskih i tužilačkih organa i očekuje da će se sve okolnosti događaja detaljno ispitati u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima. Podsjećamo da su sigurnost pacijenata, profesionalno i etičko postupanje zdravstvenih radnika, kao i očuvanje povjerenja u zdravstveni sistem, od najvećeg značaja - navodi se u saopštenju.
O slučaju su, kako je potvrđeno, obaviješteni i Ljekarska komora Crne Gore, Zaštitnik prava pacijenata, kao i zdravstvene ustanove u kojima osumnjičeni ljekar radi.
Direktorica „Prime“ podsjeća da je isti ljekar i ranije bio prijavljivan zbog neprimjerenog ponašanja prema pacijentkinjama.
- Počinilac je i u javnosti poznat po vrlo neprimjerenom i seksualizovanom ponašanju. Imao je više prijava, ali su one bile prekršajne. Sada je, na sreću, djelo kvalifikovano kao krivično - rekla je Perović.
Iz nevladinog sektora poručuju da je ovo samo jedan u nizu slučajeva koji su, zbog stigme i straha od osude, ostali neprocesuirani, te pozivaju sve žene da se ohrabre i prijave svaku vrstu seksualnog nasilja, posebno u zdravstvenim ustanovama.

Perović: Počinilac je u javnosti poznat po neprimjerenom ponašanju prema pacijentkinjama

Učestali zahtjevi za vraćanje kapele na Lovćenu nijesu samo želja pojedinaca iz srpskog političkog korpusa, već, kako tvrde crnogorski intelektualci, dio šireg projekta urušavanja crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta. Istoričari i pisci upozoravaju da su apeli vlastima da se pokrene postupak obnove kapele, simbolički i politički pritisci s ciljem kriminalizacije institucija i ljudi koji podržavaju nezavisnu Crnu Goru.
<h2>Politički pritisci na simbol Crne Gore</h2>
Sinhronizovano, jedan po jedan zahtjev – od izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, legalizacije helikopterom donešene crkve na Rumiji do najave vraćanja kapele na Lovćenu. Nakon poslanika Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je premijeru Milojku Spajiću i predsjedniku države Jakovu Milatoviću da ih podsjeti, kaže, na višestruku obavezu i dug da pokrenu postupak obnove kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost - naveo je Krivokapić u obraćanju Spajiću i Milatoviću.
Stvarnost je, saglasni su istoričari i intelektualci bitno drugačija - nije u pitanju nikakva obaveza već dio političkog projekta urušavanja crnogorskog identiteta.
Nagrađivani crnogorski pisac Milorad Popović ocijenio je da je zahtjev da se kapela Aleksandra Karađorđevića ponovo postavi na Lovćen &nbsp;dio simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore.
- Ako predsjednik parlamenta krši Ustav i u svojom Kabinetu drži zastavu druge države, ako ministar urbanizma traži da Kotor da se izuzme iz svjetske kulturne baštine to samo po sebi govori u kakvom je stanju duha danas Crna Gora. Traženje da se Aleksandrova kapela ponovo postavi na Lovćen je dio tog simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore, jer Lovćen i Rumija su dvije svete planine crnogorske. Imali smo 2005. godine užasnu devastaciju vrha Rumije. Sad se traži postavljanje kapele na Lovćen, samo ne znam kako to može u jednoj civilizovanoj, pravnoj državi. Postojeći spomenik je dio kulturno-istorijske baštine Crne Gore, djelo Ivana Meštrovića. Misle li da sruše taj spomenik, ili da na njemu naprave neku skalameriju što bi samo po sebe bilo karikaturalno? Ali, s obzirom da danas u Crnoj Gori vlada potpuno bezakonje, da se na svaki način kriminalizuju svi simboli, institucije i ljudi koji su za nezavisnu Crnu Goru, možemo očekivati, ukoliko se ne stvori jedan organizovani otpor od strane političkih stranaka i građanskog društva u Crnoj Gori, da će oni taj monstruozni plan i ostvariti - kazao je Popović za TV E.
Da to jeste naum svjedoče i iz Nove Srpske demokratije Andrije Mandića.
- Ako dodatno želimo da uradimo za Petroviće da pomirimo Crnu Goru i smirimo strasti koje se uvijek razbuktaju tokom nekih datuma kao što je ovo oko Njegoševih dana, onda treba da vratimo Njegoševu kapelu na Lovćen đe joj je i mjesto - poručio poslanik NSD-a Jovan Vučurović na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
<h2>Organizovan napad iz Beograda</h2>
Pisac Milorad Popović vjeruje da je riječ o organizovanom napadu na Crnu Goru koji dolazi iz Beograda.
- Od strane beogradskog štaba postoji plan uništavanja crnogorskog identiteta. Ovo što se tiče dinastije Petrović Njegoš i oko princa, to je samo jedan mali segment i priprema za mijenjanje Zakona o državljanstvu, Ustava Crne Gore i priprema za ponovnu aneksiju Crne Gore Srbiji. Ko to ne vidi, ne vidi ništa ili neće da vidi. Ovo sa mauzolejem je samo jedna kockica u tom planu urašavanja Crne gore i crnogorske nacije - kazao je Popović.
Upravo stranke parlamentarne većine insistiraju i na promjeni Zakona o dinastiji Petrović Njegoš. Poslanici PES-a tražili su da se u zakonu briše riječ "nasilna" ispred "aneksija" tvrdeći da je riječ o pleonazmu i da je svaka aneksija nasilna. To demantuju istoričari i istorijski dokumenti koji svjedoče i o nenasilnim aneksijama.&nbsp;
Poslanici Socijalističke narodne partije otišli su korak dalje pa traže da umjesto "nasilna aneksija" u zakonu stoji "ujedinjenja Crne Gore i Srbije" desilo uz slobodnu volju naroda. &nbsp;

Tag: cijene