Šokantno je da Crna Gora godišnje uveze flaširanu vodu u vrijednosti od oko 14 miliona eura, iako posjeduje izvore među najkvalitetnijima u Evropi. Crna Gora je zemlja čudesnog bogatstva kada je riječ o kvalitetnoj pitkoj vodi. Njeni izvori spadaju među najkvalitetnije u Evropi, smješteni u gotovo netaknutoj prirodi, što je prava rijetkost u savremenoj ekološkoj državi. Ipak, kada prođete radnjama, benzinskim pumpama i trgovinskim lancima širom zemlje, posebno na primorju i u turističkim centrima, domaću vodu gotovo da ne vidite. Ona je često potisnuta, gurnuta negdje u pozadinu, dok police preplavljuju uvozne marke – ima ih mnogo, i dominiraju svakim kutkom prodavnice. Zašto je to tako? Zašto, uprkos obilju izvora i prirodnom daru, Crna Gora papreno plaća da građani piju vodu iz uvoza?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227230232_31a56655b77b3c6932f0d0494b44bf34791ed1511c38c44d6cc1e8fdee579c30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260227230232_31a56655b77b3c6932f0d0494b44bf34791ed1511c38c44d6cc1e8fdee579c30" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Voda"></figure>  Ovo pitanje otvara dublji paradoks crnogorske privrede: imamo resurs, ali ne i sistem da ga pretvorimo u vrijednost. Crnogorska privreda, iako bogata prirodnim resursima, često se suočava s apsurdima koji najbolje oslikavaju njen specifičan model funkcionisanja. Jedan od najočitijih primjera je sektor flaširane vode – prirodni resurs koji se, paradoksalno, pretvara u uvoznu stavku. Dr Jovan Rabrenović, sa Instituta ekonomskih nauka, za Portal ETV veoma precizno ukazuje na problem. - Sva apsurdnost crnogorske privrede, posebno one malobrojne proizvodne, može se sabrati i sublimirati u primjeru crnogorskih voda, paradoksu koji najtačnije opisuje onu našu specijalnost: imati, a biti siromašan. Vode imamo toliko da bismo, po logici stvari, mogli izvoziti i vodu i pamet o vodi. Ali logika je kod nas, izgleda, luksuzna roba - naveo je Rabrenović. <h2>Dar prirode ili prokletstvo</h2> Da li je to što imamo izvore na svakom koraku dar prirode ili prokletstvo moderne liberalne ekonomije, teško je presjeći. - Mada, kad se toj jednačini doda domaći preduzetnički mentalitet, odgovor se nekako sam ponudi: dar prirode brzo se pretvori u prokletstvo upravljanja. Jer kod nas je moguće da voda izvire u bezbroj izvora, a da se na kraju umjesto nje na policama nađe tuđa voda koja se puni u tuđe boce, pa nam takva dolazi preko granice sa etiketom, marketingom i cijenom koja sugeriše da je u nju dodato još nešto recimo strategija, organizacija i malo državnog reda - podvukao je sagovornik Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251104061156_6b8ba40cdad4a675d239e7fa24682a7765b27257dc15459372dc3f2ff7a280fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251104061156_6b8ba40cdad4a675d239e7fa24682a7765b27257dc15459372dc3f2ff7a280fb" data-rendition-name="original" width="847" height="497" loading="lazy" alt="Jovan Rabrenović"><figcaption>Jovan Rabrenović</figcaption></figure>  <h2>Sistem i poslovni model crnogorske vode</h2> Ekonomista naglašava sistemski karakter problema. - Imati toliku vodu, a uvoziti je i biti u deficitu, nije samo paradoks. To je već posebna skoro crnogorska olimpijska disciplina. To je Sistem. Skoro pa poslovni model: priroda radi besplatno, a mi plaćamo da nam građani piju tuđu vodu i da je plaćaju skuplje nego domaću. I još se čudimo što na policama prvo vidimo strane brendove, naravno da ih vidimo, jer oni su se, za razliku od nas, sjetili da voda ne postaje proizvod sama od sebe. Potrebni su ljudi, investicije, logistika, ugovori, plasman, kontinuitet… A mi smo, izgleda, specijalizovani za najteži dio: da imamo resurs, a da se ponašamo kao da je tuđi - jasan je on. On dodatno pojašnjava komercijalnu logiku tržišta. - Zato na rafovima marketa vidimo uvozne vode, jer isticanje robe na police prati planogram i komercijalni uslovi: listing, rabati, promocije, promet, logistika, promotivnih budžeta i centralizovane nabavke, ili neki posebni dogovori - naveo je Rabrenović. <h2>Apsurd do krajnjih razmjera</h2> Prema njegovim riječima, apsurd dolazi do krajnjih razmjera. - I onda ostaje ono najironičnije: u zemlji u kojoj se priča o "neprocjenjivom bogatstvu" izvora, mi uspijevamo da od tog bogatstva napravimo račun koji ima minus na našoj strani tog konta. Ne samo paradoks, nego i lekcija kako se od prednosti napravi problem, i kako se od dara prirode napravi uvozna stavka. Linija između "imamo" i "nemamo" kod nas očigledno ide tačno preko sposobnosti da od resursa napravimo vrijednost od potencijala gubitak - podvukao je sagovornik Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227230232_266e925ca774b2c45e279e67d5768bb9b8069fe82945d499fd3ca5bf3bc859a2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260227230232_266e925ca774b2c45e279e67d5768bb9b8069fe82945d499fd3ca5bf3bc859a2" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Voda"></figure>  Crna Gora godišnje uvozi flaširanu vodu u vrijednosti od oko 14 miliona eura, dok sopstvene fabrike iskorišćavaju manje od 10 odsto instaliranog kapaciteta. Država koja je po Yale-ovom indeksu rangirana vrlo visoko po kvalitetu vode za piće, istovremeno zadovoljava preko 60 odsto tražnje za flaširanom vodom uvozom iz regiona. Pri tome, Srbija je dominantan dobavljač sa oko 89 odsto vrijednosti uvoza u 2023. <h2>Strukturni uzroci slabosti domaće proizvodnje</h2> U periodu 2019–2023. godine na uvoz vode potrošeno je preko 50 miliona eura. Istovremeno, sedam domaćih fabrika sa ukupnim kapacitetom od oko 350 miliona litara godišnje proizvede tek 30–33 miliona litara. - Strukturni uzroci su višestruki: CEFTA sporazum koji eliminiše carine, vertikalna integracija regionalnih kompanija koje kontrolišu i proizvodnju i maloprodaju, te nedostatak zajedničke strategije domaćih proizvođača. Logistički troškovi, slab marketing, nedostatak jedinstvene strategije, nezainteresovanost državnih struktura – sve su to ozbiljni razlozi slabog položaja domaćih proizvođača - dodao je on. Crna Gora industrijski flašira vodu od 2006. godine. U rekordnoj 2021. proizvedeno je 32,9 miliona litara, što je samo 9,4 odsto instaliranog kapaciteta. Ukupna investicija u sedam fabrika iznosi preko 20 miliona eura, pretežno na sjeveru zemlje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227230232_a856826ad54200677109f974cb6afc3b486dc360f7693694bf36602306adc3e3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260227230232_a856826ad54200677109f974cb6afc3b486dc360f7693694bf36602306adc3e3" data-rendition-name="original" width="853" height="1280" loading="lazy" alt="Voda"></figure>  - Water Group je ubjedljivi lider sa prihodom od 6,69 miliona eura i 79 zaposlenih. Aqua Bianca je ostvarila prihod od 2,52 miliona eura sa 26 zaposlenih. Eko-Per (brend Diva) je otvorio modernu fabriku u Šavniku sa Krones tehnologijom kapaciteta 12.000 flaša na sat i jedini je značajniji izvoznik. Ukupno, šest najvećih proizvođača u 2023. imali su prihode od oko 12,5 miliona eura i neto dobit od 925 hiljada eura uz 143 zaposlena - naveo je Rabrenović. <h2>Koncentracija maloprodaje i dominacija uvoznih brendova</h2> Trenutno postoji 19 ugovora o koncesiji, od kojih 14 za flaširanje. Plan za 2025. predviđa dva nova projekta, uključujući fabriku u Danilovgradu i dodatni projekat za Pivaru Trebjesa. Maloprodaja je visoko koncentrisana. Pet najvećih lanaca (Voli, IDEA CG, HDL, Domaća Trgovina/Aroma i Megapromet) u 2024. ostvarilo je kombinovani prihod od preko 1,1 milijarde eura. Dominaciju uvoznih voda omogućava vertikalna integracija: Fortenova Group iz Hrvatske posjeduje lanac IDEA CG i proizvođača vode Jamnica, dok Knjaz Miloš (vlasništvo Mattoni 1873, Češka) ima distributersku mrežu za Srbiju i Crnu Goru. Regionalni igrači nude kompletne asortimane voda, sokova, gaziranih i energetskih pića, dok crnogorski proizvođači nude samo vodu. Trgovci optimizuju police prema prometu, asortimanu i uslovima nabavke. Uvozne vode često zauzimaju rashladne vitrine, dok domaće stoje na policama na sobnoj temperaturi. Cijene domaćih voda su konkurentne ili niže od uvoznih. Suza 1,5L košta 0,59 eura, Rada 0,55 eura, dok Jana košta 0,95 eura. Teza da strano dominira zbog cijene ne stoji – problem je distribucija, dostupnost i pozicioniranje, a ne cijena. <h2>Regulatorni okvir i inspekcijski kapacitet</h2> Carinska stopa za flaširanu vodu iz CEFTA zemalja je 0 odsto od 2010. Isto važi i za uvoz iz EU. Za treće zemlje postoje carine, prosječna MFN stopa iznosi 19 odsto. CEFTA član 22 teoretski dozvoljava anti-damping mjere, ali Zajednička deklaracija ih blokira dok se ne usvoji detaljna domaća regulativa usklađena s WTO pravilima. Crna Gora to još nije uradila. Čak i kada bi bila primjenjiva, WTO Anti-Dumping Agreement zahtijeva dokazivanje dampinga, materijalne štete i uzročne veze. - Kapacitet nadzora je važan faktor. Uprava za bezbjednost hrane raspolaže sa izuzetno malim brojem inspektora, što je nedovoljno za ravnopravan nadzor domaćih i uvoznih proizvoda, naročito uz 2,6 miliona turista godišnje - kazao je Rabrenović. U julu 2025. tri domaća proizvođača podnijela su zajedničku krivičnu prijavu protiv uvoznika brendova Zora i Biser iz Srbije zbog kršenja propisa o etiketi. <h2>Uticaj turizma i sezonska potražnja</h2> Turizam stvara ogromnu sezonsku potražnju za flaširanom vodom na primorju, dok su sve domaće fabrike locirane na sjeveru. Regionalni uvoznici sa razvijenom logistikom lakše zadovoljavaju potražnju. Konkretna studija o uticaju turizma na potrošnju flaširane vode ne postoji. U Crnoj Gori PDV na flaširanu vodu iznosi 21 odsto, dok vodovodska voda plaća sedam odsto. Koncesione naknade za flaširanu vodu nisu javno objavljene. Ukupna zaposlenost u sektoru procjenjuje se na 150–250 radnika, a doprinos BDP-u je zanemariv. - Paradoks crnogorske vode nije rezultat jednog krivca, već sistemskog raskoraka. Država nije formirala zakonodavstvo za trgovinsko-zaštitne mjere po CEFTA članu 22, inspekcijski kapacitet je kritično nizak, a koncesioni model ne stimuliše dovoljno proizvodnju. Trgovci donose komercijalne odluke o rafovima prema prometu, uslovima nabavke i kompletnosti asortimana, čime favorizuju regionalne igrače koji nude kompletan portfolio proizvoda - precizirao je sagovornik Portala ETV. <h2>Ključni pravci za unapređenje sektora</h2> Proizvođači se nisu udružili, a Uprava za vode još 2020. preporučila je objedinjavanje ponude i kreiranje crnogorskog brenda prepoznatljivog i na inostranom tržištu. Do danas se to nije realizovalo. Rabrenović navodi tri ključna pravca za unapređenje:  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227230232_a1ea114e0d977cf319f1ec274274f3d45c43a66ac77ea37ae2bbc2d16835b6d6.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260227230232_a1ea114e0d977cf319f1ec274274f3d45c43a66ac77ea37ae2bbc2d16835b6d6" data-rendition-name="original" width="1280" height="1263" loading="lazy" alt="Voda"></figure>  1. Anti-damping postupak je formalno moguć, ali zahtijeva domaću proceduru i visok standard dokazivanja. 2. Necarinske mjere (stroži inspekcijski nadzor deklarisanja, standarda i etiketiranja) predstavljaju legitimno i WTO-kompatibilno rješenje. 3. Sa kapacitetom od 350 miliona litara i proizvodnjom od jedva 33 miliona, prostor za rast je ogroman. Ključ je u koordinisanom adresiranju distribucije na primorju tokom turističke sezone, zajedničkom brendiranju i jačanju HoReCa kanala. Prodaja domaće flaširane vode tokom ljetnje sezone donijela bi povećanje prodaje od više stotina procenata i veći tržišni udio domaćih fabrika. - Iskustva svih ozbiljnih država govore da se u njihovim državama prioritetno prodaju njihovi proizvodi, svuda osim u Crnoj Gori - zaključio je Rabrenović.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Ovo je zemlja čuda; Rabrenović: Imati najbolju vodu, a piti tuđu, duplo skuplju - crnogorski paradoks

Sve vrste goriva od ponoći će poskupiti jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Cijena litra eurosupera 95 i 98 će naredne dvije sedmice iznositi 1,4 eura, odnosno 1,43 eura.
Eurodizel će koštati 1,34 eura, a lož ulje 1,27 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 10. februara, kada su sve vrste goriva poskupile jedan do dva centa.
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 9. marta, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 10. marta.

Portal ETV

610x380

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

Cijene hrane u svijetu pale su u januaru peti mjesec zaredom, pokazuje najnoviji izvještaj Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Smanjenje cijena prvenstveno je rezultat nižih međunarodnih cijena mliječnih proizvoda, šećera i mesa, dok su tržišta žitarica i biljnih ulja zabilježila mješovite, ali uglavnom stabilne trendove, prenosi Biznis.ba.
FAO Indeks cijena hrane u januaru je zabilježio pad u odnosu na prethodni mjesec, kao i u poređenju s istim periodom prošle godine. Kada je riječ o žitaricama, obilne zalihe pšenice u Evropi i crnomorskoj regiji imale su ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti tržišta, ublažavajući zabrinutost zbog vremenskih prilika koje utiču na usjeve u fazi mirovanja.
U sektoru biljnih ulja, cijene suncokretovog ulja porasle su usljed ograničene ponude iz crnomorske regije, dok je tržište ulja uljane repice u Evropskoj uniji ostalo dobro snabdjeveno, dijelom zahvaljujući snažnom uvozu u prethodnom periodu. Ovi faktori doprinijeli su umjerenim cjenovnim kretanjima, bez većih poremećaja na regionalnim tržištima.
Cijene mesa nastavile su blagi silazni trend, podstaknute stabilnom globalnom ponudom, dok su cijene mliječnih proizvoda zabilježile izraženiji pad, naročito kod sira i maslaca, zahvaljujući dovoljnim zalihama. Ovakva kretanja dodatno su doprinijela ukupnom smanjenju FAO indeksa cijena hrane.
Najnovije FAO prognoze ukazuju da bi globalna proizvodnja žitarica u prošloj godini mogla dostići rekordne nivoe, uz rast zaliha svih glavnih kultura. Očekuje se da će odnos globalnih zaliha i potrošnje porasti na najviši nivo od početka 2000-ih, što predstavlja važan signal jačanja otpornosti globalnog sistema snabdijevanja hranom.
Ipak, FAO upozorava da se trenutna stabilnost tržišta ne smije tumačiti kao trajno smanjenje rizika. Ovakvi povoljni trendovi u velikoj mjeri ovise od dobrih prinosa, funkcionalnih lanaca snabdijevanja i stabilne dostupnosti poljoprivrednih inputa, te globalna tržišta hrane i dalje ostaju osjetljiva na iznenadne šokove.
Agricultural Market Information System (AMIS), pod okriljem FAO-a, objavio je svoj mjesečni Market Monitor. Osim redovnih ažuriranja tržišta, izvještaj analizira relativnu stabilnost međunarodnih tržišta glavnih prehrambenih kultura, ističući otpornost i fleksibilnost koja je pokazana u posljednjim periodima.
Međutim, izvještaj upozorava da to u velikoj mjeri odražava povoljnu kombinaciju obilnih prinosa, funkcionalnih lanaca snabdijevanja i adekvatne dostupnosti đubriva, te naglašava da bi bilo pogrešno zaključiti da su globalna tržišta prehrambenih sirovina sada strukturno manje ranjiva na šokove, saopšteno je iz FAO-a.

500x500

Peti mjesec zaredom: Nastavljen pad cijena hrane

U Herceg Novom će za sada ostati nepromjenjene cijene parkiranja u svim zonima. Većina odbornika u lokalnom parlamentu odbacila je prijedlog da sat parkiranja u zelenoj zoni bude 70 centi, u žutoj 90, u plavoj 1.20 eura, u crvenoj 1.50 eura, a u ljubičastoj dva eura.
Direktor Parking servisa Miladin Vidaković obrazložio je zašto se zalaže za nove cjenovnike: postavljanje elektronskog totema za informisanje korisnika usluga u Njegoševoj ulici, uvođenje dnevnih parking karata za crvenu i plavu zonu za turiste, &nbsp;uvođenje zelene zone za ulice u naselju Topla, te rad Distributivnog centra za Obalu Nikole Kovačevića.
Kazao je i da su u lokalnoj samoupravi razmatrali da ukinu crvenu zonu u Njegoševoj ulici, da bude samo ljubičasta sa izmjenama cjenovnika ljeti i zimi.
Odbornica opozicije, iz Evropskog saveza, Tanja Vujičić je primjetila da nije riječ o unapređenju sistema, već o povećanju cijena, uvođenju vremenskih ograničenja po zonama i dodatnom kažnjavanju korisnika. Građani zapravo i neće dobiti nova parking mjesta, a za gubitak parking karte kazne će čak biti, prema tom predlogu, udvostručene i iznosile bi 100 eura.
Analizirajući predlog odbornik vladajuće koalicije sa Demokratama iz Udruženja građama „Otvorena Boka“, Gojko Đurđević, ocijenio je da je cijena parkiranja u žutoj zoni previsoka, posebno dnevna karta. Neprihvatljivo je uvećanje povlašćene karte za stanare od skoro 43 odsto, sat u crvenoj zoni da poskupi 50 odsto…
- Pri tom kumulativna inflacija od 2020. godine je znatno niža od procenta predloženog uvećanja - uočio je Đurđević.
Za odbornika DPS-a Borivoja Vukovića riječ je ne samo o novom cjenovniku već i o modelu upravljanja javnim resursima, o odnosu prema građanima i funkcionisanju Skupštine kao kontrolora ili pukog aminovanja odluka uprava preduzeća.
Vuković je dodao i da Parking servis ima stabilno poslovanje, pa traženo uvećanje cijena znači samo prebacivanje troškova na građane. Smatra i da će Distributivni centar napraviti problem privrednicima na šetalištu.
Odbornik DPS-a Vladimir Kosić postavio je više pitanja oko monopola Distributivnog centra, pitajući i kako će lokalna samouprava zabraniti bilo kom privatniku da kupi električno vozilo i sam sebi distribuira robu na šetalištu.
Njegov partijski kolega Dejan Stojanović smatra da novi cjenovnik nije dobra strategija upravljanja gradom.
Direktor Parking servisa Miladin Vidaković obrazložio je da cijena parkiranja nema metodologiju formiranja. To je, kako je rekao, "suma koju korisnik prihvata da plati za uslugu".&nbsp;
- Nije u fokusu dobit preduzeća, već način upravljanja sistemom mirujućeg saobraćaja - kazao je Vidaković.

Herceg Novi: Odbornici protiv poskupljenja parkinga

Najava državnog sekretara u Ministarstvu finansija Tarika Turkovića da bi cijena bureka do ulaska Crne Gore u Evropsku uniju mogla dostići četiri eura ukazuje na očekivani višegodišnji rast cijena i na potrebu građana da se naviknu na poskupljenja, ocjenjuju u kompaniji za poslovno savjetovanje Fidelity Consulting.
Prema njima, burek u toj izjavi služi samo kao simbol, dok poruka koju šalje država znači da će život građana postajati sistemski skuplji.
- U prevodu: građane čeka galopirajuća inflacija. Burek je u toj poruci samo simbol, ali poruka je jasna: život će postajati skuplji i to sistemski- navode iz Fidelity Consultinga.
Kada se burek od četiri eura uzima kao normalan scenario, to ukazuje na dramatično poskupljenje hrane, uključujući hljeb, pekarske proizvode, brzu hranu, mliječne proizvode, meso, ulje i jaja, koja ulaze u trajnu spiralnu poskupljenja.
- Kada se kao normalan scenario najavljuje burek od četiri eura, jasno je da hrana dramatično poskupljuje: Hljeb, pekarski proizvodi, brza hrana, mliječni proizvodi, meso, ulje i jaja ulaze u trajnu spiralu poskupljenja i to ne kratkoročno već na novi cjenovni nivo- ističu.
Građani će se morati naviknuti na ove nove cijene, dok poskupljenja neće zahvatiti samo hranu.
- No, neće poskupjeti samo hrana: frizerske i kozmetičke usluge, kafići, restorani, servisi i zanatlije će neminovno povećati cijene- navode u objavi na mreži X.
Rast troškova života dodatno će se osjetiti u kirijama, održavanju stanova, komunalijama i računima za struju.
- Može se očekivati povećanje kirija, kvadrata stana, održavanje zgrada, komunalija i struje- dodaje se u objavi.
Na cijenu svih proizvoda utiče i prevoz i logistika, kroz poskupljenje goriva, javnog prevoza i dostave.
- Prevoz i logistika dodatno pojačavaju pritisak na standard. Gorivo, javni prevoz i dostava ugrađuju se u cijenu gotovo svega što kupujemo. Inflacija se na taj način širi tiho, ali nemilosrdno- pojašnjavaju u Fidelity Consultingu.
Krajnja poruka o bureku od četiri eura sugeriše da nominalni rast plata neće pratiti realnu kupovnu moć građana, posebno srednje klase.
- Poruka o bureku od četiri eura do ulaska u EU znači jedno: plate mogu rasti nominalno, ali realna kupovna moć građana pada- ističe se u objavi.
Burek sam po sebi nije problem – on simbolizuje novu ekonomsku paradigmu vlasti.
- Na kraju, burek nije problem sam po sebi. Burek je nova ekonomska paradigma ekipe na vlasti- zaključuje Fidelity Consulting.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFidelity_cg%2Fstatus%2F2018633363129614390%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2018633363129614390%7Ctwgr%5E09b75779810abddaf8f19bb6796f919f717e1027%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fidelity consulting: Država je u bureku

Paklice cigareta od ponedjeljka će biti skuplje od 20 do 50 centi, potvrđeno je Danu nezvanično iz duvanskih kompanija.
To je reakcija duvanskih kompanija na izmjene i dopune Zakona o akcizama, kojima je specifična akciza na cigarete na hiljadu komada sa 53,5 podignuta na 58,85 eura. Proporcionalna akciza je ostala ista, 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
Odluka o novim cijenama cigareta, treba da bude objavljena u Službenom listu u narednim danima.
Kako je Danu potvrdilo više izvora iz duvanske industrije, JTI je donio odluku da se cijene povećaju od ponedjeljka. Istu odluku treba da donese i Filip Moris, dok će Britiš amerikan tobako (BAT) povećati cijene od 19. ili od 26. januara.
Prema informacijama koje je Dan dobio, minimalno povećanje paklice cigareta biće 20 centi, većina paklica će poskupjeti 30 centi, dok će paklice koje sada koštaju 5,5 eura od ponedjeljka koštati šest eura, odnosno 50 centi više.
Dan je prije mjesec najavio da će doći do povećanja cijena cigareta iz razloga što je Vlada predložila izmjene Zakona o akcizama kojima se povećava specifična akciza. Tada su iz duvanskih kompanija kazali da će u ovoj godini paklica cigarete poskupjeti minimum 40 centi, dok bi u narednoj i 2028. godini cijena mogla rasti minimum 60 centi.
Dakle, u naredne tri godine, paklica cigareta će minimalno poskupiti za 1,6 eura.

1250x600

1084x550

Cigarete poskupljuju od 20 do 50 centi

Cijene goriva u Crnoj Gori neće se mijenjati u narednih 15 dana.
Tako će cijena litra eurosupera 95 i 98 u naredne dvije sedmice biti 1.35 eura, odnosno 1,39 eura po litru. Litar eurodizela koštaće 1,27 eura. 
Jedino će za cent poskupiti lož ulje, pa će nova cijena iznositi 1,21 euro po litru.
- Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata („Službeni list CG“, broj 23/21 i 10/25) naredni obračun će se obaviti 26. januara 2026. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 27. januara 2026.godine - saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Cijene goriva bez promjena

Ekonomista Mirza Krnić ocijenio je da pad inflacije sa 4,8 odsto u oktobru na 4,2 odsto u novembru ne predstavlja dobru vijest, već signal za ozbiljnu zabrinutost, jer visoke cijene u Crnoj Gori i dalje rastu bez adekvatnog odgovora države.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Krnić je kazao da crnogorska ekonomija nema otpornost ni na spoljne, ni na unutrašnje poremećaje, te da je unutrašnja inflacija započela nakon uvođenja programa Evropa sad 1.
Prema istraživanju Unije slobodnih sindikata Crne Gore, sindikalna potrošačka korpa na kraju 2025. godine iznosi 2.045 eura, što je gotovo 200 eura više nego prije dvije godine. Istovremeno, zvanični podaci Monstata o potrošačkoj korpi nijesu dostupni gotovo dvije godine.
Krnić podsjeća da građani Crne Gore već četiri godine trpe kontinuirani rast cijena i visoku inflaciju, te da podatak o inflaciji od 4,2 odsto u novembru ne ukazuje na poboljšanje životnog standarda.
- To što je inflacija u novembru 4,2 odsto ne znači da su se cijene smanjile ako je u oktobru bila inflacija 4,9 pa 4,2 u novembru ne znači da su se cijene snizile, nego je samo pitanje intenziteta rasta. Inflacija 4,2 odsto su veće cijene u novembru ove godine u odnosu na period od prije godinu dana. Visoke su cijene u zemlje, taj problem se produbljuje, počelo je od programa Evropa sad 1, ali nije to jedini razlog poskupljenja, nema nikakve reakcije države u rješavanju ovog problema i samo možemo očekivati da se problem produbljuje i tako mi se čini da Vlada čeka da vidi šta će se desiti. Nemamo nikakvu otpornost ni na spoljne uticaje, a ni na unutrašnje jer od programa Evropa sad 1 mi imamo i domaću inflaciju osim uvozne - rekao je Krnić.
Govoreći o Vladinoj mjeri „Limitirane cijene“, Krnić smatra da se radi o marketinškoj akciji bez stvarnog efekta, uporedivoj sa pokušajem gašenja požara bokalom vode.
- Građani su prepušteni sami sebi, jer se ne rješava problem od posljedice, već bi trebalo početi od uzroka. Možete ograničiti marže, i nemate nikakav mehanizam da spriječite taj krupni kapital i trgovinske lance da odgovorno nastupaju, pritom oni vrlo jednostavno mogu da prenesu na druge proizvode, mogu da se dogovore sa dobavljačem da prikažu veće troškove nego što stvarno jesu i uglavnom se na kraju dešava da to prenesu na druge proizvode i na kraju kad prestane akcija imamo druge proizvode koji su skuplji i imamo one na koje se vratila cijena od ranije - zaključio je Krnić.

Krnić: „Limitirane cijene“ su kao pokušaj gašenja požara bokalom vode

Tako su nam “limitirali” cijene da poskupljenjima &nbsp;svjedočimo iz dana u dan. Jaja su, pod limitom, poskupila čak 50 centi, pa sada deset komada košta od 2,79 eura.
Losos nam je skup kao kavijar, bademovo mlijeko kao da ga svježe cijede iz svakog zrna pred vašim očima, a piletina je stigla do cijene gotovo kao biftek.
Ako vodite računa o higijeni – gel za tuširanje ovim tempom poskupljenja koštaće &nbsp;“skoro kao magareće mlijeko”. Sve u svemu, ponuda je izuzetno bogata, a jedino što je “limitirano” jesu mogućnosti građana, koji i dalje hrle u gradove susjednih zemalja da kupe proizvode po višestruko nižim cijenama. Uporedili smo neke od najpovoljnijih cijena u Crnoj Gori sa onima u Lidlu u Hrvatskoj – donosimo kratki presjek.
<h3>Crna Gora</h3>
<ul>
 <li>Deset jaja sada košta od 2,79 eura</li>
 <li>Borovnice 400 g – 5,00 eura</li>
 <li>Limun – 1,80 eura/kg</li>
 <li>Nutella 700 g (akcija) – 6,99 eura</li>
 <li>Alpro bademovo mlijeko bez šećera – 3,49 eura</li>
 <li>Nivea gel za tuširanje – 5,49 eura</li>
 <li>Najjeftiniji kilogram smrznutog lososa – 30 eura</li>
 <li>Ćevapi – 5,99 eura/kg</li>
 <li>Topljeni sir 140 g – 1,95 eura</li>
 <li>Pileće grudi &nbsp;bez kože – 6,99 eura/kg 
</li>
</ul>
<h3>Hrvatska (Lidl)</h3>
<ul>
 <li>Deset jaja – 2,19 do 2,50 eura</li>
 <li>Svježa pileća prsa bez kože – 4,79 eura (akcija), redovna cijena 5,89 eura</li>
 <li>Limun – 1,29 eura/kg</li>
 <li>Topljeni sir 140 g – 1,00 euro (akcija)</li>
 <li>Borovnice 400 g – 2,99 eura</li>
 <li>Ćevapi – 4,89 eura/kg</li>
 <li>Nutella 1 kg (akcija) – 6,99 eura</li>
 <li>Alpro bademovo mlijeko bez šećera – 2,29 eura</li>
 <li>Nivea gel za tuširanje 2 × 500 ml – 4,99 eura</li>
 <li>Kilogram fileta lososa – 18 eura 
Peosječna zarada u Crnoj Gori je oko 1000, u Hrvatskoj 1500 eura. 
&nbsp;</li>
</ul>

Jaja poskupila, a gel za tuširanje kao magareće mlijeko – dobrodošli u Crnu Goru

Eurodizel je od danas pojeftinio dva centa, dok se cijene benzina nijesu mijenjale, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 će i narednih 15 dana koštati 1,43 eura, odnosno 1,47 eura.
Cijena eurodizela biće manja dva centa i iznosiće 1,38 eura.
Lož ulje će pojeftiniti tri centa na 1,27 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 18. novembra, kada su sve vrste goriva poskupile dva do pet centi. 
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 15. decembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 16. decembra.

Od danas eurodizel jeftiniji dva centa

Rukometna reprezentacija Crne Gore nastavlja kvalifikacioni put ka Evropskom prvenstvu, a naredna stanica zove se Island. Dueli protiv neugodne selekcije sa sjevera Evrope na programu su u srijedu u Hafnarfjorduru i u nedjelju u Podgorici, a ulog je ogroman, potvrda plasmana na deveto uzastopno Evropsko prvenstvo.
"Lavice“ su još u oktobru prošle godine odradile ogroman dio posla. Pobjede protiv Portugala u Podgorici i Farskih Ostrva u Toršaunu praktično su postavile temelje za novi kontinentalni nastup. Island je, s druge strane, kvalifikacije otvorio sa dva poraza, što Crnu Goru u ovom dvomeču stavlja u ulogu apsolutnog favorita.
Ipak, rukomet ne trpi opuštanje, pogotovo ne u gostima.
Ekipa je jutros otputovala preko Istanbula ka Kopenhagenu, gdje će se kompletirati tim i stručni štab, a potom sjutra ujutru slijedi let za Rejkjavik. Zbog zgusnutog rasporeda, selekcija će imati samo jedan trening uoči prvog meča na Islandu, što dodatno naglašava važnost iskustva i uigranosti koje ovaj tim posjeduje.
Crna Gora i Island su se posljednji put sastali u decembru, u glavnoj rundi Svjetskog prvenstva u Njemačkoj i Holandiji, kada su naše rukometašice slavile ubjedljivo 36:27. Ipak, kako ističe selektorka Suzana Lazović, taj meč je prošlost.
- Očekuju nas važni mečevi protiv Islanda u kojima nas mnogi vide kao favorita, ali ne smije da bude opuštanja. Island je kvalitetna reprezentacija, fizički su čvrste i taktički disciplinovane, bez obzira na to što smo ih ubjedljivo savladale na Svjetskom prvenstvu. Ta utakmica je iza nas i okolnosti će sada biti drugačije, kao i energija oba tima. Izazov je to što imamo samo jedan trening uoči utakmice na Islandu, ali vjerujem u tim i naše iskustvo, kao i to da će fokus biti na najvišem nivou tokom svih 60 minuta. Ključna će ponovo biti odbrana, uz disciplinu koju moramo da pokažemo u napadu- kazala je Lazović.
Jasna poruka, bez kalkulacija, bez oslanjanja na staru slavu, već sa punim gasom od prvog minuta.
Dvomeč sa Islandom mogao bi da zaključi priču oko plasmana na EHF Euro 2026 i donese još jedno veliko takmičenje generaciji koja već godinama drži Crnu Goru u samom vrhu evropskog rukometa. Deveti uzastopni nastup bio bi potvrda kontinuiteta kakvim se može pohvaliti mali broj selekcija na Starom kontinentu.
Nažalost, tim je pred put ostao bez Andrijane Tatar. Pivotkinja je doživjela tešku povredu u dresu mađarskog Mošonmađarovara, pokidala je prednji ukršteni ligament koljena na utakmici protiv Kozarmišlenja i neće biti u konkurenciji za predstojeće mečeve. Veliki peh, ali i dodatni motiv za ostatak ekipe da odigra i za nju.
Za duel u Rejkajaviku, Lazović će dakle, na raspolaganju imati 15 igračica i to golmanke Armel Atingre i Mariju Marsenić, krila Dijanu Mugošu, Ivonu Pavićević, Nađu Kadović, Ninu Bulatović i Anastasiju Marsenić, pivote Tatjanu Brnović i Ivanu Godeč, te bekove Đurđinu Jauković, Elenu Mitrović, Minu Novović, Itanu Grbić, Mateu Pletikosić i Nikolinu Marković.
Island prvo, Morača potom. Dvije utakmice, 120 minuta fokusa, i prilika da se nastavi niz odlazaka na EP. 
&nbsp;

Rukometna reprezentacija Crne Gore

U američko-izraelskim napadima na Iran poginulo je 555 ljudi, saopštilo je iransko društvo Crvenog polumjeseca.
&nbsp;Kako su naveli, napadi su pogodili 131 grad u Iranu, a operacije spašavanja, pružanja pomoći, transporta i medicinskog zbrinjavanja povrijeđenih su u toku.
&nbsp;Direktor Uprave za upravljanje krizama Istočnog Azerbejdžana takođe je saopštio da su tokom protekla dva dana napadnute različite lokacije u gradovima Tabriz, Sarab, Maragheh i Shabestar, što je rezultiralo s ukupno 42 smrtna slučaja, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Broj poginulih u raketnom napadu na osnovnu školu Shajre Tajiba u pokrajini Hormozgan u subotu navodno je porastao na 148. 
 
Lokalni zvaničnik rekao je da je u napadu povrijeđeno više od 95 osoba, od kojih su većina bili učenici. 
 
Te brojke nije bilo moguće nezavisno potvrditi.

Crveni polumjesec: 555 ljudi poginulo u američko-izraelskim napadima na Iran

Osnovno državno tužilaštvo u Cetinju podnijelo je 26. februara Osnovnom sudu u Cetinju optužni predlog protiv policijskog službenika D.Ć. zbog sumnje da je počinio krivično djelo nesavjestan rad u službi.
Prema navodima tužilaštva, okrivljeni je 12. avgusta 2022. godine, ispred Cetinjski manastir, očigledno nesavjesno postupao u vršenju službe.
Sumnja se da je, na zahtjev oštećenog koji je tom prilikom zadobio teške tjelesne povrede projektilima ispaljenim iz vatrenog oružja od strane sada pokojnog Vuka Borilovića, odbio da mu pruži pomoć.
- U radnjama okrivljenog, po ocjeni ovog tužilaštva, stekla su se sva bitna obilježja bića krivičnog djela nesavjestan rad u službi- saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju.
O daljem toku postupka odlučivaće Osnovni sud u Cetinju.

ODT Cetinje: Optužni prijedlog protiv policajca zbog nesavjesnog rada tokom zločina u Medovini

Lidija Kordić je jedna od najautentičnijih glumica mlađe generacije regionalne scene. Od Kotora do internacionalnih setova, njen put — put zvijezde u usponu, Lidija gradi sa jasnim umjetničkim pečatom. Ostvarila je niz zapaženih uloga u značajnim regionalnim i međunarodnim projektima, među kojima se izdvajaju uspješna TV serija Atatürk, zatim Močvara, kao i filmovi Radnička klasa ide u pakao, Sirin i Elegija lovora.&nbsp; A, na svečanoj ceremoniji u Berlinu uručeno joj je priznanje „Evropske zvijezde u usponu 2025“, koje je zavrijedila ulogom u italijanskom filmu Diva Futura. Film je premijerno prikazan na Venecijanskom filmskom festivalu, a Lidija je prva glumica iz Crne Gore koja je dobila ovo značajno priznanje. Publika je trenutno prati u hrvatskoj seriji Divlje pčele, gdje tumači Zoru Runje. „Na samom početku, samo sa kratkim opisom lika, zaljubila sam se u Zoru jer me jako podsjetila na mene prije 13 godina. Uvijek sam bila i ostala zaljubljena, treća sam sestra i privatno, imam i mlađeg brata, tako da mi je sve to na prvu bio predivan throwback. Kasnije, kako su scenariji epizoda pristizali, bilo mi je teško da je samoj sebi odbranim. Ipak, &nbsp;ristala sam da moja Zora ima svoj svijet, da pokušava najbolje što može da se izbori sa životnim situacijama i blagim zanemarivanjem od strane sestara, i da joj u toj izgradnji pristupim sa jedne odbrambene strane.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260220190212_da4d4ffd91f16fd16cf9cd32079223f76eddd7eea116833e1e75cdbf78629df0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260220190212_da4d4ffd91f16fd16cf9cd32079223f76eddd7eea116833e1e75cdbf78629df0" data-rendition-name="original" width="1840" height="2300" loading="lazy" alt="Lidija Kordić"> <figcaption>Lidija Kordić(Photo: Fabrizio Cestari za Deluge magazin)</figcaption> </figure>  Zora joj je donijela mnogo više od uloge — nominaciju za Večernjakovu ružu, najstariju i jednu od najprestižnijih medijskih nagrada u Hrvatskoj, u kategoriji novog lica godine, ali i jedno novo samopropitivanje. Ipak, kada govori o učenju, Lidija ne razdvaja lik od procesa. „Ne bih rekla da je učenje na ovom setu vezano samo za moj lik. Rad na ovako velikom projektu definitivno mi je pomogao da budem spremnija i fokusiranija, da treniram emocije u zavisnosti od scene. Tempo je brz – u početku mi je bilo upitno da li ću se snaći, ali sam se brzo adaptirala. Mnogo sam srećna što imam tako dobru ekipu, s kojom i najzahtjevniji posao prolazi kroz smijeh i šalu.“ Možda je publika upravo tu prepoznala iskrenost — u balansu između discipline i emocije. Na pitanje postoji li lik koji je u njoj ostao duže nego što je željela, kroz smijeh kratko kaže: „Preskačem pitanje, ne znam kako da odgovorim (osmjeh).“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260220190212_baa6445a1a7695dd50fa589e589cc976a4782d0d8ba72b86dfadac876188e6e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260220190212_baa6445a1a7695dd50fa589e589cc976a4782d0d8ba72b86dfadac876188e6e8" data-rendition-name="original" width="1840" height="2300" loading="lazy" alt="Lidija Kordić"> <figcaption>Lidija Kordić(Photo: Fabrizio Cestari za Deluge magazin)</figcaption> </figure>  Zoru ne doživljava kao prolaznu epizodu. „Kad se proces završi, pozdravim se i s ulogom. Mada, sada je već drugačija situacija – sa Zorom se družim devet mjeseci, a ako se budu snimale i ostale dvije sezone, to će biti tri godine u jednom liku.“ Kada joj ljudi kažu da se prepoznaju u njoj, ne doživljava to kao pritisak. „Naravno da mi je to kompliment. Voljela bih da me ljudi pamte kao dobru osobu i da iz mojih iskustava shvate da ništa nije nemoguće. Svaki takav komentar čuvam u srcu – ispunjava me i inspiriše za dalje.“ Priznanja, kaže, nisu promijenila suštinu, ali jesu joj donijela jasnu viziju. „Još uvijek nisam u poziciji da u potpunosti biram uloge, ali definitivno imam jasniju viziju onoga što želim, a šta ne – i preko toga ne prelazim. To nema veze s nagradama, već s odrastanjem i momentom samospoznaje kada zaista ne želite da radite ništa što vam se ne radi i što nema veću svrhu u vašem životu.“ Na pitanje o strahu da bi je uspjeh mogao udaljiti od onoga suštinskog zbog čega je počela da se bavi glumom, odgovara da je unutarnji glas njen najvažniji kompas. „Kod mene ne postoji ta opcija. Često sam s glavom u oblacima, ali sam i prilično racionalna. Imam svoje ciljeve, prioritete i naučena sam šta su prave vrijednosti. Moj unutarnji glas je moja sloboda i moj univerzum koji čuvam pod staklenim zvonom – to mi niko ne može ukrasti.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260220190212_a62fe23f1b903625a12cc993e21e9c7122cc275815745030d5fd815b9f3355a5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260220190212_a62fe23f1b903625a12cc993e21e9c7122cc275815745030d5fd815b9f3355a5" data-rendition-name="original" width="1840" height="2300" loading="lazy" alt="Lidija Kordić"> <figcaption>Lidija Kordić(Photo: Fabrizio Cestari za Deluge magazin)</figcaption> </figure>  Osim glume, Lidijin paralelni svijet oduvijek je muzika. Ne bira između ta dva pravca. „To su moje dvije najveće ljubavi u umjetnosti, dva pravca koja me prate cijeli život i nikada nisam pristala da biram između njih. Postoji vrijeme za jedno i vrijeme za drugo, a nekad se – vrlo često – spoje u jedno, i to mi je najdraže. Istina, sloboda, ljubav, rasterećenje – nazovite kako želite.“ Posebno emotivno govori o saradnji sa bendom Zoster. Dugogodišnja je obožavateljka benda. Još od srednje škole obožava njihove pjesme, a dolaskom u Sarajevo upoznala je Adisa Sirbubala. Saradnja je krenula spontano, kroz koncerte i prijateljstvo koje je raslo, da bi je kasnije pozvao da pjeva back vokale za bend. „Ne mogu da opišem koliko su me ti dragi ljudi inspirisali i koliku su sreću prenijeli na mene. Ono što je najdivnije jeste da su svi toliko kul i toliko predivni koliko i zvuče. “ <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh5AVRqH0zcg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Iz Kotora krenuo je put Lidije Kordić. Glumu je profesionalno usavršavala na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, a već tokom studija skrenula je pažnju snažnim glumačkim kreacijama. „Volim Crnu Goru. Uvijek naglašavam svoj akcenat kad sam negdje gdje sam jedina iz Crne Gore — to baš volim da radim. (osmjeh) Moj život je prosto trebalo da ide ovim putem i zahvalna sam na svemu. Odlazak iz Crne Gore me jeste promijenio u smislu da se brže adaptiram, snalazim i da mi ništa nije teško ako nemam sigurnost. Zaista sam zavoljela ovakav način života. A Crnoj Gori vraćam se stalno.“ S obzirom na angažmane širom regiona i šire, pitali smo je da li se ikada osjeća „između“ — između zemalja, jezika i identiteta. „Stalno se osjećam između. Kao što sam rekla, volim ovaj način života, ali već duže vrijeme osjećam da mi treba moje mjesto. Živim u koferu — to je predivno — ali potreban mi je dom odakle sve kreće. Trenutno sam na tri mjesta istovremeno. Ipak, ništa od toga ne doživljavam negativno. Idem tamo gdje me život odvede. Sve će doći na svoje mjesto baš kada treba. Do tada skupljam znanje, iskustva, mnogo novih ljudi, radim ono što najviše volim i ne mogu biti srećnija.“ <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2F_leedee_%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje šta trenutno uči o sebi, a da nema veze s karijerom, odgovara: „Učim se strpljenju. Učim da cijenim svoj rad i sebe. Ovo je period u kojem se posvećujem sebi, svom poslu i onom unutarnjem glasu o kojem smo govorili.“ Uskoro bi trebalo da započne jedan važan projekat, ali detalje još ne otkriva. S nestrpljenjem iščekuje i informacije o izlasku filma Mladi Staljin, snimanog u Gruziji. „Tome se mnogo radujem jer mi se čini da je ta uloga izvukla najbolje iz mene.“ Autorka teksta: Marina Strugar

Tag: cijene