Procjenjuje se da je u ciklonu Čido, koji je pogodio francusku teritoriju Majot u Indijskom oceanu, poginulo nekoliko stotina osoba, upozorio je lokalni zvaničnik.
Ciklonski vjetrovi, koji su dosezali brzinu od 225 kilometara na sat, potpuno su sravnili sa zemljom čitave zajednice, piše BiBiSi (BBC).
- Mislim da će sigurno biti nekoliko stotina žrtava, a možda ćemo doći i do nekoliko hiljada - rekao je prefekt Fransoa Ksavijer Bjuvil na lokalnom medijskom kanalu "Mayotte La 1ere".
Na pitanje o broju poginulih u ciklonu Čido, francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova navelo je da će "biti teško navesti sve žrtve" i da se brojka ne može utvrditi u ovoj fazi, piše Rojters.
Ciklon Čido pogodio je Majot tokom noći, objavio je Meteo-Frans, oštetivši stambene objekte, vladine zgrade i bolnicu.
Bila je to najjača oluja na tom području u posljednjih od 90 godina.
- Moje misli su s našim sunarodnjacima u Majoteu, koji su prošli kroz najstrašnijih nekoliko sati, a za neke su izgubili sve, izgubili živote - rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron.
Zvaničnici navode da je Francuska požurila da pruži pomoć, sa spasiocima i zalihama.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u nedjelju je obećala pomoć Unije. 
 
- Naša srca su uz Francusku nakon razornog prolaska ciklona Čido kroz Majot. Spremni smo pružiti podršku u danima koji dolaze - objavila je na mreži Iks (X).
Prethodno je bezbjednosni izvor za AFP potvrdio 14 smrtnih slučajeva. 
 
Ambdilvahedu Sumaila, gradonačelnik Mamudzua, glavnog grada Majotea, rekao je za AFP u nedjelju da se devet osoba bori za život u bolnici, dok je još 246 teško povrijeđeno. 
 
- Bolnica je pogođena, škole su pogođene. Kuće su potpuno razorene. Oluja ništa nije poštedjela - dodao je.
Smješten gotovo 8.000 kilometara od Pariza i četiri dana putovanja morem, Majot je znatno siromašniji od ostatka Francuske i decenijama se bori s nasiljem bandi i društvenim nemirima.
Više od tri četvrtine stanovnika živi ispod granice siromaštva. Napetosti je početkom ove godine podstakla nestašica vode.
Katastrofa je prvi izazov s kojim se suočava francuski premijer Fransoa &nbsp;Bajru, nekoliko dana nakon što ga je Makron imenovao poslije pada prethodne vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Razorni ciklon pogodio francuski Majot, zvaničnici strahuju da ima stotine žrtava

Bojim se da je spoznaja o poplavama ostala u uskim naučnim krugovima - jer se ni u naznakama ne pojavjuje projekat regulacije Skadarskog jezera - ocijenio je u razgovoru za Portal ETV specijalista hidrogeologije, profesor dr Mihailo Burić. Taj projekat bi, prema njegovim riječima, trebalo da bude najveći državni prioritet: prvenstveno zbog poplava - tj. zaštite zemljišta i naselja, kao i sa aspekta proizvodnje hrane, saradnje sa Italijom i Albanijom, ali i uravnoteženja ekološki ekstremnih uslova. U tom kontekstu, on se osvrnuo na poplave koje su 2010. godine pogodile Crnu Goru - kada je zbog zbog izlivanja Skadarskog jezera pod vodom bilo 12 hiljada hektara zemljišta i 500 kuća.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924220928_b35ce334491ec3c118dffe2bccae9d181d29c65c6a7502dab5c356b316714d7d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240924220928_b35ce334491ec3c118dffe2bccae9d181d29c65c6a7502dab5c356b316714d7d" data-rendition-name="original" width="331" height="227" loading="lazy" alt="Poplave"> <figcaption>Poplave u Zeti: Crkva i groblje u Kurilu</figcaption> </figure>  - Najniži vodostaj Skadarskog jezera od 4.54 mnm zabilježen je na hidrološkoj stanici Plavnica. Najveći zabilježeni vodostaj, u dugogodišnjem nizu, je bio 9.86 mnm - sve do najveće poplave 2010. godine kada je maksimalni vodostaj bio 10.42 mnm. Ovaj maksimum je za 0.56 m visočiji od prethodno zabilježenog. Maksimalna registrovana površina Skadarskog jezera, prema jednom nizu i izvoru podataka, je 505.8 km 2, a najmanja 354 km2. To su promjene površine od 151,8 km2 – naveo je Burić dodajući da se zapremina jezera mijenja od 1.74 km3 - do 4.0 km3.&nbsp; Mnogi stanovnici poplavljenih područja 2010. godine su, prisjeća se Burić, stizali do svojih kuća jedino čamcima. Na pitanje Portala ETV jesmo li nešto naučili od nemilog događaja kojim je Crnoj Gori, između ostalog, nanijeta šteta od 18 miliona eura - odgovorio je da jesmo: ponešto. - Ali uradili nijesmo skoro ništa, iako su donijeti mnogi planovi i strategije - ocijenio je Burić dodajući da pojedinačni primjeri i pokušaji postoje - ali da nema konzistente i konkretne primjenjive državne politike. Jedan od takvih primjera je, kaže, plan ugroženosti od poplava u Limskoj dolini. - Što se neophodnih planova ugroženosti od poplava tiče: kao prvi stručni korak imamo jedan lijep primjer plana u Limskoj dolini. To je „Preliminarna procjena rizika od poplava“ koju je uradio inženjer Darko Novaković iz RHMZS sa saradnicima - rekao je Burić. <h2>POTREBNI STVARNI STRUČNJACI - NE POLITIČKI</h2> S obzirom na to da ovakvih poduhvata nema previše, on poručuje da bi nadležni prije svega trebalo da posvete pažnju obezbjeđenju rada stručnjacima koji imaju znanje, iskustvo i moral da ne zloupotrebljavaju novac. - Iz ozbiljnih poslova treba isključiti one koji koji nemaju obrazovanje, znanje i stručnu sposobnost. Treba isključiti „političke stručnjake“ i sa kupljenim diplomama. Isto tako i stručnjake sa diplomama koji nemaju znanje i iskustvo, profesore univerziteta koji nijesu osposobljeni za naučne i privredne probleme - posebno ako su radili uglavnom u nastavi, a ne u praksi, i posebno strane stručnjake - čak i neke eksperte UN, SB i slične - koji nijesu kadri za rješavanje probleme na našim projektima: naprimjer Ade Bojane, Regionalnog vodovoda, mosta na Bojani, zaštiti od poplava, zaštiti životne sredine i slično – jasan je Burić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924220952_7f6b2329671281d5c826c4f7cbb3bcf0244c49e4a95ef69b0e82005c43ed77c6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240924220952_7f6b2329671281d5c826c4f7cbb3bcf0244c49e4a95ef69b0e82005c43ed77c6" data-rendition-name="original" width="153" height="214" loading="lazy" alt="Mihailo Burić"> <figcaption>Nema konzistente i konkretne primjenjive državne politike: profesor dr Mihailo Burić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Za neke aktivnosti je, dodaje, potrebno strano znanje - ako je dokazano i kvalitetno, a mi ga ne posjedujemo. - Za sve ono za šta mi imamo stručnog kapaciteta treba angažovati naše stručnjake sa iskustvom koji prihvataju odgovornost za neuspjeh. Dokazi za ove moje stavove se mogu vidjeti u tome kako se to radi u komunizmu - npr Kini i kapitalizmu - u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) - rekao je Burić dodajući da države sa „klerikalnim populizmom“ kao neformalnim državnim uređenjem trpe užasne štete. Tek kad se umjesto „političkih stručnjaka“ angažuju oni stvarni mogu se, podvlači on, razmatrati planovi, projekti, mjere i objekti za ovakve situacije. - Ako se ovo ne shvati, u velikoj smo nevolji, ne samo zbog poplava – poručio je Burić. <h2>NUŽNI SISTEMI RANE NAJAVE</h2> Poplave su, ukazuje, proizvod klimatskih uslova, pa time i uobičajenijih prirodnih nepogoda zbog povećanja dnevnih ekstrema. On upozorava da se ne može uticati na klimatske promjene koje prouzrokuju poplave. - Od njih se možemo: štititi - višesmjernim projektima zaštite od voda; prilagođavati - planiranjem prostora; na njih pravovremeno reagovati – imati mjere, aktivnosti i ponašanja na osnovu alarma, tj. upozorenja nadležnog ZHMS) - kaže specijalista hidrogeologije. Zato podvlači da su sistemi rane najave poplava važni: jer mogu da obezbijede pravovremenu evakuaciju i spasu ljudske živote. - Nije dovoljno samo prognozirati koliko će kiše pasti i kakve će poplave biti, već znati i lokacije koje bi mogle biti potencijalno opasne za izlivanje vodnih tijela, veličine plavljenja, ali i vrijeme plavljenja - naveo je Burić napominjući da su mnogi djelovi vodotoka Crne Gore bujičnog karaktera - što podrazumijeva pojave ekstremno velikih proticaja.&nbsp; Veliki broj naselja se, kako je istakao, nalazi na obalama rijeka, jezera ili morfološki zatvorenog reljefa. - Njihova pozicija doprinosi ugroženosti.Veoma su ugroženi tereni pored Skadarskog jezera, Cetinjskog i Nikšićkog polja, pored velikih rijeka Bojane, Zete, Lima itd - kazao je Burić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924220932_e7e336fbe1591ee2c31f3fe78493e553155cebff91bbbe0e7532ca7500cedd98.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240924220932_e7e336fbe1591ee2c31f3fe78493e553155cebff91bbbe0e7532ca7500cedd98" data-rendition-name="original" width="532" height="236" loading="lazy" alt="Poplave"> <figcaption>Poplave u Cetinjskom polju 1986. godine</figcaption> </figure>  Zato je decidan da bi zaštita od poplava na području Crne Gore trebalo da se zasniva na: unaprjeđenju prognostičke meteorološko-hidrološke službe Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju - zbog prognoze i potrebnog upozorenja kretanja i trajanja poplavnog talasa, kao i radi sprovođenja blagovremenih priprema i zaštitnih mjera; definisanja ugroženih prostora kartama i planovima; regulaciji proticajnog profila i planske eksploatacije šljunka iz korita; izgradnji vodozaštitnih objekata i korišćenje postojećih aumulacionih kapaciteta. <h2>CIKLON NAS JE SAD „PRESKOČIO“</h2> Postoji velika saglasnost klimatskih modela, ističe Burić, da u budućnosti treba računati na češće ekstremne vremenske i klimatske događaje. U tom kontekstu se osvrnuo na ciklon „Boris“ koji je prouzrokovao najrazornije poplave u posljednjih dvadesetak godina, a u kojim je voda u centralnoj i istočnoj Evropi odnijela više od 15 života. - Mi živimo u vremenu klimatskih promjena koje sa sobom nose povećanje, učestalost i intenzitet padavina. Aktuelni ciklon „Boris“ se ovom prilikom pomjerio - spustio se sa sjevera, skrećući sa njegove uobičajene trase ka istoku. Kako je poznato, odrazio se intenzivno sa katastrofalnim posledicama u Centralnoj Evropi. Nije zahvatio direktno Crnu Goru - pošto je ona pozicionirana oko oboda cenralnog dijela ciklonskih padavina. Da su ciklonske padavine zahvatile naš region posljedice bi bile slične kao sada u Centralnoj Evropi. Sada je situacija bila ovakva - rekao nam je Burić. Ako bi došlo do novih pomjeranja ciklona usljed klimatskih promjena, mogle bi se, upozorava Burić, i kod nas dogoditi ovakve situacije. - To je teško dugoročno prognozirati, ali je zbog savremenih sistema praćenja atmosfere kratkoročno moguće predvidjeti područja njegovog kretanja... Oblaci su dio vazdušnih strujanja, pa se može osmatrati putanja oblaka, koji su nosioci kiše. Specijalne meteorološke službe prate porijeklo i položaj vazdušnih masa i frontova sa padavinama, njihovih međusobnih sudara - ciklona i anticiklona, uz mogućnost predviđanja njihove transformacije i pravaca kretanja - naveo je Burić. Nezavisno od aktuelnog ciklonskog događaja, kaže da raspoloživi podaci i naučna znanja ukazuju na prijetnje od budućih poplava u Crnoj Gori – upravo zbog klimatskih promjena. - Za Crnu Goru i Balkansko poluostrvo su važni : Đenovski ciklon (Formira se u istočnom Sredozemlju - u oblasti Đenovskog zaliva) i Islandska depresija - koja je stalno aktivna zbog tople Golfske struje... Isto je i sa ciklonima koji se razvijaju iznad Jadranskog mora u hladnijoj polovini godine.. Za nastanak ovih ciklona je bitna topla morska površina i blizina kopna, kao i razlika u pritisku, temperaturi i brzini vjetra - istakao je Burić. Klimatske promjene su uslovile topliju površina mora, a kako nam je Burić rekao, to doprinosi intenzivnijem razvoju ciklona u odnosu na prethodni period. - Prema osmatranjima i analizama ZHMS-a, podaci sa GMS u Baru pokazuju da je od 1980. do 2023. srednja godišnja temperatura površine mora veća za +1,7C. To je ogromni akumulator energije u atmosferi, pa se mogu očekivati olujne nepogode i na području primorja u toku ljeta -kazao je specijalista hidrogeologije. U budućnosti, kako je zaključio, možemo očekivati ekstremnije klimatske pojave - samo se postavlja pitanje njihovog nivoa pogoršanja, mjesta, vremena i veličine uticaja.

Anja Ivanović

Od poplava 2010. naučili smo ponešto - ali uradili nijesmo skoro ništa

Nikšićka policija uhapsila je Nikšićanina P.M. (26) i Kotoranina I.K. (37) zbog napada na policijske službenike.
Policijski službenici su, obavljajući redovne poslove i zadatke iz svoje nadležnosti u naselju Rastovac u Nikšiću, zaustavili vozilo marke “VW Lupo” nikšićkih registarskih oznaka kojim je upravljalo lice B.G, dok se sa njim se u vozilu nalazio P.M. (26), oba iz Nikšića.
Prilikom kontrole policijski službenici su od B.G. oduzeli kutiju u kojoj se nalazilo 12,3 grama marihuane, kao i devet sjemenki koje potiču od konoplje, dok je od P.M. policija ovom prilikom oduzela drobilicu sa tragovima ove droge.
Prilikom pregleda P.M. je fizički napao policijskog službenika S.M, zadajući mu udarce u predjelu glave i tijela.
- B.G. i P.M. su dovedeni u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Nikšić radi preduzimanja daljih mjera i radnji, dok je policijski službenik odveden na ukazivanje ljekarske pomoći gdje su mu konstatovane lake tjelesne povrede od strane dežurnog ljekara - saopšteno je iz Uprave policije.
Dalje preduzetim aktivnostima iz nadležnosti policije utvrđeno je da je B.G. omogućio uživanje marihuane P.M. neposredno prije nego što su policijski službenici pristupili kontroli.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji je naložio da se lice P.M. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, kao i da se protiv njega podnese prekršajna prijava zbog prekršaja iz člana 26 Zakona o javnom redu i miru - uživanje opojne droge ili druge zabranjene psihoaktivne supstance na javnom mjestu.
Osim toga, postupajući tužilac je naložio da se protiv B.G. podnese krivična prijava u redovnom postupku zbog sumnje da je izvršio krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga.
Takođe, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, prilikom racije u jednom ugostiteljskom objektu, kontrolisali I.K. iz Kotora. On ih je ometao u vršenju službenih mjera i radnjih nedoličnim ponašanjem i više puta ose glušio o jasno izdato upozorenje i naređenje, a zatim zaprijetio policijskim službenicima.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću po čijem je nalogu I.K. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. On je uz krivičnu prijavu priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost u zakonskom roku - navedeno je u saopštenju policije.

Nikšićanin uhapšen zbog napada na policajca, Kotoranin zbog prijetnji

Cijene nafte pale su u četvrtak i to nafte Brent u iznosu oko 63,2 USD po barelu, dok se američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) kretala oko 59,3 USD po barelu.
&nbsp;Na takav iznos su najviše uticala novog smanjenja cijena nafte iz Saudijske Arabije i trenutnih rizika što se tiče viška ponude, prenose Nezavisne novine.
&nbsp;Smanjenje cijena nafte kompanije Saudi Aramko za azijske kupce ispunilo je očekivanja, ali neizvjesnost i dalje postoji zbog američkih ograničenja na kupovinu ruske nafte i napada Ukrajine na ruska energetska postrojenja.
&nbsp;Indija, koja se u velikoj mjeri oslanja na uvoz, bori se za diverzifikaciju jer sankcije otežavaju i čine kupovinu ruske sirove nafte sve rizičnijom.
&nbsp;Rast proizvodnje Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC plus) i drugih proizvođača povećava bojazan od prekomjerne ponude.
&nbsp;Ipak, cijene su se vratile na nizak nivo otkako su američke sankcije usmjerene na vodeće ruske naftne kompanije.

Cijene nafte pale nakon novog pojeftinjenja tog energenta iz Saudijske Arabije

Peto izdanje NLB Podgorica Millennium Run okupiće ovog vikenda u glavnom gradu više od 3.000 učesnika iz čak 50 zemalja svijeta, saopštio je Igor Majer, organizator trke i osnivač Multisport akademije Majer.&nbsp; On je na konferenciji za medije, održanoj u susret jednom od najznačajnijih trkačkih događaja u našoj zemlji, istakao da NLB Podgorica Millennium Run u kontinuitetu raste i &nbsp;postaje prepoznatljiv simbol ne samo Podgorice, već i cijele Crne Gore. - Ovog vikenda Podgorica diše u ritmu trčanja. Ponosni smo na rekordan broj prijava i činjenicu da nam dolaze trkači sa svih meridijana. To je najbolja potvrda da događaj ima dušu i kvalitet. Hvala volonterima, partnerima i institucijama bez kojih ovakav poduhvat ne bi bio moguć. Pozivam sve građane da izađu tog dana uz stazu, navijaju i daju dodatnu energiju učesnicima - kazao je Majer. Istakao je da ga posebno raduje veliki broj prijavljenih takmičara iz Crne Gore, što jasno pokazuje da NLB Podgorica Millennium Run sve više budi interesovanje sugrađana.&nbsp; <h2>Afirmacija Podgorice kao grada sporta, zajedništva i otvorenosti</h2> I ove godine glavni pokrovitelj trkačke manifestacije u našoj zemlji je Glavni grad Podgorica, koji u kontinuitetu prepoznaje važnost promocije zdravih stilova života. - Sigurni smo da ovakvi događaji afirmišu naš grad kao grad sporta, zajedništva i otvorenosti. Glavni grad značajnim sredstvima podržava manifestaciju, ali smatram da to nisu samo ulaganja u sport, već ulaganja kroz koja jačamo društvenu koheziju. Na prvom mjestu nam je promocija našeg grada, odnosno afirmacija onoga što mi i jesmo – dokazani grad sporta - saopštio je Darko Nikčević, sekretar Sekretarijata za sport Glavnog grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107091152_768be2ab660826726ca279bda959651d534717c946c0e0ddd26bb07fd585c645.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107091152_768be2ab660826726ca279bda959651d534717c946c0e0ddd26bb07fd585c645" data-rendition-name="original" width="1600" height="1061" loading="lazy" alt="Sa konferencije za medije"> <figcaption>Sa konferencije za medije(Photo: NLB Podgorica Millennium Run)</figcaption> </figure>  Nikčević je na konferenciji podsjetio da su u Glavnom gradu, kroz programske aktivnosti koje je sproveo Sekretarijat za sport, podržali brojna dešavanja, te da će i ubuduće nastaviti da rade u tom smjeru. <h2>U NLB banci sport je način razmišljanja</h2> Da je NLB Podgorica Millennium Run savršen simbol povezivanja i napretka istakao je i Martin Leberle, predsjednik Upravnog odbora NLB Banke, koja je u naredne tri godine generalni sponzor trke. - U NLB Banci sport nije samo sponzorstvo – to je način razmišljanja. Vrijednosti koje sport nosi – timski duh, disciplina i istrajnost – iste su one koje nas vode u svakodnevnom radu. Mnoge naše kolege su aktivni trkači, biciklisti ili planinari, a fizička spremnost se kod nas vidi kao osnova mentalne snage i profesionalne izvrsnosti. Zato ne podržavamo sportske događaje samo spolja – mi ih živimo iznutra. Ova trka okuplja ljude različitih generacija, gradova i država, baš kao što i mi povezujemo pojedince i zajednice kroz povjerenje i saradnju. Biti glavni partner ove manifestacije je naš način da javno proslavimo te zajedničke vrijednosti i doprinesemo stvaranju održivije i inkluzivnije budućnosti - poručio je Leberle.&nbsp; <h2>Najvažnije pobjede mjere se onim što uradimo jedni za druge</h2> Značaj afirmacije sporta prepoznale su i brojne velike kompanije. Sponzor glavne maratonske trke na 42,2km i ove godine je Coca-Cola HBC Crna Gora, koja dosljedno stoji na startnoj liniji društveno - odgovornih inicijativa i podrške zajednici.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107091152_b94bc28a5ed93b4d2c6fe1fdcc29195e66070d3348d3ee23e5d9ec02c9611fd5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107091152_b94bc28a5ed93b4d2c6fe1fdcc29195e66070d3348d3ee23e5d9ec02c9611fd5" data-rendition-name="original" width="1600" height="971" loading="lazy" alt="Sa konferencije za medije"> <figcaption>Sa konferencije za medije(Photo: NLB Podgorica Millennium Run)</figcaption> </figure>  - Najvažnije pobjede ne mjere se samo vremenom, već onim što uradimo jedni za druge na stazi i van nje. Podgorica Millennium Run slika je tog zajedništva. Naš tim će biti rame uz rame sa učesnicima na startnoj liniji, ali i kao podrška na svakom kilometru kroz naš portfolio. I ove godine naš sportski napitak Powerade® biće uz trkače kako bi održali optimalnu hidraciju i energiju tokom cijele trke. Pozivam sve da istrče svoje kilometre sa osmijehom, da navijaju jedni za druge i pokažu da je Podgorica grad koji trči srcem. Vidimo se na startu, zajedno do cilja - poručio je direktor Coca-Cola HBC Crna Gora Velimir Radojević. <h2>Inkluzivan događaj koji otvara grad</h2> Sponzor polumaratona na 21,1km je Crnogorski Telekom, koji kroz svoje djelovanje dokazuje da nije u pitanju samo kompanija koja podržava, već i kompanija koja živi prave vrijednosti. - Vođeni dobrom saradnjom i na prethodnim trkama, trudimo se da pokažemo da zajedništvo treba održavati. U pitanju je vrlo inkluzivan događaj koji otvara grad i dokazuje da je jedan od najvećih i najznačajnijih, kod nas u ovoj oblasti. Gdje su prave vrijednosti i visoki ciljevi koje je Igor sa timom postavio ispred sebe, tu je i Telekom da pomogne. Ova, i svaka trka Multisport akademije Majer izuzetno inspiriše i veliki broj zaposlenih u Crnogorkom Telekomu, ali i podstiče jednu lijepu priču - poručila je Danijela Radulović iz Crnogorskog Telekoma. <h2>Trka u znaku ekologije</h2> Peto izdanje NLB Podgorica Millennium run biće i u znaku ekologije i to zahvaljujući saradnji sa Inicijativom “Zeleni talas”, koja podrazumijeva zajedničko postavljanje sistema za reciklažu tokom trke, edukaciju o pravilnom odlaganju otpada i promociju zelenih vrijednosti među učesnicima i generalno zajednicom. - Saradnja Zelenog talasa i Millennium Run-a pokazuje da održivost i sport mogu i moraju da idu ruku pod ruku. Kroz više zajedničkih akcija dokazali smo da veliki događaji u Crnoj Gori mogu imati mjerljiv ekološki uticaj. Ponosni smo što smo dio događaja koja ne samo da inspiriše ljude na zdrave stilove života, već i brine o životnoj sredini. Zahvalni smo na saradnji i radujemo se novim zajedničkim koracima kojima ćemo svaki naredni događaj učiniti još zelenijim. Nastavljamo da širimo održivu praksu na sve velike događaje i da stvaramo modele koji mijenjaju način na koji zajednica brine o otpadu i okolini - poručio je Ilija Kaluđerović iz NVO “Zeleni talas”. <h2>Dječija trka biće odgođena</h2> Organizatori su na konferenciji, između ostalog, saopštili da će dječija trka koja je planirana za subotu - 8. novembar, biti odgođena zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih prilika. O datumu održavanja takmičenja za najmlađe sugrađane javnost će biti blagovremeno obaviještena. Svi detalji kao i satnice trka za glavni takmičarski dan 9. novembar dostupni su na sajtu: <a href="https://www.podgorica.run/">https://www.podgorica.run/</a>&nbsp; &nbsp;

Na NLB Podgorica Millennium Run stiže više od 3.000 učesnika iz 50 zemalja

Ministar zdravlja Vojislav Šimun je imao bilateralni sastanak sa izvršnom sekretarkom UNECE (Ekonomska komisija UN za Evropu), Tatianom Molčean tokom 7. sjednice Sastanka strana Protokola o vodi i zdravlju, sa kojeg je poručeno da će UNECE pružitii svu ekspertsku pomoć Crnoj Gori u daljim procesima vezanim za Protokol.
- Tom prilikom ministar Šimun je izvijestio sekretarku Molčean o aktivnostima koje je Crna Gora sprovela iz oblasti protokola o vodi i zdravlju, u periodu od pristupanja naše drzave pomenutom protokolu 2020. godine. Naglašena je uloga Ministarstva zdravlja i multisektorske Komisije za vode u nadzoru i sprovodjenju aktivnosti iz protokola- navodi se u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Sekretarka Molčean je, ističu iz MZ, &nbsp;pohvalila Crnu Goru kao pokazni primjer u ispunjavanju aktivnosti iz pomenutog Protokola i konstatovala da upravo pomenuti model nadzora nad procesima trebaju primijeniti i druge strane potpisnice Protokola.
Takodje je bilo riječi o unapređenju kvaliteta vazduha i optimizaciji energetske efikasnosti u zdravstvenim ustanovama širom Crne Gore.
Osim toga, izvršna sekretarka UNECE je ponudila svu ekspertsku podršku u daljim procesima vezanim za Protokol.
Sekretarka Molčean je prezentovala ministru Šimunu Strategiju za prevoz, zdravlje i zivotnu sredinu iz Panevropskog programa i pozvala Crnu Goru da uzme učešće u okviru iste.
- Ministar je zahvalio na pozivu i istakao značaj pomenute strategije u oblasti javno zdravstvenih politika u smislu manje upotrebe motornih vozila kod gradjana kao i veće bezbjednosti u saobraćaju- zaključuje se u saopštenju.

Šimun sa Molčean: Crna Gora primjer implementacije Protokola o vodi i zdravlju, UNECE nudi svu ekspertsku podršku

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

"Ovaj Čađenović je lud kad se nakači, ali padaće i njemu optužnice. Meni ovaj Čađenović poklopio sve ove moje. Bolesnik. Od Čađa me ništa ne može iznenaditi, kad vidim kako sastavlja optužnice i što piše". Ma, tamo niko ne može uticati kad Čađo upre. Ludak. On nam sve pakuje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sada... Ovo je samo dio poruka koje su razmjenjivali visokorangirani članovi kavačkog klana i njihove vođe Radoj Zvicer i Slobodan Kašćelan za čiji interes sam, prema stavu kreatora optužnice, navodno radio - kazao je danas u Višem sudu suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega je Tužilaštvo označilo da je svoj službeni položaj podredio kavačkom mafijaškom klanu a osim njega na optužnici je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je završio iznošenje odbrane i predočio sudskom vijeću skaj poruke koje se nijesu našle u optužnici,a koje najbolje svjedoče kako su njega i njegovog pretpostavljenog doživljavale osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Niti sam pakovao kome, niti sam pomagao. Samo sam radio svoj posao u skladu sa zakonom. U skaj porukama ne pominju me samo osobe iz kavačkog klana nego i škaljarci. I jednoj i drugoj grupi je zajedničko da na mene ne mogu uticati, niti direktno, ni indirektno - istakao je Čađenović.
On je podvukao da upravo ove skrivene poruke razotkrivaju " koliki su uticaj imale kod njega osobe iz kavačkog klana".
Smatra da neko ima problem sa logikom jer ako je on član kavačke kriminalne grupe, a kako to tvrde kreatori optužnice onda bi trebalo da postupa po njihovim nalozima.
- Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kad kažu da nas treba zapaliti. Ove poruke jasno govore o mom odnosu prema kavčanima, ali i njihovom odnosu prema meni. Nijesmo drugovi, prijatelji ako kažu da će nekog da zapale. Mislim da se to govori za najveće neprijatelje, tako je uvijek bilo - naglasio je Čađenović.
Sve ove poruke koje je predočim sudskom vijeću su iz perioda kada je on, prema stavu tužioca Miloša Šoškić, radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice – rekao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalno tužilaštvo spajanjem i razdvajanjem optužnica povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
- Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv (Slobodana) Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne – naveo je Čađenović.
On je dodao da je optužnicu na kojoj je sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
- Nikada se nijesam izjasnio o navodima. Nijesam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud: Da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me Specijalno državno tužilaštvo iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je &nbsp;Čađenović.
Nakon njegovog pitanja sudija Veljko Radovanović &nbsp;je kazao da „ne može postavljati pitanja sudu".
Čađenović je rekao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
- Sreo sam ga svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije, Lazović nikada nije prisustvovao – kazao je Čađenović.
On je dodao i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada nijedan predmet, niti mu je davao upustva.
On se u odbrani osvrnuo i da je tadašnji glavnim specijalnim tužiocem Katnićem imao svakodnevnu komunikaciju.
- Donosili smo odluke &nbsp;u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala - kazao je Čađenović.
Ocijenio je apsurdnim tvrdnje Tužilaštva da su bilo kome pomogli.
Suđenje se nastavlja 25. novembra saslušanjem svjedoka.

Čađenović: Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kada kavčani govore da nas treba zapaliti

U efikasnost crnogorske policije vjeruju još samo – Demokrate. Realno gledano bilo bi i glupo da nije tako, jer su partijski vojnici Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića zaduženi za kontrolu policije. Pa da ne vjeruju u policiju, ispalo bi da ne znaju da je kontrolišu. Mada i Šaranović i Šćepanović, kao čelnici, dobro znaju koliko su efikasni, samo se prave da ne vide probleme u svom dvorištu.
Mada, ako ćemo iskreno – uprkos tiradama malog Berije Bogdanovića i zaklinjanjima njegovog predsjednika Alekse Bečića - u efikasnost policije iskreno vjeruje još jedino nesrećni Momčilo Leković, koji se prije neki dan oglasio “svojim” saopštenjem kojim je samo prepričao saopštenje Uprave policije koje je, opet, bilo neuspjelo opravdanje vlastitih pogrešaka.
Tako je Momo, od milošte zvani Barski neđeljnik, svojim neđeljnim saopštenjem samo srozao jedno, samo po sebi, nebulozno štivo. Za razliku od Lekovića, neke druge Demokrate, promoteri Šaranovićevih šarenih dostignuća, negdje u najdubljoj intimi, dobro znaju da policijski šefovi baš ne znaju šta rade. Ali lični, odnosno politički interesi obraza nemaju: zato su pokušali i da opravdaju ono što je nemoguće opravdati - hapšenje pogrešnih ljudi zbog tuče na Zabjelu i izazivanja haosa antiturske histerije i fašističkih divljanja i uništavanja lokala koje drže turski državljani.
Elem, samo ovlaš napravljena analiza poteza sektora kojim rukovode Šaranović i Šćepanović govori da je rasulo blaga riječ za situaciju u kojoj se nalazi crnogorska bezbjednost.
Recimo: nakon brutalnog napada na srpsku državljanku u Beranama, toj „efikasnoj“ Šaranović-Šćepanović policiji trebalo je, pazite sad, punih osam dana da identifikuje i privede počinioca. I to nakon što je žrtva u dva navrata, kako je sama ispričala, locirala i prijavila napadača. I koji je dolazio na njena vrata. I to nakon što je snimak napada poslao viralan. Pa je tek onda reagovala Šaranovićeva policija, pardon, beranski oficirski kadar ali poslije intervencije Sigurne ženske kuće.
Da se preduprijedi potencijalna politička šteta, zli jezici kažu da se Zdenka Petrol uključila kvalifikujući sa skupštinske govornice događaj kao pokušaj ubistva jer tada još nije znala da je počinilac „brat Srbin“. No, da ne ulazimo u sferu licemjerja - dakle, policija je za osam dana riješila slučaj u kome je sve jasno bilo u nekih osam minuta od kada se desio.
Ajmo dalje. Zabjelo. O tome je ono zborio mučenik Momčilo, ono kad su efikasnom akcijom efikasno uhapšeni - pogrešni ljudi. I to vele: na osnovu prepoznavanja i na osnovu svjedočenja policijskog sina kome, kako reče direktor policije Šćepanović, treba vjerovati.
Toliko je policija vjerovala - da nijesu ni htjeli da gledaju snimke koji ukazuju da dvojica uhapšenih nijesu ni izlazili iz kolektivnog smještaja. I toliko su bili ubijeđeni u istinitost prepoznavanja policijskog sina koji je učestvovao u tuči da su Šaranovićevi policajci djelo kvalifikovali - kao pokušaj ubistva. Teško da policijska doktrina poznaje slično postupanje.
I, šta se ispostavilo? Prije nego što je vuk pojeo magarca, što-šta što je trebalo nije se desilo. Recimo – nijesu identifikovani svi akteri tuče ispred Komanke, što je policija bila dužna da uradi. Nijesu analizirani video zapisi, pa je čim su postali dostupni, sve palo u vodu.
Nijesu saslušani ljekari koji su zbrinuli povrijeđenog Podgoričanina i prema pravilima službe odmah prijavili povrede nastale u tuči. I da se reagovalo tada, efikasno i brzo, sve bi bilo drugačije. Da ne govorimo da je od pet ili šest paljevina imovine turskih državljana riješena samo jedna.
Dakle, po Šaranoviću, bolje moglo nije. Po nama, teško da je policija mogla gore: uzbunila je strasti i dovela pogrešnim potezima Crnu Goru na korak od vanrednog stanja. Ili, što bi rekao Šaranović – bolje nije moglo?!
Nažalost, nije to sve od naše policije. Sjećate se spektakularnog pronalaska plantaže marihuane u Trnovu krajem ljeta? U zvaničnom saopštenju policije kaže se da je pronalazak konoplje, kanabis-stative, kako je pogrešno imenuje direktor policije Šćepanović, rezultat združene akcije kriminalističke, granične i ine policije.
Nezvanična ali potvrđena informacija govori da je plantaža pronađena slučajno, dok su vatrogasci dronovima posmatrali teren u potrazi za novim žarištima požara koji su bješnjeli tih dana. Epilog – dva uhapšena zalivača marihuane i prije neki dan, stidljivo sapoštenje da je uhapšena još jedna osoba povezana sa tim. Od organizovane i „još malo pa sad će“ razotkrivene i pohapšene međunarodne kriminalne grupe, ni traga ni glasa. Efikasno, nema priče.
Mada, vrhunac policijske – što bi rekao Bečić – efikasnosti je famozno hvatanje odbjeglog spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića. Tačnije: efikasna akcija izbjegavanja hapšenja bronzanog kipa. Istovremeno su efikasno i dostojanstveno beranski policajci istrpjeli salve uvreda popa Trpčevskog dok su opservirali manastir u koji je četnički idolopoklonik, mitropolit Metodije, sakrio svoga idola Đurišića. I da se razumijemo, nije sramota na njima, običnim, poštenim policajcima koji teško zarađuju svoje mizerne plate.
Bruka je na njihovim starješinama koji, protivno zakonu, nijesu izdali naređenje da bjelosvjetskom nevaspitaniku u mantiji ne dozvole vrijeđanje časne uniforme i države Crne Gore. A to su isti starješine čije su jedinice iz Zaostra u gluvo doba vraćali popovi i koje je u vršenju službene dužnosti uspio da spriječi neki tamo Dajković.
Treba li komentarisati? Ili je najbolji komentar, nehotice, juče dala ministarka kulture i medija Tamara Vujović kada je konstatovala da je spomenik koljaču Đurišiću - dekomponovan i da njega nema u kulturnom dobru. Da li gospođa ministarka zaista zna iz prve ruke da kip Pavla Đurišića nije u Manastiru Đurđevi stupovi ili možda Vujović ne doživljava Manastir kulturnim dobrom, ostala je misterija.
Nije jedina. Najveća i najgora je ona policijska misterija dva masakra na Cetinju. To da do danas ne znamo ni jedan odgovor koji bi bar djelimično osvijetlio dešavanja u prijestonici prvog januara. Kuda se kretao ubica, odakle mu oružje, sa kim je kontaktirao prije i za vrijeme krvavog pira?
Na sve to je policija trebalo da da odgovore. Jesmo li dobili ijedan? Ne, zvaničnog odgovora nema. Kao što nema ni preuzimanja odgovornosti, one objektivne, one duboko ljudske. Mnogo je pitanja na koje Demokrate, posebno ekipa koja vodi bezbjednosni sektor, nijesu dale odgovore. Niti će ih ikada dati. Jer njihov modus operandi je jasan - pritiješnjeni činjenicama ćute, a kada govore - lažu.

„Efikasne“ greške policije

Advokat Zoran Piperović je, komentarišući odbranu koju je pred Višim sudom iznio suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović, poručio da se iz onoga što je rekao vidi da u optužnici nema ništa.&nbsp;
Advokat je ocijenio da uopšte nije smjelo da dođe do optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića jer je, kaže, napravljena takva konstrukcija optužnice kakvu ne pamti istorija krivičnog prava.
"Vidjeli ste danas iz onoga što je rekao Čađenović u svojstvu optuženog da ovdje nema ništa. Vidjeli ste da je naknadno kao treći ubačen da bi Zoran Lazović bio u pritvoru po osnovu tačke 4. Vidjeli ste da je ubačen, jer sa dva člana ne može da bude OKG, trebao je treći i ubačen je naknadno. Vidjeli ste da je na moje pitanje kada je saznao da je uopšte optužen, onda kada je dobio rješenje o spajanju", rekao je branilac Zorana Lazovića, advokat Piperović.
Istakao je da je danas bio pravi trenutak da se odmah ukine pritvor Lazoviću i Katniću.&nbsp;
"Nijesmo stigli zbog protoka vremena, to ćemo da uradimo svakako na sledećem pretresu", dodao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcadenovic-mora-da-katnic-i-ja-nijesmo-dobro-slusali-zvicera-kada-kavcani-govore-da-nas-treba-zapaliti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>