Procjenjuje se da je u ciklonu Čido, koji je pogodio francusku teritoriju Majot u Indijskom oceanu, poginulo nekoliko stotina osoba, upozorio je lokalni zvaničnik.
Ciklonski vjetrovi, koji su dosezali brzinu od 225 kilometara na sat, potpuno su sravnili sa zemljom čitave zajednice, piše BiBiSi (BBC).
- Mislim da će sigurno biti nekoliko stotina žrtava, a možda ćemo doći i do nekoliko hiljada - rekao je prefekt Fransoa Ksavijer Bjuvil na lokalnom medijskom kanalu "Mayotte La 1ere".
Na pitanje o broju poginulih u ciklonu Čido, francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova navelo je da će "biti teško navesti sve žrtve" i da se brojka ne može utvrditi u ovoj fazi, piše Rojters.
Ciklon Čido pogodio je Majot tokom noći, objavio je Meteo-Frans, oštetivši stambene objekte, vladine zgrade i bolnicu.
Bila je to najjača oluja na tom području u posljednjih od 90 godina.
- Moje misli su s našim sunarodnjacima u Majoteu, koji su prošli kroz najstrašnijih nekoliko sati, a za neke su izgubili sve, izgubili živote - rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron.
Zvaničnici navode da je Francuska požurila da pruži pomoć, sa spasiocima i zalihama.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u nedjelju je obećala pomoć Unije. 
 
- Naša srca su uz Francusku nakon razornog prolaska ciklona Čido kroz Majot. Spremni smo pružiti podršku u danima koji dolaze - objavila je na mreži Iks (X).
Prethodno je bezbjednosni izvor za AFP potvrdio 14 smrtnih slučajeva. 
 
Ambdilvahedu Sumaila, gradonačelnik Mamudzua, glavnog grada Majotea, rekao je za AFP u nedjelju da se devet osoba bori za život u bolnici, dok je još 246 teško povrijeđeno. 
 
- Bolnica je pogođena, škole su pogođene. Kuće su potpuno razorene. Oluja ništa nije poštedjela - dodao je.
Smješten gotovo 8.000 kilometara od Pariza i četiri dana putovanja morem, Majot je znatno siromašniji od ostatka Francuske i decenijama se bori s nasiljem bandi i društvenim nemirima.
Više od tri četvrtine stanovnika živi ispod granice siromaštva. Napetosti je početkom ove godine podstakla nestašica vode.
Katastrofa je prvi izazov s kojim se suočava francuski premijer Fransoa &nbsp;Bajru, nekoliko dana nakon što ga je Makron imenovao poslije pada prethodne vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Razorni ciklon pogodio francuski Majot, zvaničnici strahuju da ima stotine žrtava

Bojim se da je spoznaja o poplavama ostala u uskim naučnim krugovima - jer se ni u naznakama ne pojavjuje projekat regulacije Skadarskog jezera - ocijenio je u razgovoru za Portal ETV specijalista hidrogeologije, profesor dr Mihailo Burić. Taj projekat bi, prema njegovim riječima, trebalo da bude najveći državni prioritet: prvenstveno zbog poplava - tj. zaštite zemljišta i naselja, kao i sa aspekta proizvodnje hrane, saradnje sa Italijom i Albanijom, ali i uravnoteženja ekološki ekstremnih uslova. U tom kontekstu, on se osvrnuo na poplave koje su 2010. godine pogodile Crnu Goru - kada je zbog zbog izlivanja Skadarskog jezera pod vodom bilo 12 hiljada hektara zemljišta i 500 kuća.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924220928_b35ce334491ec3c118dffe2bccae9d181d29c65c6a7502dab5c356b316714d7d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240924220928_b35ce334491ec3c118dffe2bccae9d181d29c65c6a7502dab5c356b316714d7d" data-rendition-name="original" width="331" height="227" loading="lazy" alt="Poplave"> <figcaption>Poplave u Zeti: Crkva i groblje u Kurilu</figcaption> </figure>  - Najniži vodostaj Skadarskog jezera od 4.54 mnm zabilježen je na hidrološkoj stanici Plavnica. Najveći zabilježeni vodostaj, u dugogodišnjem nizu, je bio 9.86 mnm - sve do najveće poplave 2010. godine kada je maksimalni vodostaj bio 10.42 mnm. Ovaj maksimum je za 0.56 m visočiji od prethodno zabilježenog. Maksimalna registrovana površina Skadarskog jezera, prema jednom nizu i izvoru podataka, je 505.8 km 2, a najmanja 354 km2. To su promjene površine od 151,8 km2 – naveo je Burić dodajući da se zapremina jezera mijenja od 1.74 km3 - do 4.0 km3.&nbsp; Mnogi stanovnici poplavljenih područja 2010. godine su, prisjeća se Burić, stizali do svojih kuća jedino čamcima. Na pitanje Portala ETV jesmo li nešto naučili od nemilog događaja kojim je Crnoj Gori, između ostalog, nanijeta šteta od 18 miliona eura - odgovorio je da jesmo: ponešto. - Ali uradili nijesmo skoro ništa, iako su donijeti mnogi planovi i strategije - ocijenio je Burić dodajući da pojedinačni primjeri i pokušaji postoje - ali da nema konzistente i konkretne primjenjive državne politike. Jedan od takvih primjera je, kaže, plan ugroženosti od poplava u Limskoj dolini. - Što se neophodnih planova ugroženosti od poplava tiče: kao prvi stručni korak imamo jedan lijep primjer plana u Limskoj dolini. To je „Preliminarna procjena rizika od poplava“ koju je uradio inženjer Darko Novaković iz RHMZS sa saradnicima - rekao je Burić. <h2>POTREBNI STVARNI STRUČNJACI - NE POLITIČKI</h2> S obzirom na to da ovakvih poduhvata nema previše, on poručuje da bi nadležni prije svega trebalo da posvete pažnju obezbjeđenju rada stručnjacima koji imaju znanje, iskustvo i moral da ne zloupotrebljavaju novac. - Iz ozbiljnih poslova treba isključiti one koji koji nemaju obrazovanje, znanje i stručnu sposobnost. Treba isključiti „političke stručnjake“ i sa kupljenim diplomama. Isto tako i stručnjake sa diplomama koji nemaju znanje i iskustvo, profesore univerziteta koji nijesu osposobljeni za naučne i privredne probleme - posebno ako su radili uglavnom u nastavi, a ne u praksi, i posebno strane stručnjake - čak i neke eksperte UN, SB i slične - koji nijesu kadri za rješavanje probleme na našim projektima: naprimjer Ade Bojane, Regionalnog vodovoda, mosta na Bojani, zaštiti od poplava, zaštiti životne sredine i slično – jasan je Burić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924220952_7f6b2329671281d5c826c4f7cbb3bcf0244c49e4a95ef69b0e82005c43ed77c6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240924220952_7f6b2329671281d5c826c4f7cbb3bcf0244c49e4a95ef69b0e82005c43ed77c6" data-rendition-name="original" width="153" height="214" loading="lazy" alt="Mihailo Burić"> <figcaption>Nema konzistente i konkretne primjenjive državne politike: profesor dr Mihailo Burić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Za neke aktivnosti je, dodaje, potrebno strano znanje - ako je dokazano i kvalitetno, a mi ga ne posjedujemo. - Za sve ono za šta mi imamo stručnog kapaciteta treba angažovati naše stručnjake sa iskustvom koji prihvataju odgovornost za neuspjeh. Dokazi za ove moje stavove se mogu vidjeti u tome kako se to radi u komunizmu - npr Kini i kapitalizmu - u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) - rekao je Burić dodajući da države sa „klerikalnim populizmom“ kao neformalnim državnim uređenjem trpe užasne štete. Tek kad se umjesto „političkih stručnjaka“ angažuju oni stvarni mogu se, podvlači on, razmatrati planovi, projekti, mjere i objekti za ovakve situacije. - Ako se ovo ne shvati, u velikoj smo nevolji, ne samo zbog poplava – poručio je Burić. <h2>NUŽNI SISTEMI RANE NAJAVE</h2> Poplave su, ukazuje, proizvod klimatskih uslova, pa time i uobičajenijih prirodnih nepogoda zbog povećanja dnevnih ekstrema. On upozorava da se ne može uticati na klimatske promjene koje prouzrokuju poplave. - Od njih se možemo: štititi - višesmjernim projektima zaštite od voda; prilagođavati - planiranjem prostora; na njih pravovremeno reagovati – imati mjere, aktivnosti i ponašanja na osnovu alarma, tj. upozorenja nadležnog ZHMS) - kaže specijalista hidrogeologije. Zato podvlači da su sistemi rane najave poplava važni: jer mogu da obezbijede pravovremenu evakuaciju i spasu ljudske živote. - Nije dovoljno samo prognozirati koliko će kiše pasti i kakve će poplave biti, već znati i lokacije koje bi mogle biti potencijalno opasne za izlivanje vodnih tijela, veličine plavljenja, ali i vrijeme plavljenja - naveo je Burić napominjući da su mnogi djelovi vodotoka Crne Gore bujičnog karaktera - što podrazumijeva pojave ekstremno velikih proticaja.&nbsp; Veliki broj naselja se, kako je istakao, nalazi na obalama rijeka, jezera ili morfološki zatvorenog reljefa. - Njihova pozicija doprinosi ugroženosti.Veoma su ugroženi tereni pored Skadarskog jezera, Cetinjskog i Nikšićkog polja, pored velikih rijeka Bojane, Zete, Lima itd - kazao je Burić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924220932_e7e336fbe1591ee2c31f3fe78493e553155cebff91bbbe0e7532ca7500cedd98.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240924220932_e7e336fbe1591ee2c31f3fe78493e553155cebff91bbbe0e7532ca7500cedd98" data-rendition-name="original" width="532" height="236" loading="lazy" alt="Poplave"> <figcaption>Poplave u Cetinjskom polju 1986. godine</figcaption> </figure>  Zato je decidan da bi zaštita od poplava na području Crne Gore trebalo da se zasniva na: unaprjeđenju prognostičke meteorološko-hidrološke službe Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju - zbog prognoze i potrebnog upozorenja kretanja i trajanja poplavnog talasa, kao i radi sprovođenja blagovremenih priprema i zaštitnih mjera; definisanja ugroženih prostora kartama i planovima; regulaciji proticajnog profila i planske eksploatacije šljunka iz korita; izgradnji vodozaštitnih objekata i korišćenje postojećih aumulacionih kapaciteta. <h2>CIKLON NAS JE SAD „PRESKOČIO“</h2> Postoji velika saglasnost klimatskih modela, ističe Burić, da u budućnosti treba računati na češće ekstremne vremenske i klimatske događaje. U tom kontekstu se osvrnuo na ciklon „Boris“ koji je prouzrokovao najrazornije poplave u posljednjih dvadesetak godina, a u kojim je voda u centralnoj i istočnoj Evropi odnijela više od 15 života. - Mi živimo u vremenu klimatskih promjena koje sa sobom nose povećanje, učestalost i intenzitet padavina. Aktuelni ciklon „Boris“ se ovom prilikom pomjerio - spustio se sa sjevera, skrećući sa njegove uobičajene trase ka istoku. Kako je poznato, odrazio se intenzivno sa katastrofalnim posledicama u Centralnoj Evropi. Nije zahvatio direktno Crnu Goru - pošto je ona pozicionirana oko oboda cenralnog dijela ciklonskih padavina. Da su ciklonske padavine zahvatile naš region posljedice bi bile slične kao sada u Centralnoj Evropi. Sada je situacija bila ovakva - rekao nam je Burić. Ako bi došlo do novih pomjeranja ciklona usljed klimatskih promjena, mogle bi se, upozorava Burić, i kod nas dogoditi ovakve situacije. - To je teško dugoročno prognozirati, ali je zbog savremenih sistema praćenja atmosfere kratkoročno moguće predvidjeti područja njegovog kretanja... Oblaci su dio vazdušnih strujanja, pa se može osmatrati putanja oblaka, koji su nosioci kiše. Specijalne meteorološke službe prate porijeklo i položaj vazdušnih masa i frontova sa padavinama, njihovih međusobnih sudara - ciklona i anticiklona, uz mogućnost predviđanja njihove transformacije i pravaca kretanja - naveo je Burić. Nezavisno od aktuelnog ciklonskog događaja, kaže da raspoloživi podaci i naučna znanja ukazuju na prijetnje od budućih poplava u Crnoj Gori – upravo zbog klimatskih promjena. - Za Crnu Goru i Balkansko poluostrvo su važni : Đenovski ciklon (Formira se u istočnom Sredozemlju - u oblasti Đenovskog zaliva) i Islandska depresija - koja je stalno aktivna zbog tople Golfske struje... Isto je i sa ciklonima koji se razvijaju iznad Jadranskog mora u hladnijoj polovini godine.. Za nastanak ovih ciklona je bitna topla morska površina i blizina kopna, kao i razlika u pritisku, temperaturi i brzini vjetra - istakao je Burić. Klimatske promjene su uslovile topliju površina mora, a kako nam je Burić rekao, to doprinosi intenzivnijem razvoju ciklona u odnosu na prethodni period. - Prema osmatranjima i analizama ZHMS-a, podaci sa GMS u Baru pokazuju da je od 1980. do 2023. srednja godišnja temperatura površine mora veća za +1,7C. To je ogromni akumulator energije u atmosferi, pa se mogu očekivati olujne nepogode i na području primorja u toku ljeta -kazao je specijalista hidrogeologije. U budućnosti, kako je zaključio, možemo očekivati ekstremnije klimatske pojave - samo se postavlja pitanje njihovog nivoa pogoršanja, mjesta, vremena i veličine uticaja.

Anja Ivanović

Od poplava 2010. naučili smo ponešto - ali uradili nijesmo skoro ništa

U ovom trenutku parlamentarna i lokalna opozicija u Nikšiću ima ubjedljivu pobjedu u tom gradu, nećemo dozvoliti da se raznoraznim mehanizmima pobjeda opozicije dovode u pitanje, saopštio je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić na pres konferenciji.
- Obaviješteni smo da je u državnim i lokalnim upravama i preduzećima krenuo pritisak prema zaposlenima u susret izbora i želimo da obavijestimo sve zaposlene da nam se obrate ukoliko se sa takvim pritiscima suoče - kazao je Nikolić i najavio da će tim građanima pravni tim DPS-a obezbijediti punu pravnu zaštitu.&nbsp;
DPS je pozvao MUP da saopšti koliko su duplih birača evidentirali u Nikšiću i Herceg Novom.
- Ako vam kažem da je u biračkom spisku Nikšića u ovom trenutku identifikovano preko 200 lica iz Trebinja, onda vam je jasan obim zloupotrebe. U Nikšiću je na dan izbora najavljena javna priredba "Ostroški polumaraton", što je sporno sa aspekta zakona i u tom smislu smo reagovali dopisima MUP-u i DIK-u - kazao je Nikolić, dodajući da je priredba &nbsp;prijavljena u vremenu kada to nije prikladno.
Šef poslaničkog kluba DPS-a je istakao da očekuje od nadležnih organa da odbiju odobravanje priredbe, te da upute organizatora za organizovanje priredbe neki drugi dan.
Nikolić je pozvao Nikšićane da masovno izađu na izbore.

Nikolić: Nećemo dozvoliti da pritisci i malverzacije dovedu u pitanje ubjedljivu pobjedu opozicije u Nikšiću

Više od 150 Srba iz svih krajeva Kosova krenulo je jutros pješke za Beograd, kako bi u subotu, 12. aprila prisustvovali skupu na koji je pozvao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. 
 
Kako je prenio portal Kosovo onlajn, put Beograda krenuli su Srbi iz Gračanice i okolnih mjesta centralnog Kosova, Kosovskog Pomoravlja, Sjeverne Mitrovice, Zvečana, Zubinog Potoka, Leposavića.
Do Beograda oni će preći više od 250 kilometara, a primjetan je veliki broj zastava Srbije koje sa sobom nose.
Vučić je ranije najavio da će na skupu u Beogradu biti predstavljen Pokret za narod i državu.

Po ugledu na studente, pristalice SNS-a krenule pješke sa Kosova do Beograda na miting

Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) kreirao je vodič za zaštitu novinarki koje se, kako su kazali iz te organizacije, pored uobičajenih izazova u radu, suočavaju sa fizičkim napadima, seksističkim uvredama, onlajn zlostavljanjem i otvorenim prijetnjama nasiljem. 
 
 Programska menadžerka UZOR-a Maja Nikolić rekla je da podaci za posljednje dvije godine pokazuju alarmantnu statistiku. 
 
 - Gotovo 50 odsto registrovanih napada na novinare u Crnoj Gori odnosi se na žene, a većina uključuje rodno zasnovane uvrede i prijetnje seksualnim nasiljem - navela je Nikolić u saopštenju. 
 
 Ona je ukazala na to da je, prema izvještaju Evropske komisije, iako je zabilježen određeni pomak u pravima novinara, potrebno više truda u rješavanju starih, ali i novih slučajeva nasilja nad medijima. 
 
 Kako je navela Nikolić, brojni slučajevi nijesu adekvatno istraženi, a počinioci napada koji su povezanih sa moćnim figurama u zemlji, često ostaju nekažnjeni, što stvara atmosferu straha i dovodi do autocenzure. 
 
 Kada se govori o Crnoj Gori, Nikolić je rekla da se često ističu ustavne garancije slobode medija i izjave o evropskim perspektivama države, ali da stvarnost na terenu pokazuje da se novinari, a naročito novinarke koje razotkrivaju korupciju i kriminal, često nalaze na udaru i da zaštitu moraju tražiti u zakonu. 
 
 Ona je kazala da je zato UZOR kreirao vodič za zaštitu novinarki, koji ukazuje na ključne probleme, ali i rješenja kada je zaštita novinarki u pitanju. 
 
 - Ključna je zaštita novinarki kroz unapređenje postojećeg pravnog okvira i implementaciju konkretnih sigurnosnih mjera - istakla je Nikolić. 
 
 Kako je rekla, pravni mehanizmi, uključujući Ustav, Krivični zakonik i Zakon o medijima, obezbjeđuju osnovnu zaštitu, ali praksa pokazuje da se rodno motivisani napadi često nedovoljno prepoznaju i sankcionišu. 
 
 - Stoga je važno poznavati pravne mehanizme i koristiti ih, kako bi novinarke mogle obezbijediti svoju sigurnost u rizičnim situacijama - dodala je Nikolić. 
 
 Ona je kazala da su neke od preporuka iz vodiča izrada mape rizika, koja bi detaljno identifikovala sve potencijalne prijetnje, formiranje kriznog plana koji utvrđuje jasne protokole u slučaju prijetnji. 
 
 Prema riječima Nikolić, fokus se mora staviti na edukaciju i sigurnosnu obuku, digitalnu sigurnost, ali i na psiho-socijalnu podršku. 
 
 Ona je istakla da zaštita novinarki, naročito onih koje se bave istraživačkim novinarstvom, ne zavisi samo od formalnih zakonskih okvira, već i od aktivnog angažmana medijskih kuća, novinarskih organizacija, ali i same zajednice u širem kontekstu. 
 
 - Ne smijemo zaboraviti da uspjeh ovih mjera zavisi od spremnosti svih aktera da se suprotstave nasilju i očuvaju slobodu medija, što je temelj demokratskog društva - rekla je Nikolić

UZOR kreirao vodič za zaštitu novinarki

Skandalozna politika premijera Milojka Spajića povodom najavljene zakulisne investicije iz UAE samo je još jedna potvrda upravljačke krize u kojoj se Crna Gora nalazi, ocijenili su danas iz Građanske inicijative "21. maj".&nbsp;
Prema njihovim riječima, Spajićev nespretni cezarizam i spremnost da nameće višestruko sporne projekte postao je primjer upravljačke promašenosti.
- Čak ako ostavimo po strani činjenicu da se većina ministara tek naknadno i zbunjeno upoznaje sa namjerama prvog čovjeka izvršne vlasti, najšira javnost je opet zgranuta načinom na koji predsjednik Vlade pokušava da vodi ekonomsku politiku. Umjesto da se posveti stvaranju sistemskog okvira koji će privlačiti hiljade ozbiljnih i nešpekulativnih investitora, Spajić uporno forsira diskutabilne mega projekte poput Veljeg brda ili resorta u zaleđu ulcinjske Velike plaže- podsjećaju iz GI "21. maj".&nbsp;
Kako dodaju, ideja da se džinovskim investicionim projektima, bez obzira na razvojne, pravne, humanističke, urbanističke i ekološke dileme i nesuglasice, riješe nagomilani crnogorski problemi je koliko politički konfliktna toliko i suštinski neprihvatljiva.
- Perspektiva crnogorskog društva ne može se vezati za ekonomski autoritarizam i plutokratske interese niti je moguća ukoliko se isključi rasprava o nacionalnom interesu ili se ignorišu regionalne i lokalne potrebe i razumna mišljenja- zaključuju iz GI "21. maj".
 
&nbsp;

GI "21. maj": Umjesto da se posveti stvaranju sistemskog okvira, premijer forsira diskutabilne projekte

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Bivši pomoćnik direktora policije Milovan Pavićević predao je danas pismene zahtjeve na adrese tri čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Kako saznaju Portal ETV i Televizija E, Pavićević se obratio Ivici Janoviću, vršiocu dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, Danilu Šaranoviću, ministru unutrašnjih psolova i Lazaru Šćepanoviću, čelniku Uprave policije. &nbsp; Iskusni policajac traži odgovor – što su nadležne isntitucije preduzele da njemu i porodici zaštite živote. &nbsp; STRAVIČNO OTKRIĆE &nbsp; Pavićević je tek juče – i to iz teksta u dnevnom listu ,,Vijesti” – saznao da su se članovi kavačkog kriminalnog klana iz Bude dogovarali, juna 2020. godine, da na njegovu kuću iz drona bace 10 kilograma eksploziva. Međutim, Pavićević nije bio obaviješten o opasnosti za njega i članove njegove porodice. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b" data-rendition-name="original" width="7445" height="4403" loading="lazy" alt='OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV i Televizije E, Pavićević je postavio više pitanja čelnicima MUP-a, ANB-a, Uprave policije, ali i Specijalnog tužilaštva. &nbsp; Prije svega: zašto nije preventivno upoznat od nadležnih iz policije i tužilaštva da su prema njemu i članovima njegove porodice iskazane ozbiljne prijetnje i najavljena njegova likvidacija? Pavićević je takođe pitao da li su nadležne službe izvodile ikakve aktivnosti proaktivne preventivne zaštite njega i njegove porodice. &nbsp; Na kraju, tražio je informaciju da li je o sadržaju prepiske ljudi iz kavačkog klana upoznato Specijalno državno tužilaštvo i je li ta državna institucija bilo što preduzela. &nbsp; Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije smatra da je nedopustivo da Pavićević nije bio obaviješten o tako zastrašujućoj prijetnji po njegovu i bezbjednost njegove porodice. &nbsp; KAD DRŽAVA NE REAGUJE &nbsp; -To je prosto nevjerovatno. Smatram da je uprava policija trebala da napravi tri aktivnosti. Prvo da obavijesti policijskog starješinu o toj bezbjednosnoj prijetnji. To policija nije uradila. Druga stvar i druga aktivnost koju je trebala da uradi je da napravi bezbednosnu procjenu kako njega tako i njegove porodice jer se u tome pominju njegova djeca što daje posebno složenost ovom predmetu. I treća aktivnost koju je policija treba da uradi to je da obavijesti nadležnog tužioca i ono što smo mogli da vidimo u tekstu je da je policija obavijestila nadležnog tužioca, ali javnost ne zna koje mjere je preduzeo nadležni tužilac-ocjenjuje Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8" data-rendition-name="original" width="1190" height="1080" loading="lazy" alt="TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević"> <figcaption>TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Stravična prijetnja člana kavačkog klana Vasilija Rafailovića upućena je prije pet godina. Sada se ispostavlja da su svi u vrhu bezbjednosnog sektora imali tu zastrašujuću informaciju. &nbsp; Jedino Milovan Pavićević nije bio upoznat da mu se priprema likvidacija. Još i gore. Umjesto da ga imformišu, ministar Šaranović i čellnik Uprave policije Šaranović targetirali su Pavićevića i pokrenuli disciplisnki postupak. Sve to u sklopu velike akcije ,,Značka”, odstrijela politički nepodobnih policijskih starješina. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt='NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije '> <figcaption>NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PAVIĆEVIĆEVI ,,GRIJESI” Što su njegovi grijesi, Pavićević još nije saznao jer u Odluci o pokretanju disciplisnkog postupka – to nije navedeno, iako je zakonska obaveza. &nbsp; -Simptimptomatično je da je policijski starešina disciplinski procesuiran po famoznom članu 162 zakona o unutrašnjim poslovima, na osnovu mišljenja komisije za utvrđivanje bezbednosnih smetnji kao i na bazi mišljenja agencije za nacionalnu bezbjednost, s tim što je to svoje mišljenje agencija stavila pod oznakom tajnosti. Tako da osim ovog policijskog starješine imamo, još njih dvadesetak iz regionalnog centra ,,Sjever” koji su disciplinski procesuirani i neki od njih su suspendovani – zaključuje Janjušević. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića, prvobitno planiran za 6. mart, odgođen je za polovinu jula. Sudeći po dosadašnjim postupcima vrha MUP-a i policije, kao i izjavama čelnika Demokrata Alekse Bečića, koji stoje iza akcije odstrijela politički nepodobnih iz policije - nastaviće se progon ljudi. &nbsp; A da li će Milovan Pavićević i njegova porodica moći mirno da spavaju, da se oslobode straha od osvete kriminalnih klanova?&nbsp; To izgleda mnogo ne interesuje aktuelne čelnike u bezbjednosnom sektoru. Niti bilo koga iz parlamentarne većine koja mirno gleda kršenje zakona ali i ljudskih prava. &nbsp; &nbsp;