Bećir Vuković, srpski književnik na izgleda prinudnome životu u Crnoj Gori, pretvara ovih dana dodjelu Trinaestojulske nagrade u fantastičku književnost. Izmaštava stvarnost, mijenja, dorađuje i prerađuje. Neki bi rekli čitamo bajke, neki drugi da slušamo lovačke priče, oni baš neuviđajni rekli bi da laže. Ja neću reći ništa od toga, samo ću iznijeti nekolike činjenice. Pa izvolite vjerujte, ili istražujte, sudite i procjenjujte, pa prema tome i nagrađujte. S jedne televizije sinoć nam taj književnik patnički tolkuje začuđen otkud se odjednom ljudi interesuju za knjigu i kako to da znaju za CIP. On mu očito dosad i nije posvećivao pažnju (možda ga je ta pedanterija i poznavanje bibliotečke i izdavačke djelatnosti i preporučila za članstvo u Savjetu Narodne biblioteke Radosav Ljumović, ali – ne sudim). I što je taj CIP uopšte – samo međunarodni propis i procedura kataloškoga zapisa u publikaciji koju na teritoriji države rade najznačajnije biblioteke (poput Narodne biblioteke Srbije i Nacionalne biblioteke Đurđe Crnojević u Crnoj Gori). Procedura je takva, i prema crnogorskome i prema srpskome zakonu, da je svaki izdavač dužan da prije štampanja knjige preda zahtjev za katalogizaciju (CIP) i dodjelu ISBN-a. Za djelovanje suprotno zakonu oba zakonodavstva predviđaju kazne. No baš taj famozni CIP ni kriv ni dužan sinoć je postao posljednja linija odbrane srpstva... i nepostojeće knjige „Kuće beskućnika“. CIP za knjigu kojoj su dva izdavača iz Podgorice, barem je tako portalu zrcalo.me odgovorilo crnogorsko Ministarstvo kulture i medija, nikao je – a đe drugo do u Srbiji. Tako veli nagrađeni književnik. No kad odete na sajt srpskoga Cobissa (što je mreža bibliotečko-informacionih sistema u osam država regiona, preko koje se mogu pretraživati sve bibliografske informacije na nacionalnimi nivoima), shvatimo što je književnik Bećir mislio kad je rekao da je njegovo nagrađeno nedjelo „registrovano u Srbiji“. Zakoni koje pomenuh ne registruju „registraciju“ publikacija, već njihovu katalogizaciju u publikaciji. Na toj, ispostavlja se, po Bećira zlokobnoj srpskoj stranici Cobiss postoji odnedavno informacija o njegovoj knjizi „Kuće beskućnika“. Informacija je unešena u aprilu 2025. godine, a knjiga je navodno publikovana 2024. godine i predložena za Trinaestojulsku nagradu upravo za tu prethodnu, 2024. godinu. Vratimo se ponovo zakonskim rješenjima u kojima se niđe ne pominje retroaktivna katalogizacija. Naprotiv, knjiga – ako sve ide legalnim tokovima – ne ugleda svijetlo dana bez CIP-a. Naročito je zanimljivo da na stranici knjige „Kuće beskućnika“ na Cobissu Srbije stoji informacija: „Nijedna biblioteka u COBISS.SR sistemu nema primerak ove građe.“ Ups.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708070736_8fe467f7392be153eb47e4e48fcf38a6cd16287857d6419a9843dac463b37d72.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250708070736_8fe467f7392be153eb47e4e48fcf38a6cd16287857d6419a9843dac463b37d72" data-rendition-name="original" width="935" height="1801" loading="lazy" alt="COBBIS"></figure>  Ta je činjenica bitna i zbog toga što je u srpskom Zakonu o obaveznom primerku navedeno da je izdavač dužan da za svako izdanje s teritorije Srbije pošalje Narodnoj biblioteci 6 (šest) obaveznih primjeraka publikacije. Sad nek književnik objasni Narodnoj biblioteci Srbije kako je i u skladu s kojim zakonom osam primjeraka prošlogodišnje knjige iz Beograda prije stiglo do podgoričkoga žirija no do njihove biblioteke. A nama bi i Narodna biblioteka Srbije imala što da objasni. Recimo ovo: - Što je mijenjano u zapisu o knjizi „Kuće beskućnika“ 4. jula 2025. godine, samo dan nakon što je na portalu zrcalo.me Milica Kankaraš-Berber objavila da CIP-a za tu knjigu nema ni na Cobissu Srbije? - Zašto na sajtu Narodne biblioteke Srbije u segmentu „Tekuća bibliografija CIP zapisa po mesecima – Monografske publikacije“ nije naveden CIP za knjigu Kuće beskućnika? Ni u jednome mjesecu 2024. i 2025. godine. Zanimljivosti radi, zabilježiću da je u septembru 2024. izdat CIP za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“, koji koincidira sa CIP-om koji je Ministarstvo kulture i medija Crne Gore predalo za knjigu „Kuće beskućnika“, o čemu je u svojoj prvoj objavi pisala Milica Kankaraš-Berber (uz priložene dokaze). - I svakako najbitnije: kako je došlo do toga da se ISBN (međunarodni bibliografski broj monografske publikacije) koji je u aprilu 2025. godine izdat za knjigu „Njegoševe večeri poezije“ (u izdanju beogradskoga Štampar Makarija i pod uredništvom Radomira Uljarevića) nađe na knjizi „Kuće beskućnika“?! (Uzgred, a sigurna sam da se sad već nećete iznenaditi, podataka o „Njegoševim večerima poezije“ na srpskome Cobissu za 2024. godinu – nema.) No da ne bude da histerišem, ajmo skupa da provjerimo zapis pod brojem CIP-896 <a href="https://nb.rs/tekuca-bibliografija-cip-zapisa-po-mesecima/cip-monografske/">OVĐE</a>.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708070740_0f234399f76b137a28c42dfe5b5baad98241fd23444087ee421326b1c40bef97.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250708070740_0f234399f76b137a28c42dfe5b5baad98241fd23444087ee421326b1c40bef97" data-rendition-name="original" width="1057" height="876" loading="lazy" alt="cobbis"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708070740_c72353fb52b7634eaf0465d4613a5ee4bf84aef6fed466362a3c9f8180b084d7.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250708070740_c72353fb52b7634eaf0465d4613a5ee4bf84aef6fed466362a3c9f8180b084d7" data-rendition-name="original" width="420" height="833" loading="lazy" alt="cip"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708070740_f99880bfb79313428e65ac7a44fc3df1ab6a5d20fa47946facb6283bc38ee6c2.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250708070740_f99880bfb79313428e65ac7a44fc3df1ab6a5d20fa47946facb6283bc38ee6c2" data-rendition-name="original" width="1065" height="645" loading="lazy" alt="pretraga"></figure>  Kliknite slobodno na link COBISS-SR i ispratite nevjerovatnu promjenu: Njegoševe večeri postaju Bećir Vuković, brži od metka, snažniji od žirija, u stanju da preskoči zakonske regulative i uvijek spreman da primi nagradu. Pa što košta – da košta! I bez histerije i ugrožavanja, molim.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kako je Bećir dobio CIP za nepostojeću knjigu

Saobraćajni institut CIP, srpska kompanija koja je radila na projektu rekonstrukcije Željezničke stanice u Novom Sadu i koju nakon pogibije 15 ljudi uslijed pada nadstrešnice tamošnja javnost naziva ,,kompanijom krvavih ruku“, &nbsp;pokušava da žalbom obori tender Monteputa za izradu idejnog projekta auto-puta Andrijevica-Berane-Boljare.&nbsp; I za sada im uspijeva da privremeno stopiraju proces, sudeći po objavi Monteputa. &nbsp;&nbsp; NIŠTA OD SPAJIĆEVE ,,PAF-PAF GRADNJE" - Obavještavamo sve učesnike u postupku javne nabavke po Tenderskoj dokumentaciji za otvoreni postupak javne nabavke za nabavku usluge - Izrada idejnog projekta autoputa Bar-Boljare, dionica: Podgorica – Bar, poddionica Smokovac-Tološi, broj 3451/2024-5 od 10.09.2024. godine, šifra postupka 78671, da je u zakonom propisanom roku, izjavljena žalba na Odluku o izboru najpovoljnije ponude, broj 3451/2024-20 od 25.11.2024. godine, čime se prekidaju sve dalje aktivnosti u ovom postupku javne nabavke do donošenja rješenja po žalbi – piše u saopštenju na sajtu Monteputa od 6. decembra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241223001248_2731e1bcf1b713f4f424d94c81643ca2b41328a6c96a9961f138f3a95de3001f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241223001248_2731e1bcf1b713f4f424d94c81643ca2b41328a6c96a9961f138f3a95de3001f" data-rendition-name="original" width="952" height="669" loading="lazy" alt="Obavještenje Monteputa"> <figcaption>Obavještenje Monteputa o stopiranju postupka zbog žalbe(Photo: Screenshot )</figcaption> </figure>  Da li će žalba CIP-a biti uspješna znaće se u narednih nekoliko dana. Ukoliko tender bude ponovljen, odgađa se vrijeme početka rada na ovoj dionici za još neki mjesec, a pošto je rok za izradu idejnog projekta 14 mjeseci, radovi neće početi do početka 2026. godine.&nbsp; Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić je tačno prije godinu, decembra 2023, na sastanku sa crnogorskim biznismenima u Privrednoj komori Crne Gore kazao da on i njegova Vlada neće čekati da se dionica auto-puta počne graditi 2025. Ili početkom 2026. godine.&nbsp; - Mi ne možemo da čekamo. Ići ćemo na brzi tender. Paf! Paf! I 2024. godine u septembru želim da vidim ašov u zemlji - tvrdo je obećao Spajić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241223001252_95a13b64ee05b4a12a54c68585197bb62a98adb1d160cecdd0a1b773364cf1d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241223001252_95a13b64ee05b4a12a54c68585197bb62a98adb1d160cecdd0a1b773364cf1d6" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Spajić i Krvavac"> <figcaption>PRAZNA OBEĆANJA KAO SELFMARKETING: Milojko Spajić i Branko Krvavac(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sada, nakon dvanaest mjeseci, izvjesno je da je sve bilo još jedna velika obmana predsjednika 44 Vlade Crne Gore.&nbsp; Uz kašnjenje novca iz Evropske banke za obnovu i razvoj, sasvim je sigurno da je 2026. godina realan vremenski okvir za početak radova na dionici Andrijevica-Berane-Boljare. Kao što je sasvim sigurno da se Spajć neće osvrtati na vlastita neispunjena obećanja. Uostalom, neće mu biti prva obmana... CILJANA OPSTRUKCIJA Kao najpovoljnija na tenderu za izradu idejnog projekta 50 kilometara dugačke dionice auto-puta Andrijevica-Berane-Boljare izabrana je 25. novembra zajednička ponuda crnogorskih &nbsp;firmi ,,CDS project”, ,,Via project” i ,,Geotin MNE”, vrijedna 3.654.000 eura.&nbsp; Preduzeće ,,CDS project” registrovano je 2006. godine za inženjerske poslove i savjetovanje, a osnovao ga je dr Mladen Ulićević, dok je izvršna direktorka Ana Petranović. Izvršni direktor firme ,,Via project” je Njegoš Beljkaš, a ovlašćena osoba Biljana Ivanović. Osnivač kompanije ,,Geotin MNE” je Jelena Ćulafić, dok je izvršna direktorka Milica Stojanović. Ponuđena cijena za idejni projekat trase bila je za 1,3 miliona eura niža od procijenjene (4,95 miliona) i to je, osim kvaliteta, bila važna odrednica da posao dobiju crnogorski ponuđači.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241223001256_97f9495c4d637f59bbad292e47ca7296f90674654c8ec666ccfeca8a70810485.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241223001256_97f9495c4d637f59bbad292e47ca7296f90674654c8ec666ccfeca8a70810485" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Profesor dr Mladen Ulićević"> <figcaption>SMIJE LI CRNOGORSKA PAMET PROJEKTOVATI AUTO-PUT: Profesor dr Mladen Ulićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Iako je profesor emeritus dr Mladen Ulićević u zvaničnoj biografiji zapisao kao svoj moto - ,,Svjestan sam svojih ograničenja“ (I am aware of my limitations), vjerovatno nije mogao da pretpostavi da će opstrukcija procesa projektovanja trase auto-puta biti efikasna, ali i da će doći od kompanije čiji je ugled žestoko kompromitovan nakon tragedije u Novom Sadu.&nbsp; Inače, tender je raspisan 9. septembra, a trajao je do 10. oktobra. Riječ je o drugom, odnosno - ponovljenom tenderu - nakon što je prethodni poništen početkom avgusta.&nbsp; Prvi tender za izradu idejnog projekta raspisan je krajem januara 2024. i trajao je do polovine marta, nakon čega je Monteput, 7. maja ovaj posao dodijelio konzorcijumu ,,Monte-tim“, koji su činile beogradska kompanija ,,Saobraćajni Institut CIP“ i ,,DB inženjering“, i podgoričke ,,Sigurnost“, ,,Geo max“ i ,,Geoprojekt“, kao i ,,Lavian inženjering“.&nbsp; Njihova ponuda je bila vrijedna 4,86 miliona eura, ali je sredinom maja žalbu na odluku tenderske komisije podnio konzorcijum ,,Civil engineer“, nakon čega je utvrđeno da su u postupcima javnih nabavki dva člana konzorcijuma ,,Monte-tim“ – kompanije ,,Saobraćajni Institut CIP“ i ,,DB inženjering“ - nijesu pravilno sačinile izjavu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241223001256_1c14db4e402d5f26ab15f115a57b80290711d53208879f5f92b2b41604a858eb.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241223001256_1c14db4e402d5f26ab15f115a57b80290711d53208879f5f92b2b41604a858eb" data-rendition-name="original" width="1024" height="610" loading="lazy" alt="Ilustracija izgrađene druge dionice"> <figcaption>KADA ĆE DA BUDE STVARNOST: Ilustracija izgrađene druge dionice(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  VUČIĆEVI LJUDI&nbsp; Dionica do Boljara dio je putnog pravca Beograd - Južni Jadran i krak je Trans-evropske magistrale (TEM), koji na području Crne Gore povezuje TEM-a od Gdanjska do Atine i Istanbula, sa Jadranom.&nbsp; Srbija je u martu 2022. godine ozvaničila početak izgradnje svoje posljednje dionice ka Crnoj Gori, Požega-Duga Poljana, sa rokom završetka od četiri godine, mada je sada izvjesno da će kraj izgradnje biti prolongiran, moguće i do 2027. godine.&nbsp; Veliki projekat crnogorskog &nbsp;auto-puta neminovno je izazvao i veliko interesovanje građevinskih kompanija, posebno u Srbiji.&nbsp; Nakon velikih političkih promjena avgusta 2020. godine i pošto su puleni predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, stranke Andrije Mandića i Milana Kneževića, postale lideri parlamentarne većine i konstituenti 44 Vlade Milojka Spajića, pojedine kompanije bliske Vučićevoj SNS vlasti počele su aktivno da se angažuju ne bi li dobili posao druge dionice auto-puta Bar-Boljari koja je vrijedna, orijentaciono, više od 600 miliona eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122301120_f5ce551d9158c340e2e3748ef7f9937bb89485631e903adc287ed78365f1eea0.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024122301120_f5ce551d9158c340e2e3748ef7f9937bb89485631e903adc287ed78365f1eea0" data-rendition-name="original" width="900" height="552" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić i Milan Radoičić"> <figcaption>PRIJATELJI I PARTNERI: Aleksandar Vučić i Milan Radoičić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tu je prije svega riječ o angažmanu dvojice Srba sa Kosova, aktivnih u borbi svim sredstvima protiv zvanične Prištine na strani Beograda, a jedan je – Milan Radoičić - ,,srpski gazda Kosova“ ili ,,eskobar Kosova“, kako su mu nadimci - imao zapaženu ulogu u pokušaju oružanog udara na sjeveru Kosova.&nbsp; Njegov kompanjon u politici i biznisu, Zvonko Veselinović, poznat je od ranije po povezanosti sa organizovanim kriminalom. Tako je sredinom daleke 2003. godine, na putu Raška – Kraljevo, u automobilu golf 4, tada dvadesettrogodišnji Zvonko Veselinović uhapšen je zajedno sa još troje ljudi. U automobilu je pronađeno tri kilograma i 190 grama heroina, droga je, kako se sumnjalo, najverovatnije bila namenjena beogradskom tržištu, a njena vrijednost dosezala je 150.000 eura. Međutim, poslije se povezao sa vlastima u Beogradu, pa je sve ,,zaboravljeno“.&nbsp; DVA BIZNISMENA U LOVU NA CRNOGORSKE MINISTRE Za razliku od Radoičića, koji je bio potpredsjednik najveće stranke kosovskih Srba, Veselinović nikada nije imao političku funkciju. Njih dvojica su godinama razvijali biznis naslonjeni na vlasti u Srbiji. Prema informacijama Radio Slobodna Evropa (RSE), tri firme povezane sa kontroverznim biznismenima Zvonkom Veselinovićem i Milanom Radoičićem u protekle dvije i po godine bile su podizvođači na najmanje tri putne dionice u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122301120_73fdeab864ea9aa4afb0b0d6a89d5793ea7474386ec49a9c08f1b5f594a938c0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024122301120_73fdeab864ea9aa4afb0b0d6a89d5793ea7474386ec49a9c08f1b5f594a938c0" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Radojičić i Veselinović"> <figcaption>CILJAJU CRNOGORSKI AUTO-PUT: Radojičić i Veselinović(Photo: Ilustracija: RSE)</figcaption> </figure>  - Obrazac poslovanja kompanija u vlasništvu Veselinovića i Radoičića izgleda ovako: država za izgradnju puteva angažuje kineske kompanije na osnovu sporazuma Srbije i Kine, posao dogovara direktno sa njima, a da bi obezbijedila novac uzajmljuje se kod kineskih banaka. Kineske kompanije potom biraju podizvođače, a za njihovo angažovanje im je potrebna saglasnost države – putarskih javnih preduzeća i ministarstva građevinarstva. Izgradnja tri dionice puta, gdje sa kineskim firmama učestvuju i Veselinovićeve i Radoičićeve mašine, koštala je Srbiju 950 miliona eura – objavio je maja ove godine Radio Slobodna Evropa.&nbsp; Pošto sankcije Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije nijesu obavezujuće za Srbiju, firme Radoičića i Veselinovića posluju nesmetano iako su na crnoj listi već duže od tri godine.&nbsp; A sada su, prema informacijama Portala ETV, njih dvojica vrlo voljni da uđu na crnogorsko tržište i učestvuju u izgradnji dionice do Boljara. Zvonko Veselinović i Milan Radoičić, ljudi bliski Aleksandru Vučiću, pokušavaju da - preko pojedinih ministara u Vladi Milojka Spajića – dobiju da rade dionicu auto-puta od Andrijevice do Boljara i na svoja konta upišu najveći dio više od 600 miliona vrijednog crnogorskog projekta.&nbsp; Ukoliko bi žalba Saobraćajniog instituta CIP bila uspješna, ako bi se raspisao novi tender za izradu idejnog projekta, onda bi porasle šanse i da srpske kompanije na velika vrata uđu na crnogorsko tržište i možda dožu do novca &nbsp;planiranog za isplatu građevinskih radova.&nbsp;

Draško Đuranović

Kompanija koju u Srbiji optužuju da ima ,,krvave ruke“ pokušava da obori tender za izradu idejnog projekta auto-puta Andrijevica-Berane-Boljare

Ujedinjeni svjetski koledži su za Crnu Goru opredijelili pet stipendija za školsku 2026/2027. i 2027/2028. godinu za treći i četvrti razred gimnazije/srednje škole gimnazijskog tipa, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Crnogorskim učenicima su na raspolaganju stipendije u nekoliko obrazovnih ustanova:
<ul>
 <li>UWC - UWC Adriatic (Duino, Italija) - osnovan 1982. godine, prvi je UWC koji je osnovan u zemlji u kojoj se ne govori engleski jezik. Nalazi se u slikovitom primorskom selu Duino, na raskrsnici germanske, latinske i slovenske kulture. Koledž okuplja učenike iz više od 80 zemalja i promoviše kulturnu raznovrsnost. Pored UWC obrazovanja, učenici imaju priliku da nauče više o italijanskom kulturnom nasljeđu, dok muzička akademija u sklopu koledža omogućava izučavanje različitih žanrova i saradnju s profesionalnim muzičarima.</li>
 <li>UWC - UWC Mostar (Mostar, Bosna i Hercegovina) - osnovan je 2006. godine sa jasnim ciljem da doprinese rekonstrukciji postkonfliktnog društva. Koledž obrazuje učenike na način da uče o međusobnim kulturnim razlikama, istovremeno promovišući jednakost, toleranciju i kritičko razmišljanje. Interakcija učenika sa lokalnom zajednicom je suština UWC Mostara. Učenici i osoblje godišnje organizuju projekte i događaje otvorene za mostarsku zajednicu i šire.</li>
 <li>UWC - UWC Changshu China (Changshu, NR Kina) - osnovan je 2015. godine kao prvi UWC na kopnu Kine, na inicijativu bivšeg učenika UWC-a, Marka Jiapenga Vanga. Učenici koji pohađaju ovaj koledž imaju priliku da se upoznaju sa kineskim kulturnim nasljeđem, jer izučavaju barem jedan kurs kineskog jezika, književnosti i kulture. Značajna pažnja se posvećuje i očuvanju životne sredine, pa su učenici uključeni u aktivnosti poput reciklaže, organskog uzgoja i zaštite močvara.</li>
 <li>UWC Robert Bosch (Freiburg, Njemačka) - osnovan je 2014. godine sa posebnim fokusom na održivost. Škola se nalazi u „zelenom gradu“ Freiburgu, koji ima dugu istoriju ekološkog aktivizma i održivog upravljanja gradom, nove zgrade na kampusu su izgrađene po visokim standardima energetske efikasnosti, a škola je od samog početka imala važnu ulogu koordinatora održivosti. Učenici mogu imati koristi od njegovog kulturnog života jer kampus odlikuje raznolikost sa oko 90 nacionalnosti koje govore više od 60 jezika.</li>
</ul>
Detalji konkursa <a href="https://www.gov.me/clanak/stipendije-ujedinjenih-svjetskih-koledza-za-skolsku-2026-2027-i-2027-2028-godinu">nalaze se ovdje.</a>

Ujedinjeni svjetski koledži za Crnu Goru opredijelili pet stipendija

Igrač iz Belgije osvojio je džekpot od 142 miliona eura u nagradnoj igri Euromillions, saopštila je danas belgijska Nacionalna lutrija.
Izvučena je dobitna kombinacija brojeva 2, 8, 13, 29 i 49, sa dopunskim brojevima 2 i 11, prenosi dnevnik "Brasels tajms", navodeći da identitet pobjednika koji je osvojio 142.433.804 eura nije otkriven.
Ovo nije prvi veliki dobitak u Belgiji u posljednjih nekoliko mjeseci, jer je prošlog septembra jedan belgijski igrač takođe osvojio džekpot, koji je tada iznosio oko 130 miliona eura.

Belgijanac osvojio džekpot od 142 miliona eura u nagradnoj igri "Euromillions"

Kandidatkinja Demokratske stranke za gradonačelnicu Majamija Ejlin Higins pobijedila je na gradskim izborima, čime je ta stranka prvi put poslije skoro tri decenije preuzela kontrolu u tom gradu, prenijeli su danas američki mediji.
Higins, bivša komesarka okruga Majami-Dejd, osvojila je 59 odsto glasova, naspram 41 odsto koliko je dobio kandidat republikanaca Emilio Gonzales, biznismen i bivši gradski menadžer koga je podržao predsednik SAD Donald Tramp, prenosi NBC.
Gonzales je u utorak uveče priznao poraz, saopšteno je iz njegovog izbornog štaba.
"Večeras su građani Majamija ispisali istoriju. Zajedno smo okrenuli novu stranicu posle više godina haosa i korupcije i otvorili vrata novoj eri za naš grad – eri u kojoj će vladati etičko, odgovorno rukovodstvo koje donosi stvarne rezultate za građane", izjavila je sinoć Higins.
Demokrate su pobedile na izborima za gradonačelnika Majamija prvi put posle skoro 30 godina - poslednji put je jedan demokrata bio izabran za gradonačelnika 1997. godine.
Oba kandidata su svoju kampanju bazirala na raskidu sa prethodnim gradskim administracijama u Majamiju i na rešavanju ekonomskih briga, nudeći različita rešenja, ali je trka u poslednjim nedeljama poprimila i nacionalni karakter. Ishod je zavisio od dobro poznatih tema koje će igrati veliku ulogu na izborima 2026. godine, kao što su pristupačnost stambenih prostora, oslabljeni politički položaj predsednika Donalda Trampa i njegova kontroverzna agenda masovnih deportacija u gradu sa značajnom hispano populacijom.

Pobjeda demokrata na izborima za gradonačelnika Majamija

Dvanaestoro ljudi poginulo je u požaru u stambenoj zgradi u južnom kineskom gradu Šantou, javila je državna novinska agencija Sinhua.
Požar je izbio u utorak u 21.20 sati po lokalnom vremenu u četvorosprtatnici i ugašen je oko 40 minuta kasnije, navodi Sinhua.
Istraga o uzroku požara je u toku.
Incident se dogodio nakon što se broj poginulih u najsmrtonosnijem požaru u Hongkongu u popeo na 160. Požar je podstakao pozive kineskih zvaničnika da se uklone bezbjednosni rizici u stambenoj industriji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcatchupbites%2Fstatus%2F1998646812052435132%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1998646812052435132%7Ctwgr%5E9e958489dafaeac5a2f2736649cc3adecb9af9b6%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kina je prošlog mjeseca takođe najavila sveobuhvatnu inspekciju standarda zaštite od požara u visokim zgradama širom zemlje nakon smrtonosnog požara u Hongkongu.
Požar u Šantouu posljednji je u nizu sličnih smrtonosnih incidenata širom zemlje posljednjih godina.
U aprilu je 20 ljudi poginulo u požaru koji je izbio u domu za starije osobe u sjevernoj pokrajini Hebej. Nekoliko nedjelja kasnije, u požaru u restoranu na sjeveroistoku Kine poginule su 22 osobe.

U požaru u stambenoj zgradi na jugu Kine poginulo 20 ljudi

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Optužnica je potpuno delegitimisana

Nije mi poznato da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović imao bila kakve veze sa kriminalnim grupama, niti smo to mogli utvrditi iz mjera tajnog nadzora. &nbsp;O našem radu najbolje svjedoče rezultati - predmeti koji su realizaovani i u toku su pred Višim sudom u Podgorici - kazao je policajac Nikola Janičić, koji je bio zaposlen u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kojim je rukovodio Lazović.
Janičić je ovo saopštio na pitanja Lazovića protiv kojeg je SDT pokrenulo postupak zbog sumnje da svoj službeni položaj podredio kavačkoj kriminalnoj grupi. Na optužnici su i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saše Čađenovića. Oni su u odbranama kategorično negirali navode optužnice koju potpisuju tužioci Miloš Šoškić i Zoran Vučinić.
Janičić je tri i po sata odgovarao na pitanja optuženih i njihovih branilaca. On je bio decidan da niko od njega nije tražio da se neka osoba izostavi iz krivične prijave.
- Nikada me Zoran Lazović nije pozvao da kaže da neka osoba ne treba da bude procesuirana, pogotovo ne Duško Roganović &nbsp;- rekao je Janičić odgovarajući na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Stefana Jovanovića.
On je na pitanje advokata Zorana Piperovića objasnio da kolegijumima na kojima su dogovarali koje će aktivnosti preduzete nije prisustvovao Lazović.
- Predložio sam da se sasluša Milan Kankaraš. On je bio u programu zaštite svjedoka. To sam predložio Zoranu Backoviću i Miloradu Žižiću. Oni su upoznali Čađenovića i on se sa tim saglasio - rekao je Janičić.
Na pitanje advokata Piperovića on je pojasnio i da je sa Čađenovićem imao komunikaciju i u vezi drugog saslušanja Kankaraša.
Tužilac Čađenović mu, kako je naveo, nikada nije rekao da je u vezi Kankaraša imao komunikaciju sa Lazovićem.
Piperović je objasnio da ova pitanja postavlja jer se Lazoviću stavlja na teret da je postupao suprotno članu o državnoj upravi što, kako je naglasio, nije tačno.
Policajac je na pitanje Lazovića kazao i da kada su u Crnu Goru u januaru 2021. godine ušli Veljko Belivuk i Marko Miljković nijesu imali informaciju da su počinili neko krivično djelo u Crnoj Gori, niti da planiraju izvršenje nekog krivičnog djela.
Kada su ušli u Crnu Goru, kako je rekao, dobili su informaciju da se priprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i oni su je spriječili.
- Nakon toga organizovan je bio sastanak u Banja Luci. Na tom sastanku su bili Žižić i Lazović sa kolegama iz Srbije i Banja Luke. Razmijenili su informacije o predmetu koji se odnosio na Belivuka i Miljkovića - kazao je Janičić.
Uslovi za rad dok je bio Lazović, prema riječima svjedoka, bili su najbolji i sektor je bio kadrovski ojačan.
Janičić je na pitanje Lazovića kazao da ga je prvi put vidio 2019. godine u kancelariji načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi kada je ubijen Stefan Šarović.
On je istakao da je zahvaljujući Lazoviću taj slučaj odmah riješen jer je rekao da se obezbijedi helikopter, da dođu forenzičari &nbsp;i da tužiteljka sasluša odmah svjedoka iako je htjela da saslušanje "odgodi zbog umora".
- Lazović se uključio u realizaciju tog predmeta- kazao je Janičić.
Tako se, kako je objasnio, radilo i kada su ubijeni Šćepan Roganović i Saša Klikovac.
Suđenje se nastavlja 22. decembra, kada će Čađenović nastaviti da ispituje svjedoka.