Američki Stejt Department saopštio je da ima vjerodostojne izvještaje da bi Hamas mogao prekršiti primirje napadom na palestinske civile u Gazi.
- Ako se napad dogodi, to bi predstavljalo direktno i ozbiljno kršenje sporazuma postignutog u cilju okončanja dvogodišnjeg rata između Izraela i Hamasa - navodi se u saopštenju, prenosi AP.
Nijesu objavljeni dodatni detalji o potencijalnom napadu.
- Ukoliko Hamas izvede ovaj napad, biće preduzete mjere radi zaštite stanovništva Gaze i očuvanja integriteta primirja - saopštio je Stejt Department.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SAD upozoravaju na mogući napad Hamasa na civile u Gazi

Rusija je sistematski mučila ukrajinske civile u više od 100 pritvorskih centara u Rusiji i okupiranom dijelu Ukrajine od početka rata, uključujući i seksualno nasilje, saopštila je danas Kancelarija Ujedinjenih nacija (UN) za ljudska prava.
U izvještaju se navodi da je Rusija "podvrgla ukrajinske civilne pritvorenike stalnim obrascima ozbiljnih kršenja" međunarodnog prava od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godie, prenosi Radio Slobodna Evropa.
U dokumentu se detaljno opisuju slučajevi simuliranih pogubljenja, elektrošokova i dugotrajnog zadržavanja u stresnim položajima nad ukrajinskim građanima za nekrivična djela, poput kritikovanja ruske invazije, za koje se navodi da su u nekim slučajevima bili fatalni.
- To je rasprostranjeno i sistematsko mučenje. Dokumentovana je u svakom regionu okupirane teritorije, kao i u desetinama regiona unutar Ruske Federacije - rekla je šefica Misije UN-a za monitoring ljudskih prava u Ukrajini Danijela Bel, na brifingu za novinare u Ženevi, predstavljajući izvještaj na 22 stranice.
Rusija je ranije negirala upotrebu torture, ili drugih oblika zlostavljanja nad pritvorenicima.
Izvještaj UN-a zasnovan je na razgovorima sa 215 bivših pritvorenika koji su dali detaljne izvještaje o svom zatočeništvu od početka invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine.
Kancelarija UN-a za ljudska prava navodi da joj nije odobren pristup u 114 pritvorskih objekata koje je pokazala na mapi u okupiranim djelovima Ukrajine i 28 ruskih regiona.&nbsp;
U nekima se navodno drže ukrajinski ratni zarobljenici za koje UN tvrde da su takođe mučeni.
Ukrajina navodi da je Rusija od 2022. godine pritvorila oko 15 hiljada civila, od kojih je najmanje 1,8 hiljada još u pritvoru.&nbsp;
Bel je rekla da je njena kancelarija potvrdila najmanje 400 aktuelnih pritvora, mada je stvarni obim vjerovatno mnogo veći.
- Mučenje su se često dešavala tokom početnih ispitivanja, ali i kasnije kada su zatvorenici redovno premlaćivani i bili primorani da hodaju povijeni - kazala je Bel.
Ona je novinarima rekla da to nijesu bili nasumični incidenti i da je malo vjerovatno ili nemoguće da oni na vlasti nijesu znali da se ovo dešava.
U nekim slučajevima, ljekari u ruskim objektima su učestvovali u mučenju, rekla je Bel, ili su ignorisali pozive pritvorenika za pomoć zbog simptoma izazvanih mučenjem.
- Njena kancelarija je do sada potvrdila 36 smrtnih slučajeva usljed mučenja, loših uslova ili nedostatka pristupa medicinskoj njezi - dodala je Bel.
Tijela UN-a su ranije dokumentovala nekoliko slučajeva da su ukrajinske snage zlostavljale ruske pritvorenike i Kijev je saopštio da će istražiti sva kršenja.

UN: Ukrajinski civili sistematski mučeni u ruskom zarobljeništvu

Civilna odbrana u Pojasu Gaze saopštila je da je 68 ljudi ubijeno u izraelskima napadima tokom raznih incidenata na palestinskoj teritoriji, uključujući 56 koji su čekali na distribuciju pomoći u hrani.
Prema riječima portparola Civilne odbrane Mahmuda Basala, 30 ljudi je poginulo u napadu u blizini centra za pomoć kod grada Kan Junis na jugu Pojasa Gaze.
Izraelska vojska je za Frans pres navela da je u koridoru Morag ispalila "hice upozorenja" na okupljene koji su išli ka njenim pripadnicima, ali je dodala da nije bilo žrtava.
Basal je rekao da je 20 ljudi ubijeno i oko 100 ranjeno u izraelskom napadu na severu Pojasa Gaze, gdje ulazi dio humanitarne pomoći koju je odobrila izraelska vojska.
Šest ljudi je ubijeno, a 21 je ranjeno u pucnjavi u centru Gaze, takođe dok su čekali hranu, prema riječima portparola Civilne odbrane.

Civilna odbrana Pojasa Gaze: U izraelskim napadima ubijeno 68 ljudi

Osmogodišnji dječak i dvije odrasle osobe ubijene su u ruskom napadu dronovima na selo u sjeveroistočnoj regiji Sumi u Ukrajini, saopštila je regionalna vojna administracija.
Šef regionalne vojne uprave Sumi Oleh Hrihorov kazao je da su potvrdili tri smrti, uključujući osmogodišnjeg dječaka čije je tijelo izvučeno iz ruševina uništene kuće.
- U napadu su poginule različite porodice, sve su živjele u istoj ulici. Otišli su na spavanje u svojim domovima - ali ruski dronovi su zauvijek prekinuli njihov san - napisao je Hrihorov na Telegramu.
Lokalna policija je izvijestila da je šest osoba, uključujući troje djece, povrijeđeno u noćnom napadu u regiji Sumi.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo je saopštilo da su ruske snage danas izvele napad na Ukrajinu koristeći 97 Šahed udarnih dronova i nekoliko vrsta mamaca UAV-a.
Ruski balistički raketni napad na grad Dnjenpro pogodio je nekoliko civilnih područja oko podneva u utorak, ubivši sedam ljudi i ranivši 70 drugih, prema lokalnim zvaničnicima.
Šef regionalne administracije Dnjepra Serhii Lisak kazao je da su u obližnjem gradu Samar, u napadu su ubijene dvije osobe, a devet je ranjeno.
U nizu napada oštećeno je 19 škola, deset vrtića, jedna stručna škola, jedna muzička škola i jedna kancelariju za socijalnu zaštitu, kao i osam medicinskih objekata, prema gradonačelniku Dnjepra, Borisu Filatovu.
Prema riječima Aleksandra Prokudina, šefa regionalne vojne administracije, Rusija je takođe bombardovala naseljene četvrti i kritičnu infrastrukturu u južnoj regiji Herson u Ukrajini, ubivši četiri civila i ranivši najmanje 11 drugih.

U ruskim napadima ubijeno 16 civila u Ukrajini

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u telefonskom razgovoru poručio izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da patnje civila u Gazi moraju da se okončaju, kao i da samo primirje u toj enklavi može da oslobodi preostale izraelske taoce, prenose danas francuski mediji.
Makron je takođe pozvao na otvaranje svih prelaza za ulazak humanitarne pomoći u Gazu, prenosi Mond.
Kako prenosi Mond, Makron je prenio izraelskom lideru da su oslobađanje svih talaca i demilitarizacija Hamasa i dalje prioritet za Francusku, dodajući da se nada primirju i konačnom otvaranju perspektive političkog rješenja o dvije države.
Kako je navedeno iz saopštenja Netanjahuovog kabineta, izraelski premijer je Makronu prenio svoje snažno protivljenje formiranju palestinske države, navodeći da bi to bila ogromna nagrada za terorizam.
- Izraelski premijer je kazao francuskom predsjedniku da bi palestinska država formirana odmah pored izraelskih gradova postala uporište iranskog terorizma, i da se najveći deo izraelske javnosti tome protivi, kao i Netanjahuova konsistentna i dugoročna politika - saopšteno je iz kancelarije premijera.
UN su upozorile da humanitarna kriza u Gazi izmiče kontroli, a da pomoć nije ušla u tu enklavu već nedjeljama.
Palestinski militantni pokret Hamas objavio je juče da je Izrael ponudio primirje od 45 dana ako oslobodi polovinu preostalih talaca u Gazi, prenosi Tanjug.

Makron poručio Netanjahuu: Patnje civila u Gazi moraju stati

Sudanske paravojne formacije ubile su 56 civila tokom dva dana napada na grad koji su zauzeli na putu za El-Fašer, posljednji veliki grad u regionu Darfura koji je još u rukama sudanske vojske, saopštili su aktivisti. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, u ubistvima su uglavnom stradili stanovnici Um Kadadaha i, prema lokalnom komitetu za otpor, zasnovana su na etničkoj osnovi. 
 
Napadi na Um Kadadah, oko 180 kilometara istočno od El-Fašera, uslijedili su dan nakon što su borci Paravojnih snaga za brzu podršku (RSF) rekli da su preuzeli grad od vojnih snaga. 
 
RSF je pojačao napade na opkoljenu prijestonicu Sjevernog Darfura, El-Fašer, otkako je vojska prošlog mjeseca ponovo zauzela sudansku prijestonicu Kartum. 
 
Lokalni komitet je podijelio spisak ubijenih u Um Kadadahu i saopštio da je RSF počinio "široko rasprostranjene prekršaje", "prisilno raseljavao" građane iz grada i isključio sve telekomunikacije. 
 
Rat između vojske i RSF-a počeo je 15. aprila 2023. godine.

U sukobima u Darfuru ubijeno 56 civila

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: civili