Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača i doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović ocijenio je da je zabrinjavajuće i poražavajuće to što su u dva skijališta Žarski i Cmiljača, u periodu od 2014 do 2025. godine, uložena 32 miliona eura, a da je njihova operativnost nula. - To znači da se jednostavno ta skijališta ne koriste, nije još počela njihova operativna upotreba... Što znači da jednostavno smo neđe zastali i da to treba pod hitno mijenjati - naglasio je on gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E. Kada su u pitanju dva velika skijališta, na toj strani Bjelasice, ona su, ističe Rabrenović, po mnogo čemu bolja i imaju konkurencijske prednosti u odnosu na kolašinsku stranu. - Država je u tom nekom periodu, evo već 11 godine, uložila 32 miliona i 22.647 eura. To alocirano na dva skijališta dođe u nekom odnosu da je u skijalište Žarske uloženo blizu 15 miliona eura, a da je Cmiljača skijalište koji je isključivo u Opštini Bijelo Polje oko 17,22 miliona, znači radi se o nekim sasvim solidnim ulaganjima u taj dio... Počela je zimska sezona, počeo je snijeg, padavine, počela su skijališta, kakva takva, da nam rade. I u suštini da izvršimo jednu rekapitulaciju propuštenih šansi, ne zbog toga da bi bili kritizeri, nego iskreno kritičari svega negativnog i nezavršenog, zato što želimo da ova država bude uspješna i da bude bolja, a ne da je jednostavno iz godine u godinu zatiču razne sezone koje su neuspjele i koje ne donose nikakav efekt - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Godine 2019. i 2020. su, kaže, ključne godine kada su u pitanju ulaganja na ova dva skijališta - Cmiljača i Žarski. - 2019. godine velika su ulaganje bilo u skijalište Cmiljača koje je u bjelopoljskoj opštini, oko 9,4 miliona. U toj godini je u skijalište Žarski uloženo oko 2,5 miliona. Ono što je bilo naredne 2020. godine, malo je drugačija slika. U mojkovačko skijalište Žarski uloženo je oko 6,7 miliona, a u Cmiljaču oko 3,6 miliona - naveo je Rabrenović. Očekivalo se, kaže, da će skijališta zaživjeti, da će to krenuti mnogo brže i da se neće zustaviti te 2020. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Mada eto kasnije bilo je nekih manjih ulaganja, koja su doista bila vrlo mala, ako izuzmemo 2,4 miliona u skijalište Žarski u 2021. godini, ostala ulaganja u 2022. do 2025. godine pa skoro da nije bilo. Informacije koje se dobiju sa terena, kada su u pitanju ova skijališta, nijesu ni malo pozitivne, čujemo dosta negativnih komentara - da je i ta oprema koja se nalazi na terenu dosta devastirana, da je nešto od nje vjerovatno i otuđeno nestalo - istakao je Rabrenović. Dosta su, cijeni on, kontradiktorne informacije i prosto je kontroverzan čitav taj projekat. - Kontroverzan projekat i nadam se da će ljudi koji rade na donošenju odluka da će pokrenuti nešto i da će pogurati da se ova dvaj skijališta završe. Mada, kada vidimo koliki je kapitalni budžet Crne Gore u ovoj godini i koliko je izdvojeno za sve te projekte, bojim se da su naše nade i želje daleko od toga. Nama je danas migracija upravo iz područja Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, strahovito velika ka centralnim djelovima Crne Gore i primorju, uključujući naravno tu i ostatak sjevera i Žabljak i Pljevlja, što je potpuni apsurd. Umjesto razvoja skijališta i razvoja potencijala, mi idemo u drugu krajnost, seljenje stanovništa, prebacivanja po gradovima po Crnoj Gori, što je velika šteta za ovu državu ako misli da se razvija, ako misli da živi - naglasio je Rabrenović. On je stava da je nevjerovatno da investicije u 2025. godini svodimo na nekih 258.000 eura koliko je realizovano do juna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Pričam o zvaničnom izvještaju, nijesu nikakvi proizvojni podaci, nego su sve autentični dokumenti vlade Crne Gore i svih njenih resornih ministarstva, uključujući i sve ostale lokalne službe, u kojima postoje ova skijališta - dodao je Rabrenović. U izvještaju koji je imala Vlada Crne Gore, do juna mjeseca prethodne godine se, ukazuje on, vidi da je za Žarski bilo predviđeno nekih 635,000 eura, a da je realizovano nekih 258,502 eura do tog perioda. - Računam da je do kraja godine i ostatak utrošen i realizovan. Iskreno ne radi se o nekim značajnim sredstvima i do juna mjeseca to je nekih 40,7 odsto iskoristivosti tog budžeta koji je bio planiran za skijalište Žarski, a za Cmiljaču, nažalost, nemamo ni jedan euro ni je opredijeljen. Odnosno planirano je bilo dva miliona i 300 hiljada eura, međutim to nije realizovano - naveo je Rabrenović. Nije, napominje, realizovano iz nekih razloga koji su i objektivni i subjektivni. - I to je u dokumentaciji vidljivo da postoje problemi sa lošim planiranjem, sa nekim stanicama koje su na pogrešnim mjestima planirane, tako da se mora raditi revizija jednog djela projekta, da se moraju te stanice izmiještati, spuštati i mijenjati njihova nadmorska visina - rekao je Rabrenović. Kod Cmiljače i jednim dijelom kod Žarskog su, kaže, problematični ti neriješeni imovinsko-pravni problemi i ekspropriacije. - I to je i dalje najveća boljka svih crnogorskih projekata, pogotovo kada su u pitanju infrastrukturni objekti od puteva, pa do skijališta, da država ulazi u neki posao, ulazi u realizaciju nekih velikih projekata, a da pri tome nije rješila ono što je osnovno ključno, bazično, a to su imovinsko-pravni odnosi, i nije objezbijedila čistu lokaciju, u smislu da ne postoje nikakvi tereti i ograničenja koja mogu spriječiti izgradnju i prosto biti teret tim projektima. Upravo se to evo dešava u ovom dijelu ova dva skijališta - naveo je Rabrenović. Ono što je bitno prije svega je, kaže, da se Vlada Crne Gore i sve nadležne institucije, opštine i lokalne zajednice pokrenu i da odrade ono što je najvažnije: da se riješe problemi koji su urgentni i koji su trenutno aktuelni i koji prosto sputavaju i onemogućavaju da se nastave radovi. - Znači potrebna je brza i efikasna reakcija u Vladi Crne Gore kada je ovo u pitanju i prije svega utvrđivanje i ko će biti nosilac i ko će biti vlasnik, da li će biti skijališta Crne Gore vlasnici ova dva skijališta, ili će to biti neko drugi. Jednostavno se mora naći model koji će omogućiti da se ova dva skijališta što je moguće prije dovedu u upotrebu. Prema našim procjenama koje su konzervativne i realistične, to je najranije 2029. godina. Bojim se da prije tog perioda, Crna Gora ma koliko se trudila, izgleda da neće imati skijališta operativna - zaključio je Rabrenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

Opština Bijelo Polje još jednom izražava zabrinutost zbog načina na koji se planira i vodi državna politika kapitalnih investicija. Dok se građanima na sjeveru Crne Gore godinama obećava završetak ključnih turističkih projekata, poput žičare na Cmiljači i žičare prema Đalovića pećini, ovi projekti ni nakon pet godina nijesu privedeni kraju, odnosno, potpuno su zapostavljeni i prepušteni zubu vremena, kazali su u Komisiji za kapitalne projekte Opštine Bijelo Polje.
Umjesto da se, kako kažu u Komisiji, država fokusira na finalizaciju već započetih investicija i da pronađe model javno–privatnog partnerstva za projekte koji imaju gotove trase, urađenu infrastrukturu i već dokazan turistički potencijal, građanima se sada nudi nova priča o još jednoj žičari, vrijednoj 50 miliona eura, ovog puta između Lovćena i Cetinja, a što je, ističu, znatno više nego što je potrebno za završetak pomenitih projekata u Bijelom Polju.
U Komisiji za kapitalne projekte podsjećaju da je za Opštinu Bijelo Polje, ali i za cijeli sjever, završetak postojećih projekata od strateškog značaja.
- Žičare na Cmiljači i Đalovića pećini nijesu samo turistički sadržaji, to su razvojni stubovi koji otvaraju radna mjesta, povećavaju posjete i podižu ekonomski potencijal cijelog regiona, a što bi uticalo na evidentno iseljavanje sjevera. Umjesto realnih rokova, jasnog plana i odgovornosti, građani sjevera dobijaju nove najave i nove skupe projekte, dok postojeći stoje u mjestu i čekaju neku novu, ozbiljniju Vladu koja će imati volje da ih završi - navedeno je u saopštenju za javnost Komisije.
Komisija za kapitalne projekte Opštine Bijelo Polje pozvala je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Ministarstvo turizma i Ministarstvo javnih radova da hitno objave realne rokove za završetak Cmiljače i Đalovića pećine, pokažu plan finansiranja i model upravljanja i objasne zbog čega sjever konstantno čeka, dok se nove investicije usmjeravaju isključivo na jug i centralni dio države.
- Građani Bijelog Polja i sjevera zaslužuju ravnopravan tretman i završene projekte – ne nova obećanja. I na kraju, pitamo se svi, šta je za ovu vladu ravnomjeran regionalni razvoj - zaključeno je u saopštenju Komisije za kapitalne projekte koju čine Ljubomir Sošić, direktor Direkcije za imovinu i zaštitu prava opštine, Fahrudin Begović, menadžer opštine i Mensur Hajdarpašić, sekretar Sekretarijata za investicije.

Komisija za kapitalne projekte BP: Hitno objaviti realne rokove za završetak Cmiljače i Đalovića pećine

Predsjednik Višeg suda Zoran Radović je zabrinut da bi njegov dolazak na zajedničku sjednicu dva odbora mogao voditi narušavanju samostalnosti i nezavisnosti suda - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Predsjednik Višeg suda, kaže on, nije imao isti stav tokom gostovanja u emisiji Načisto.
- Kad se pojavio, istina potpuno beskoristan, u emisiji Načisto i učestvovao u cirkusu. Nije razmišljao o ugledu suda kad su mu nepoznata lica (jer su svi optuženi oslobođeni) prokopala tunel do depoa. Nije razmišljao o ugledu suda svaki put kada su zbog njihovog nerada (čast izuzecima) kriminalci izlazili nakon tri godine pritvora - naveo je on.
Nije razmišljao, dodaje on, o ugledu suda kada na kontinuirano kršenje mjere zabrane napuštanja stana odgovara sa “redovan je na ročištima, ja mu ne mogu ništa”.
- Nije, u konačnom, razmišljao o ugledu suda kad nije vratio niti jednu ratu u ukupnom iznosu 18.000€ za kredit od 75.000 eura. Ali je, gledajte čuda, strašno zabrinut da će se njegovim dolaskom na odbor ugroziti nezavisnost i samostalnost suda. Jer smo mi, valjda, tamo neki divljaci koji ne znaju šta su naša ovlašćenja i dokle možemo da idemo, a oni su sudijska kasta koja je nedodirljiva - istakao je Zirojević.
Takvo ponašanje, kaže on, prije svega ostalog, narušava sliku crnogorskog sudstva.
- Malo ste se prevarili, gospodo, jer je nedolazak na odbor po pitanju teme za koju tvrdite da ste potpuno čisti i u pravu klasičan kukavičluk i bijeg od odgovornosti - naveo je Zirojević.

Zirojević: Predsjednik Višeg suda najavio nedolazak na sjednicu odbora, klasičan kukavičluk i bijeg od odgovornosti

Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović saslušan je u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) u okviru istrage koja je protiv njega pokrenuta jer Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK), navodno, nije prijavio ručne satove vrijedne do 225 hiljada eura, saznaje portal Adria.
SDT je sredinom decembra prošle godine protiv Đukanovića formirao krivični predmet nakon što im je ASK dostavio dokumentaciju povodom, navodno, neprijavljene imovine.
Agencija za sprečavanje korupcije je, krajem novembra 2025. godine, navela da je aktuelni počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović, navodno, sakrio sedam ručnih satova, vrijednih do 225 hiljada eura, ne prijavivši ih u svojim imovinskim kartonima prethodnih godina.
Do tog iznosa su, kazali su ranije u ASK-u, došli vještačenjem Đukanovićevih satova sa fotografija koje su prethodnih godina objavljivali crnogorski mediji.

Đukanović saslušan u SDT-u zbog satova

U Budilniku na Televiziji E pitamo imaju li nevladine organizacije istinsku podršku u Crnoj Gori, vjeruju li građani njihovom radu i da li civilni sektor uspijeva da bude glas javnosti?
U fokusu je i zahtjev Sindikata prosvjete - da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija zauzme jasan stav o obavezi prilaganja potvrda o izjednačavanju inostranih diploma. Saznajemo šta ova inicijativa znači za zaposlene u obrazovnom sistemu i da li će donijeti više pravne sigurnosti?
Analiziramo i preliminarne rezultate školskih takmičenja - gdje su učenici zablistali, a u kojim oblastima su pokazali slabije rezultate?
Pitamo i zašto se Crna Gora i dalje nalazi među slabije rangiranim državama u regionu kada je riječ o bezbjednosti na putevima?

Budilnik na TV E: Ima li NVO sektor istinsku podršku u Crnoj Gori, vjeruju li građani njihovom radu i uspijevaju li da budu glas javnosti?

Advokat Zoran Piperović saopštio je Portalu ETV da će sjutra pismenim podneskom predložiti Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) imena svjedoka koje smatra da je potrebno saslušati u predmetu protiv njegovog branjenika biznismena Aleksandra Mijajlovića, a u kojem je u grupi sa Dragom Spičanovićem, Predragom Boškovićem i drugima, označen kao šef organizovane kriminalne grupe. Kako je precizirao, radi se o predsjednicima opština sa primorja, nekoliko načelnika opštinskih uprava iz Demokrata.
- S obzirom da je on u predmetnoj naredbi za sprovođenje istrage do te mjere dehumanizovan, gdje mu se svaki kontakt svodi na kriminogeno ponašanje sa novinarima, političarima, policajcima, dakle svima, potrebno je i interes je odbrane da je Aleksandar Mijajlović sve suprotno od toga. Da bih to dokazao predložiću vrlo interesantne svjedoke. Među njima će da budu i gradonačelnici sa crnogorskog primorja, nekoliko načelnika opštinskih uprava koji su, zamislite, iz Demokratske Crne Gore - kazao je Piperović.
Predložiće, kaže, i saslušanje u vezi kontakata Mijajlovića sa funkcionerima lokalnih uprava Pokreta Evropa Sad (PES) i sa odbornicima drugih partija iz vlasti.&nbsp;
- Tu će se vidjeti da su svi srdačno i zdušno gajili kontakte sa Mijajlovićem, u kojima ničega nema kompromitantnoga, već ljudskoga i profesionalnoga, naravno i poslovnoga. Tu će najbolje da se vidi da Aleksandar Mijajlović nije mogao da ruši vlast kako mu se spočitava imajući kontakte i poslovne odnose upravo sa ljudima iz vlasti - naveo je Piperović u izjavi za Portal ETV.
Dakle, podvlači on, treba narativ o Mijajloviću svesti u istinite okvire njegovog življenja i poslovanja.
- A ne držati ga u pritvoru zato što je pitao nekoga koja cura vozi auto registarskih oznaka tih i tih, ili spočitavati mu da je namjeran bio da utiče na izbornu volju što bi značilo da niko od sadašnjih političara nikada nije zvao po crnogorskim gradovima interesujući se koga odredjeni ljudi glasaju ili ne glasaju. &nbsp;Imena ću vam saopštiti kada budem napisao podnesak tužiocu - zaključio je Piperović.

Tag: cmiljaca

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

Komisija za kapitalne projekte BP: Hitno objaviti realne rokove za završetak Cmiljače i Đalovića pećine

Zirojević: Predsjednik Višeg suda najavio nedolazak na sjednicu odbora, klasičan kukavičluk i bijeg od odgovornosti

Đukanović saslušan u SDT-u zbog satova

Budilnik na TV E: Ima li NVO sektor istinsku podršku u Crnoj Gori, vjeruju li građani njihovom radu i uspijevaju li da budu glas javnosti?

Piperović će predložiti SDT-u da u predmetu protiv Mijajlovića sasluša načelnike lokalnih uprava iz Demokrata, predsjednike primorskih opština...

PRATITE TVe UŽIVO