Na ulicama Podgorice se vidi da situacija vlada odlukama državnih organa, državni organi ne vladaju situacijom i što nije jednoslojan problem, već &nbsp;je višeslojan i dubok problem, kazao je politikolog Marko Savić u centralnoj Informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
Istakao je da je duboko potrešen i razočaran onim što vidimo na ulicama Podgorice.&nbsp;
- Ovo nije jednoslojan problem, ovo je višeslojan i dubok problem - rekao je Savić.
Savić je ocijenio da paradiranje ulicama Podgorice nema nikakve veze sa čojstvom ni sa junaštvom, niti sa Crnom Gorom koja je u prošlosti prigrlila izbjeglice.
- Vlastima je odgovaralo da određeni broj stranih državljana dolazi, vjerovatno i sa novcem sumnjivo stečenim, koji se na neki način ovdje pere. Međutim, naišli su na pogodno tlo za izražavanje ksenofobije i fašizma. Ovo pokazuje koliko malo treba da prekoračimo ono čime se hvalimo - čojstvo i junaštvo. Ovo je dokaz koliko smo posrnuli kao društvo i koliko desna politika igra na najintimnije emocije građana, dopuštajući im da rukovođeni strahom dijele pravdu na ulicama - podvukao je Savić
Smatra da politizacija i politička manipulacija neće doprinijeti rješavanju incidenta na Zabjelu, te da će svi koji razmišljaju zdravorazumski osuditi taj čin i poželjeti brz oporavak povrijeđenom mladom čovjeku.
- Društvo će ozdraviti kada se suoči sa istinom o sebi. Tačna dijagnoza je hronologija rađanja fašizma pred očima građana, na društvenim mrežama i u medijima - rekao je Savić.
Politikolog je kritički govorio i o informacijama koje se šire o broju stranih državljana u Crnoj Gori, koje su dovele do pogrešnog predstavljanja situacije u medijima.
- Objavljeno je da u Crnoj Gori ima više od 100.000 Turaka. Mi smo do sinoć čuli od zvaničnika da ta informacija nije tačna, već da ih je oko 13.000, a mediji su tvrdili da samo 87 turskih državljana ima stalni boravak u Crnoj Gori - ističe Savić.
Savić je dodao da situacija nije smirena, što potvrđuju i slike sa ulica Podgorice. On je istakao da je manipulacija takođe prisutna u vezi sa bezviznim režimom.
- Govoriti o prekidanju bezviznog režima je manipulacija. Crna Gora ima obavezu da za neke zemlje ukine bezvizni režim kao dio prilagođavanja EU standardima. Turska je iskorišćena kao okidač za rasplamsavanje situacije, a politika na kraju pokušava konsolidovati biračko tijelo - pojašnjava on.&nbsp;
Savić se osvrnuo i na prošlonedjeljne događaje u Skupštini, posebno na odnos poslanika vladajuće većine prema vrhovnom državnom tužiocu.&nbsp;
- To je neuko pretvaranje parlamentarnog nadzora u direktan politički pritisak i uticaj. Iako je fokus u Skupštini možda izgledao na slučaju Telekom, zapravo su dva događaja opredijelila ključne nosioce vlasti da se vrate politici koju predstavljaju - žalba na presudu u slučaju ‘državni udar’ i pokretanje postupka protiv bratanića gospodina Mandića. Akcija je bila besprizorna, izvan ikakvog uzusa političke kulture i parlamentarnog dijaloga - istakao je Savić.&nbsp;
On je podsjetio da se pojavila teza o neslaganju između SDT-a i VDT-a, ali da je odgovornost jasno određena.&nbsp;
- Direktna odgovornost izvještavanja je na Miloradu Markoviću, a ne na Novoviću, koji se bira iz Tužilačkog savjeta. Većina reakcija u Skupštini se odnosila na slučajeve koje je pokrenuo SDT. Hijerarhijski, Marković je taj koji snosi odgovornost za odbranu onoga što je pod njegovom nadležnošću - zaključio je Savić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYXWpVBF4gQ%3Fsi%3DfBjbnTNFYABWOuV-&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Savić: Bezvizni režim i Turska iskorišćeni za političku manipulaciju i konsolidaciju biračkog tijela

Ko jednom slaže, možda se promijeni. Ko jednom ukrade, možda se pokaje. Ko jednom izda, izdaće opet. Obrukati uniformu koju nosiš, zastavu pod kojom služiš i državu kojoj si se zakleo, nespojivo je sa tradicijom crnogorskog vojnika, napisao je na mreži Iks admiral u penziji Dragan Samardžić.&nbsp;
Samardžić je dodao da su čojstvo i junaštvo dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika.&nbsp;
- Zlatnim su nitima utkane u barjak Vojske Crne Gore kao savjet predaka i opomena potomcima - poručio je Samardžić uz poruku: "Svak je rođen da po jednom umre. Čast i bruka žive dovijeka".
Kolegama je kazao i da nas istorija uči da se glavno načelo ne smije pogaziti.
- Uvijek i u svakoj prilici uz svoju državu, nikad i ni pod kakvim uslovima protiv nje. Pod svoje nebo, na okup oko svojega sunca - kaže Samardžić.
Uz čestitke vojnicima Crne Gore poručuje i "čuvajte jedni druge, jer vas drugi niko čuvati neće".&nbsp;
- Da je vječna Crna Gora i njena Vojska - napisao je admiral Dragan Samardžić.&nbsp;

1250x600

1084x550

Samardžić: Čojstvo i junaštvo - dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika

Za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/antiestablisment-pokret-nova-pravila-igre">Portal Analitiku </a>piše: Danilo Marunović
Kada se god otvori tema nužnosti promjena političkog promišljanja i stila političke borbe, odmah kreće poznata priča. Čim se pojavi kritika sistema, stiže refren iz istih krugova: „Dajte novu partiju!“ Kao da je to jedini način da građanin uopšte postoji u javnom i političkom prostoru.
A upravo je tu problem.
Partitokratski koncept, ovakav kakav mi živimo od početka višestranačja, a koji se do danas razvio do stadijuma metastaziranja, nije samo politički model - on je postao navika političke kulture. Navika da se država doživljava kao plijen. Navika da se javni interes pretvara u stranački interes. Navika da se svaka ideja svodi na pitanje: „Čiji si?“, umjesto: „Šta predlažeš?“
I onda se čudimo što su ljudi ogorčeni. Što bježe od politike. Što se javni prostor pretvorio u zarobljeni prostor. Što je broj apstinenata sve veći.
Politika nije stranačka knjižica! U Crnoj Gori politika je svedena na stranačku politiku. Kao da je javno djelovanje dozvoljeno samo onima koji imaju logo, pečat i partijsku hijerarhiju. Kao da je građanin bez stranačke knjižice - građanin drugog reda.
A istovremeno, dok se partije kupaju u javnom novcu, dok imaju kancelarije, infrastrukturu, logistiku i dotacije milionskih vrijednosti, građanske organizacije, stručna udruženja, nezavisne inicijative, kulturne i profesionalne asocijacije uglavnom se snalaze same i bez državnih dotacija. U ovoj godini, za politički sistem i upravljanje izdvaja se čak 3,1% BDP-a, a za kulturu, na primjer, samo 0,9%.
Udruženja koja nose društvo - od nezavisnih književnika i pravnika, do strukovnih grupa i lokalnih inicijativa - često su prepuštena samofinansiranju, bez sistemske podrške. To je suština partitokratije: država finansira partije da bi dominirale društvom, a onda se društvo pita zašto ćuti.
Posebno zvuči na ivici licemjerja kada etablirane političke strukture, sa ogromnim budžetima, na svaku javnu kritiku ne odgovore argumentom, nego porukom: „Ako ti smeta, napravi partiju.“
Drugim riječima: uđi u arenu koju mi kontrolišemo, u kojoj mi raspolažemo novcem, medijima i kadrovima po dubini i širini, pa se onda „fer“ takmiči. „Uđite u naš ring“ - i još vam vežu ruke.
To nije dijalog. To je svođenje društva na partijski ring u kojem su pravila napisana tako da građanin uvijek gubi. Tako se devastira javni prostor. Zato nestaju intelektualci, slobodni profesionalci, nezavisne grupe i hrabri pojedinci. Ne zato što ih nema, nego zato što im je poručeno: „Ne postojiš dok ne postaneš partija.“
Istina je: Crna Gora nema pretjerano bogato iskustvo snažnih građanskih pokreta. Nismo imali istorijski kontinuitet vizionara tog profila kao što su imale Češka sa Vaclavom Havelom, Amerika sa Martinom Luterom Kingom ili Južna Afrika sa Nelsonom Mandelom.&nbsp;
Kod nas je, nažalost, politički život od prvih dana često funkcionisao kao monopol uskog kruga, a kasnije kao fragmentacija vođena borbom za prevlast unutar istog modela: ko će biti jači u partiji, ko će uzeti više, ko će preživjeti sljedeći ciklus.
Ali imali smo izuzetak koji vrijedi pomenuti: Građanski forum 1995. godine, vođen vizionarstvom Ćana Koprivice. Okupio je crnogorsku antiratnu i suverenističku elitu, artikulisao ideju i dao doprinos tome da Crna Gora izađe iz kandži miloševićevske politike i dođe do nezavisnosti.
Na sličnom putu danas korača STEGA - kao integrativna građanska platforma i kao antiestablišmentski odgovor na partitokratiju.
Šta to znači na jeziku običnog čovjeka?
Znači: umjesto da se u prvi plan guraju lideri, fotelje i funkcije - u prvi plan se guraju vrijednosti i jasno definisane javne politike. Znači: prvo dogovorimo šta je dobro za društvo, pa tek onda pričajmo o formi organizovanja.
STEGA ne nastaje kao „one man show“, što je danas, nažalost, model većine partija: jedan vođa, par lojalnih, mnogo galame i malo odgovornosti. STEGA pokušava suprotno: da izvuče na scenu širi društveni potencijal koji je sada ili apatičan ili se povukao u duboku apstinenciju, jer nema šanse da se izbori u sistemu koji gazi sve što nije partija.
Crna Gora je mala. Kadrovski limitirana. I nema luksuz da u „posljednjoj četvrtini“ borbe za punopravno članstvo u EU gleda kako joj javnom scenom dominiraju samo reciklirani sukobi i lideri koje kontrolisani mediji prodaju kao „alternativu“. Jer alternativa, ni u najluđim snovima, ne mogu biti ni Knežević, ni Abazović, ni Medojević - do neukusa ogrezli u populističkom narativu.
Upravo je banalnost partitokratskog promišljanja učinila mogućim da miljenik srbijanskih medija - crnogorski Srbin Milan Knežević - danas bude serviran kao alternativa ovoj pogubljenoj i raštimovanoj Vladi. Oksimoron!
Imamo već viđenu ponudu: jedni isti glasovi, jedne iste svađe, jedne iste medijske šeme. Politička klasa od politike pravi rijaliti, a ne sistem reformi. U takvoj utakmici građanski reformistički pokreti teško igraju na „snagu mišića“ protiv dominantnih populista.
Zato treba igrati na ono što je naša apsolutna prednost: znanje, iskustvo, profesionalizam i odsustvo gladi za vlašću kao jedinim ciljem. Građanima je dosta tog kruga: partija – kampanja – podjele – fotelje – zaborav.
STEGA, ako hoće da bude odgovor na partitokratiju, prvo mora da uradi ono što partije uporno izbjegavaju: da otvori javni prostor, da vrati dijalog, da vrati sadržaj, da ponudi politike, da okupi ljude koji inače ne ulaze u stranačke rovove.
A onda - kad društvo osjeti da postoji nešto što nije još jedna mašina za mandate - tu se stvara povjerenje, katarza; tu se „luftira“ partitokratski geto i stvara klima za harizmatičnu borbu za promjene. Jer ponekad, da biste promijenili sistem, morate ući u institucije. Ali ako u institucije uđete kao kopija onoga protiv čega ste ustali - onda ste samo još jedna partija.
STEGA je važna upravo zato što pokušava da bude nova vrijednost u populizmom zaraženom javnom prostoru: antiestablišment koji ne nudi samo “bijes”, nego i smjer. Platforma koja ne traži od građana da se svrstaju „za“ ili „protiv“ vođe, nego da se okupe oko javnog interesa.
Crnoj Gori ne treba još jedna stranačka zastava. Treba joj oslobođen javni prostor. Treba joj politika koja se ne iscrpljuje u stranačkim svađama, nego u rješavanju stvarnih problema. Treba joj integrativna snaga koja spaja, a ne dijeli.
Zato dilema „partija ili platforma“ možda i nije prava dilema. Prava dilema je: hoćemo li nastaviti da živimo u partitokratskom kavezu, ili ćemo konačno otvoriti vrata da građanin postane politički subjekt - i bez stranačke knjižice?
Ako je odgovor „otvorićemo vrata“, onda STEGA već ima smisla. I prije izbora. I mimo izbora. I iznad izbora.

Antiestablišment pokret, nova pravila igre

Služba predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića raspisala je tender vrijedan 25.000 eura za agencijske usluge rezervacije hotelskog smještaja u zemlji i inostranstvu.
Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, zbog specifičnosti nabavke nije moguće unaprijed odrediti tačnu količinu usluga, pa će se ponude ocjenjivati prema pojedinačnim cijenama usluga, dok će ugovor biti zaključen na ukupnu procijenjenu vrijednost od 25.000 eura.
Izabrana agencija biće u obavezi da obezbijedi rezervacije hotelskog smještaja 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, uz rok od najviše 60 minuta za dostavljanje ponuda od trenutka upućivanja zahtjeva. Agencija mora dostaviti najmanje tri opcije po svakom zahtjevu, kako bi Služba predsjednika imala mogućnost izbora najpovoljnije ponude.
Uslovi tendera predviđaju i da ponuđač garantuje najpovoljnije cijene i lokacije hotela u odnosu na mjesto događaja, kao i da na fakturama posebno iskaže cijenu usluge rezervacije, a posebno cijenu samog smještaja.&nbsp;
Služba predsjednika zadržava pravo provjere cijena kod drugih agencija i onlajn platformi, te može zahtijevati povoljniju ponudu ili samostalno izvršiti rezervaciju. U slučaju odbijanja, predviđena je mogućnost jednostranog raskida ugovora.
Agencija je dužna da otkloni eventualne nedostatke u roku od tri dana od pisanog upozorenja, kao i da bez naknade ispravi uočene greške tokom realizacije ugovora. Predviđena je i obaveza čuvanja povjerljivih informacija tokom trajanja ugovora i tri godine nakon njegovog isteka.
Ugovor može biti raskinut jednostrano u slučaju nepoštovanja obaveza, a eventualni sporovi rješavaće se sporazumno, arbitražom ili pred Privrednim sudom u Podgorici. Kako je precizirano, ugovori zaključeni suprotno antikorupcijskim pravilima, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, biće ništavi.

Milatović za rezervacije hotelskog smještaja izdvaja 25.000 eura

Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH) saopštila je večeras da naziv „Srpska kuća“, koji je dat objektu u Brčko distriktu, a koji je navodno kupio Ugostiteljski servis Vlade Republike Srpske (RS), nije u skladu sa multietničkom strukturom Brčko distrikta i Bosne i Hercegovine.
- U posljednje vrijeme svjedočimo stalnom širenju neprovjerenih tvrdnji da kupovina napuštenog objekta kockarnice u Brčko distriktu od strane Ugostiteljskog servisa RS tokom 2025. godine predstavlja prijetnju punom i dosljednom sprovođenju Konačne arbitražne odluke za Brčko ili potencijalno kršenje Ustava BiH ili Statuta i zakona Brčko distrikta - navodi se u objavi OHR-a na društvenoj mreži Iks.
Ističe se da je supervizor za Brčko distrikt Luis Krišok već nekoliko mjeseci u kontaktu sa Vladom RS i rukovodstvom Brčko distrikta u vezi sa ovim pitanjem.
OHR navodi da će pravovremeno uklanjanje ovog natpisa obezbijediti pozitivno okruženje za dijalog o drugim pitanjima vezanim za ovaj objekat.
- Kao što je rečeno u korespondenciji između supervizora i generalnog sekretara Vlade RS iz septembra 2025. godine, koja je dostavljena čelnicima Brčko distrikta, nijedan entitet ne može provoditi izvršnu vlast u Brčko distriktu, osim u slučajevima kada je to izričito definisano Statutom distrikta - naglašeno je u objavi.
Supervizor Krišok je dodao da ima puno povjerenje u sposobnost čelnika Brčko distrikta da riješe ovo pitanje u interesu svih zainteresovanih strana i u skladu sa Statutom distrikta.

Kancelarija visokog predstavnika u BiH traži skidanje naziva „Srpska kuća“ s objekta u Brčko distriktu

Četiri osobe su ubijene u napadu nožem koji je u utorak izvršio muškarac u državi Vašington, saopštile su lokalne vlasti i potvrdile da je napadač smrtno upucan.
Kancelarija šerifa okruga Pirs saopštila je da su zamjenici šerifa u 08.40 časova po lokalnom vremenu odgovorili na prvu prijavu da 32-godišnji muškarac krši nalog o zabrani kontakta u kući na poluostrvu Ki, sjeverozapadno od Takome, prenose agencije.
Dok su bili na putu prema mjestu napada oko 9.30 časova, dobili su dodatni izvještaji da muškarac nožem ubada ljude ispred kuće, saopštila je kancelarija šerifa.
- Prvi zamjenik šerifa stigao je na lice mjesta u roku od oko tri minuta i pucao u osumnjičenog, koji je zatim proglašen mrtvim -izjavila je policajka Šelbi Bojd, portparolka Istražnog tima okruga Pirs, u državi Vašington.
Tri žrtve napada nožem su ostale mrtve na licu mjesta, a jedna je preminula tokom transporta u bolnicu. Sudska evidencija okruga Pirs pokazuje da je žena koja je živjela na toj adresi prošlog maja zatražila i dobila jednogodišnju zabranu pristupa za svog 32-godišnjeg sina.
Ona je u zahtjevu napisala da njen sin ima problema sa mentalnim zdravljem i zloupotrebom nedozvoljenih supstanci i navela da je već fizički nasrtao na nju, a nedavno joj je i otvoreno prijetio govoreći da je njen "grob već iskopan".

Tag: cojstvo-i-junastvo

Savić: Bezvizni režim i Turska iskorišćeni za političku manipulaciju i konsolidaciju biračkog tijela

Samardžić: Čojstvo i junaštvo - dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika

Antiestablišment pokret, nova pravila igre

Milatović za rezervacije hotelskog smještaja izdvaja 25.000 eura

Kancelarija visokog predstavnika u BiH traži skidanje naziva „Srpska kuća“ s objekta u Brčko distriktu

Četiri osobe ubijene u napadu nožem u Vašingtonu

PRATITE TVe UŽIVO