Brčeljani i ostali Crmničani u subotu, 20. septembra u podne, organizuju protestni skup kod Donjeg manastira Sveti Nikola kako bi se usprotivili političkom djelovanju Srpske pravoslavne crkve (SPC) i nezakonitih upisa imovine države Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FWdXiE8Ix67g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Oni su poziv na protest objavili na društvenim mrežama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Crmničani 20. septembra organizuju protestni skup zbog političkog djelovanja SPC i nezakonitih upisa državne imovine

Jedanaesto protestno okupljanje mještana Crmnice proteklo je bez najavljene blokade tunela Sozina, za razliku od proteklih protesta.
Okupljeni mještani ističu da su na ovaj način dodatno pokazali demokratski kapacitet. Skup je održan ispred pumpe Kalamper, iako je prethodno najavljeno da će mještani na dva i po sata, od 10 do 12.30 sati, blokirati saobraćajnicu. Skupu je prisustvovalo 50- ak mještana.
- Pozivamo nadležne da budu brži i ažurniji i da brže rješavaju naše zahtjeve, a ne da čekamo po 10 dana do dobijemo odgovore - kazao je za Primorski portal u ime organizatora mještanin Aleksandar Plamenac.
Miloš Petranović, mještanin, iskazao je zahvalnost barskoj policiji koja je, kako je naveo, tokom svih prethodnih okupljanja bila fer prema mještanima.

610x380

Protest Crmničana bez blokade Sozine: "Nadležne da se ubrzaju"

Nova blokada tunela „Sozina” održana je i danas u organizaciji mještana Crmnice, nezadovoljnih jer dogovor u vezi sa oslobađanjem žitelja ovog dijela barske opštine od plaćanja putarine, nije postignut.
Kako prenosi portal Bar info, blokada je počela u 10 sati i je trajala dvadesetak minuta.
Prema navodima policije, prisutno je bilo 25 mještana Crmnice.
Podsjećamo, nedavno je na sastanku Ministarstva saobraćaja, Opštine Bar i "Monteputa" d.o.o. sa predstavnicima grupe građana Crmince i predstavnicima MZ Crmnica prihvaćeno da Opština Bar, u saradnji sa mjesnim zajednicama, definiše posebne kategorije korisnika za koje bi se obezbijedila određena finansijska sredstva kroz donaciju Vlade i lokalne samouprave za subvencionisanje prolazaka kroz tunel Sozina.
- Na sastanku je predočeno da je trenutno važeće zakonsko rješenje takvo da su samo određene kategorije vozila oslobođene plaćanja putarine, kako za prolazak kroz tunel Sozinu tako i za korišćenje autoputa, i da te kategorije ne uključuju pojedinačne kategorije stanovnika bilo koje jedinice lokalne samouprave, te da predmetni zahtjev nema uporište u važećem zakonu - saopšteno je 5. septembra Ministarstva saobraćaja.

Mještani Crmnice blokirali Sozinu na 20 minuta

Alen Bajrović i Demir Ličina, sinovi žrtava ratnih zločina Deportacija i Štrpci, poručuju da borba njihovih porodica nije samo lična, već društvena – borba za pamćenje, istinu i odgovornost države. U PROUDCAST-u Centra za građansko obrazovanje CGO govorili su o odrastanju bez očeva, institucionalnom ćutanju i potrebi da mladi znaju šta se dogodilo.
Kada država počini zločin, odgovori najčešće izostaju, a porodice ostaju same u potrazi za istinom. Tako je bilo i početkom devedesetih, kada su u ratnim zločinima Deportacije i Štrpci ubijeni Osmo Bajrović i Iljaz Ličina. Njihovi sinovi, Alen i Demir, danas svjedoče da je njihova borba – borba za kulturu sjećanja i prevenciju novih zločina.
O ličnim traumama, institucionalnim opstrukcijama i značaju suočavanja s prošlošću govorili su u PROUDCAST-u Centar za građansko obrazovanje (CGO), u razgovoru sa Željkom Zvicer.
<h2>„Zgrabili su ga iz našeg zagrljaja“</h2>
Alen Bajrović imao je četiri godine kada su uniformisani policajci došli po njegovog oca.
- U našu kuću upala su dvojica uniformisanih policajaca i zarobili su mog oca. Ja i sestra smo bili u njegovom zagrljaju. Samo su ušli i bukvalno ga zgrabili iz našeg zagrljaja. Bez ikakvog obrazloženja su ga odveli. Strpali su ga u policijsko vozilo marke Zastava 101 i odveli u prostorije MUP Herceg Novi- prisjeća se Bajrović.
Njegova majka je danima pokušavala da sazna gdje joj je suprug. Umjesto odgovora, dobijala je prijetnje.
„- Rekli su joj: ‘Nemoj ništa da pitaš, bježi odavde, jer ćeš završiti gdje i on’. Vladala je loša atmosfera, uz ratnohuškačke govore preko medija. Pisali smo i tadašnjem ministru unutrašnjih poslova, ali odgovora nije bilo -navodi Bajrović.
Njegova porodica je, kako ističe, jedina iz slučaja Deportacije koja je ostala da živi u Crnoj Gori i nastavila sudski proces protiv države.
<h2>Otmica iz voza i godine neizvjesnosti</h2>
Demir Ličina imao je tri godine kada je njegov otac otet iz voza u stanici Štrpci.
- Sjećam se zebnje koja je ušla u naš dom kada je u dnevniku objavljena vijest o otmici. U početku nijesmo imali potvrdu da je moj otac među otetima, ali kako je vrijeme prolazilo postajali smo svjesni te činjenice - kaže Ličina.
Njegov otac Iljaz putovao je za Beograd kako bi zaključio bolovanje i vratio se porodici.
- Njihov jedini ‘grijeh’ bio je grijeh imena. Ne čudi što su odgovori izostajali – kada država čini zločin, odgovornost pretežno izostaje- naglašava Ličina.
Potvrdu o smrti dobio je tek tri godine kasnije, telegramom saučešća koji je poslao tadašnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatović.
Manipulisalo se informacijama, govorilo se da će ti ljudi poslužiti za razmjenu. A istina je bila da su odmah ubijeni i bačeni u Drinu. Mene danas najviše boli što, sa 36 godina, ne mogu da razvijem lik svog oca. Uspomenu čuvam samo na osnovu fotografija“, kaže Ličina.
<h2>Odrastanje bez oslonca</h2>
Obojica svjedoče da je djetinjstvo bez očeva značilo i borbu za egzistenciju.
- Fali ti očeva pažnja, podrška, sigurnost. Ostali smo bez materijalne egzistencije. Majka je radila najteže poslove da nas prehrani. Ostajete sami u borbi sa životom - kaže Bajrović.
Ličina dodaje da je porodica, sa četvoro maloljetne djece, ostala bez ikakvih prihoda.
- Nijesmo birali borbu, na nju smo bili prinuđeni. Ne znam kako je moja majka uspjela da nas izvede na put - ističe on.
Saglasni su da tadašnje postupanje institucija nije bilo usmjereno ka podršci porodicama žrtava, već je dodatno produbljivalo osjećaj nesigurnosti, zbog čega su mnoge porodice napustile Crnu Goru.
<h2>Pravda bez punog odgovora</h2>
Ličina ocjenjuje da je slučaj Štrpci pravno najzaokruženiji, ali da potraga za posmrtnim ostacima mora biti prioritet.
- Znamo gdje se nalaze i potrebno je intenzivirati međudržavnu saradnju kako bi bili pronađeni i dostojno sahranjeni - poručuje.
Bajrović, međutim, ističe da u slučaju Deportacije i dalje nema pravosnažne odgovornosti.
„Vjerujem da je riječ o preko 150 žrtava. Znamo ko je učestvovao u tom zločinu, ali nemamo nikog krivog. Država je ta koja mora da pruži odgovore“, kaže on.
<h2>Zakon sa simboličkom težinom</h2>
Obojica su se osvrnula i na zakon koji je omogućio status civilnih žrtava rata njihovim očevima.
„Taj zakon ima ogromnu simboličku vrijednost. To je institucionalna potvrda da moj otac nije imao nikakvu krivicu osim imena“, kaže Ličina.
Bajrović, iako priznaje značaj zakona, ističe da ga je lično pogađalo što je normativno vezan i za ratne vojne invalide.
„Moj otac je ubijen od puške, a svrstan je u isti zakon. Ipak, status je važan, makar dolazio i kasno“, dodaje on.
<h2>Istina kao mehanizam prevencije</h2>
Poruka koju žele poslati mladima je jasna – bez istine nema budućnosti.
- Nama je stalo da mladi znaju šta su radili ljudi prije njih. U osnovi naše borbe je želja da ostavimo činjenice - kaže Ličina.
Saglasan je i drugi sagovornik.
- Istina mora ostati mladima. Ona je osnova da se zločin ne ponovi - zaključuje Bajrović.

Sinovi žrtava Deportacije i Štrbaca: Naša borba je borba za istinu i odgovornost države

U Crnoj Gori danas se saobraćaj obavlja po mjestimično mokrim kolovozima. Učestali su sitniji odroni na dionicama koje prolaze kroz usjeke. Mjestimične magle ima po kotlinama i duž riječnih tokova. Savjetujemo opreznu vožnju prilagođenu nestabilnim vremenskim prilikama i saobraćajnim uslovima, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 01. aprila upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snieg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 28. februara odobrava se potpuna obustava saobraćaja od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
Odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Danas se zbog održavanja Zimskog karnevala na magistralnom putu M-1 dionica Lipci-Kotor (Kotor, od otvorenog bazena do kružnog toka u Škaljarima) odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 13.30 do 15.30 časova.
Danas se od 14.00 do 15.00 časova odobrava obustava saobraćaja za sve vrste vozila ne duže od 30 minuta na magistralnom putu M-11 dionica Lepetani-tivat zbog organizacije LASTOVSKOG KARNEVALA.
Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina u periodu između 26.01.2026 i 28.02.2026 godine saobraćaj će se obavljati naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju. Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ mjestimično se zatvara po jedna saobraćajna traka duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata dogodilo se 14 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba nažalost poginula, a sedam zadobilo lakse povrede
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

AMSCG: Oprezno zbog mokrih puteva i učestalih odrona

Za <a href="https://www.antenam.net/clanak/da-oprostite-crnogorski">Antenu M </a>piše Adnan Čirgić
Vijest da je Petru Glendži neki crnogorski izdavač štampao studiju na crnogorskome jeziku uz uredničku napomenu u kojoj maltene piše "autor je, da oprostite, svojevoljno pisao tekst crnogorski" nije mogla iznenaditi nikoga. Za iznenađenje je, međutim, da imamo eto i takvih autora koji se ne daju disciplinovati u skladu s pameću crnogorskih postiđenika. A što je drugo do stid od sama sebe kad crnogorski izdavač ima potrebu da se ogradi od autora zato što umjesto gdje piše đe, zato što umjesto sjutra piše śutra i sl. Ako su prije nepune dvije decenije razni pseudolingvistički mudroseri kitili javni prostor porukama da će standardizacija takvih oblika dovesti do komunikacijskih prepreka širom našega jednojezičnoga prostora (podrazumijeva se - srpskoga), ovđe nije riječ o tekstu koji je plasiran mimo granica Crne Gore, dakle nije riječ o tekstu namijenjenu publici koja ne razumije što znači "đed", "śećanje" ili "đe".
Decenijama kroz redovni školski sistem podučavani da je mjera jezički nepravilnoga ono kako se u Crnoj Gori govori, ovđe su odgojene generacije ljudi koji se stide jednoga od najbitnijih, bazičnih vidova identiteta - jezičkoga. Samo se tako moglo desiti da polovina stanovništva Crne Gore danas svoj jezik ne naziva svojim no tuđim imenom, a da više od polovine smatra da je jedino ispravno pisati onako kako drugi govore, odnosno onako kako se u Crnoj Gori ne govori.
Teško da će ko pronaći u Crnoj Gori napomenu u kojoj se urednik ili izdavač izvinjava čitaocu što je tekst objavljen na srpskome jeziku (na ekavici) ili na hrvatskome ili bosanskome jeziku. Naravno, takva bi napomena bila gotovo jednako smislena kao i ona ispod Glendžina teksta. Međutim, napomena Crvenoga krsta mogla bi se uporediti s nezamislivom situacijom u kojoj bi se Crveni krst Srbije izvinio čitaocima što je autor teksta u njihovu izdanju odabrao ekavicu.
Dok se beogradska posluga na vlasti u Crnoj Gori povazdan predstavlja kao čuvar njegoševske tradicije, oni zapravo zatiru sva obilježja te tradicije koja je do nas dotekla. Da je tako, vidi se i po pitanju jezika koji se ne oslanja ni na tu tradiciju ni na savremenu praksu no na jezičku ideologiju skovanu u srpskim centrima prije gotovo dva vijeka.
Stoga neka Petru Glendži ide na čast što mu je tekst objavljen "s oproštenjem" jer bi isti izdavač morao publikovati napomenu "da oprostite" da je kojim slučajem objavio kakav tekst bilo kojega od četiri crnogorska književna klasika: Petra I, Njegoša, Stefana Mitrova Ljubiše ili Marka Miljanova. Nijedan od njih nije se pridržavao načela velikosrpske jezičke pravilnosti koja je i danas na cijeni u Crnoj Gori čiji je službeni jezik crnogorski. Takva je situacija danas ne samo rezultat djelovanja srpske političke elite (i aktuelne i one iz minulih vremena) no i rezultat nesvijesti postreferendumske elite koja je hranila trojanske konje u crnogorskoj lingvistici i crnogorskoj kulturi.
Budući da aktuelna elita crče za reaktuelizacijom Njegoša, uz ovaj slučaj ništa bolje ne paše od njegova stiha: "Viđi vraga su sedam binjišah".
Najbolji odgovor na sve učestalije negacije crnogorskoga jezika od strane vlasti jeste insistiranje na pisanju na sopstvenome jeziku, bez zazora i stida, jer je to jezik na kome su ostvarena djela koja pripadaju južnoslovenskome književnom vrhu. Pa neka urednici domeću sve češće "crnogorski, da oprostite".

Da oprostite, crnogorski

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno i u većem dijelu kišovito.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u višim planinskim predjelima na sjeveru padaće snijeg i susnježica.&nbsp;
U južnim i centralnim predjelima ima uslova za povremene pljuskove ponegdje i grmljavinu i u ovim blastima su ponegdje moguće umjerene do obilne količine padavina.&nbsp;
Krajem dana ili tokom noći padavine će uglavnom prestati. Vjetar slab do umjeren južni, tokom dana u skretanju na sjeverni i u pojačanju.&nbsp;
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Tag: crmnicani

Crmničani 20. septembra organizuju protestni skup zbog političkog djelovanja SPC i nezakonitih upisa državne imovine

Protest Crmničana bez blokade Sozine: "Nadležne da se ubrzaju"

Mještani Crmnice blokirali Sozinu na 20 minuta

Sinovi žrtava Deportacije i Štrbaca: Naša borba je borba za istinu i odgovornost države

AMSCG: Oprezno zbog mokrih puteva i učestalih odrona

Da oprostite, crnogorski

Oblačno i kišovito, temperatura do 14 stepeni

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO