Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan objavio je da je otkriveno gasno polje u Crnom moru sa rezervama od 75 milijardi kubnih metara gasa.
- Na polju Goktepe 3, nakon 49 dana bušenja i ispitivanja, dobili smo dobre vijesti - otkrili smo rezerve gasa u iznosu od 75 milijardi kubnih metara. Ova količina je dovoljna za snabdijevanje naših stanova širom Turske tokom tri i po godin- &nbsp;rekao je Erdogan u Istanbulu.
On je dodao da se vrijednost ovih rezervi procjenjuje na 30 milijardi USD, prenose Nezavisne novine.
- Crnomorska gasna polja trenutno snabdijevaju gasom četiri miliona stanova sa 9,5 milijardi kubnih metara, sa planovima da se ova brojka učetvorostruči do 2028. godine- objasnio je Erdogan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Erdogan: U Crnom moru otkrivene nove rezerve prirodnog gasa

Rusija tvrdi da je preko noći oborila dvije ukrajinske bespilotne letilice iznad Crnog mora i sedam na drugim lokacijama, dok je gradonačelnik Mikolajeva, ukrajinskog lučkog grada u blizini mora, rekao da su hitna isključenja struje sprovedena nakon izvještaja o napadima ruskog drona u tom području.
Ukrajinski zvaničnici su takođe rekli da je Rusija izvela svoj najveći napad dronovima do sada na centralni grad Krivij Rih i da su ukrajinske jedinice protivvazdušne odbrane oborile 56 od 117 dronova koje je lansirala Rusija.
Izvještaji od 26. marta došli su usred pitanja o tome kada i kako će zasebni sporazumi koje su Sjedinjene Države postigle s Ukrajinom i Rusijom dan ranije o zaustavljanju napada na Crno more stupiti na snagu, dijelom proizašli iz uslova koje je postavila Moskva.
Saopštenje ruskog Ministarstva odbrane nije moglo biti nezavisno provjereno, a nije navedeno ni da li su dronovi bili usmjereni na ciljeve na Crnom moru, žarište borbi u njegovom ratu protiv Ukrajine, sada u četvrtoj godini od početka invazije punog razmjera u februaru 2022, ili su samo letjeli iznad njegovih voda.
Ministarstvo odbrane saopštilo je da je ruska vojska uništila i dva drona iznad Kurske oblasti i pet iznad Belgorodske oblasti, od kojih oba graniče sa Ukrajinom. Regionalni guverner Belgoroda rekao je da je jedan civil hospitalizovan sa povredama glave, a dron je napravio manju štetu na stambenoj zgradi.
U Mikolajevu nije odmah bilo jasno da li su nestanci struje mjera predostrožnosti ili rezultat napada preko noći.
<h2>Mirovni sporazumi</h2>
Pored primirja na Crnom moru, Bijela kuća je saopštila da su odvojeni razgovori s ukrajinskim i ruskim predstavnicima u Saudijskoj Arabiji ove sedmice proizveli sporazum "da se razviju mjere za implementaciju" nedavnih obaveza za zaustavljanje udara na energetske objekte.
Načelnik vojne uprave u u Krivij Rihu Oleksandr Vilkul rekao je da je napad dronom tokom noći izazvao požare i oštetio zgrade, ali da nije bilo žrtava.&nbsp;
- Očigledno, okupatori tako "žele mir" - napisao je on na Telegramu.
Činilo se da su dogovori postignuti na odvojenim pregovorima SAD-a s Ukrajinom i Rusijom u Rijadu 23. i 25. marta među najkonkretnijim dostignućima u nastojanjima američkog predsjednika Donalda Trampa da posreduje u okončanju rata otkako je preuzeo dužnost 20. januara prije dva mjeseca, ali ostavili su mnoge stvari nejasnim.
Bijela kuća je u dvije odvojene izjave o pregovorima navela da će sporazum o Crnom moru pomoći Moskvi da vrati pristup globalnim tržištima za ruski izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva koji je prekinut otkako je Kremlj pokrenuo svoju punu invaziju na Ukrajinu.
- Sjedinjene Države će nastaviti da olakšavaju pregovore između obje strane za postizanje mirnog rješenja - navodi se u saopštenju Bijele kuće.
Sporazumi označavaju prvi korak prema širem sporazumu o prekidu vatre za okončanje najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, iako se u izjavama ne spominje prekid napada na druge civilne infrastrukturne ciljeve osim energije.
<h2>Ruska upozorenja</h2>
I Kijv i Moskva su potvrdili sporazum, iako se čini da ruska izjava ukazuje na značajne rezerve sa njihove strane.
U izjavi o američko-ruskim pregovorima, Kremlj je saopštio da će se pridržavati sporazuma tek kada se njegova državna poljoprivredna banka ponovno poveže sa SWIFT-om, međunarodnim sistemom plaćanja, i kada se ukinu neka trgovinska ograničenja koja su nametnuta Moskvi nakon njene sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
Bijela kuća je u saopštenju navela da će "pomoći u obnavljanju pristupa Rusije svjetskom tržištu za izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva, smanjenju troškova pomorskog osiguranja i poboljšanju pristupa lukama i platnim sistemima za takve transakcije", što bi mogao biti prvi korak ka ukidanju širih sankcija Rusiji.
- Razmišljamo o svima njima trenutno. Razmatramo sve njih - rekao je Tramp kada su ga pitali o sankcijama za koje Rusija kaže da treba ukinuti prije nego što implementira sporazum o Crnom moru.&nbsp;
Tramp je kasnije rekao da bi Rusija mogla odugovlačiti sa okončanjem rata.
- Mislim da Rusija želi tome da vidi kraj, ali može biti da odugovlače - &nbsp;rekao je Tramp u intervjuu za američku televiziju Njuzmaks.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe je reagovao na sporazum, rekavši da Kijev namjerava ispuniti svoj dio obaveza i da će se zalagati za dodatne sankcije ako Rusija ne učini isto.
- Prerano je reći da će to uspjeti, ali to su bili pravi sastanci, prave odluke, pravi koraci. Ako krše, evo dokaza - tražimo sankcije, tražimo oružje - rekao je Zelenski 25. marta.
<h2>Put ka prekidu vatre</h2>
Dok sporazumi označavaju napredak, put dalje ostaje nejasan.
U komentarima novinarima nakon vijesti o sporazumu o Crnom moru, Zelenski je naveo da je djelomično primirje stupilo na snagu odmah.
Ali prema saopštenju Kremlja, privremeni moratorij na napade na energetsku infrastrukturu koji je započeo 18. marta važi 30 dana - iako se može produžiti uz obostrani dogovor.
Kremlj je dodao da ako jedna strana prekrši sporazum, druga strana je takođe oslobođena pridržavanja.
To je dovelo do toga da je Zelenski optužio Rusiju da laže o ishodu pregovora sa američkim pregovaračima.
- Kremlj ponovo laže, tvrdeći da prekid vatre na Crnom moru navodno zavisi od sankcija i da je energetski prekid vatre navodno počeo 18. marta. Moskva uvijek laže - rekao je on u svom noćnom obraćanju Ukrajincima.&nbsp;
Rafinerije nafte, naftovodi i plinovodi te nuklearne elektrane su među ciljevima koje su Rusija i Ukrajina dogovorile da će privremeno prestati napadati.
Popis objavljen na Telegram kanalu Kremlja za koji se kaže da je "dogovoren između ruske i američke strane" takođe uključuje skladišta goriva, crpne stanice i drugu infrastrukturu koja se koristi za proizvodnju električne energije poput elektrana, transformatora i brana hidroelektrana.
Ostala su i druga pitanja u vezi sa željom Kremlja da ukine trgovinska ograničenja i ograničenja plaćanja za svoju poljoprivrednu banku, kao i bilo kakvu koordinaciju sa evropskim vladama koja bi mogla biti potrebna za to.
EU je uvela vlastite sankcije Moskvi, a u članku objavljenom 24. marta, izaslanik Evropske unije za sankcije Dejdvid Osaliven rekao je da blok ostaje posvećen održavanju sankcija Rusiji uprkos pritiscima da ih ublaži.
- Šta god da SAD sada učine, ne postoji razlog za promjenu kursa", napisao je Osaliven za Centar za analizu evropske politike (CEPA).
Kao još jedan znak koliko su razgovori bili naporni i koliko teškoća predstoji, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u televizijskim komentarima da će Kremlju trebati "jasne garancije" Vašingtona da će Ukrajina poštovati dogovor.
U međuvremenu, ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, koji je učestvovao u razgovorima, rekao je na Iksu da će Kijev svako kretanje ruskih mornaričkih brodova izvan istočnog Crnog mora smatrati kršenjem duha sporazuma postignutih u Rijadu.
Nuklearna elektrana Zaporožja na jugu Ukrajine takođe će ostati pod kontrolom Rusije, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova nakon završetka pregovora.
Ministarstvo je saopštilo da bi prenos kontrole na Ukrajinu ili druge zemlje bio nemoguć, kao i zajedničko upravljanje, zbog zabrinutosti oko fizičke i nuklearne sigurnosti.
Tramp je prošle sedmice iznio ideju da SAD preuzmu kontrolu nad elektranom, koju je Rusija zauzela početkom rata.
Sjedinjene Države su takođe rekle da su posvećene pomoći Ukrajini u razmjeni ratnih zarobljenika, oslobađanju zatočenih civila i vraćanju "prisilno premještene ukrajinske djece", kao mjerama za postizanje trajnog primirja između Kijeva i Moskve.
<h2>Zašto je Crno more važno za Rusiju i Ukrajinu?</h2>
I Kijev i Moskva se oslanjaju na Crno more za izvoz robe.
Uz pomoć Turske i Ujedinjenih naroda, obje zemlje su sredinom 2022. godine sklopile dogovor kojim je Ukrajini omogućeno da isporučuje žito preko mora, ali se Rusija povukla iz sporazuma sljedeće godine tvrdeći da zapadne sankcije na njene banke ozbiljno ograničavaju njenu sposobnost izvoza poljoprivrednih proizvoda.
Rusija je tada rekla da će svako plovilo za Ukrajinu gledati kao na potencijalnu vojnu metu.
Ukrajinska vojska je odgovorila kampanjom koja je uništila ruske ratne brodove i na kraju potisnula rusku mornaricu iz zapadnih djelova Crnog mora.
Operacija je omogućila Ukrajini da uspostavi novu zonu transporta u Crnom moru i vrati izvoz žitarica morskim putem na nivoe blizu predratnih.

610x380

500x500

Ukrajina i Rusija izvještavaju o napadima dronovima usred pitanja o primirju na Crnom moru

Ukrajina i Rusija postigle su dogovor o bezbjednoj plovidbi i uzdržavanju od sukoba u Crnom moru, saopštila je Bijela kuća, dodajući da će Sjedinjene Države pomoći u obnavljanju pristupa Rusije svjetskom tržištu za određene proizvode, prenio je Skaj njuz.
Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov izjavio je da se Kijev saglasio da obezbijedi sigurnu plovidbu, eliminiše upotrebu sile i spriječi korišćenje komercijalnih brodova u vojne svrhe na Crnom moru.
Dogovor dolazi nakon današnjih razgovora delegacija Ukrajine i SAD-a u Saudijskoj Arabiji. Prema Umerovu, svaki pokret ruskih vojnih brodova van istočnog dijela Crnog mora predstavljaće kršenje duha ovog sporazuma, u kom slučaju Ukrajina zadržava pravo na samoodbranu.
U sličnom tonu kao i izjava Bijele kuće, Umerov je naveo da su sve strane saglasne da razviju mjere za sprovođenje dogovora predsjednika o zabrani napada na energetska postrojenja u Ukrajini i Rusiji.
Ova vijest predstavlja značajan korak ka smanjenju napetosti u regionu, a pažnja međunarodne zajednice sada je usmjerena na sprovođenje ovog sporazuma na terenu.

Ukrajina i Rusija postigle dogovor o primirju u Crnom moru

Na pregovorima Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država u Rijadu razmatra se pitanje obnove crnomorske inicijative i povezanih aspekata.
- Polazimo od činjenice da je danas na dnevnom redu pitanje inicijative za Crno more i svi aspekti koji se odnose na nastavak ove inicijative - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima.
Peskov je takođe izvijestio da je raspravu o inicijativi za Crno more pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp. Njegov prijedlog je dobio odobrenje od ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Pregovori ruske i američke delegacije u Rijadu počeli su u ponedjeljak ujutro. Rusku stranu predvode predsjednik Komiteta Vijeća Federacije za međunarodne poslove i savjetnik direktora FSB-a Sergej Beseda.
Kako prenosi ROJters, američku delegaciju predstavljaju bivši viši direktor Vijeća za nacionalnu sigurnost za evropska i ruska pitanja Endru Pik i visoki zvaničnik američkog Stejt departmenta Majkl Anton.

Peskov: Rusija i SAD u Rijadu razgovaraju o inicijativi za Crno more

Desetine kilometara obale Crnog mora u ruskom Krasnodarskom kraju prekriveno je mazutom, izvijestile su u utorak lokalne vlasti i stanovnici, pošto su dva tankera teško oštećena tokom oluje u Kerčkom moreuzu.
Regionalni guverner Veniamin Kondratjev rekao je da su ekipe za čišćenje poslate u oblast nakon što su jaki vjetrovi pomogli da se velike količine prosute nafte prošire duž obale, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće ekološke katastrofe u Crnom moru, prenio je Ruski servis RSE.
Fotografije i video snimci na društvenim mrežama prikazuju divlje životinje prekrivene tamnom tečnošću, kao rezultat incidenta u nedjelju s dva tankera koji su prevozili hiljade tona mazuta, goriva lošeg kvaliteta.
Incidenti s tankerima dogodila su se u ekološki osjetljivim vodama kod obale ukrajinskog poluostrva Krim, koji je Rusija nelegalno anektirala 2014..
Jedan od tankera se navodno prevrnuo i prepolovio tokom jakog nevremena. Vjeruje se da su nesreću izazvali talasi visoki do četiri metra, koji se smatraju opasnim za takva plovila.
Dok se nafta širi morem i obalama koje su uobičajena destinacija Rusa za ljetnji odmor, sve je više izvještaja o degradaciji životne sredine.
Lokalni stanovnici su na mrežama ukazali na strašno stanje obale, s pticama prekrivenim naftom koje ne mogu da lete i psima lutalicama prekrivenim mazutom dok lutaju obalom.
Takođe su primijetili snažan miris nafte u vazduhu, a mnogi su se žalili na mučninu i iritaciju kože i očiju.
Skoro 300 osoba, uključujući volontere i tešku opremu, radi na minimiziranju posljedica nesreće, rekli su zvaničnici.
Dvije opštine imaju organizovane operativne štabove za čišćenje. Ekolozi, međutim, upozoravaju da je količina izlivene nafte možda već prevelika.
Predsjednik pomorskih sindikata u regionu Leonid Glušak rekao je za portal Kedr da je ogromna količina mazuta već procurila u more, pogoršavajući ekološku katastrofu.
Prema riječima Glušaka, tankeri Volgonjefta, namijenjeni za rječna putovanja, nisu adekvatni za plovidbu otvorenim morem kao što je Kerčki moreuz.
Rusija koristi takozvanu flotu tankera u sjenci – grupu starih, neosiguranih tankera – za zaobilaženje sankcije Zapada uvedene zbog invazije na Ukrajinu. Loše stanje tih brodova izazvalo je zabrinutost zbog ekoloških katastrofa.
Vlasti su pokrenule krivične istrage o nesreći, za koju je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio da bi se mogla ponoviti u drugim djelovima Evrope.
- Naše more se suočava sa još jednom ekološkom katastrofom koju je izazvala Rusija. Ali postoje još veći i opasniji ruski tankeri koji plove vašim morima. Zaustavljanje te flote ne znači samo prekid finansiranja Rusije za rata – već i zaštitu prirode - rekao je on u utorak na mreži Iks (X).

Nafta prekrila desetine kilometara ruske obale poslije potonuća tankera

Rumunija je podigla vojne avione drugi put ove sedmice nakon što je "neidentifikovan predmet" narušio njen vazdušni prostor preko Crnog mora, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane.
Mali objekat je otkriven iznad Crnog mora kako se kreće prema Rumuniji, članici NATO, oko 2.30 sati, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Dva aviona F-18 španskog ratnog vazduhoplovstva i dva aviona F-16 rumunskog vazduhoplovstva su podignuta, ali nisu uočili predmet koji je nestao sa radara, saopštilo je Ministarstvo.
Isti avioni su takođe poslati u četvrtak u sličnom slučaju.
Rumunija dijeli granicu od 650 kilometara sa Ukrajinom i ranije se žalila na ruske dronove u svom vazdušnom prostoru dok Moskva napada ukrajinske ciljeve duž Crnog mora i reke Dunav.
Fragmenti ruskih dronova takođe su više puta nađeni na rumunskoj teritoriji u blizini granice s Ukrajinom.

1250x600

1084x550

Rumunija drugi put ove sedmice podigla borbene avione

U napadu ruskih dronova na Kijev tokom prethodne noći tri osobe su poginule, a 31 je povrijeđena, uključujući sedmoro djece, izjavio je večeras ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svom dnevnom obraćanju.
- Za samo jednu sedmicu, Rusi su napali Ukrajinu sa gotovo 1.200 dronova i 50 raketa različitih tipova, uglavnom balističkih - rekao je Zelenski.
Samo zajednički napori, kako dodaje, mogu pružiti zaštitu od takve prijetnje.&nbsp;
- Nijedna nacija na svijetu ne bi trebalo da bude ostavljena sama da se suoči sa ovim - dodao je predsjednik Ukrajine.
Napad je prouzrokovao veliku materijalnu štetu. Požari su izbili u nekoliko stanova devetospratnice na sjeveroistoku Kijeva, rekao je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.
On je dodao da su na sjeveru glavnog grada ostaci drona pali na šesnaestospratnicu.

Tri osobe poginule u napadu dronom na Kijev

Štrajkači u kompaniji „Boing Difens“ u oblasti Sent Luisa odbacili su danas novi prijedlog ugovora, čime je štrajk koji je već odložio isporuku borbenih aviona i realizaciju drugih programa ušao u 13. sedmicu.
U saopštenju nakon glasanja, rukovodstvo sindikata je navelo da kompanija nije uspjela da se pozabavi potrebama oko 3.200 članova Međunarodnog udruženja mašinskih i vazduhoplovnih radnika (IAM), prenosi Rojters.
- Boing tvrdi da su slušali svoje zaposlene, ali rezultat današnjeg glasanja dokazuje da nisu - rekao je predsednik IAM Internešenal Brajan Brajant i dodao da „rukovodioci kompanije nastavljaju da vrijeđaju upravo one ljude koji grade najnaprednije vojne avione na svijetu, koji čuvaju bezbjednost naših vojnika i nacije“.
Ponuda kompanije bila je menje-više ista kao i ponude koje su prethodno odbijene. Smanjen je osnovni bonus, ali je dodato 3.000 dolara u akcijama Boinga koje se stiču na tri godine i bonus od 1.000 dolara za ostanak u firmi četiri godine. Takođe je uvećan rast plata u četvrtoj godini petogodišnjeg ugovora.
Čelnici sindikata su vršili pritisak na upravu da poveća doprinose za penzioni fond i osnovni bonus da bude blizu 12.000 dolara, koliko je Boing dao članovima sindikata koji su prošle godine štrajkovali u odjeljenju za putničke avione.
Sindikat navodi da bi ponuda koju su poslali rukovodstvu kompaniju za četiri godije koštala 50 miliona dolara više od onoga što predlaže uprava i ukazuje da je to razumno, ako se ima u vodu da bi generalni direktor Boinga Keli Ortberg ove godine trebalo bi da zaradi 22 miliona dolara.
- Boing je davno trebalo da prestane da štedi na radnicima koji omogućavaju uspjeh kompanija i da počne da pregovara o fer dogovoru koji bi poštovao njihova znanja i žrtve - naveo je sindikat.
Zbog štrajka koji traje od 4. avgusta, Boing je morao da odloži isporuke lovaca F-15EX američkom ratnom vazduhoplovstvu.

Radnici Boinga odbili novi ugovor, štrajk ulazi u 13. sedmicu

Pakistanska vojska saopštila je da su vojnici i militanti poginuli u sukobima u blizini afganistanske granice, dok su se diplomate obje zemlje sastale kako bi spriječile ponovno izbijanje nasilja nakon najgorih borbi u posljednjih nekoliko godina.
Pet pakistanskih vojnika i 25 militanata iz ekstremističke grupe Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP) ubijeni su 25. oktobra, saopštila je pakistanska Međuresorna služba za odnose s javnošću (ISPR) 26. oktobra.
ISPR je dodao da su se sukobi dogodili kada su militanti pokušali ući u okruge Kuram i Sjeverni Vaziristan duž sjeverozapadne granice s Afganistanom.
Dok se talibani još nisu oglasili o situaciji, ISPR je rekao da su infiltracije na pakistansku teritoriju pokrenule pitanja o namjerama talibanske vlade da se uhvati u koštac s terorizmom koji potiče s njihovog tla.
<h2>Afganistansko-pakistanski mirovni pregovori</h2>
Pakistanska i afganistanska delegacija sastale su se u Istanbulu 25. oktobra, istog dana kada su prijavljeni novi sukobi, kako bi se sproveo prekid vatre između dvije zemlje, uz posredovanje Katara i Turske u Dohi prošle sedmice.
Nedavno nasilje između Pakistana i Afganistana najgore je otkako su talibani preuzeli vlast u Kabulu 2021. godine. Vazdušni napadi i kopneni sukobi ostavili su desetine mrtvih na obje strane.
Borbe između nekadašnjih saveznika izazvane su nakon što je Islamabad zahtijevao da Kabul obuzda militante koji su pojačali napade u Pakistanu, rekavši da djeluju iz utočišta u Afganistanu.
Talibani su negirali da skrivaju militante za napad na Pakistan i optužili su pakistansku vojsku da širi dezinformacije o Afganistanu i skriva militante povezane s Islamskom državom.
U televizijskom obraćanju 25. oktobra, pakistanski ministar odbrane Kavaja Muhamad Asif rekao je da vjeruje da Afganistan traži mir, ali je upozorio da bi neuspjeh u postizanju sporazuma tokom pregovora u Turskoj rezultirao "otvorenim ratom".
Posjećujući Maleziju radi potpisivanja mirovnog sporazuma između Tajlanda i Kambodže, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da bi se "uskoro" mogao uključiti u rješavanje sukoba između Pakistana i Afganistana.
- Čuo sam da su se Pakistan i Afganistan pokrenuli, ali ću to vrlo brzo riješiti - dodao je Tramp, ne dajući daljnje informacije.

Pakistanska vojska izvještava o novim sukobima na granici usred pregovora u Istanbulu

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u gostima ekipu Beča 83:78, u utakmici četvrtog kola B grupe Admiralbet ABA lige.
To je treći trijumf podgoričkog tima, dok novajlija u regionalnom takmičenju ima polovičan učinak nakon četiri odigrana meča.
Budućnost je opravdala ulogu favorita, od sredine prve četvrtine, kada je nakon serije od 10:0 stekla dvocifrenu prednost (18:7), kontrolisala je igru i rezultat i konstantno bila u vođstvu.
Domaćin je prijetio, u par navrata uspio je i da smanji zaostatak, ali ne i da iskoristi bespotrebno opuštanje Budućnosti u finišu.
Budućnost su do pobjede vodili Aksel Butej i Džeri Frank Butsijel sa po 13, dok su sa po 11 poena meč završili Rašid Sulajmon i Džejms Tompson.
U ekipi Beča po 18 poena ubacili su Sulejmon Bum i Gregor Glas.
&nbsp;Voli će u 19 sati i 30 minuta, u meču B grupe, biti gost debitanta u regionalnom takmičenju, ekipi Beča.
Oba tima u prva tri kola ostvarili su po dva trijumfa i poraz.
SC Derbi će dva i po sata ranije, u A grupi, ugostiti Igokeu.
Podgorički sastav je u prošlom kolu ostvario prvi trijumf, dok je Igokea bez poraza na startu regionalnog šampionata.

Pobjeda Budućnost Volija u Beču

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu.&nbsp; Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to.&nbsp; I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"> <figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption> </figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda?&nbsp; Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u črtvrtom desetljeću XX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"> <figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"> <figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na sjednici Skupštine Crne Gore predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori, kazao je za Portal ETV ambasador Željko Perović.
U izvještaju “Obnova britanskog liderstva na Zapadnom Balkanu” konstatovano je da se Crna Gora se suočava sa duboko ukorijenjenim političkim i društvenim izazovima koji proizilaze iz spoljnog miješanja.
Komentarišući ovaj dokumetn, Perović je rekao da je veoma značajno da se naredna Konferencija “Berlinskog procesa” održava baš u Londonu, odnosno, da se Velika Britanija ponovo uključuje “na velika vrata i punom parom” u dešavanja na Balkanu.&nbsp;
- Imajući u vidu stepen stranog miješanja i malignog uticaja, može se slobodno reći ponovo uzavrelog Balkana. Krajnje zabrinjavajuće i izuzetno stetno miješanje Rusije, prvenstveno preko nacionalističkog režima u Beogradu, prema zemljama kandidatima za ulazak u EU, naročito prema Crnoj Gori i BiH, kao i ostalim pretendentima Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali i zategnuti odnosi između Beograda i Zagreba, čine Balkan ponovo “buretom baruta” - naveo je Perović.&nbsp;
Zbog toga je, ističe, zajedničko posvećeno djelovanje SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije od presudne važnosti za dalji prosperitet i napredak cjelokupnog Balkana.&nbsp;
- Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i može se slobodno reći višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori”. Konačno! U Izvještaju se ukazuje i na dva ključna momenta, pokušaj državnog udara 2016. i ustoličenje novog poglavara SPC (glavnog ruskog igrača) u Crnoj Gori, koji su izazvali destabilizaciju i vjerske i političke nemire, te do tada nezapamćene podjele u crnogorskom društvu. Konačno - naglasio je Perović.
Ono što u britanskom izvještaju ne piše, a vjeruje da je razmatrano na Konferenciji u Londonu, je da, kako kaže Perović, crnogorska vladajuća garnitura "na čelu sa predsjednikom većinski četnicke i retrogradne Skupštine vojvodom Andrijom Mandićem i njegovim saborcima iz crnogorske marionetske Vlade, naročito iz redova DF i Demokrata, kao i nijemim posmatračima, time i saučesnicoma iz ostalih stranaka, ne preduzima ništa da takvo djelovanje spriječi".&nbsp;
- Staviše, svojim saučesnistvom u urušavanju, destabilizaciji i vidnom pokušaju zaustavljanja Crne Gore na njenom evropskom putu daju puni doprinos - dodaje Perović.
Kao najvažnije, Perović ukazuje na ono na šta upozorava nekadašnji minustar odbrane Britanije, bivši geneneralni sekretar NATO-a i “glavni revizor Strateskog pregleda odbrane 2025.” Lord Robertson, a to je da “ono što se dešava na Zapadnom Balkanu ne ostaje tamo”.
- A to znači da dešavanja na Balkanu najdirektnije ugrožavaju Veliku Britaniju i EU. A to se ne smije dozvoliti! Pa je interes i jednih i drugih da “brinu o događajima u svim zemljama regiona” - naglasio je Perović.
Prema njegovim riječima, od uspješnosti borbe protiv korupcije, nacionalizma i stranog miješanja zavisiće i stabilnost Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Poruke i uputstva su jasni. Od Crne Gore zavisi da li se pravilno čitaju i ima li spremnosti da se sprovedu u djelo - zaključio je Perović.

Perović: Nakon "tihovanja", Britanija konačno upozorava na maligni uticaj Putina i Vučića u Crnoj Gori

Ako bi se akcije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića sprovela do kraja i desilo se moguće razrješenje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, to bi izazvalo još jednu veliku sistemsku krizu u Crnoj Gori i imalo bi kao svoju posljedicu usporavanje crnogorskog puta prema Evropskoj uniji, što je Mandićev ključni strateški cilj - rekao je predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Komentarišući otvorene napade Mandića na Markovića, ali i sinhronizovane kritike svih poslanika na sjednici u parlamentu kada je predstavljen izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu za prethodnu godinu prije tri dana, kaže da mu ništa nije začuđujuće, te da to otkriva pravu prirodu parlamentarne većine, posebno koalicije predvođene Mandićem.
- Oni su zaista umislisli da su 30. avgusta sproveli neku revoluciju i da su zaista oslobodili Crnu Goru. Iako se često u sarkastičnom tonu prema njima kao "oslobodiocima", zaista misle da to jesu i da u Crnoj Gori nakon 30. avgusta treba da vladaju revolucionarni zakoni, revolucionarna pravda, prijeki sudovi, presude i osuđivanja preko noći bez prezumpcije nevinosti. Ovaj Mandićev manevar vidim u tom kontekstu - naveo je Vujović.
Smatra da su dvije stvari tu ključne - Mandićev strah i izazivanje sistemske krize kojim bi se zaustavio evropski put Crne Gore.
- Jedna stvar je strah gospodina Mandića. Možemo da budemo nezadovoljni radom tužilaštva, ali je činjenica da su otvorili nekoliko markantnih predmeta i slučajeva protiv ljudi bliskih Mandiću, što iz njegovog najbližeg političkog, što iz ličnog okruženja. Imate slučajeve protiv predsjednike opština Mojkovac, Nikšić, Pljevlja. Imate slučaj prebijanja predsjednika Opštine Budva, koji su očigledno uradili Mandićevi ljudi, odnosno njegovi batinaši iz Budve. Najveći strah je od slučaja "državni udar", jer je Specijalno državno tužilaštvo izjavilo žalbu na oslobađajuću presudu. Imate slučaj protiv (Milana) Lekića iz Pljevalja - naveo je Vujović.
Dodaje da su ljudi oko Mandića, za nepune dvije godine otkada je na vlasti, skupili toliko slučajeva i "pet-šest ljudi iz njegovog najbližeg političkog okruženja su pod tužilačkom istragom".&nbsp;
- To govori dovoljno o svemu i dovoljno govori o njegovom strahu. Zbog toga je ta akcija - kazao je Vujović.
Komentarišući postupanje tužilaštva u slučaju Mandićevog sinovca, Danila, u kom je predmet dodijeljen nižem tužilaštvu, te slučaj predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića u kom je odbačena prijava, navodi da to "ne eliminiše stvar Mandića".
- Iako s pravom možemo da budemo nezadovoljni tretmanom tih predmeta od Vrhovnog državnog tužilaštva, te procesuiranja predmeta tužilaštvu sa nižim stepenom odgovornosti nije dovoljno i ne eliminiše stvar Mandića od svega toga. Oni bi htjeli da imaju tužilaštvo i sudstvo i kompletno pravosuđe, zato se i pokreće priča o vetingu da bi ga imali pod potpunom partijskom kontrolom. Kao što je stavio pod svoju kontrolu gotovo sve partije parlamentarne većine. On je potpuno pacifikovao Pokret Evropa sad - istakao je Vujović.
<h2>Kontrola</h2>
Komentarišući izostanak reakcije PES-a ocjenjuje da je to "još jedan primjer snisohodljivog odnosa prema Mandiću u parlamentu Crne Gore".&nbsp;
- Vidjeli smo reaciju predsjednika Kluba poslanika PES-a Miodraga Lakovića, koja jeste bila reakcija, iako prilično blijeda. Onda smo vidjeli skandaloznu reakciju poslanika Vasilija Čarapića na brutalno gaženje njihovog poslaničkog kluba od Mandića on odgovara time što napada bivšu vlast. To je bilo degutantno gledati i slušati, ali to pokazuje u kojoj mjeri je PES, posebno u parlamentu, stavljen pod kontrolu Mandića. Mislim da (premijer Milojko) Spajić ne kontroliše ni trećinu svog poslaničkog kluba i da dvije trećine njegovog poslaničkog kluba su bliži politici Mandića, nego politici PES-a - ocijenio je Vujović.
<h2>Strah</h2>
Odgovarajući na pitanje gdje su u svome tome njihovi koalicioni partneri iz Demokratske Crne Gore kaže da sve što važi za PES "još više važi za Demokrate".&nbsp;
- Oni su odavno potpuno izgubili svoj politički individualitet i politički profil. Potpuno su ste stopili u politiku i ideologiju Nove srpske demokratije gospodina Mandića. Posebno me ne začuđuje njihovo ćutanje u parlamentu. Stranka koja će navodno da podrži izvještaj VDT-a, a onda imamo onakve brutalne napade Mandića prema onima koji će navodno da podrže taj izvještaj, a imate ćutanje Demokrata. To samo po sebi dovoljno govori. Ponekad imam utisak da kad Mandić uzme banak, uzme da govori da zavlada strah, posebno u klubovima PES-a i Demokrata. Taj paternatlizam Mandića posebno je vidljiv u Skupštini Crne Gore - naglasio je Vujović.
<h2>Sistemski problemi</h2>
Komentarišući reakciju Delegacija EU, iz koje je saopšteno da je vladavina prava veoma značajna za evropski put Crne Gore, te očekuje li da se aktuelna dešavanja mogu odraziti na budući izvještaj o Crnoj Gori, pita što još treba da se desi da bi "naši evropski partneri do kraja vidjeli sa kim imamo posla".
- Ne znam što još treba da se desi u Crnoj Gori - toliko primjera ne samo nacionalističke politike, ne samo politike istorijskog revizionizma, vraćanja u devedesete, slavljenje ratnih zločinaca, nego i u u sistemskoj ravni odnosa prema vladavini prava i institucijama - da bi naši evropski partneri do kraja vidjeli sa kim suštinski imamo posla i da su to strukture koje će na svakom polju nastojati da zaustave Crnu Goru na evropskom putu i da neće birati sredstva, da će permanentno proizvoditi krize i sistemske probleme. Suština je da ovakva vlast, komponovana na ovaj način, ne može uvesti Crnu Goru u EU - kazao je Vujović.
<h2>Ohrabrenje</h2>
Komentarišući to što međunarodni partneri ukazuju na to da je dio vlasti spona između Rusije i Srbije, a da ista vlast dobija pozitivne poruke iz EU, ocjenuje da se radi o ohrabrenju, jer postoji novi entuzijazam kad je u pitanju politika proširenja.&nbsp;
- Imao sam priliku da se u to uvjerim, da podrška Crnoj Gori nikad nije bila veća i zbog toga treba razumjeti da zaista žele da pomognu državi. Kad im objašnjavate određene stvari nailazite na određeno razumijevanje, ali domaći zadatak moramo da obavimo sami. Ne možemo očekivati da naše zadatke ostvare naši partneri. U tom smislu tumačim i te glasove od evropskih partnera, ali moraju i oni razumjeti da se opozicija nalazi u veoma delikatnoj poziciji. Autentičan je cilj opozicije da Crna Gora uđe u EU, ali ne možemo ostati mirni na brojne devijacije jer znamo da će te strukture iskoristiti svaku priliku da sabotiraju naš evropski put do momenta dok se ne desi zatvaranje tog prozora mogućnosti. To ne znači da opozicija ne treba da iskoristi svaku priliku da našim partnerima objasni kakva je situacija u Crnoj Gori - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzy-TAYMRXkU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Ako bi se desilo razrješenje Markovića, to bi izazvalo još jednu veliku sistemsku krizu koja bi mogla usporiti put prema EU

Političke tenzije unutar parlamentarne većine sve su snažnije, posebno kada se pomene Tužilaštvo. Čini se da svi žele da kontrolišu rad Tužilaštva.&nbsp;
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević optužio je predsjednika Skupštine i lidera Nove srpske demokratije Andriju Mandića da pokušava da politizuje rad Vrhovnog državnog tužioca (VDT). U izjavi za portal ETV, Zirojević je ocijenio da Mandić vrši pritisak na Milorada Markovića, šaljući mu poruku da bi mogao biti smijenjen ukoliko ne postupi po njegovim zahtjevima.
Zirojević za Portal ETV kazao je da „nezadovoljstvo Andrije Mandića radom VDT-a i napad na Milorada Markovića predstavljaju namjeru Mandića da do kraja politizuje VDT“.
Prema njegovim riječima, „očigledno je da tužilaštvo nije pod kontrolom ZBCG, već bi se reklo da oni mnogo bolje sarađuju i da su pod političkim uticajem Demokrata i eventualno PES-a, što Mandiću nikako ne odgovara.“
Zirojević je dodao da „Mandić u okviru parlamentarne većine svojim koalicionim partnerima daje one resore koji njemu suštinski nijesu važni i pušta ih da se tu igraju". &nbsp;
- Ali se vraća na onog starog Andriju Mandića na kojeg smo navikli prethodnih decenija kada su u pitanju resori koji mu nijesu važni. Tužilaštvo mu, međutim, jeste izuzetno važno - navodi.&nbsp;
On je istakao da „tužilaštvo, izgleda, uspijevaju da „poklope" politički Demokrate i PES i podsjetio da „SDT ne odustaje od slučaja „državni udar", gdje je jedan od osumnjičenih Mandić zajedno sa Milanom Kneževićem.“
- Jasno je da je ono što smo vidjeli u Skupštini pokušaj Mandića da stavi tužilaštvo pod svoju kontrolu - kazao je Zirojević.
Dodao je da je „Mandić poslao poruku Markoviću da, ako ne bude igrao po njegovim notama, neće biti više tu".
- Oni imaju mogućnost da pokrenu smjenu VDT-a. Ostaje da se vidi da li zaista žele da smijene Markovića ili samo prijete da, ako ne bude radio kako oni žele, da mu slijedi smjena - zaključio je Zirojević.
Napomenimo, poslednje zasijedanje Skupštine obilježile su Mandićeve izjave da je upravo on „prelomio“ da Marković postane VDT, ali da sada smatra da je pogriješio i da bi Marković trebalo da podnese ostavku.
Mandić je istovremeno kritikovao poslanike Pokreta Evropa sad, spočitavajući im što namjeravaju da podrže Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva.

Tag: crno-more