Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan objavio je da je otkriveno gasno polje u Crnom moru sa rezervama od 75 milijardi kubnih metara gasa.
- Na polju Goktepe 3, nakon 49 dana bušenja i ispitivanja, dobili smo dobre vijesti - otkrili smo rezerve gasa u iznosu od 75 milijardi kubnih metara. Ova količina je dovoljna za snabdijevanje naših stanova širom Turske tokom tri i po godin- &nbsp;rekao je Erdogan u Istanbulu.
On je dodao da se vrijednost ovih rezervi procjenjuje na 30 milijardi USD, prenose Nezavisne novine.
- Crnomorska gasna polja trenutno snabdijevaju gasom četiri miliona stanova sa 9,5 milijardi kubnih metara, sa planovima da se ova brojka učetvorostruči do 2028. godine- objasnio je Erdogan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Erdogan: U Crnom moru otkrivene nove rezerve prirodnog gasa

Rusija tvrdi da je preko noći oborila dvije ukrajinske bespilotne letilice iznad Crnog mora i sedam na drugim lokacijama, dok je gradonačelnik Mikolajeva, ukrajinskog lučkog grada u blizini mora, rekao da su hitna isključenja struje sprovedena nakon izvještaja o napadima ruskog drona u tom području.
Ukrajinski zvaničnici su takođe rekli da je Rusija izvela svoj najveći napad dronovima do sada na centralni grad Krivij Rih i da su ukrajinske jedinice protivvazdušne odbrane oborile 56 od 117 dronova koje je lansirala Rusija.
Izvještaji od 26. marta došli su usred pitanja o tome kada i kako će zasebni sporazumi koje su Sjedinjene Države postigle s Ukrajinom i Rusijom dan ranije o zaustavljanju napada na Crno more stupiti na snagu, dijelom proizašli iz uslova koje je postavila Moskva.
Saopštenje ruskog Ministarstva odbrane nije moglo biti nezavisno provjereno, a nije navedeno ni da li su dronovi bili usmjereni na ciljeve na Crnom moru, žarište borbi u njegovom ratu protiv Ukrajine, sada u četvrtoj godini od početka invazije punog razmjera u februaru 2022, ili su samo letjeli iznad njegovih voda.
Ministarstvo odbrane saopštilo je da je ruska vojska uništila i dva drona iznad Kurske oblasti i pet iznad Belgorodske oblasti, od kojih oba graniče sa Ukrajinom. Regionalni guverner Belgoroda rekao je da je jedan civil hospitalizovan sa povredama glave, a dron je napravio manju štetu na stambenoj zgradi.
U Mikolajevu nije odmah bilo jasno da li su nestanci struje mjera predostrožnosti ili rezultat napada preko noći.
<h2>Mirovni sporazumi</h2>
Pored primirja na Crnom moru, Bijela kuća je saopštila da su odvojeni razgovori s ukrajinskim i ruskim predstavnicima u Saudijskoj Arabiji ove sedmice proizveli sporazum "da se razviju mjere za implementaciju" nedavnih obaveza za zaustavljanje udara na energetske objekte.
Načelnik vojne uprave u u Krivij Rihu Oleksandr Vilkul rekao je da je napad dronom tokom noći izazvao požare i oštetio zgrade, ali da nije bilo žrtava.&nbsp;
- Očigledno, okupatori tako "žele mir" - napisao je on na Telegramu.
Činilo se da su dogovori postignuti na odvojenim pregovorima SAD-a s Ukrajinom i Rusijom u Rijadu 23. i 25. marta među najkonkretnijim dostignućima u nastojanjima američkog predsjednika Donalda Trampa da posreduje u okončanju rata otkako je preuzeo dužnost 20. januara prije dva mjeseca, ali ostavili su mnoge stvari nejasnim.
Bijela kuća je u dvije odvojene izjave o pregovorima navela da će sporazum o Crnom moru pomoći Moskvi da vrati pristup globalnim tržištima za ruski izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva koji je prekinut otkako je Kremlj pokrenuo svoju punu invaziju na Ukrajinu.
- Sjedinjene Države će nastaviti da olakšavaju pregovore između obje strane za postizanje mirnog rješenja - navodi se u saopštenju Bijele kuće.
Sporazumi označavaju prvi korak prema širem sporazumu o prekidu vatre za okončanje najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, iako se u izjavama ne spominje prekid napada na druge civilne infrastrukturne ciljeve osim energije.
<h2>Ruska upozorenja</h2>
I Kijv i Moskva su potvrdili sporazum, iako se čini da ruska izjava ukazuje na značajne rezerve sa njihove strane.
U izjavi o američko-ruskim pregovorima, Kremlj je saopštio da će se pridržavati sporazuma tek kada se njegova državna poljoprivredna banka ponovno poveže sa SWIFT-om, međunarodnim sistemom plaćanja, i kada se ukinu neka trgovinska ograničenja koja su nametnuta Moskvi nakon njene sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
Bijela kuća je u saopštenju navela da će "pomoći u obnavljanju pristupa Rusije svjetskom tržištu za izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva, smanjenju troškova pomorskog osiguranja i poboljšanju pristupa lukama i platnim sistemima za takve transakcije", što bi mogao biti prvi korak ka ukidanju širih sankcija Rusiji.
- Razmišljamo o svima njima trenutno. Razmatramo sve njih - rekao je Tramp kada su ga pitali o sankcijama za koje Rusija kaže da treba ukinuti prije nego što implementira sporazum o Crnom moru.&nbsp;
Tramp je kasnije rekao da bi Rusija mogla odugovlačiti sa okončanjem rata.
- Mislim da Rusija želi tome da vidi kraj, ali može biti da odugovlače - &nbsp;rekao je Tramp u intervjuu za američku televiziju Njuzmaks.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe je reagovao na sporazum, rekavši da Kijev namjerava ispuniti svoj dio obaveza i da će se zalagati za dodatne sankcije ako Rusija ne učini isto.
- Prerano je reći da će to uspjeti, ali to su bili pravi sastanci, prave odluke, pravi koraci. Ako krše, evo dokaza - tražimo sankcije, tražimo oružje - rekao je Zelenski 25. marta.
<h2>Put ka prekidu vatre</h2>
Dok sporazumi označavaju napredak, put dalje ostaje nejasan.
U komentarima novinarima nakon vijesti o sporazumu o Crnom moru, Zelenski je naveo da je djelomično primirje stupilo na snagu odmah.
Ali prema saopštenju Kremlja, privremeni moratorij na napade na energetsku infrastrukturu koji je započeo 18. marta važi 30 dana - iako se može produžiti uz obostrani dogovor.
Kremlj je dodao da ako jedna strana prekrši sporazum, druga strana je takođe oslobođena pridržavanja.
To je dovelo do toga da je Zelenski optužio Rusiju da laže o ishodu pregovora sa američkim pregovaračima.
- Kremlj ponovo laže, tvrdeći da prekid vatre na Crnom moru navodno zavisi od sankcija i da je energetski prekid vatre navodno počeo 18. marta. Moskva uvijek laže - rekao je on u svom noćnom obraćanju Ukrajincima.&nbsp;
Rafinerije nafte, naftovodi i plinovodi te nuklearne elektrane su među ciljevima koje su Rusija i Ukrajina dogovorile da će privremeno prestati napadati.
Popis objavljen na Telegram kanalu Kremlja za koji se kaže da je "dogovoren između ruske i američke strane" takođe uključuje skladišta goriva, crpne stanice i drugu infrastrukturu koja se koristi za proizvodnju električne energije poput elektrana, transformatora i brana hidroelektrana.
Ostala su i druga pitanja u vezi sa željom Kremlja da ukine trgovinska ograničenja i ograničenja plaćanja za svoju poljoprivrednu banku, kao i bilo kakvu koordinaciju sa evropskim vladama koja bi mogla biti potrebna za to.
EU je uvela vlastite sankcije Moskvi, a u članku objavljenom 24. marta, izaslanik Evropske unije za sankcije Dejdvid Osaliven rekao je da blok ostaje posvećen održavanju sankcija Rusiji uprkos pritiscima da ih ublaži.
- Šta god da SAD sada učine, ne postoji razlog za promjenu kursa", napisao je Osaliven za Centar za analizu evropske politike (CEPA).
Kao još jedan znak koliko su razgovori bili naporni i koliko teškoća predstoji, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u televizijskim komentarima da će Kremlju trebati "jasne garancije" Vašingtona da će Ukrajina poštovati dogovor.
U međuvremenu, ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, koji je učestvovao u razgovorima, rekao je na Iksu da će Kijev svako kretanje ruskih mornaričkih brodova izvan istočnog Crnog mora smatrati kršenjem duha sporazuma postignutih u Rijadu.
Nuklearna elektrana Zaporožja na jugu Ukrajine takođe će ostati pod kontrolom Rusije, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova nakon završetka pregovora.
Ministarstvo je saopštilo da bi prenos kontrole na Ukrajinu ili druge zemlje bio nemoguć, kao i zajedničko upravljanje, zbog zabrinutosti oko fizičke i nuklearne sigurnosti.
Tramp je prošle sedmice iznio ideju da SAD preuzmu kontrolu nad elektranom, koju je Rusija zauzela početkom rata.
Sjedinjene Države su takođe rekle da su posvećene pomoći Ukrajini u razmjeni ratnih zarobljenika, oslobađanju zatočenih civila i vraćanju "prisilno premještene ukrajinske djece", kao mjerama za postizanje trajnog primirja između Kijeva i Moskve.
<h2>Zašto je Crno more važno za Rusiju i Ukrajinu?</h2>
I Kijev i Moskva se oslanjaju na Crno more za izvoz robe.
Uz pomoć Turske i Ujedinjenih naroda, obje zemlje su sredinom 2022. godine sklopile dogovor kojim je Ukrajini omogućeno da isporučuje žito preko mora, ali se Rusija povukla iz sporazuma sljedeće godine tvrdeći da zapadne sankcije na njene banke ozbiljno ograničavaju njenu sposobnost izvoza poljoprivrednih proizvoda.
Rusija je tada rekla da će svako plovilo za Ukrajinu gledati kao na potencijalnu vojnu metu.
Ukrajinska vojska je odgovorila kampanjom koja je uništila ruske ratne brodove i na kraju potisnula rusku mornaricu iz zapadnih djelova Crnog mora.
Operacija je omogućila Ukrajini da uspostavi novu zonu transporta u Crnom moru i vrati izvoz žitarica morskim putem na nivoe blizu predratnih.

610x380

500x500

Ukrajina i Rusija izvještavaju o napadima dronovima usred pitanja o primirju na Crnom moru

Ukrajina i Rusija postigle su dogovor o bezbjednoj plovidbi i uzdržavanju od sukoba u Crnom moru, saopštila je Bijela kuća, dodajući da će Sjedinjene Države pomoći u obnavljanju pristupa Rusije svjetskom tržištu za određene proizvode, prenio je Skaj njuz.
Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov izjavio je da se Kijev saglasio da obezbijedi sigurnu plovidbu, eliminiše upotrebu sile i spriječi korišćenje komercijalnih brodova u vojne svrhe na Crnom moru.
Dogovor dolazi nakon današnjih razgovora delegacija Ukrajine i SAD-a u Saudijskoj Arabiji. Prema Umerovu, svaki pokret ruskih vojnih brodova van istočnog dijela Crnog mora predstavljaće kršenje duha ovog sporazuma, u kom slučaju Ukrajina zadržava pravo na samoodbranu.
U sličnom tonu kao i izjava Bijele kuće, Umerov je naveo da su sve strane saglasne da razviju mjere za sprovođenje dogovora predsjednika o zabrani napada na energetska postrojenja u Ukrajini i Rusiji.
Ova vijest predstavlja značajan korak ka smanjenju napetosti u regionu, a pažnja međunarodne zajednice sada je usmjerena na sprovođenje ovog sporazuma na terenu.

Ukrajina i Rusija postigle dogovor o primirju u Crnom moru

Na pregovorima Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država u Rijadu razmatra se pitanje obnove crnomorske inicijative i povezanih aspekata.
- Polazimo od činjenice da je danas na dnevnom redu pitanje inicijative za Crno more i svi aspekti koji se odnose na nastavak ove inicijative - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima.
Peskov je takođe izvijestio da je raspravu o inicijativi za Crno more pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp. Njegov prijedlog je dobio odobrenje od ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Pregovori ruske i američke delegacije u Rijadu počeli su u ponedjeljak ujutro. Rusku stranu predvode predsjednik Komiteta Vijeća Federacije za međunarodne poslove i savjetnik direktora FSB-a Sergej Beseda.
Kako prenosi ROJters, američku delegaciju predstavljaju bivši viši direktor Vijeća za nacionalnu sigurnost za evropska i ruska pitanja Endru Pik i visoki zvaničnik američkog Stejt departmenta Majkl Anton.

Peskov: Rusija i SAD u Rijadu razgovaraju o inicijativi za Crno more

Desetine kilometara obale Crnog mora u ruskom Krasnodarskom kraju prekriveno je mazutom, izvijestile su u utorak lokalne vlasti i stanovnici, pošto su dva tankera teško oštećena tokom oluje u Kerčkom moreuzu.
Regionalni guverner Veniamin Kondratjev rekao je da su ekipe za čišćenje poslate u oblast nakon što su jaki vjetrovi pomogli da se velike količine prosute nafte prošire duž obale, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće ekološke katastrofe u Crnom moru, prenio je Ruski servis RSE.
Fotografije i video snimci na društvenim mrežama prikazuju divlje životinje prekrivene tamnom tečnošću, kao rezultat incidenta u nedjelju s dva tankera koji su prevozili hiljade tona mazuta, goriva lošeg kvaliteta.
Incidenti s tankerima dogodila su se u ekološki osjetljivim vodama kod obale ukrajinskog poluostrva Krim, koji je Rusija nelegalno anektirala 2014..
Jedan od tankera se navodno prevrnuo i prepolovio tokom jakog nevremena. Vjeruje se da su nesreću izazvali talasi visoki do četiri metra, koji se smatraju opasnim za takva plovila.
Dok se nafta širi morem i obalama koje su uobičajena destinacija Rusa za ljetnji odmor, sve je više izvještaja o degradaciji životne sredine.
Lokalni stanovnici su na mrežama ukazali na strašno stanje obale, s pticama prekrivenim naftom koje ne mogu da lete i psima lutalicama prekrivenim mazutom dok lutaju obalom.
Takođe su primijetili snažan miris nafte u vazduhu, a mnogi su se žalili na mučninu i iritaciju kože i očiju.
Skoro 300 osoba, uključujući volontere i tešku opremu, radi na minimiziranju posljedica nesreće, rekli su zvaničnici.
Dvije opštine imaju organizovane operativne štabove za čišćenje. Ekolozi, međutim, upozoravaju da je količina izlivene nafte možda već prevelika.
Predsjednik pomorskih sindikata u regionu Leonid Glušak rekao je za portal Kedr da je ogromna količina mazuta već procurila u more, pogoršavajući ekološku katastrofu.
Prema riječima Glušaka, tankeri Volgonjefta, namijenjeni za rječna putovanja, nisu adekvatni za plovidbu otvorenim morem kao što je Kerčki moreuz.
Rusija koristi takozvanu flotu tankera u sjenci – grupu starih, neosiguranih tankera – za zaobilaženje sankcije Zapada uvedene zbog invazije na Ukrajinu. Loše stanje tih brodova izazvalo je zabrinutost zbog ekoloških katastrofa.
Vlasti su pokrenule krivične istrage o nesreći, za koju je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio da bi se mogla ponoviti u drugim djelovima Evrope.
- Naše more se suočava sa još jednom ekološkom katastrofom koju je izazvala Rusija. Ali postoje još veći i opasniji ruski tankeri koji plove vašim morima. Zaustavljanje te flote ne znači samo prekid finansiranja Rusije za rata – već i zaštitu prirode - rekao je on u utorak na mreži Iks (X).

Nafta prekrila desetine kilometara ruske obale poslije potonuća tankera

Rumunija je podigla vojne avione drugi put ove sedmice nakon što je "neidentifikovan predmet" narušio njen vazdušni prostor preko Crnog mora, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane.
Mali objekat je otkriven iznad Crnog mora kako se kreće prema Rumuniji, članici NATO, oko 2.30 sati, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Dva aviona F-18 španskog ratnog vazduhoplovstva i dva aviona F-16 rumunskog vazduhoplovstva su podignuta, ali nisu uočili predmet koji je nestao sa radara, saopštilo je Ministarstvo.
Isti avioni su takođe poslati u četvrtak u sličnom slučaju.
Rumunija dijeli granicu od 650 kilometara sa Ukrajinom i ranije se žalila na ruske dronove u svom vazdušnom prostoru dok Moskva napada ukrajinske ciljeve duž Crnog mora i reke Dunav.
Fragmenti ruskih dronova takođe su više puta nađeni na rumunskoj teritoriji u blizini granice s Ukrajinom.

1250x600

1084x550

Rumunija drugi put ove sedmice podigla borbene avione

U izraelskim napadima u Gazi u posljednja 24 sata ubijeno je najmanje 98 Palestinaca, saopštili su iz palestinskog Ministarstva zdravstva. 
 
Čelnik Ministarstva Munir al-Burš rekao je za Anadoliju da je među žrtvama mnogo žena i djece. 
 
Svjedoci su izvijestili o smrtonosnim izraelskim napadima na nekoliko kuća i šatora u kojima su se nalazili raseljeni civili širom ratom razorene enklave. 
 
Uprkos međunarodnim pozivima na primirje, izraelska vojska vodi brutalnu ofanzivu na Gazu od oktobra 2023. godine, pri čemu je ubijeno blizu 53,7 hiljada Palestinaca, većinom žena i djece.

U izraelskim napadima u posljednja 24 sata ubijeno 98 Palestinaca

Viši sud je na prijedlog Višeg državnog tužilaštva produžio pritvor Danilu Mandiću za dva mjesec zbog sumnje da je počinio teško ubistvo u pokušaju Darka Perovića i Arisa Turkovića i krivičog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija - potvrdila je za Portal ETV samostalna savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Ivana Vukmirović.
Danilo Mandić je sinovac predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i član njegovog privatnog nelegalnog obezbjeđenja.
Osumnjičeni Mandić je 19. aprila vozeći skupštinski džip ,,range rover”, u blizini raskrsnice ulica Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je saopštila policija, ispalio više hitaca od kojih su Perović i Turković zadobili prostrijelne rane u nogama.
Mandiću je, podsjetimo, pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i opasnoti od ponavljanja djela.
Uporedo sa istragom Višeg državnog Tužilaštva i Osnovno državno tužilaštvo prikuplja informacije o korišćenju službenog skupštinskog vozila u noći napada. Tužilaštva treba da ispita da li je u tom slučaju bilo zloupotreba. Kako su ranije saopštili za Portal ETV formiran je predmet zbog korišćenja vozila Skupštine Crne Gore.
- Postupajuća državna tužiteljka preduzima zakonom predviđenje mjere i radnje a u okviru kojih će provjeraviti sve okolnosti događaja – saopšteno je ranije Portalu ETV.
Ima Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je bio suvozač.
Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

Danilu Mandiću produžen pritvor za dva mjeseca

Varijabilni dodatak od oko 230 hiljada eura isplaćen je službenicima 15 ministarstava u Vladi Crne Gore, u posljednih pet mjeseci prošle godine, saopštili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT). 
 
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović precizirala je da je taj novac isplaćen u periodu od rekonstrukcije vlade u julu 2024. do kraja te godine. 
 
Ona je agenciji MINA kazala da je varijabilni dodatak uglavnom isplaćivan državnim službenicima, izuzev u ministarstvima pravde, turizma i ljudskih i manjinskih prava. 
 
Pojasnila je da su ta tri ministarstva varijabile isplaćivali i javnim funkcionerima u iznosu od skoro četiri hiljade eura. 
 
CDT-u, kako je rekla Gvozdenović, Ministarstvo finansija nije dostavilo podatak da li su varijabile isplaćivali samo službenicima ili i javnim funkcionerima. 
 
Ona je rekla da je CDT od ministarstava tražio podatke o iznosu isplaćenog varijabilnog dijela zarade službenicima i javnim funkcionerima, od 24. jula zaključno sa 31. decembrom prošle godine, kao i broj službenika, odnosno funkcionera, koji je ostvario pravo na isplatu. 
 
Prema riječima Gvozdenović, Ministarstvo finansija isplatilo je najveći iznos - 58.228 eura, ali nijesu precizirali koliko državnih službenika, odnosno javnih funkcionera tog resora je nagrađeno varijabilom. 
 
- Ministarstvo ekonomskog razvoja isplatilo je 33.020 eura varijabile za 121 od ukupno 182 državnih službenika i namještenika kojih je zaposleno u Ministarstvu - rekla je Gvozdenović. 
 
Ministarstvo turizma je, kako je dodala, isplatilo 23.960 eura varijabile za 71 državnog službenika i namještenika, a varijabilu od 323,74 eura je primio jedan javni funkcioner. 
 
- Imajući u vidu broj zaposlenih u ovom ministarstvu, zaključuje se da su gotovo svi bili nagrađeni varijabilom, odnosno 71 od 75 službenika, i jedan od četiri javna funkcionera - kazala je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da je trećina zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, njih 74, primila varijabilu od 23.356 eura. 
 
- Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je nagradilo varijabilom 60 od ukupno 157 državnih službenika i namještenika u ukupnom iznosu od 22.970 eura - rekla je Gvozdenović. 
 
Ona je kazala da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) na ime varijabile isplatilo 20.537 eura. 
 
Gvozdenović je precizirala da je za treći kvartal, za 21 službenika MPNI-ja isplaćeno ukupno 5.586 eura, a za četvrti kvartal za 48 službenika isplaćeno je 14.951 eura. 
 
Ministarstvo odbrane je, kako je dodala, isplatilo varijabilu za 58 državnih službenika i namještenika tog ministarstva i osoba u službi Vojske Crne Gore u ukupnom iznosu od 19,851 eura. 
 
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo evropskih poslova za nešto više od trećine zaposlenih, odnosno 24, isplatilo varijabilu od 7.631 eura. 
 
- Ministarstvo pravde je iznos od 6.024 eura isplatilo kao varijabilu za 19 zaposlenih, a dodatnih 2.266 eura isplaćeno je za sedam javnih funkcionera - dodala je Gvozdenović. 
 
Ona je rekla da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera isplatilo na ime varijabila 5.096 eura za 16 službenika. 
 
Gvozdenović je navela da je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga isplatilo 4.905 eura za četvrtinu zaposlenih, odnosno 22 službenika. 
 
Kako je dodala, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava isplatilo je 4.610 eura svojim službenicima i 1.294 eura funkcionerima.
- U odgovoru ovog ministarstva je navedeno da je šest službenika i četiri j avna funkcionera primilo varijabilni dio zarade u septembru, potom devet službenika u decembru - kazala je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da je Ministarstvo saobraćaja 3.798 eura isplatilo kao varijabilan dio zarade za petinu, odnosno 12 zaposlenih. 
 
- Varijabilu u iznosu od 1.113 eura je Ministarstvo energetike uplatilo petorici službenika - dodala je Gvozdenović. 
 
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO-ima je za pet mjeseci isplatilo 1.905 eura varijabilu za šestoro zaposlenih. 
 
Ona je rekla da su CDT ministarstva rudarstva, nafte i gasa, dijaspore, unutrašnjih poslova, socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, vanjskih poslova i pomorstva, obavijestili da u navedenom periodu nijesu isplaćivali varijabile. 
 
Gvozdenović je podsjetila da prema odluci o varijabilnom dijelu zarade, varijabilu može da ostvari zaposleni koji ostvaruje “izuzetne rezultate i kvalitete rada”. 
 
- Dalje, navodi se da se to cijeni na osnovu posebnog doprinosa unapređenju procesa rada organa, izuzetne uspješnosti i kvaliteta izvršenih poslova, posebne efikasnosti u radu, povećanog obima posla i dodatnog angažovanja zbog nepopunjenosti radnih mjesta - dodala je Gvozdenović. 
 
Definisano je, kako je rekla, da se varijabilni dio zarade zaposlenom može isplatiti jednom u tri mjeseca na kraju kvartala u iznosu do 30 odsto prosječne neto zarade. 
 
- Dok se zaposlenom za “rad od javnog interesa” može isplatiti na mjesečnom nivou u iznosu do 50 odsto prosječne neto zarade, uz saglasnost Vlade - rekla je Gvozdeović. 
 
Gvozdenović je navela da bez jasno definisane procedure i kriterijuma postoji rizik da varijabilni dio zarade ide privilegovanima, a ne nužno najvrednijima i najzaslužnijima. 
 
Prema njenim riječima, “poseban doprinos”, “izuzetna uspješnost”, “posebna efikasnost” su vrlo subjektivne kategorije i ostavljaju prostor za prozivoljnu interpretaciju. 
 
- Pitanje je i ko i kako u ministarstvima tačno procjenjuje rad zaposlenih, jer nije propisana procedura evaluacije i nejasno je koliko su u ove odluke zapravo uključeni neposredni rukovodioci - istakla je Gvozdenović. 
 
Ona zato smatraju da takva odluka može biti podložna zloupotrebama, što, kako se dodaje, potkopava njen osnovni cilj - stimulisanje i nagrađivanje zaista izuzetnog rada i doprinosa zaposlenih. 
 
- Važno je unaprijediti odluku, kako bi sistem nagrađivanja bio transparentan i pravedan, uz jasno definisan način ocjenjivanja i objektivne kriterijume - rekla je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da su Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) prekršili Generalni sekretarijat Vlade i Ministarstvo zdravlja koji im nijesu dostavili odgovore u zakonskom roku od 15 dana. 
 
- Interesantno je i da ministarstva kulture i medija, sporta i mladih i javne uprave drugačije tumače Zakon o SPI od svojih kolega u 21 ministarstvu koja su nam dostavila informacije, pa su za razliku od njih su odlučili da odbiju naš zahtjev iz razloga “sačinjavanja nove informacije” - ukazala je Gvozdenović. 
 
Prema riječima Gvozdenović, takav odnos navedenih organa dodatno svjedoči potrebi unapređenja nadzora nad primjenom Zakona o SPI. 
 
- Zakon i principi transparentnosti bi trebalo da nalažu da se ovakve informacije proaktivno objavljuju na sajtovima ministarstava - smatra Gvozdenović. 
 
Ona je poručila državnim organima da bez transparentnosti nema ni odgovorne i kvalitetne javne uprave. 
 
- I pozivamo ih da ovakve podatke ubuduće čine javno dostupnim na svojim sajtovima i tako demonstriraju otvoren i transparentan odnos prema trošenju javnih sredstava - kazala je Gvozdenović.

Oko 230 hiljada eura varijabila za zaposlene u ministarstvima

Bivša načelnica Filijale za upravne unutrašnje poslove na Cetinju Olivera Krivokapić poručila je v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću da od nje očekuje tužbu za klevetu.
- Stvarno mi je dosta čitanja neistina i nebuloza. Degutantno mi je da čitam i odgovaram, ali zbog javnosti moram. Nepoznavanje zakona, prikrivanje, obmanjivanje, pogrešno tumačenje zakona je toliko očigledno, podnošenje prijava zbog toga što nijesam dozvolila da se preko mojih leđa obračunavaju sa Cetinjanima, izjava koje nemaju veze sa istinom - navela je ona reagujući na njegove navode o neoduzimanju oružja Vuku Boriloviću koji je u avgustu 2022. godine ubio 10 sugrađana.
Šćepanović je Krivokapić optužio da „sračunato obmanjuje i dezavuiše javnost, iznoseći tvrdnje koje nemaju uporište i utemeljenje u Zakonu o oružju“, te poručio da je bila dužna da na osnovu obavještenja Uprave policije o podnošenju krivične prijave protiv Borilovića inicira i sprovede upravni postupak.
- Kada je u pitanju posjedovanje legalnog oružja od strane lica Vuka Borilovića, naglašavamo da je, shodno Zakonu o oružju, nadležna Filijala za upravne unutrašnje poslove na Cetinju kao organ bila dužna da na osnovu obavještenja dostavljenog od strane Uprave policije kojim informiše Filijalu o podnošenju krivične prijave protiv lica Vuk Borilović zbog izvršenog krivičnog djela sa elementima nasilja, inicira i sprovede upravni postupak, preispita, izvrši reviziju i odgovarajućim rješenjem oduzme oružje od lica, odnosno zatraži i naloži istom licu da oružje vrati Filijali, kako je i jasno propisano Zakonom - navodi se u reagovanju Uprave policije i Šćepanovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fscepanovic-krivokapic-sracunato-dezavuise-javnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Krivokapić je njega ranije pitala da li se upravni postupak pokreće na osnovu obavještenja da je podnijeta krivična prijava i poručila da &nbsp;krivična prijava ne pokreće ni krivični, a kamoli upravni postupak. Tada je kazala i da po krivičnoj prijavi postupa isključivo tužilaštvo, odnosno policija po nalogu tužilaštva. Za realizaciju opravdane krivične prijave nadležni su, napomenula ona, tužilaštvo i policija (za vršenje pretresa, oduzimanje oružja, kao i drugih radnji).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkrivokapic-scepanovicu-iznenadena-sam-vasim-nivoom-nepoznavanja-propisa-zar-moram-da-vam-citiram-zakon-o-oruzju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Da budem vrlo jasna - obavještenje o podnošenju krivične prijave Filijali ne znači apsolutno ništa ukoliko se držimo zakona, a valjda bi to trebalo da činimo. Vaše tvrdnje o tome „ko je što trebao da uradi“ nisu ni na koji način potkrijepljene važećim zakonskim odredbama - rekla je Krivokapić.
Istakla je i da filijala radi isključivo na osnovu zakona, a ne pretpostavki ili nagađanja.
Krivokapić je, u današnjem reagovanju, poručila da svako ko se i malo razumije u ovaj posao zna da je ona u pravu.&nbsp;
- Zamislite, meni pričate o vašem radu, nijeste mogli da uradite ništa bez mene. Vjerovatno se, kao i ja, mnogi pitaju čemu onda služi policija - dodala je Krivokapić.
Ocijenila je i da Šćepanović još nije pročitao Zakon i shvatio da se upravni postupak pokreće na zakonom propisan način.
- Član 48 dobro pročitajte, članove 13 i 15 obavezno. Nevjerovatno da i dalje mislite da ste u pravu - podvukla je Krivokapić.
Moguće, kaže, da Šćepanovića neko pogrešno savjetuje.
- U svim postupcima reagujete, samo u ovom nijeste. Čudno. Znate Vi dobro što ste trebali - a nijeste. Što ste morali, a nijeste. Razjasniće se sve. Ne pokazaste taj dokument za Rožajca. Ako Vam je svaka istina ovakva. Uhh. Čekaćemo da se postupci završe. Tada ćemo vidjeti đe je ko. Tužbu za klevetu očekujte - zaključila je Krivokapić.

Krivokapić Šćepanoviću: Očekujte tužbu za klevetu, još nijeste pročitali Zakon

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: crno-more