Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan objavio je da je otkriveno gasno polje u Crnom moru sa rezervama od 75 milijardi kubnih metara gasa.
- Na polju Goktepe 3, nakon 49 dana bušenja i ispitivanja, dobili smo dobre vijesti - otkrili smo rezerve gasa u iznosu od 75 milijardi kubnih metara. Ova količina je dovoljna za snabdijevanje naših stanova širom Turske tokom tri i po godin- &nbsp;rekao je Erdogan u Istanbulu.
On je dodao da se vrijednost ovih rezervi procjenjuje na 30 milijardi USD, prenose Nezavisne novine.
- Crnomorska gasna polja trenutno snabdijevaju gasom četiri miliona stanova sa 9,5 milijardi kubnih metara, sa planovima da se ova brojka učetvorostruči do 2028. godine- objasnio je Erdogan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Erdogan: U Crnom moru otkrivene nove rezerve prirodnog gasa

Rusija tvrdi da je preko noći oborila dvije ukrajinske bespilotne letilice iznad Crnog mora i sedam na drugim lokacijama, dok je gradonačelnik Mikolajeva, ukrajinskog lučkog grada u blizini mora, rekao da su hitna isključenja struje sprovedena nakon izvještaja o napadima ruskog drona u tom području.
Ukrajinski zvaničnici su takođe rekli da je Rusija izvela svoj najveći napad dronovima do sada na centralni grad Krivij Rih i da su ukrajinske jedinice protivvazdušne odbrane oborile 56 od 117 dronova koje je lansirala Rusija.
Izvještaji od 26. marta došli su usred pitanja o tome kada i kako će zasebni sporazumi koje su Sjedinjene Države postigle s Ukrajinom i Rusijom dan ranije o zaustavljanju napada na Crno more stupiti na snagu, dijelom proizašli iz uslova koje je postavila Moskva.
Saopštenje ruskog Ministarstva odbrane nije moglo biti nezavisno provjereno, a nije navedeno ni da li su dronovi bili usmjereni na ciljeve na Crnom moru, žarište borbi u njegovom ratu protiv Ukrajine, sada u četvrtoj godini od početka invazije punog razmjera u februaru 2022, ili su samo letjeli iznad njegovih voda.
Ministarstvo odbrane saopštilo je da je ruska vojska uništila i dva drona iznad Kurske oblasti i pet iznad Belgorodske oblasti, od kojih oba graniče sa Ukrajinom. Regionalni guverner Belgoroda rekao je da je jedan civil hospitalizovan sa povredama glave, a dron je napravio manju štetu na stambenoj zgradi.
U Mikolajevu nije odmah bilo jasno da li su nestanci struje mjera predostrožnosti ili rezultat napada preko noći.
<h2>Mirovni sporazumi</h2>
Pored primirja na Crnom moru, Bijela kuća je saopštila da su odvojeni razgovori s ukrajinskim i ruskim predstavnicima u Saudijskoj Arabiji ove sedmice proizveli sporazum "da se razviju mjere za implementaciju" nedavnih obaveza za zaustavljanje udara na energetske objekte.
Načelnik vojne uprave u u Krivij Rihu Oleksandr Vilkul rekao je da je napad dronom tokom noći izazvao požare i oštetio zgrade, ali da nije bilo žrtava.&nbsp;
- Očigledno, okupatori tako "žele mir" - napisao je on na Telegramu.
Činilo se da su dogovori postignuti na odvojenim pregovorima SAD-a s Ukrajinom i Rusijom u Rijadu 23. i 25. marta među najkonkretnijim dostignućima u nastojanjima američkog predsjednika Donalda Trampa da posreduje u okončanju rata otkako je preuzeo dužnost 20. januara prije dva mjeseca, ali ostavili su mnoge stvari nejasnim.
Bijela kuća je u dvije odvojene izjave o pregovorima navela da će sporazum o Crnom moru pomoći Moskvi da vrati pristup globalnim tržištima za ruski izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva koji je prekinut otkako je Kremlj pokrenuo svoju punu invaziju na Ukrajinu.
- Sjedinjene Države će nastaviti da olakšavaju pregovore između obje strane za postizanje mirnog rješenja - navodi se u saopštenju Bijele kuće.
Sporazumi označavaju prvi korak prema širem sporazumu o prekidu vatre za okončanje najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, iako se u izjavama ne spominje prekid napada na druge civilne infrastrukturne ciljeve osim energije.
<h2>Ruska upozorenja</h2>
I Kijv i Moskva su potvrdili sporazum, iako se čini da ruska izjava ukazuje na značajne rezerve sa njihove strane.
U izjavi o američko-ruskim pregovorima, Kremlj je saopštio da će se pridržavati sporazuma tek kada se njegova državna poljoprivredna banka ponovno poveže sa SWIFT-om, međunarodnim sistemom plaćanja, i kada se ukinu neka trgovinska ograničenja koja su nametnuta Moskvi nakon njene sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
Bijela kuća je u saopštenju navela da će "pomoći u obnavljanju pristupa Rusije svjetskom tržištu za izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva, smanjenju troškova pomorskog osiguranja i poboljšanju pristupa lukama i platnim sistemima za takve transakcije", što bi mogao biti prvi korak ka ukidanju širih sankcija Rusiji.
- Razmišljamo o svima njima trenutno. Razmatramo sve njih - rekao je Tramp kada su ga pitali o sankcijama za koje Rusija kaže da treba ukinuti prije nego što implementira sporazum o Crnom moru.&nbsp;
Tramp je kasnije rekao da bi Rusija mogla odugovlačiti sa okončanjem rata.
- Mislim da Rusija želi tome da vidi kraj, ali može biti da odugovlače - &nbsp;rekao je Tramp u intervjuu za američku televiziju Njuzmaks.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe je reagovao na sporazum, rekavši da Kijev namjerava ispuniti svoj dio obaveza i da će se zalagati za dodatne sankcije ako Rusija ne učini isto.
- Prerano je reći da će to uspjeti, ali to su bili pravi sastanci, prave odluke, pravi koraci. Ako krše, evo dokaza - tražimo sankcije, tražimo oružje - rekao je Zelenski 25. marta.
<h2>Put ka prekidu vatre</h2>
Dok sporazumi označavaju napredak, put dalje ostaje nejasan.
U komentarima novinarima nakon vijesti o sporazumu o Crnom moru, Zelenski je naveo da je djelomično primirje stupilo na snagu odmah.
Ali prema saopštenju Kremlja, privremeni moratorij na napade na energetsku infrastrukturu koji je započeo 18. marta važi 30 dana - iako se može produžiti uz obostrani dogovor.
Kremlj je dodao da ako jedna strana prekrši sporazum, druga strana je takođe oslobođena pridržavanja.
To je dovelo do toga da je Zelenski optužio Rusiju da laže o ishodu pregovora sa američkim pregovaračima.
- Kremlj ponovo laže, tvrdeći da prekid vatre na Crnom moru navodno zavisi od sankcija i da je energetski prekid vatre navodno počeo 18. marta. Moskva uvijek laže - rekao je on u svom noćnom obraćanju Ukrajincima.&nbsp;
Rafinerije nafte, naftovodi i plinovodi te nuklearne elektrane su među ciljevima koje su Rusija i Ukrajina dogovorile da će privremeno prestati napadati.
Popis objavljen na Telegram kanalu Kremlja za koji se kaže da je "dogovoren između ruske i američke strane" takođe uključuje skladišta goriva, crpne stanice i drugu infrastrukturu koja se koristi za proizvodnju električne energije poput elektrana, transformatora i brana hidroelektrana.
Ostala su i druga pitanja u vezi sa željom Kremlja da ukine trgovinska ograničenja i ograničenja plaćanja za svoju poljoprivrednu banku, kao i bilo kakvu koordinaciju sa evropskim vladama koja bi mogla biti potrebna za to.
EU je uvela vlastite sankcije Moskvi, a u članku objavljenom 24. marta, izaslanik Evropske unije za sankcije Dejdvid Osaliven rekao je da blok ostaje posvećen održavanju sankcija Rusiji uprkos pritiscima da ih ublaži.
- Šta god da SAD sada učine, ne postoji razlog za promjenu kursa", napisao je Osaliven za Centar za analizu evropske politike (CEPA).
Kao još jedan znak koliko su razgovori bili naporni i koliko teškoća predstoji, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u televizijskim komentarima da će Kremlju trebati "jasne garancije" Vašingtona da će Ukrajina poštovati dogovor.
U međuvremenu, ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, koji je učestvovao u razgovorima, rekao je na Iksu da će Kijev svako kretanje ruskih mornaričkih brodova izvan istočnog Crnog mora smatrati kršenjem duha sporazuma postignutih u Rijadu.
Nuklearna elektrana Zaporožja na jugu Ukrajine takođe će ostati pod kontrolom Rusije, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova nakon završetka pregovora.
Ministarstvo je saopštilo da bi prenos kontrole na Ukrajinu ili druge zemlje bio nemoguć, kao i zajedničko upravljanje, zbog zabrinutosti oko fizičke i nuklearne sigurnosti.
Tramp je prošle sedmice iznio ideju da SAD preuzmu kontrolu nad elektranom, koju je Rusija zauzela početkom rata.
Sjedinjene Države su takođe rekle da su posvećene pomoći Ukrajini u razmjeni ratnih zarobljenika, oslobađanju zatočenih civila i vraćanju "prisilno premještene ukrajinske djece", kao mjerama za postizanje trajnog primirja između Kijeva i Moskve.
<h2>Zašto je Crno more važno za Rusiju i Ukrajinu?</h2>
I Kijev i Moskva se oslanjaju na Crno more za izvoz robe.
Uz pomoć Turske i Ujedinjenih naroda, obje zemlje su sredinom 2022. godine sklopile dogovor kojim je Ukrajini omogućeno da isporučuje žito preko mora, ali se Rusija povukla iz sporazuma sljedeće godine tvrdeći da zapadne sankcije na njene banke ozbiljno ograničavaju njenu sposobnost izvoza poljoprivrednih proizvoda.
Rusija je tada rekla da će svako plovilo za Ukrajinu gledati kao na potencijalnu vojnu metu.
Ukrajinska vojska je odgovorila kampanjom koja je uništila ruske ratne brodove i na kraju potisnula rusku mornaricu iz zapadnih djelova Crnog mora.
Operacija je omogućila Ukrajini da uspostavi novu zonu transporta u Crnom moru i vrati izvoz žitarica morskim putem na nivoe blizu predratnih.

610x380

500x500

Ukrajina i Rusija izvještavaju o napadima dronovima usred pitanja o primirju na Crnom moru

Ukrajina i Rusija postigle su dogovor o bezbjednoj plovidbi i uzdržavanju od sukoba u Crnom moru, saopštila je Bijela kuća, dodajući da će Sjedinjene Države pomoći u obnavljanju pristupa Rusije svjetskom tržištu za određene proizvode, prenio je Skaj njuz.
Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov izjavio je da se Kijev saglasio da obezbijedi sigurnu plovidbu, eliminiše upotrebu sile i spriječi korišćenje komercijalnih brodova u vojne svrhe na Crnom moru.
Dogovor dolazi nakon današnjih razgovora delegacija Ukrajine i SAD-a u Saudijskoj Arabiji. Prema Umerovu, svaki pokret ruskih vojnih brodova van istočnog dijela Crnog mora predstavljaće kršenje duha ovog sporazuma, u kom slučaju Ukrajina zadržava pravo na samoodbranu.
U sličnom tonu kao i izjava Bijele kuće, Umerov je naveo da su sve strane saglasne da razviju mjere za sprovođenje dogovora predsjednika o zabrani napada na energetska postrojenja u Ukrajini i Rusiji.
Ova vijest predstavlja značajan korak ka smanjenju napetosti u regionu, a pažnja međunarodne zajednice sada je usmjerena na sprovođenje ovog sporazuma na terenu.

Ukrajina i Rusija postigle dogovor o primirju u Crnom moru

Na pregovorima Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država u Rijadu razmatra se pitanje obnove crnomorske inicijative i povezanih aspekata.
- Polazimo od činjenice da je danas na dnevnom redu pitanje inicijative za Crno more i svi aspekti koji se odnose na nastavak ove inicijative - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima.
Peskov je takođe izvijestio da je raspravu o inicijativi za Crno more pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp. Njegov prijedlog je dobio odobrenje od ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Pregovori ruske i američke delegacije u Rijadu počeli su u ponedjeljak ujutro. Rusku stranu predvode predsjednik Komiteta Vijeća Federacije za međunarodne poslove i savjetnik direktora FSB-a Sergej Beseda.
Kako prenosi ROJters, američku delegaciju predstavljaju bivši viši direktor Vijeća za nacionalnu sigurnost za evropska i ruska pitanja Endru Pik i visoki zvaničnik američkog Stejt departmenta Majkl Anton.

Peskov: Rusija i SAD u Rijadu razgovaraju o inicijativi za Crno more

Desetine kilometara obale Crnog mora u ruskom Krasnodarskom kraju prekriveno je mazutom, izvijestile su u utorak lokalne vlasti i stanovnici, pošto su dva tankera teško oštećena tokom oluje u Kerčkom moreuzu.
Regionalni guverner Veniamin Kondratjev rekao je da su ekipe za čišćenje poslate u oblast nakon što su jaki vjetrovi pomogli da se velike količine prosute nafte prošire duž obale, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće ekološke katastrofe u Crnom moru, prenio je Ruski servis RSE.
Fotografije i video snimci na društvenim mrežama prikazuju divlje životinje prekrivene tamnom tečnošću, kao rezultat incidenta u nedjelju s dva tankera koji su prevozili hiljade tona mazuta, goriva lošeg kvaliteta.
Incidenti s tankerima dogodila su se u ekološki osjetljivim vodama kod obale ukrajinskog poluostrva Krim, koji je Rusija nelegalno anektirala 2014..
Jedan od tankera se navodno prevrnuo i prepolovio tokom jakog nevremena. Vjeruje se da su nesreću izazvali talasi visoki do četiri metra, koji se smatraju opasnim za takva plovila.
Dok se nafta širi morem i obalama koje su uobičajena destinacija Rusa za ljetnji odmor, sve je više izvještaja o degradaciji životne sredine.
Lokalni stanovnici su na mrežama ukazali na strašno stanje obale, s pticama prekrivenim naftom koje ne mogu da lete i psima lutalicama prekrivenim mazutom dok lutaju obalom.
Takođe su primijetili snažan miris nafte u vazduhu, a mnogi su se žalili na mučninu i iritaciju kože i očiju.
Skoro 300 osoba, uključujući volontere i tešku opremu, radi na minimiziranju posljedica nesreće, rekli su zvaničnici.
Dvije opštine imaju organizovane operativne štabove za čišćenje. Ekolozi, međutim, upozoravaju da je količina izlivene nafte možda već prevelika.
Predsjednik pomorskih sindikata u regionu Leonid Glušak rekao je za portal Kedr da je ogromna količina mazuta već procurila u more, pogoršavajući ekološku katastrofu.
Prema riječima Glušaka, tankeri Volgonjefta, namijenjeni za rječna putovanja, nisu adekvatni za plovidbu otvorenim morem kao što je Kerčki moreuz.
Rusija koristi takozvanu flotu tankera u sjenci – grupu starih, neosiguranih tankera – za zaobilaženje sankcije Zapada uvedene zbog invazije na Ukrajinu. Loše stanje tih brodova izazvalo je zabrinutost zbog ekoloških katastrofa.
Vlasti su pokrenule krivične istrage o nesreći, za koju je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio da bi se mogla ponoviti u drugim djelovima Evrope.
- Naše more se suočava sa još jednom ekološkom katastrofom koju je izazvala Rusija. Ali postoje još veći i opasniji ruski tankeri koji plove vašim morima. Zaustavljanje te flote ne znači samo prekid finansiranja Rusije za rata – već i zaštitu prirode - rekao je on u utorak na mreži Iks (X).

Nafta prekrila desetine kilometara ruske obale poslije potonuća tankera

Rumunija je podigla vojne avione drugi put ove sedmice nakon što je "neidentifikovan predmet" narušio njen vazdušni prostor preko Crnog mora, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane.
Mali objekat je otkriven iznad Crnog mora kako se kreće prema Rumuniji, članici NATO, oko 2.30 sati, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Dva aviona F-18 španskog ratnog vazduhoplovstva i dva aviona F-16 rumunskog vazduhoplovstva su podignuta, ali nisu uočili predmet koji je nestao sa radara, saopštilo je Ministarstvo.
Isti avioni su takođe poslati u četvrtak u sličnom slučaju.
Rumunija dijeli granicu od 650 kilometara sa Ukrajinom i ranije se žalila na ruske dronove u svom vazdušnom prostoru dok Moskva napada ukrajinske ciljeve duž Crnog mora i reke Dunav.
Fragmenti ruskih dronova takođe su više puta nađeni na rumunskoj teritoriji u blizini granice s Ukrajinom.

1250x600

1084x550

Rumunija drugi put ove sedmice podigla borbene avione

Premijer Milojko Spajić, resorni ministar Admir Šahmanović prije potpisivanja bilo kakvog memoranduma sa japanskom kompanijom JERA moraju da građanima Crne Gore daju informaciju na koji način planiraju da realizuju projekat izgradnje LNG terminala i gasne elektrane i na osnovu kojeg zakona, poručio je poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić.&nbsp;
- Već sada je jasno da je ovakav memorandum u suprotnosti sa Prostornim planom Crne Gore. Da li je urađena procjena rizika uticaja na životnu sredinu, cost benefit analiza i studija izvodljivosti za ovakav jedan projekat - navodi Nenezić.&nbsp;
Ovo su, podsječa, zaključci koje je donio nadležni skupštinski odbor i usvojila Skupština Crne Gore.
- Oni nijesu preporuka, oni su obaveza koju vlade i resorno ministarstvo moraju ispoštovati - zaključio je Nenezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fvlada-priprema-sporazum-sa-japanskom-kompanijom-jera-o-izgradnji-lng-terminala-i-gasne-termoelektrane&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nenezić: Vlada hitno da obavijesti građane o svim detaljima plana za LNG terminal i gasnu elektranu

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 1.867 ambulantnih pregleda, od čega 312 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 267 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 298.
“U istom periodu obavljena su 63 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 138 pacijenata, od čega 21 u IBD-u”, navodi se u saopštenju.
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 537 dijagnostičkih procedura, od čega 114 CT i 42 MR pregleda.
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 85 dijagnostičkih procedura, od toga četiri CT i deset MR pregleda.
“U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.212 pacijenata i odrađeno 36.095 analiza”, kaže se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je šest beba.

U KCCG za dan obavljeno skoro 1,9 hiljada pregleda

Podgorička policija uhapsila je tri maloljetna učenika Srednje mješovite škole u Golubovcima, stara 14 i 15 godina, zbog sumnje da su fizički napali i teško povrijedili petnaestogodišnjaka, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode iz policije, slučaj je 8. septembra prijavila majka oštećenog, koja je kazala da je njenog sina u blizini škole napalo više nepoznatih lica. Povrijeđeni maloljetnik zadobio je teške tjelesne povrede, što je potvrđeno u izvještaju ljekara specijaliste.
Policija je, u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici i uz saradnju sa upravom škole, identifikovala trojicu osumnjičenih učenika. Tokom istrage prikupljena su obavještenja, a izuzet je i video-materijal sa nadzornih kamera.
Zbog sumnje da su u saizvršilaštvu počinili krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda, po nalogu postupajućeg tužioca lišena su slobode tri maloljetna lica, saopšteno je iz Uprave policije.
Oni će tokom dana biti privedeni tužiocu na dalju nadležnost.
&nbsp;

Tri maloljetnika uhapšena zbog prebijanja vršnjaka u Golubovcima

Podgorica, 9. septembar 2025. godinePredsjednik Crne Gore Jakov Milatović uručio je stipendije crnogorskim najboljim studentima na prestižnim univerzitetima u svijetu, u okviru prvog predsjedničkog stipendijskog programa koji je pokrenuo, saopšteno je iz njegovog kabineta.
Milatović je, kako se dodaje, kazao da su mladi najvrjedniji resurs Crne Gore, a najveća hrabrost kada oni ulože znanje i ideje u svoju zemlju.
- Zadovoljstvo mi je što smo se danas okupili da zaokružimo započeti proces realizacije predsjedničke stipendije za izvrsnost. Danas smo ovdje sa najboljima u Crnoj Gori, najboljima koji studiraju na najprestiženijim univerzitetima širom svijeta. Poruka koju šaljemo je da institucije u državi razmišljaju i primjećuju vaše dosadašnje odricanje i velike uspjehe koji ste napravili - – naveo je Milatović.
On je poželio sreću studentima u nastavku školovanja i u svemu što ih očekuje.
- U ime Crne Gore, u svoje lično ime, želim da vam čestitam na ovim stipendijama i da vam poželim da i dalje ostvarujete ovako impresivne rezultate i da budete najbolji ambasadori naše Crne Gore, što vi već i jeste - kazao je predsjednik Milatović nagrađenim studentima.
Stipendije u ukupnom iznosu od 50 hiljada eura (pet hiljada eura po studentu) obezbijeđene su zahvaljujući finansijskoj podršci kompanije Mtel.
U saopštenju se dodaje da su se studenti zahvalili predsjedniku Milatoviću na snažnoj podršci i kazali da će im ona biti dodatan podstrek u daljem školovanju i predstavljanju Crne Gore u najboljem svjetlu širom svijeta.
Saopšteno je i da su se na javni poziv za stipendije stiglo je 57 prijava mladih koji svojim zalaganjem i rezultatima predstavljaju budućnost Crne Gore. Komisija je, na osnovu jasno definisanih kriterijuma, odabrala 10 najboljih kandidata:&nbsp;
1. Amir Kolić – student četvrte godine osnovnih studija na Massachusetts Institute of Technology (MIT), dobitnik bronzane medalje na Balkanijadi iz matematike.
2. Darija Maraš – prva godina master studija iz oblasti finansija (MFin) na University of Cambridge.
3. Dimitrije Raonić – prva godina master studija na odsjeku robotike i kontrolnih sistema na ETH Zurich.
4. Lucia Stanković – treća godina osnovnih studija političkih nauka i studija životne sredine na University of California, Berkeley.
5. Luka Adžić – druga godina osnovnih studija na University of Pennsylvania, Wharton school, bronzana medalja na Međunarodnoj ekonomskoj olimpijadi.
6. Matija Babić – druga godina osnovnih studija UCL, University College London, program integrisanog mastera nauke iz matematike i fizike; srebrna nagrada na Internacionalnom takmičenju iz astronomije i astrofizike.
7. Nađa Stojanović – prva godina master studija iz kognitivne neuronauke na University of Cambridge.
8. Staša Tomović – druga godina osnovnih studija biologije i neurologije na Northwestern University.
9. Vladimir Stanković – prva godina osnovnih studija Boston University, Fakultet umjetnosti i nauka
10. Vuk Čurović – prva godina osnovnih studija na University of Chicago.

Milatović uručio stipendije najboljim studentima: Hrabrost je učiti - vrijednost je ostati

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

(VIDEO/FOTO) "Cetinje pamti 5.9.2021.“ Pajović-Musić: Samo zajedno možemo pobijediti fašističko zlo koje nas je snašlo

Dok se nekim - politički podobnim - policijskim službenicima izmišljaju greške da bi bili suspendovani, drugima se sakrivaju opasne veze sa kriminalom da bi, kao poslušnici, opstali na funkcijama. &nbsp; Teško je drugačije razumjeti – osim kao udruženi plan zataškavanja – podatak koji otkriva Televizija E. Iako je prije osam dana zapaljeno porodično vozilo ispred porodične kuće načelnika Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodraga Kneževića, informacija o incidentu – brižljivo je skrivana. &nbsp; Nije bilo policijskog saopštenja, nije bilo informacije o otvaranju istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f" data-rendition-name="original" width="4083" height="2173" loading="lazy" alt="ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom "> <figcaption>ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  TAJNA ZAPALJENOG AUTOMOBILA &nbsp; Prema informacijama naše medijske kuće, načelnik Knežević je izričito zahtijevao da sve ostane tajna. &nbsp;&nbsp; Paljenje automobila je krivično djelo, pa je izvjesno da je taj čin i svojevrsna poruka Miodragu Kneževiću. &nbsp;Ipak, šef tivatske policije nije ispitivao - ili nije želio da bilo ko ispita - motive nepoznatog počinioca, kao da je htio da i sebe ili nekog sebi bliskog zaštiti od daljeg policijskog propitivanja. &nbsp; -U noći između 31. avgusta i 1. septembra zapaljen u rejonu je automobil marke ,,alfa romeo” koji često koristi kao porodičnu imovinu Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat – kazao je za Televiziju E i Portal ETV sagovornik iz hercegnovske policije. &nbsp; Iako je bilo u pitanju krivično djelo, nije zvanično otvarana istraga, premda je očito da nije došlo do samozapaljenja automobilaa. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792" data-rendition-name="original" width="424" height="375" loading="lazy" alt="NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević "> <figcaption>NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KAD KNEŽEVIĆ PROGANJA &nbsp; Činjenica da je načelnik Odjeljenja bezbjednosti uspio da sakrije informaciju o paljenju vlastitog vozila, govori da Knežević ima dobre veze u vrhu policije. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Miodrag Knežević je dobro zadužio misistra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; Prije svega vlastitim doprinosom u vetingu, odnosno akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih službenika. &nbsp; Televizija E je u dva navrata detaljno izvijestila o slučaju suspenzije i otkaza za Marka Šarovića, policijskog službenika sa 25 godina radnog staža u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e" data-rendition-name="original" width="324" height="155" loading="lazy" alt="TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović"> <figcaption>TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  U razgovoru za Televiziju E &nbsp;Šarović je tvrdio da je dodjela otkaza samo finalni čin dugotrajnog procesa, ne samo progona, već i namještanja dokaza, koji mu je pripremio načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodrag Knežević, skupa sa dijelom podređenih policijskih službenika. O tome je 9. jula Šarović sačinio i podnio službenu zabilješku regionalnom policijskom centru ,,Jug”. &nbsp; Uzaludna žalba: protiv njega je, kako je ustvrdio za Televiziju E, spremana nezakonita akcija podmetanja kesice kokaina u stanu, sa ciljem njegove kompromitacije i odstranjivanja iz policijskih redova. &nbsp; -Podnio sam više krivičnih prijava protiv službenika OB Tivta, a konkretno protiv načelnika Kneževića koji je sa pet-šest službenika 12. avgusta prošle godine uveče boravili u stanu moje majke koja je meni privremeno ustupila stan. Sve je zabilježeno video nadzorom: čitavu noć su držali otvoreni stan i stajali u stanu. Da bi ujutru 13. vršili pretresom i policajac Petrović Danilo, koji je uveče boravio u stanu, ujutro u pretresu našao kesicu 0,9 grama, za koji su rekli da je kokain. I tu se pretres završava, ne daju mi svjedoka ni advokata da obezbijedim. Načelnik kriminalistike Tijanić ne dozvoljava, tvrdnjom da je načelnik Knežević to tražio – kazao je 15. jla Šarović u izjavi za Televiziju E. &nbsp;&nbsp; ,,NAČELNIKOVA NAMJEŠTALJKA” Na komandu načelnika Kneževića, odmah je kesica sa sumnjivimm materijama – koje su pronađene u stanu Marka Šarovića - proslijeđena višoj državnoj tužiteljki Jeleni Protić koja je naložila pokretanje postupka protiv policajca Šarovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd" data-rendition-name="original" width="900" height="799" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iako policajcu Marku Šaroviću niko nije vjerovao, ispostaviće se da je govorio istinu o podetnutoj kesici kokaina u njegovom stanu. &nbsp; Na sudskom pretresu 25. avgusta ove godine njegova supruga je priznala da je jednom policajcu, čije ime za sada redakcije Televizije E neće otkrivati, kazala gdje se nalazi kesica sa sumnjivim materijalom. &nbsp; &nbsp;-Drugom policijskom službaniku koji je pretresao stan sam dala informaciju gdje se nalazi kesica sa nedozvoljenom materijom. Inspektorki Nataši Vuković sam rekla da se u plakaru nalazi neka materija i ja tada nijesam znala šta je to – tako je svjedočila supruga Marka Šarovića koja ga je svojevremeno i prijavila tivatskoj policiji zbog navodnog nasilja u prorodici. Uzulud je ta naknadna istina: policajac Milan Šarović je – po izričitoj komandi načelnika Kneževića, a nakon odborenja iz vrha policije – dobio otkaz. Sada je u procesu traganja za pravdom i riješio je da tuži načelnika Kneževića ali i još neke policijske službenike. &nbsp; HOĆE LI SE SAZNATI ISTINA? &nbsp; U međuvremenu, šef policije Tivta uživa naklonost i Šaranovića i Šćepanovića i osjeća se vrlo sigurno u fotelji ančelnika. I još daje izjave kako policija u gradu funkcioniše besprekorno. &nbsp; &nbsp;,,Uzimajući u obzir broj ljudi u gradu i raspoložive kapacitete, bezbjednosna situacija je stabilna”. Tako je, prije četrdesetak dana, &nbsp;25. jula za Radio Tivat, ocijenio Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti. &nbsp; Mjesec dana kasnije o zapaljenom automobilu porodice načelnika Kneževića nije se smjelo ni zucnuti. Da se ne bi otkrilo da situacija i niej tako stabilna kao što načelnik tvrdi. &nbsp; Da li će se konačno javnosti javiti o paljenju vozila načelnika tivatske policije– nije poznato. Mada će sve teže biti prikrivati istinu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: crno-more