Barska plovidba ove sedmice uplatila je 150 hiljada eura Crnogorskoj plovidbi, koje je kompanija iz Kotora iskoristila za uplatu polovine zaostale zarade pomorcima na svoja dva broda. Ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji koji je odobrilo Ministarstvo pomorstva, a prihvatile skupštine akcionara Barske i Crnogorske plovidbe, daje se nova šansa našim brodarskim kompanijama, koju moraju iskoristiti, smatra direktor Barske plovidbe Boris Mihajlović.
Brodovi 21. maj i Kotor Crnogorske plovidbe kupljeni su 2012. a brodovi Bar i Budva, Barske plovidbe, 2014. Kao model poslovanja obje kompanije u većinskom državnom vlasništvu odabran je, najlakši, a najmanje profitabilni, vremenski najam plovila.
Crnogorskoj plovidbi država je više puta iz budžeta opredijelila novac za plaćanje rate kredita uzetog za nabavku dva prekookeanska broda. Kredit je otplaćen ove godine, a brodarska kompanija iz Kotora državi je ostala dužna ukupno 37 miliona eura. Slično je i sa brodarskom kompanijom iz Bara koja je, doduše revnosnije izmirivala kreditne obaveze, prema kineskoj EXIM banci, pa je državi do sada ostala dužna oko devet miliona eura. Ovo je rekapitulacija poslovanja naših brodara. Država želi da sačuva brodove koji viju crnogorsku zastavu - smatra direktor Braske plovidbe Boris Mihajlović. Poručuje za Radio Crne Gore da se šansa mora iskoristiti.
- Ne smatram da imamo preveliku argumentaciju, ni jedni ni drugi, da bi se bunili. Znači, ako neko može da nas ugasi, ima sve elemente. A on nas ne gasi nego nam daje novu šansu. Smatram da je to pozitivan iskorak - rekao je Mihajlović.
Sada se Barska plovidba koja je u znatno povoljnijoj finansijskoj situaciji, ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji, koji je predložilo Ministarstvo pomorsta, obavezala da firmi iz Kotora, kojoj je prijetio skori stečaj, do kraja ove godine uplati do milion eura.
- Mi smo već u ponedjeljak izmirili određenu prvu tranšu koja bi iznosila 150 hiljada eura i to smo prenijeli kolegama iz Crnogorske plovidbe. Oni su izmirili pola zaostale plate prema pomorcima. Računamo sa uplatom od novog unajmitelja koju očekujemo u ponedjeljak, da će se izmiriti ostatak što se tiče zaostale zarade i da ćemo u kontinuitetu tokom juna zajedničkim naporima iz neke dodatne naše uplate i redovne najamnine, da ćemo postići da 1. jula ne bude zaostatka u zaradama svim mornarima u Crnogorskoj plovidbi i da onda od 3. jula kako i kod naše Barske plovidbe tako i Crnogorske plovidbe, nemaju mornari zaostale zarade i izbjegnemo sve ove nemile situacije od prije nekoliko mjeseci koje su izazvale prijave ITF-u. Mislim da ćemo i do kraja avgusta svesti i obaveze prema svim ostalim dobavljačima na nulu - dodao je Mihajlović.
Nedavno su zaključeni novi povoljniji ugovori o najmu dva broda Crnogorske plovidbe. 21. maj zarađivaće dnevno 8750, a Kotor 8450 dolara. To je na mjesečnom nivou više za skoro 70 hiljada eura, od prihoda koji su do sada generisala ta dva plovila. Izazov je tehnička ispravnost oba broda, tvrdi Mihajlović. Najavljuje da će se inostrani inspektori u prvoj narednoj luci ukrcati na brodove Crnogorske plovidbe.
- Imamo određene informacije da neki rezervni djelovi nijesu najboljeg kvaliteta koji su stavljani u prethodnom periodu. Tako da to sve moramo da sagledamo i da bismo na osnovu toga donijeli odgovarajuće odluke i investirali dio novca da se ti brodovi dovedu u stanje kako ih zaslužuju obzirom da je to državna imovina i ogledalo države Crne Gore. Tako da nipošto više ne smijemo da dolazimo u situaciju da u svakoj drugoj luci ima neka vrsta problema - rekao je Mihajlović.
Mihajlović ističe i da će se analizirati svi aspekti poslovanja, od primjera radi nabavke goriva, rezervnih djelova; optimizovati troškovi, kako bi se u narednom periodu pokušala stabilizovati finansijska situacija u obje brodarske kompanije. Misli da bez podrobne analize, koja bi potvrdila isplativost investicije, nije realno očekivati da država bude garant za nabavku novih plovila, iako je optimalni radni vijek četiri crnogorska teretna broda orjentaciono još pet odnosno sedam godina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorskoj plovidbi 150.000 eura: Pomorci dobijaju zaostale zarade

Skupštine akcionara Crnogorske i Barske plovidbe usvojile su danas Ugovor o saradnji između crnogorskih brodarskih kompanija kojim je planirano da Barska plovidba uzme od Crnogorske plovidbe iz Kotora u zakup dva broda, a da zauzvrat uplati avans od milion eura, što će kotorskoj kompaniji poslužiti da izmiri obaveze prema bankama i dobavljačima, te da uspostavi tekuću likvidnost, saznaje Portal ETV.
Na taj način, a kako je već ranije kazao ministar pomorstva Filip Radulović, Crnogorska plovidba se spašava od stečaja, niko od zaposlenih neće ostati bez posla, niti će izgubiti brodove vrijedne 30 miliona eura za koje je posljednja rata banci isplaćena u januaru.

Miraš Dušević

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Usvojen Ugovor o saradnji između crnogorskih brodarskih kompanija

Zakupom dva broda Crnogorske plovidbe spašava se ta kompanija od stečaja, radna mjesta, ali i sami brodovi, čija je vrijednost skoro 30 miliona EUR, ocijenio je ministar pomorstva, Filip Radulović.
- Došli smo do jednog dobrog rješenja da se potpiše ugovor između Barske i Crnogorske plovidbe. Barska bi uzela u zakup dva broda Crnogorske plovidbe, uplatila joj avans i time bi ta kompanija imala tekuću likvidnost - rekao je Radulović na konferenciji za novinare.
On je ocijenio da na taj način spašavaju Crnogorsku plovidbu od stečaja, radna mjesta, jer niko neće ostati bez posla i dva broda koja vrijede skoro 30 miliona EUR, koja su otplaćena tek u januaru.
- Bila bi ogromna šteta da to preduzeće ode u stečaj - dodao je Radulović.
On je kazao da je ovaj plan privremeno rješenje, kao i da ga je do kraja godine premijer zadužio da nađu model optimizacije obje firme da vide kako će ta pomorska plovidba izgledati u narednom periodu.
- Što se tiče širenja flote ili prodaje nema priče oko toga. Ovo je hitno rješavanje ovog gorućeg problema - rekao je Radulović.
On je podsjetio da je stanje u kompaniji Crnogorska plovidba prilično loše i da duguju državi skoro 37 miliona EUR.
- Problem je počeo u januaru, a to je dug oko 400 hiljada EUR prema banci koji nijesu mogli da izmire. Ta banka je blokirala račun Crnogorske plovidbe, ali su u pregovorima sa tom bankom omogućili novi kredit i odblokirali račun tog preduzeća - kazao je Radulović.
On je na pitanje novinara da li će se ove dvije komoanije spojiti odgovorio da se one ne mogu spojiti po Zakonu o privrednim društvima.
- Ja sam to predložio kao ideju, ali vidjeli smo da to nije moguće jer obje kompanije imaju negativan kapital - dodao je Radulović.
Direktor Crnogorske plovidbe, Vladimir Tadić, kazao je da je dug te kompanije prema državi 36 miliona EUR, a da je on zatekao kredit prema Prvoj banci i oko 320 hiljada EUR duga prema dobavljačima, koji je bio van valute.
- Razlog za ovakvo stanje leži u činjenici da smo imali saradnju sa jednim unajmiteljem koji je plaćao jedno vrijeme i 20 hiljada USD dnevno, ali je zapao u tešku finansijsku sutuaciju i ostao nam dužan preko 400 hiljada USD - rekao je Tadić.
On je naveo da su morali da pokrenu arbitražni postupak, kao i da u vezi duga koji je narastao na 700 hiljada USD njihovi advokati čine sve da ga naplate.
- Ministarstvo je našlo jedini mogući model da prevaziđemo ovu situaciju odnosno da napravimo ugovor sa Barskom plovidbom - naveo je Tadić.
Direktor Barske plovidbe, Boris Mihajlović, kazao je da je u prethodnom periodu ta kompanija zaključivala aranžmane po 11,5 hiljada USD po danu za brodove i sad su likvidni i imaju sredstva da pomognu.
On je naveo da očekuje da će četiri broda transformisati poslovanje.
- Prihvatili smo da od problema postanemo dio rješenja i da u saradnji i zajedničkim naporima pronađemo način da bolje upotrijebimo resurse tih brodova i da budu finansijski održivi - dodao je Mihajlović.
On je kazao da je u pitanju izazovan proces koji zahtijeva podršku države.
- Barska ima rate do kraja 2032. godine i dug od oko 25 miliona EUR. Ministarstvo i Vlada su stali iza ovoga i očekujemo da će se pitanje tih dugovanja tretirati fleksibilnije i da ćemo u narednom periodu zajedničkim snagama pronaći model da postanemo održiviji - zaključio je Mihajlović.

Radulović: Stanje u Crnogorskoj plovidbi loše, duguju državi skoro 37 miliona EUR

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) Kotor osaopštio je da će u narednim danima započeti potpisivanje peticije za očuvanje Crnogorske plovidbe AD, preduzeća koje, kako su rekli u toj stranci, ima neprocjenjiv značaj za Kotor, Boku Kotorsku i cjelokupno crnogorsko pomorstvo.
- Crnogorska plovidba, kao nasljednik nekadašnje Jugooceanije, predstavlja vezu našeg grada sa međunarodnim pomorskim krugovima, značajnu tačku obrazovanja pomorskih kadrova i stub egzistencije za više od stotinu porodica. Gašenje ovog preduzeća bilo bi direktan udar na pomorsku tradiciju i budućnost našeg regiona - navedeno je u saopštenju kotorskog DPS-a.
Zbog toga, Opštinski odbor DPS Kotor će pokrenuti peticiju koja će biti dostupna elektronski, ali i kroz fizičko potpisivanje na više lokacija, o čemu će, kako su rekli u toj partiji, građani biti blagovremeno informisani.
Ovom peticijom traže da Odbor direktora Crnogorske plovidbe odmah zabrani i suspenduje sve zahtjeve Barske plovidbe prema Crnogorskoj plovidbi, koji nemaju zakonsko utemeljenje, a tiču se već planiranih radnji “primo-predaje” brodova.
Takođe, zahttijeva se da se odustane od predloženog Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji i da se otkažu vanredne skupštine akcionara oba društva na kojima je planirano njegovo zaključenje.
- Da se Ministarstvo pomorstva obaveže da organizuje tribine, tematske sastanke i okrugle stolove sa stručnom javnošću iz oblasti pomorstva, uključujući i međunarodne eksperte, kako bi se izradile smjernice za oporavak kompanije bez njenog gašenja; da se odmah izvrši depolitizacija i profesionalizacija Odbora direktora Crnogorske plovidbe, što je jedan od ključnih preduslova za uspješno poslovanje i da novi Odbor direktora obezbijedi profesionalizaciju menadžmenta, angažujući priznate i kredibilne stručnjake iz oblasti pomorstva – ukoliko je potrebno i iz inostranstva - navedeno je u zahtjevima.
Ukoliko se nadležne institucije ne povuku od namjere da, mimo javnog interesa i struke, Crnogorsku plovidbu pripoje Barskoj plovidbi, Opštinski odbor DPS Kotor će razmotriti preduzimanje radikalnijih koraka u cilju zaštite dostojanstva, tradicije i budućnosti našeg grada i regije.
- Ovo nije samo borba za jedno preduzeće – ovo je borba za očuvanje pomorskog identiteta Kotora i Boke Kotorske, za pravo na rad, znanje i dostojanstvo - zaključeno je u saopštenju kotorskog DPS-a.

Kotorski DPS pokreće peticiju za spas Crnogorske plovidbe

Na današnjoj sjednici Vlade usvojena je informacija o potrebi izdavanja saglasnosti na kreditni aranžman akcionarskog društva “Crnogorska plovidba" i data saglasnost da se ova kompanija zaduži kod Prve banke.
To je, kako su naglasili u Vladi, učinjeno u cilju refinansiranja duga po overdraft kreditu.
U skladu sa zaključcima, zakazane su Skupštine akcionara brodarskih kompanija za 19. maj.
- U međuvremenu, Prva banka AD Podgorica je blokirala sve račune Crnogorske plovidbe zbog neizmirenog duga po overdraft kreditu u iznosu od cca 400.000 eura. Imajući u vidu da Crnogorska plovidba, usljed blokade tekućih računa, nije u mogućnosti da servisira operativne troškove (isplata zarada pomorcima, obavezne premije osiguranja, potrošnog materijala i sl.), kao i činjenicu da su svi ovi problemi u poslovanju prijavljeni ITF-u (International Transport Workers’ Federation), to je u narednim danima vrlo izvjesno zaustavljanje brodova u najbližoj luci što posljedično indukuje enormno uvećane troškove - naveli su u Vladi. Kažu da troškovi mogu eskalirati do te mjere da mogu ugroziti i vlasništvo Crnogorske plovidbe nad brodovima koji su vrijednosti od 15- 20 miliona eura
&nbsp;Kako je istaknuto, radi se o imovini izuzetno velike vrijednosti, a ova brodarska kompanija je u 100 odsto državnom vlasništvu.
- U cilju izbjegavanja ovakvog scenarija, Crnogorska plovidba mora u roku od odmah odblokirati svoje račune, kako bi do kraja aprila mjeseca isplatila dio zarada pomorcima i spriječila zaustavljanje svojih brodova. S tim u vezi, Crnogorska plovidba je aplicirala za refinansirajući kredit kod Prve banke AD Podgorica, kojim bi izmirila dug po overdraft kreditu i odblokirala račune - naveli su u Vladi.
Dodali su da bi se, shodno informacijama Prve banke, ovaj kredit odobrio sa rokom otplate od tri godine, odnosno 36 mjeseci, i grejs periodom od tri mjeseca.
- Trenutno stanje duga na današnji dan iznosi 401.528,25 eura plus sudski troškovi kao i pripadajuća zatezna kamata od dva odsto koja na mjesečnom nivou iznosi 8.030.56 eura. Važno je napomenuti da ovaj kreditni aranžman nema implikacija na budžet Crne Gore - zaključili su u Vladi.

Vlada dala saglasnost za zaduženje kod Prve banke zbog Crnogorske plovidbe

Crna Gora ima dvije brodarske kompanije u većinskom državnom vlasništvu. Obje imaju po dva broda i milionske dugove. Finansijsku krizu jedne - Crnogorske plovidbe - Vlada namjerava da riješi tako što će njene brodove unajmiti druga - Barska plovidba. Tome se protive manjinski akcionari Barske plovidbe koji kažu da ne žele da otplaćuju tuđe kredite. piše Radio Slobodna Evropa. Iz Udruženja kapetana smatraju da je plan resornog Ministarstva kontradiktoran i da može voditi gašenju domaćeg pomorstva. Obje kompanije imaju milionske dugove, a država im je garant za kredite koje su uzeli 2010. i 2013. kod kineske Exim banke. Krajem januara Vlada je toj banci uplatila 4,2 miliona dolara za kreditne rate. Od toga je 2,4 miliona bila posljednja rata za Crnogorsku plovidbu. <h2>Crnogorska plovidba</h2> - Crnogorska plovidba je prezadužena i nelikvidna, i ne može da servisira svoje obaveze - navelo je Ministarstvo pomorstva u Informaciji o urgentnom rješavanju nelikvidnosti te kompanije. Njen ukupan dug je oko 37 miliona eura. Od toga 36,2 miliona duguje Vladi. Dospio je i dug za kredit, oko 400.000 eura kod Prve banke. U toj banci najveći akcionar sa 43 odsto je Aco Đukanović, brat bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Banka je sredinom aprila blokirala račun Crnogorske plovidbe, zbog čega kompaniji prijeti stečaj, naveli su u Ministarstvu. Kao privremeno rješenje su predložili dva broda Crnogorske plovidbe zakupi Barska plovidba i avansno joj plati milion eura. Time bi se, kako dodaju, spriječio stečaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421130428_ebfa19d2170e826af85a6014399d355c201aef221a75e940f0535c38bf9bd96d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421130428_ebfa19d2170e826af85a6014399d355c201aef221a75e940f0535c38bf9bd96d" data-rendition-name="original" width="650" height="366" loading="lazy" alt="Brod Crnogorske plovidbe AD Kotor"> <figcaption>Jedan od dva broda Crnogorske plovidbe AD Kotor(Photo: Crnogorska plovidba AD Kotor)</figcaption> </figure>  Iz Prve banke navode da su na "zahtjev klijenta i resornog ministarstva" ponudili reprogram kredita kako bi se izmirili dugovi i izbjegao stečaj. No, dogovor još nije postignut. - Banka će i dalje težiti da u saradnji sa klijentom pronađe najpovoljniji aranžman, bez pokretanja stečajnog postupka - navodi se u odgovoru Prve banke Radiju Slobodna Evropa (RSE). Odgovore na ovu temu iz Crnogorske plovidbe i Ministarstva pomorstva RSE nije dobio. <h2>Barska plovidba</h2> I Barska plovidba ima veliki dug ali je, prema ocjeni Ministarstva, u nešto boljem položaju od Crnogorske plovidbe. Vladi duguju 9,3 miliona eura, ali su uspjeli da ugovore najam brodova na godinu, uz visoke cijene, i tako obezbijede likvidnost, ocjena je Ministarstva. Takođe, Barska plovidba je vlasnik poslovne zgrade u Baru i prostora u Beogradu, pa bi se sredstva od prodaje dijela tih nekretnina, kako dodaju, mogla utrošiti za otplatu kredita i druge svrhe. Međutim, manjinski akcionari Barske plovidbe, koji imaju 48 odsto vlasništva, protiv su plana Ministarstva. Kako su saopštili, otplata tuđih dugova nigdje u svijetu ne može biti u interesu onog ko ih plaća. Oni su za RSE naveli da neće dozvoliti da se njihovim novcem otplaćuju krediti drugog brodara i da im se "natovari na pleća" još devet zaposlenih i pet članova Odbora direktora. Na upit RSE su iz Ministarstva pomorstva saopštili da razumiju zabrinutost manjinskih akcionara, ali da donose odluke u cilju očuvanje crnogorske brodarske industrije. - Ovaj aranžman može dugoročno donijeti koristi i samoj Barskoj plovidbi, kroz dodatne prihode i jačanje tržišne pozicije, što može ići u korist svih akcionara - navodi se u odgovoru Ministarstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421130432_9d15b63f0752311aee90222f804b68907506fc0d5ac2bb1270945cd768a20407.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421130432_9d15b63f0752311aee90222f804b68907506fc0d5ac2bb1270945cd768a20407" data-rendition-name="original" width="650" height="366" loading="lazy" alt="Brod Barske plovidbe AD Bar"> <figcaption>Brod za prevoz rasutog tereta Barske plovidbe AD Bar(Photo: Barska plovidba AD Bar)</figcaption> </figure>  <h2>Hoće li Ministarstvo pomorstva zakup ili najam?</h2> Plan Ministarstva pomorstva za urgentno rješavanje nelikvidnosti Crnogorske plovidbe je kontradiktoran, ocjenjuju za RSE u Udruženju pomorskih kapetana. Naime, Ministarstvo navodi da će Barska plovidba uzeti u zakup dva broda Crnogorske plovidbe, dok već u drugoj stavci svog plana navodi da će brodovi biti uzeti u najam. Iz toga se vidi da Ministarstvo i oni koji su pripremili ovakav model "spašavanja" ne znaju razlike između zakupa i najma, smatraju u Udruženju. Kapetan Janko Milutin objašnjava za RSE da se brod zakupljuje bez posade, zaliha i opreme, a zakupac preuzima odgovornost za zaposlene, održavanje broda i njegov komercijalni angažman. S druge strane, najmom broda se on preuzima sa posadom i opremom, a unajmitelj nije odgovoran za operativne troškove poput plata za posadu, održavanje i osiguranje broda. To ukazuje da Ministarstvo pomorstva ne zna elementarne modele poslovanja brodarskih društava, ocjenjuju u Udruženju. - Željeli bi da se varamo, ali imajući u vidu navedeno, sumnjamo da Ministarstvo pomorstva uopšte zna što radi, i da je predloženo rješenje uvod u gašenje pomorstva u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori uopšte - kaže Milutin. &nbsp;S obzirom da je Ministarstvo navelo da opstanku Crnogorske plovidbe prijeti stečaj zbog duga od 400 hiljada eura, Udruženje je javno upitalo Ministarstvo da li se razmatrala mogućnost da se pod hipoteku u tom iznosu založi neki od dva njena broda. Time bi, kako smatraju, aranžman sa Barskom plovidbom bio bespredmetan. Oni su pozvali nadležne i da saopšte razloge zbog kojih Crnogorska plovidba nije uspjela da zaključi nove dugoročne ugovore. - Da li zbog uslova tržišta koji su tada važili ili zbog nesposobnosti menadžmenta kompanije? Ako je ovo drugo, postavlja se pitanje zašto Ministarstvo nije pozvalo na odgovornost Odbor direktora - kaže Milutin. Udruženje pomorskih kapetana je, kako dodaje, prije par mjeseci predložilo Ministarstvu pomorstva da angažuje nezavisnu agenciju koja bi izradila studiju o stanju u obje pomorske kompanije i dala preporuke za njihovo dalje poslovanje ili, pak, gašenje. Ministarstvo je odbacilo taj prijedlog.

Udruženje pomorskih kapetana: Plan Ministarstva pomorstva za rješavanje nelikvidnosti Crnogorske plovidbe kontradiktoran

Prva banka blokirala je prije dva dana žiro račun Crnogorske plovidbe zbog kredita koji je prije dvije godine uzela ta brodarska kompanija. Prva banka je već u januaru htjela da odobri novo zaduženje Crnogorskoj plovidbi, u tom iznosu, na rok od tri godine, ali je Ministarstvo finansija poslije mjesec i po odgovorilo da brodarska kompanija zbog akumuliranog duga prema državi, ne može ući u taj aranžman koji se može definisati kao nova državna pomoć. To je za Radio Crne Gore objasnio direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić.
Tadić ističe da je nažalost došlo do blokade računa prije dva dana i da je u pitanju overdraft kredit u iznosu od 500.000 eura koji je podignut prije dvije godine.
- Taj kredit je već dva puta produžavan. Zašto je produžavan i zašto nije ranije vraćan, ja sad nemam tu informaciju. Međutim, po mojim informacijama, on je trebao biti produžen u januaru ove godine. Znači, bio je dogovor sa Prvom bankom da se on produži. Nakon što je dobavljena saglasnost od Ministarstva finansija da produžimo taj overdraft kredit, Prva banka nas je obavijestila da po nalogu Centralne banke više ne može da nam produži taj kredit nego da mora da se taj kredit zatvori. Mi smo se tada našli u nekoj nezavidnoj situaciji. Obratili smo se Ministarstvu pomorstva, jer nijesmo imali ta sredstva na računu da nađemo neko najbolje rješenje. Čekali smo odgovor Prve banke na koji način je to moguće završiti i oni su nam odobrili jedan kredit na tri godine za dug od 400.000 u tom trenutku za taj kredit - naglašava Tadić.
Ističe da još nijesu riješili taj problem, zato što su čekali mjesec i po dana saglasnost od Ministarstva finansija koju na kraju nijesu dobili.
- Obrazloženo nam je da zbog duga prema državi od 36 miliona sada ne mogu da nam daju saglasnost za novi dugoročni kredit, jer, ipak, bi se to smatralo kao neka nova državna pomoć - objašnjava Tadić.

Tadić: Novi kredit za Crnogorsku plovidbu nemoguć zbog duga prema državi

Ako je već Crnogorska plovidba, kako tvrdi DPS, naslednica slavne Jugooceanije, postavlja se ključno pitanje - zašto onda upravo DPS nije bogatu imovinu Jugoceanije, koja se nalazila u Crnoj Gori, ustupio toj kompaniji? - pitali su u Pokretu Evropa sad.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdps-kotor-spajic-pokusava-da-ugasi-brodarstvo-u-kotoru-situacija-alarmantna&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kažu da je umjesto toga ta imovina rasprodata.
- Po principu “pošto-zašto”, rasprodata DPS bliskim tajkunima, koji danas svoje privatne imperije grade upravo na ruševinama nekada slavnih državnih kompanija. Tim potezima, DPS je svjesno pokušao obesmisliti svaki pokušaj obnove crnogorske pomorske privrede i obespravio generacije pomoraca kojima je pomorstvo bilo više od profesije - bilo je dio identiteta - kazali su u PES-u.
Crnogorska plovidba, kažu oni, jeste kompanija s potencijalom i značajem, ali je važno podsjetiti javnost ko ju je stvorio, pod kojim uslovima i kako je do danas vođena.
- Dva broda su uzeta po izuzetno nepovoljnim uslovima, s kreditima koje su ispregovarali upravo kadrovi DPS-a. Skoro decenija upravljanja tom kompanijom bila je obilježena rentiranjem brodova po cijenama ispod tržišta, s netransparentnim ugovorima i sumnjivim poslovima. Ljudi koji su bili zaduženi za njen razvoj tada su bili partijski vojnici DPS-a – i rezultat takvog "upravljanja" bio je predvidiv: propast - naveli su oni.
Kažu da se DPS javlja kad se neko odvaži da se uhvati u koštac sa nagomilanim problemima.
- DPS se ponovo javlja - ne da bi pomogao, već da bi ,,branio" ono što je već ranije uništio - kazali su oni.

PES: Loše stanje u Crnogorskoj plovidbi traži hitno i odlučno rješavanje problema

Ministar pomorstva Filip Radulović saopštio je da su našli privremeno rješenje za Crnogorsku plovidbu kojoj prijeti stečaj, te da će njihova dva broda Barska plovidba uzeti u zakup.
- Stanje u Crnogorskoj plovidbi je loše već duže vrijeme. Akutniji problem je dug prema banci od 400.000 eura - koji nijesu do današnjeg dana uspjeli da pokriju. Banka je spremna da izvrši prinudnu naplatu: što bi značilo blokadu računa, zarobljivanje dva broda u nekim lukama svijeta, što bi značilo i da plate neće biti isplaćene i da će doći do stečaja.. - naveo je on na pres konferenciji Vlade.
Bila bi, kaže Radulović, ogromna šteta da ta dva broda da pođu u stečaj.
- Mi ćemo da spasimo Crnogorsku plovidbu od stečaja. Sačuvali smo ta radna mjesta i sazvaćemo vanrednu Skupštinu u narednih tridesetak dana - rekao je Radulović.
Premijer Milojko Spajić je rekao da nakon spasavanja Instituta Simo Milošević nastavljajku da rješavaju dugogodišnje probleme.
- Crnogorska plovidba ovim potezom dobija novu šansu. Ministarstvo će se baviti budućnošću plovidbi. Do kraja godine sam ubijeđen da ćemo imati garanciju za njihovu budućnost - dodao je on.
Rekao je da je riječ o dvostranom ugovoru Crnogorske i Barske plovidbe.
Crnogorska bi, kako je rekao Radulović, uplatila Barskoj do milion eura.
<h2>Spajić o kritikama Milatovića: Meni je njega žao</h2>
Odgovarajući na pitanje o kritikama koje je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio na račun Sporazuma za Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Spajić je rekao da ga žali.
- Čuli smo puno optužbi od predsjednika ovih dana. Meni je njega žao - rekao je Spajić na pres konferenciji.
Jedini koji zna kako pregovarati sa DPS-om je, kaže, upravo on.
- Srećom nije uspio u Podgorici što je u početku bio naumio... Tu je i zagovaranje vraćanje Dragane Đuranović – nije uspio u tome.. &nbsp;- naveo je Spajić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-o-kritikama-milatovica-meni-je-njega-zao&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Milatović je, inače, poručio da je sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u oblasti turizma i razvoja nekretnina načelno protivan Ustavu i da podrazumijeva aboliranje važnih crnogorskih zakona. Ocijenio je jako problematičnim određene saglasnosti koje su došle od dijela državne administracije.
- I sasvim sigurno mogu biti dio krivičnih procesa jer neki ljudi iz naše državne administracije su dali potpise na nešto što nije tako - istakao je predsjednik Crne Gore navodeći da misli na Ministarstvo evropskih poslova, Sekretarijat za zakonodavstvo...&nbsp;
Zato je podvukao da se otvara krivična odgovornost nesavjesnog vršenja posla.
- Ovdje je odgovornost velika na poslanicima u Skupštini Crne Gore jer se raspravlja, ne čak o načinu na koji Crna Gora treba da se razvija, nego o zakonitosti istog. Ne znam kako smo došli u situaciju da razmatramo nešto što je u fundamentu nezakonito - jasan je Milatović.
Čini mu se, kaže, da je u ovoj situaciji naopako sve od početka. Naveo je da je problematično to što ovaj dokument nije usaglašen sa Sporazumom o stabilizaciji priduživanju koji imamo sa Evropskom unijom. To je, dodaje on, osnovni ugovor koji imamo sa svim zemljama članicama EU.&nbsp;
- Tako da on na neki način suštinski odstupa od onog našeg ključnog vanjskog prioriteta - a to je članstvo u EU... Ovo kažem bez ulaženja u razvojnu kompontentu da li nešto treba da se gradi. Prosto govorim o problematici koja se tiče zakonitosti samog sporazuma - naveo je on ističući i da je sporna činjenica da su unaprijed preuzete neodređene finansijske obaveze za državu Crnu Goru.
Zato je naglasio i da očekuje i jasno izjašnjenje Evropske unije (EU) ovim povodom.
- Jer ako EU kaže da je ovo u skladu sa njihovom pravnom tekovinom - dajte da potpišemo 20 ovakvih sporazuma. Tek kad dovedete u logičnu ravan neku stvar u takav apsurdan kontekst, onda druga strana reaguje. Zašto sjutra gradonačelnik nekog grada ne bi mogao bilateralno da odredi nekog investitora i da mu da zemljište kako bi se to zemljište razvijalo? U čemu je razlika? Ko to mimo zakona Crne Gore može da odlučuje koji investitor može, a koji ne može? Ko to u ime crnogorskog naroda može da abolira zakone u Crnoj Gori, a da istovremeno priča o vladavini prava? Ovo je klasična vladavina ne-prava koja je kobna za državne interese Crne Gore i svih naših građana - naveo je, između ostalog, Milatović.
Milatović je decidan da i ddgovornost nije samo na premijeru Milojku Spajiću - nego na svakom članu Vlade i poslaniku u Skupštini Crne Gore koji bude glasao za ovakav sporazum.
- Ovdje se radi o ključnim državnim interesima koji su jasno trenutno u formi nezakonitog posla - poručio je Milatović.

Anja Ivanović

Crnogorskoj plovidbi prijetio stečaj, Barska će uzeti u zakup njihova dva broda

U kompaniji Crnogorska plovidba nijesu zadovoljni prošlogodišnjim &nbsp;poslovnim rezultatima i za to prvenstveno krive niže brodske vozarine na &nbsp;svjetskom tržištu u prošloj godini. Iz tog razloga ova državna &nbsp;brodarska kompanija ne može sama otplaćivati kreditne obaveze prema &nbsp;kineskoj Exim banci ni u ovoj godini.
Podsjećamo da je taj kredit iskorišćen za kupovinu brodova „Kotor“ i &nbsp;„21. maj“, a za kredit je garantovala država, odnosno Vlada koja je i &nbsp;lani većinom otplaćivala obaveze prema Kinezima. Iz druge crnogorske &nbsp;brodarske kompanije Barska plovidba nijesu odgovorili na pitanja Pobjede &nbsp;o prošlogodišnjem poslovanju i planovima za ovu godinu.
U Crnogorskoj plovidbi još nemaju preliminarne podatke o finansijskim &nbsp;pokazateljima za svih 12 mjeseci u 2024. godini, ali je u prvih devet &nbsp;mjeseci prošle godine ostvarila negativan poslovni rezultat u iznosu od &nbsp;319.316 eura.
Smanjeni prihodi
Prihodi od prodaje su u tom periodu iznosili 6,5 miliona eura i &nbsp;smanjeni su za 561.000 eura, odnosno za osam odsto u odnosu na isti &nbsp;period u 2023. godini.
- Na ovakvo smanjenje prihoda su uticala &nbsp;negativna dešavanja sa pomorskog tržišta, koja su se manifestovala kroz &nbsp;znatno niže vozarine, što je uticalo da ugovorene najamnine budu na &nbsp;nižem nivou od prošlogodišnjih. Normalno je da nijesmo zadovoljni &nbsp;prošlogodišnjim poslovanjem, posebno u dijelu nemogućnosti &nbsp;obezbjeđivanja adekvatnih prihoda kojima bi se obezbijedila isplata svih &nbsp;planiranih obaveza koja se prvenstveno odnose na plaćanje rata kredita &nbsp;prema Exim banci – kazali su Pobjedi iz Crnogorske plovidbe.
Dodaju da je stanje na međunarodnom pomorskom tržištu karakterisao &nbsp;veliki pad vozarina u prošloj godini u odnosu na 2023. godinu, koje su &nbsp;krajem prošle godine bile dostigle nivo koji je znatno manji od &nbsp;pojedinih iz 2023. godine.
- Za 2025. godinu, što se tiče tržišta i &nbsp;cijena prevoza i najma ima nekih pozitivnih procjena, ali to nije ništa &nbsp;čvrsto utemeljeno – kazali su iz Crnogorske plovidbe.
Iz kotorske kompanije su naveli da se brodovi „Kotor“ i „21. maj“ &nbsp;zapošljavaju na bazi dugoročnog vremenskog najma, zavisno od tržišnih &nbsp;oscilatornih kretanja, na period od nekoliko mjeseci do godinu dana.
- &nbsp;Stalno zaposlenje i kontinuirani prihod su od najveće važnosti za &nbsp;kompaniju. U trenutku ugovaranja najmova brodova, koriste se trenutne &nbsp;cijene brodskih vozarina koje daju vodeće svjetske brokerske kompanije &nbsp;sa određenim procjenama za budući period. U toku trajanja ugovorenog &nbsp;vremenskog najma broda, bez izričite saglasnosti brodovlasnika i &nbsp;unajmitelja, ne postoji mogućnost da se isti raskine – pojasnili su iz &nbsp;Crnogorske plovidbe i dodali da su od 2012. godine, kada su brodovi &nbsp;počeli svoju komercijalnu eksploataciju, pa sve do kraja 2024. godine &nbsp;sklapani ugovori o najmu sa četiri brodarske kompanije, „Sea Pioneer“ iz &nbsp;Londona, od 2012. do 2022. godine, „Global American Transport“ (Gat) iz &nbsp;Čikaga, od 2022. do 2024. godine, „Cargill“ iz Singapura i „Clipper“ iz &nbsp;Kopenhagena u toku 2024. godine.
- U dijelu očekivanih prihoda za &nbsp;ovu godinu, teško je, u ovom trenutku, praviti ozbiljnije procjene. &nbsp;Razlog je u tome što u posljednja dva mjeseca vozarine na globalnom &nbsp;pomorskom tržištu bilježe konstantan pad za „handyisize“ tip brodova &nbsp;kojima pripadaju i brodovi Crnogorske plovidbe Kotor – rekli su iz &nbsp;Crnogorske plovidbe.
Planovi&nbsp;
Navode da se &nbsp;planovi za ovu godinu zasnivaju na obezbjeđenju nesmetanog &nbsp;funkcionisanja brodova, tehničkom održavanju, kao i što boljem uposlenju &nbsp;brodova u okviru tržišnih uslova.
U prošloj godini je na ime rata kredita prema Exim banci ukupno plaćeno 4,92 miliona dolara.
- &nbsp;Rata u iznosu od 2,47 miliona dolara je plaćena 21. januara prošle &nbsp;godine, a rata u iznosu od 2,44 miliona dolara je plaćena 21. jula 2024. &nbsp;godine. Znatno veći iznos uplatila je Vlada Crne Gore – saopšteno je iz &nbsp;Crnogorske plovidbe.
Dodaju da naredna rata, a ujedno i posljednja dospijeva za plaćanje 21. januara u iznosu od 2,4 miliona dolara.
- &nbsp;I već sada je izvjesno da ovu ratu nećemo biti u mogućnosti da platimo &nbsp;iz sopstvenih sredstava bez pomoći Vlade – kazali su iz kotorske &nbsp;kompanije.
Brodovi ,,Kotor“ i „21. maj“ su kupljeni 2012. godine, &nbsp;preko kredita Exim banke. Koštali su 55,8 miliona dolara, sa kamatom od &nbsp;12,1 miliona dolara, što je sve ukupno iznosilo 67,9 miliona dolara. Rok &nbsp;otplate kredita je 15 godina, sa grejs periodom od pet godina, počev od &nbsp;momenta gradnje.
- Do sada je, što kroz učešće, što kroz kredit, &nbsp;ukupno otplaćeno, na ime kupovine brodova oko 65,5 miliona dolara, od &nbsp;čega je Crnogorska plovidba uplatila 24,5 miliona dolara, a Vlada oko 41 &nbsp;milion dolara. Još je ostala samo jedna rata do konačne otplate kredita &nbsp;u iznosu od 2,4 miliona dolara, sa dospjećem 21. januara ove godine – &nbsp;navedeno je iz Crnogorske plovidbe.

Crnogorska plovidba: Zbog prošlogodišnjeg lošeg poslovanja, Vlada mora da plaća rate kineskoj banci

Vodovodna mreža na području Kuča i Lješanske nahije postavljena u prethodnom periodu je na značajno manjoj dubini od one predviđene pravilima struke i prije svega ugovorenom specifikacijom, saopštio je za Dan Aleksandar Nišavić, direktor podgoričkog Vodovoda.
On tvrdi da su ovaj nedostatak uočili obilaskom ključne infrastrukture na kojoj je zapažen veliki broj kvarova.
Zbog ovog, ali i brojnih navodnih propusta koje su ustanovili, Nišavić poziva Tužilaštvo da utvrdi sve činjenice i ispita navode.
- Obilaskom ključne infrastrukture na kojoj je zapažen veliki broj kvarova i ostalih nedostataka koji ne dozvoljavaju adekvatno vodosnabdijevanje na prostoru Lješanske nahije i Kuča, uvidjeli smo brojne očigledne propuste u izvođenju radova. Konkretno, na prostoru Lješanske nahije i Kuča cjevovod nije obezbijeđen materijalom koji je za to predviđen, već su tako plitko ukopane cijevi spuštene i zatrpavane krupnim materijalom, što značajno utiče na povećan broj kvarova. Da apsurd bude još veći, na jednom dijelu čak potisnog cjevovoda velikog promjera, cijev ide nadzemno, što pored problema u snabdijevanju povećava rizik od raznih manipulativnih radnji na sistemu i predstavlja zaista slučaj vrijedan za ispitivanje nadležnih organa - saopštio je Nišavić.
<h2>Rezervoar Gradac plaćen, a završeni samo grubi radovi</h2>
Aleksandar Nišavić ukazuje da su nastavkom radova u gornjoj Lješanskoj nahiji obišli i ostali dio izgrađene i isplaćene infrastrukture početkom 2023. godine.
- Računali smo da je ono što je na papiru izvođaču i revidentu plaćeno na samom terenu i odrađeno, kako bi nakon završetka otpočetih radova u predviđenom roku bili u mogućnosti preći u novu fazu realizacije. Međutim, na samom rezervoaru Gradac zatekli smo jedan zastrašujući prizor, gdje je izvođaču isplaćeno preko 180.000 eura, a izveden je samo jedan dio ugovorenih radova- grubi radovi. Izostali su predviđena unutrašnja i spoljašnja izolacija samog rezervoara i njegovo opremanje. Takođe, potisni cjevovod uz sami rezervoar je u većoj dužini van zemlje - rekao je Nišavić.
On je naveo da je dubina šahti nekoliko puta manja od standarda.
- Princip na koji su šahte formirane ne dozvoljava da se u slučaju kvara reaguje, već je neophodno razbiti šaht da bi se ugrađeni ventil popravio ili zamijenio. Iz prikazanog proističe da je prvo nepropisno ugrađivana oprema u mjestu predviđenom za šaht, nakon čega je naknadno izlivan šaht. Na osnovu fotografija se jasno može primijetiti da šahta nije formirana korišćenjem građevinske oplate, već da je okvir formiran upotrebom automobilskih guma, a u jednom broju njih se i dan danas u samoj šahti mogu naći gume korištene u te svrhe, koje nisu čak ni uklonjenje po završetku - kaže Nišavić.
Direktor Vodovoda navodi da su za ove projekte bila opredijeljena sredstva građana.
- Zbog evidentnih nedostataka i mogućih koruptivnih radnji danas trpe upravo građani onih najugroženijih gradskih naselja kada je vodosnabdijevanje u pitanju. Ovakvo zatečeno stanje ukazuje na bahatost, neprofesionalizam i izraženu nebrigu prethodnog menadžmenta za zdravlje, obezbjeđivanje osnovnih uslova i za novac građana, te samim tim pozivamo nadležno tužilaštvo da utvrdi sve činjenice i ispita navode, a mi smo na raspolaganju za saradnju u otkrivanju istine, jer je došlo vrijeme da građani budu na prvom mjestu i da se je javni interes i dobrobit građana ispred ličnih interesa - poručio je on.

Nišavić: Tužilaštvo da ispita gradnju vodovoda u Kučima i Lješanskoj nahiji

Pet mjeseci nakon masakra koji se dogodio 1. januara u prijestonici, u kojem je Cetinjanin Aco Martinović hladnokrvno ubio 13 sugrađana, iz neutvrđenih motiva, od kojih dvoje djece, i teško ranio tri osobe Više državno tužilaštvo privodi kraju istragu i najavljuje donošenje odluke. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, okončanje procesa neće donijeti pomake u razrješenju slučaja koji je drugi put skamenio Crnu Goru i otvorio rane Medovine, u kojoj je Vuk Borilović 12. avgusta 2022. godine ubio 10 osoba, od čega dvoje djece, a ranio njih četvoro.
U petak, uoči ulaska u prijestonicu, ekipu Pobjede dočekali su transparenti koji najprije opominju na ljudskost i empatiju. Poruka „Zašto ste nas zaboravili?“ sa fotografijama žrtava dva masakra nedvosmisleno upozorava da se ne smije dopustiti da okolnosti koje su prethodile zločinima ostanu nerazjašnjene do kraja.
Uz ovaj transparent, okačene su i poruke koje pozivaju na urgentnost donošenja Markovog i Mašanovog zakona, kao i to da građani koji se već četiri mjeseca okupljaju na Kruševom ždrijelu ne traže osvetu, već odgovornost. Vječni simbol snage i srce Crne Gore danas je tužan grad koji je za nešto više od dvije godine ostao bez 23 nevinih građana, najsurovije ubijenih rukama dvojice naoružanih i nemilosrdnih napadača koji su u svom krvavom pohodu ubili i četvoro djece – Mašana, Marka, Vukana i Jovana. Danas je Cetinje najbolnija rana Crne Gore.
Smrt četiri nevina dječaka je vječna opomena i obaveza da se oba slučaja moraju istražiti do kraja, da se mora utvrditi moralna i objektivna odgovornost nadležnih, ali i da se svi propusti koji su se dogodili javno saopšte i predoče prvenstveno porodicama žrtava, a zatim i građanima Crne Gore. Na to nas svakodnevno podsjećaju građani na Kruševom ždrijelu koji iz revolta što niko ne snosi odgovornost za stradanja njihovih najmilijih blokiraju saobraćaj.
Oba masakra otvorila su brojna pitanja koja su i dalje bez odgovora, dok je odgovornost i u jednom i drugom slučaju u potpunosti izostala, naročito kada je riječ o čelnicima bezbjednosnog sektora i policije koja nije adekvatno reagovala. Ubice su uspjele u svom bezumnom činu bezdušno da „uzmu“ živote sugrađana, dok su službenici policije u jednom slučaju branili manastir, a u drugom šest sati pokušavali da uđu u trag bezumnom ubici.
Građani Cetinja nijesu krili tugu i zabrinutost zbog bezbjednosti koja je ozbiljno poljuljana u njihovom gradu nakon dva zločina, ali i brojnih ubistava koja su se dogodila u kriminalnim obračunima. Pobjeda je stupila u kontakt sa porodicama žrtava masakra od 1. januara, međutim, nijesu spremni da pričaju o tragediji. I pokušaj da stupimo u kontakt sa očevicima događaja bio je bezuspješan.
Kako su nam kazali njihovi sugrađani, teške su to rane, neprebolne i snaga treba da se o njima govori. Neki su čak spakovali stvari i napustili Cetinje.
Mašanova i Markova baba nas je zamišljeno čekala na klupi kod Dvorca kralja Nikole, spremna da, kako kaže – ide do kraja u borbi za istinu.
<h2>Pejović: Grad tuge</h2>
- Na ovu klupu nijesam sjela od kada nema mog Mašana i Marka. Čekajući vas, zažmurila sam i zamislila ih kako se, kao nekad, bezbrižno igraju i trče po Dvorskom trgu - počinje razgovor za Pobjedu Vesna Pejović, majka Nataše i baba Marka i Mašana Martinovića koji su tragično nastradali u zločinu na Medovini.
Od kada se dogodila tragedija, Vesna vodi borbu za pravdu i istinu, zajedno sa ostalim članovima porodica žrtava i u njoj beskompromisno istrajava, dok joj na srcu leže teške rane za koje ne postoji lijek. Jer, kako i sama dodaje, bol ne prestaje, ali joj snagu daje bezuslovna ljubav prema unucima i kćerki koji zaslužuju da pravda bude u potpunosti zadovoljena.
- Previše je bola danas ovdje. Ovo je grad tuge, koji živi od tuđe muke. Ja ne želim ostavke, nego odgovornost - kazala je Pejović i dodala da neće stati dok se ne razjasni zločin u kojem su stradali njeni najmiliji.
Kako kaže, samo moli Boga da joj da snagu da ne nestane prije nego stavi tačku na sve ono što je zadesilo nju i njenu porodicu.
- Na njihovom grobu sam se zaklela da ću istrajati. Jutro je najteže, kad znate da je to još jedan težak dan. Ja ne znam je li danas sunce, vjetar ili kiša, ne interesuje me - objašnjava ona.
Ne krije ljutnju jer nadležni ćute, a ni razočaranje zbog poruka koje šalju okupljenima na Kruševom ždrijelu. I ne samo što nema odgovora, nego nema ni razumijevanja.
- Časni ljudi su ostali časni, a oni koji nikad nijesu imali čast pokazali su se sad u pravom smislu. Kažu da nas ima 20, pa neka nas je i 20, 50, 100, nama je važno da ispunjavamo našu misiju. Propuštamo uvijek nemoćne i da neko dođe i da nas slaže, pustićemo ga. Ali ima i drskih koji su dizali tri prsta na ovu muku - istakla je ona.
Pejović ne krije ogorčenje zbog provokacija sa kojima su se njeni sugrađani i ona suočavali prilikom blokada.
- Ja njima kažem - gospodo, ja se krstim sa tri prsta. Ali da li je mjesto bilo za tako nešto? Svi ljudi koji ovdje stoje sa mnom su nekog izgubili. Da li znate što znači na Cetinju dići tri prsta? Ovo nije mjesto za takve provokacije, jer je tako nešto mogao uraditi bilo đe na Cetinju, ali nikako ovdje - naglasila je.
<h2>Oba masakra teroristički akti, a ne slučajnost</h2>
Vesna Pejović posebno je naglasila da oba maskra koja su se dogodila nijesu bila slučajna, već da je riječ o terorističkim aktima, iako nadležni to uporno negiraju.
- Niko ne zna kakvo zlo može doći, toliko fanatika ima. Ali, ipak se zna odakle dolaze i demantovaću i direktora policije i ministra unutrašnjih poslova i sve koji tvrde da su se ove dvije tragedije samo tako slučajno desile - ukazala je ona.
Dodala je da nadležni imaju dokaz i da se tačno zna odakle izvire mržnja prema Cetinjanima, nacionalizam, mržnja prema crnogorstvu.
- Ja sve ljude poštujem, samo me nemoj ugrožavati, moju naciju, crkvu, Crnu Goru. Ne mogu novokomponovani istoričari da prave od Crne Gore nešto što nije, jer je ona građanska i antifašistička. Neka procesuiraju ove koji zagovaraju nacionalizam i žele da pomute ovaj narod - upozorava Pejović.
<h2>Kilometri traganja za istinom</h2>
Vesna Pejović nam je ispričala da je u protekle dvije i po godine prešla kilometre tragajući za istinom i da je sav proces predočila Briselu i Europolu.
- Radila sam stvari za koje nijesam stručna, ali sam morala, jer su oni stali sa istragom. Cijelo vrijeme sam tragala za istinom, kad vas natjera bol i muka koju ste doživjeli, a posebno neodgovornost. Srce je teško ranjeno, ali moj mentalni sklop mora ostati jak, nadam se da ću završiti knjigu „Krvava Medovina“ i sve ono što baba nije uspjela da im kaže, da pretoči u riječi - ispričala je Vesna.
Bila je primorana, kako kaže, da sama vodi istragu, a još čeka odgovore na ključna pitanja.
- Ko je odgovoran za neoduzimanje oružja Vuku Boriloviću? Zašto i ko je komandovao sa pet pripadnika policije ispred manastira jer nijedan metak nije opaljen iz njihovog oružja. Zašto je pet pripadnika policije stojalo na tom mjestu i da li je ijedna naredba mogla da pokoleba profesionalnog policajca da reaguje. Đe su snimci sa skinutih kamera tih dana, jer je to ključni dokaz da je Aleksandar Drecun ranjen prišao jednom od njih, a on rekao da ne može da ukaže pomoć - jasna je Pejović.
Istakla je da je veliki propust u slučaju Medovine bio nedostatak strategije i znanja, jer je akcijom rukovođeno iz Podgorice pod komandom načelnika podgoričkog Centra bezbjednosti Gorana Jokića i dodala da je razočarana posljednjom sjednicom Odbora za bezbjednost i odbranu.
- Da su imali strategiju, jer je čovjek 45 minuta pucao, znali bi da je snajperista mogao da se popne na vrh Vladinog doma gdje bi imao ubicu „na dlanu“. Tek kasnije sam saznala da nijedan metak koji je pogodio Borilovića nije bio policijski, četiri različita metka su u pitanju, nijedan policijski. A rekli su laž da je stradao od policijskog metka - podsjetila je Pejović.
Kazala je i da je na ovu temu razgovarala sa ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem.
- Kada sam mu predočila sve ove informacije, on mi je rekao kako policajci nemaju uniforme. Ostala sam šokirana njegovom konstatacijom i upitala ga da li uniforma čini savjesnog i obučenog policajca. Nije umio da mi odgovori - priča Vesna.
<h2>Građani uplašeni i zabrinuti</h2>
Njeni sugrađani sa kojima smo razgovarali ne kriju zabrinutost zbog stanja u bezbjednosnom sektoru. Obilazeći grad, mimoišli smo se sa brojnim strancima koji nijesu krili oduševljenje Cetinjem. Njihovi fotoaparati bili su fokusirani na znamenitosti ovog grada, a objektiv našeg fotoreportera na još vidljive tragove masakra u Velestovu.
Mala kafana gdje je Martinović slavio prvi dan ove godine, pjevao i smijao se, a onda počinio masakr, zatvorena je, a dvorište zapušteno. Srednjovječna Cetinjanka koja je, iz bojazni zbog svega što se dogodilo, rukom sakrila lice od objektiva fotoaparata, tihim glasom nam je kazala da je konobar koji je bio u smjeni kobne noći otišao sa Cetinja, preselio se na selo i u potpunosti povukao.
Podsjećamo, on je bio „optužen“ da je u trenutku kada je pozvao policiju pogrešno navodio policajce koji su zbog njegovog navodnog neznanja bili upućeni na pogrešnu lokaciju.
Cetinjanka Katarina Jovetić strahuje za bezbjednost djece nakon dva masakra na Cetinju.
- Što vam mogu reći, sami znate koliko je to grozno i za porodice i za nas. Jer svi smo mi ovdje jedna velika porodica. Nikad tu djecu prežaliti nećemo. Pitamo se kako smo došli u ovu fazu za tako kratko vrijeme doživimo ovakve stvari. Tuga za Cetinje. Nijesam sigurna koliko su nam djeca bezbjedna - kazala je Pobjedi Cetinjanka.
Istu bojazan ne krije njen sugrađanin Slobodan Armuš, koji smatra da se Cetinje teško može oporaviti od ovih zločina. I on primjećuje da se život na Cetinju promijenio.
- Svako se nekako sakrio u kuću, ljudi ne izlaze, paze djecu mnogo više nego ranije. Ovo što se desilo, ovo je Bogu za plakati. Đe nađoše obojica djecu da ubijaju. Ja živim baš u Medovini i to je tragedija. Za gospođu Vesnu Pejović osjećam kao da mi je rođena sestra - rekao je Armuš.
Cetinjanka Danijela Krstev stava je da su institucije zakazale u oba slučaja, ali da to nije prvi put.
- Ako su ovoga sa Medovine prijavljivali, naravno da su institucije zakazale. Zakazuju one za mnogo što. Pravo da vam kažem, u posljednje vrijeme se ne osjećam bezbjedno. Imam đecu i samo se nadam da će biti bolje - saopštila je za Pobjedu.
Za Dragana Tanovića sa Cetinja problem je, kako kaže, što ima oružja na svakom koraku.
- Teško mi je zbog situacije koja se desila. Teško je predvidjeti bilo da se tako nešto moglo desiti. Sve da je bila policija, ne znam koliko bi brzo uspjela da reaguje. Oružja, nažalost, ima na sve strane. A ko želi da ga sakrije, to može da učini. Lično se osjećam bezbjedno što se tiče mene, ali sve ostalo ne mogu tvrditi - ocijenio je Tanović.
Njegov sugrađanin koji je želio da ostane anoniman poručio je da je najbolje prošetati kroz Cetinje i slika govori više od riječi.
Zbog nedovoljne posvećenosti institucija, većina građana koji imaju problema sa zdravljem, a ujedno posjeduju oružje mogu biti potencijalna opasnost po sugrađane. Svoju ispovijest sa nama je podijelio Siniša, koji ima problema sa ocem koji pati od demencije.
- Mene institucije samo vrte ukrug. Sklon je i napadima, a niko se ne brine ni o čemu. Moj otac živi sam i predstavlja opasnost jer prepravlja plinske boce, ali to nikog ne zanima. Imam dokumentaciju koja potkrepljuje moje navode. Prema stavu Socijalnog, on je normalan, međutim, njegov dosije to ne pokazuje. Mom ocu su oduzimali oružje, ali su mu ga kasnije i vraćali - ukazuje zabrinuti Cetinjanin.
Aco Martinović 1. januara ove godine ubio je 12 ljudi - Mirka Vuletića i njegove brataniće Jovana (13) i Vukana (9), Draganu Drašković, Branislava Mudrešu, Radivoja Markovića, Joša Otaševića, Zoricu Vuletić, Radovana i Radmilu Martinović i njihove sinove Miloša i Marka. Teško je ranio i četvoro ljudi, od kojih je borbu za život nakon devet dana izgubio Dejan Kokotović.
Vuk Borilović 12. avgusta 2022. ubio je Marka (7) i Mašana (11), njihovu majku Natašu Martinović (35), Rajka Drecuna (56), njegove roditelje Danicu (74) i Dimitrija (81), rođene sestre Aleksandru (52) i Danijelu Radunović (51), Gorana Đurišića (54) i Milana Martinovića (37). Ranio je Filipa Đurkovića, Aleksandra Drecuna, Slavicu Zvicer, Milevu Ramadanović, Darinku Čelebić i policajca Ljubišu Maksimovića.
<h2>Šćepanović ima dokaz značajan za oba masakra na Cetinju</h2>
Prema saznanjima Pobjede, Uprava policije dobila je dokazni materijal značajan za masakr koji je počinio Aco Martinović 1. januara, a koji takođe može biti značajan i za prethodni zločin u Medovini.
Radi se o video-zapisu na kojem se čuje svešteno lice pred grupom građana, među kojima je Aco Martinović, koje s mržnjom govori o Cetinjanima i Cetinju, poručuje kako taj grad ne treba da postoji.
Ono što je zabrinjavajuće je da to lice nakon svršenog govora mržnje pita Martinovića: „Aco, je li ovo dobro“, a on odgovara potvrdno.
Sagovornica Pobjede, baba Mašana i Marka Vesna Pejović, kaže da je poražavajuće da se niko nikad nije zapitao što se nalazi u manastiru.
- U više navrata se govorilo o oružju u manastiru, kada je Borilović počinio zločin bio. Zašto se ne smije to provjeriti? Ako ne bude oružja, ako ne bude ono što sam ja rekla, neka me procesuiraju - kazala je Pejović.
Kategorična je da ne stvara, niti podržava mržnju niti netrpeljivost prema mitropolitu, ali poručuje da je potrebno da se njegov narativ o Cetinju i Cetinjanima kao narodu koji ne treba da postoji stopira.
- Hoću da se ujedini narod, a ne da se raspiruje mržnja - kazala je Pejović.
Na pitanje Pobjede da li ima saznanja da su Vuk Borilović i Aco Martinović imali istog duhovnika, sveštenika kojem su se ispovijedali, Pejović je kazala da je to i nadležnima poznato, ali da ona ne zna da li je to lice ikad saslušano.
<h2>Pejović: Sumnjiva raspodjela novca porodicama žrtava</h2>
Sagovornica Pobjede Vesna Pejović ukazala je i na sumnjivu raspodjelu novca porodicama žrtava, gdje postoje indikacije da su se dogodile manipulacije.
- Dobili su 100.000 od Budve, dobili su od premijera 200.000 i Nikola Đurašković sad, pošto nikoga nije iz Medovine pomogao jednim eurom, iz finansija Opštine Cetinje, daje novac. Da bi, za pet porodica iz Medovine, njihovih 10 članova, što su izginuli, poslao npr. Sabini Mitrović 10.000 eura, Milošu je dao 10.000 koji je troje izgubio, Drecunima koji su izgubili troje, jedno ranjeno – 10.000. znači 50.000 je odbijeno, 350.000 je ostalo da se podijeli porodicama iz masakra od 1. januara - ispričala je Pejović.
Tvrdi i da su pojedini, poput Slavice Zvicer, koja je bila ranjena, ostali uskraćeni za novac.
- Ne znam koliko su dobile porodice žrtava 1. januara. Što se tiče novca, nijesu sve ravnopravno podijelili. Jedna žena je napustila komisiju kad je vidjela o čemu se radi. Do 12. avgusta ja sam bila najbogatija majka i baba - zaključila je Pejović.
<h2>Potpis Olivere Krivokapić na oružanom listu Borilovića</h2>
Govoreći o sudskom procesu koji je započet protiv bivše šefica Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance na Cetinju Olivere Krivokapić, naša sagovornica ukazuje da se njen potpis nalazi na dozvoli za oružje koja je izdata Vuku Boriloviću.
- Njen potpis stoji na dozvoli za Vuka Borilovića. Ona kaže da je 9. jula 2021. godine došao nepotpun dokument, te da nije znala o čemu se radi. Ako vam je nejasan bio, što se nijeste zapitali o čemu se radi, nego ste ga arhivirali. Ona se uporno vadila na politiku, 391 dan vi ste taj dokument držali kod sebe da bi on na kraju izvršio masakr - napomenula je Pejović.
Ona tvrdi i da je nekadašnja funkcionerka Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković intervenisala da se Borilović ne kazni zbog napada na kolegu Marka Lagatora i da mu se ne oduzme oružje.

Pet mjeseci nakon tragedije brojna pitanja i dalje bez odgovora: Istraga još nije završena, Cetinjani strahuju za bezbjednost

Blokade, protesti, nezadovoljstvo, zahtjevi da se povećaju zarade - samo su dio problema na koje Vlada i premijer Milojko Spajić i dalje ne reaguju. Makar ne javno, i ne vidljivo. Država je u svojevrsnoj blokadi, a stanje je, kako se čini, sve dramatičnije. Sve češće se čuje glas nezadovoljnih koji traže da problem bude riješen, da neko da odgovore, da odgovara, a pitanja i zahtjevi su adresirani na Vladu, bezbjednosni sektor i premijera Spajića. Kako stvari stoje, probleme će premijer nakon povratka iz Japana, ili krenuti da rješava, ili će oni eskalirati do potpune pobune i blokade države, a onda može biti kasno. Crna Gora je na pragu ljetnje sezone, a mnoge saobraćajnice se svakodnevno blokiraju jer građani nemaju drugog načina da ukažu vlastima da je problem golem a da ga niko ne rješava. Država je u problemu. Nema vremena da se bilo šta odlaže. <h2>Nema premijera ni koalicione družine </h2> Ima li kraja agoniji, Portal ETV pitao je poslanika Demokratske partije socijalista Jevta Erakovića. On poručuje da je stanje u državi već odavno alarmantno, a premijera i njegovu koalicionu družinu, smatra, samo fotelje interesuju. - Spremni su oni da pređu preko svih problema, ako bi mogli i da ih zataškaju i da nastave da koriste privilegije koje su sebi neopravdano pripisali. Od, kako i Vi konstatujete, mnoštva protesta, zahtjeva i blokada, izdvojio bih dva primjera, potpuno različita. Prvo su blokade na Kruševom ždrijelu kod Cetinja. Zamislite državu u kojoj se dogodio stravični zločin, gdje niko ne samo da nije preuzeo odgovornost, već nijesu našli za shodno da popričaju sa porodicama žrtava, nijesu došli na ranjeno Cetinje da izjave saučešće, nijesu ispunili niti jedan zahtjev koji su im građani Cetinja isporučili - upozorava Eraković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010656_0c81b24f1a3839e69e3e05628671b896b13d989d4da7856636869de05b929932.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010656_0c81b24f1a3839e69e3e05628671b896b13d989d4da7856636869de05b929932" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Jevto Eraković"><figcaption>Jevto Eraković(Photo: DPS)</figcaption></figure>  Ukazao je poslanik DPS i na zahtjeve srednjeg medicinskog kadra za povećanje plata. - U potpuno nekontrolisanom prerasporedu platnih razreda i određivanja minimalne cijene rada, došlo je do potpune degradacije srednjeg medicinskog kadra. Postoje primjeri gdje pojedine medicinske sestre i tehničari imaju manje plate od recimo zapošljenih na održavanju higijene. Kada bez osnova i uz neznanje uđete u prekompoziciju plata i koeficijenata ovako nešto je neminovno. Iako postoji peticija koju je potpisalo preko hiljadu medicinskih sestara i tehničara niko ne reaguje, smatrajući da će se to zaboraviti - navodi on. Eraković pojašnjava da je kao ljekar svejstan njihove požrtvovanosti i odgovornosti, poručujući da ovakvo poniženje mora prestati. - Gomilanje problema je sinonim za ovu vlast, a vidimo da se iz dana u dan samo novi javljaju. Najnoviji primjer je da odlažu sjednicu Skupštine koju su sami zakazali, ili isto tako predstavnici vlasti nemaju hrabrosti da dođu na sjednicu Odbora za antikorupciju. U oba slučaja su odlučili da je bježanija najbolje rješenje. Zbog svega nabrojanog i mnogo još toga, smatram da je ova vlast potpuno nefunkcionalna i stanje na ulicama i u društvu najbolje oslikava njenu budućnost - bliži joj se skori kraj - poručio je Eraković u izjavi za Portal ETV. <h2>Građani traže odgovornost za tragedije na Cetinju</h2> Građani Cetinja mjesecima blokiraju magistralni put Podgorica – Cetinje, u mjestu Kruševo ždrijelo. Građani na ovaj način izražavaju protest već više od dva mjeseca, zahtijevajući odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora zbog dvije tragedije na Cetinju, u kojima je stradalo 23 ljudi, među njima i četvoro djece.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250525190536_5f54af6d3bb6e6ec6765b1ca8280e06d019d3041e74b166f449158ffb12dedfa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250525190536_5f54af6d3bb6e6ec6765b1ca8280e06d019d3041e74b166f449158ffb12dedfa" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kruševo ždrijelo"><figcaption>Sa jedne od blokada na Kruševom ždrijelu(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  <h2>Medicinari traže veće plate</h2> Odbor medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore predao je 1.030 potpisa sestara i tehničara premijeru Milojko Spajiću, ministru zdravlja Vojislavu Šimunu i svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore, tražeći povećanje zarada, povrđeno je Gradskom portalu. Glavni njihov zahtjev je povećanje za 15 odsto od ostatka kolega iz zdravstvenog sistema. <h2>Nezadovoljstvo državnih službenika i namještenika </h2> Više od 400 državnih službenika i namještenika zaposlenih u pravosudnim institucijama Crne Gore iskazalo je ozbiljno i rastuće nezadovoljstvo svojim materijalnim položajem, saopšteno je nedavno iz Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306150332_c9fe63266b34a17bb7962aedbfbbb4562400b01e5d262d3b53e366208719dd62.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306150332_c9fe63266b34a17bb7962aedbfbbb4562400b01e5d262d3b53e366208719dd62" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Sindikata Uprave i pravosuđa"><figcaption>Sa protesta Sindikata uprave i pravosuđa, 6. mart 2025.(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption></figure>  - Vjerujemo da je u interesu pravde, građana i države Crne Gore da se ovo pitanje riješi bez odlaganja, kako bi se spriječile posljedice koje bi mogle ozbiljno ugroziti stabilnost i funkcionisanje pravosudnog sistema - zaključuje se u saopštenju Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore, iz kojeg je ranije traženo da se plate zaposlenih u pravosuđu povećaju 30 odsto. <h2>Građani protiv Sporazuma sa UAE - Crna Gora nije na prodaju</h2> Prostor pripada svima, budućnost je zajednička, poruka je koja je poslata sa skupa 29. maja koji je održala kolicija organizacija “Velika plaža ili velika laža”. Ispred Skupštine Crne Gore je održan protest Koalicije organizacija “Velika plaža ili velika laža” uoči ponovnog glasanja o Sporazumu koji je potpisan između Vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529110512_2db51b2b2cfd1595b34208d6d1357eba952a81ab6f598683f34c709701910247.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250529110512_2db51b2b2cfd1595b34208d6d1357eba952a81ab6f598683f34c709701910247" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa današnjeg protesta ispred Skupštine"><figcaption>Sa protesta ispred Skupštine, 28. maj 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption></figure>  Okupljeni su nosili transparente na kojima je pisalo: “Ko se na Buljaricu opeče i u sporazum duva”, “Stanovi za bogate dižu cijene i ubijaju turizam”, “Ko se na Ulcinjsku solanu opeče i u sporazum duva”, “Oćete li se najest”. Sa protesta ispred Skupštine zbog zakona koji potvrđuje Sporazum sa UAE poručeno je da Crna Gora nije na prodaju, već da se njeni resursi moraju čuvati za današnje generacije, kao i ubuduće. <h2>Radnici ulcinjske Solane traže 900.000 eura</h2> Radnici ulcinjske Solane na po dva sata blokiraju magistralu Bar-Ulcinj. Oni traže da im stečajna uprava uplati 900 hiljada eura na ime neisplaćenih zarada i doprinose za oko pet i po godina radnog staža. Odluku o blokadi gradskih saobraćajnica u znak protesta zbog neisplaćenih zarada i doprinosa, radnici su donijeli jednoglasno u nedjelju 4. maja, na zboru povodom 20 godina od uvođenja reorganizovanog stečaja u najstarijem ulcinjskom preduzeću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060102060_b2a91be67f6c98331c3412ac7b9c4bdf0a9895f9cbc18636e453676a9e7883ce.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025060102060_b2a91be67f6c98331c3412ac7b9c4bdf0a9895f9cbc18636e453676a9e7883ce" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Sa blokade u Ulcinju"><figcaption>Sa blokade u Ulcinju, 31. maj 2025.</figcaption></figure>  Na zboru je tada dogovoreno da će blokade saobraćajnica u početku trajati po jedan sat. U međuvremenu, odlučili su da blokade traju po dva sata. Radnici smatraju da je krajnje vrijeme da država riješi njihovo pitanje. <h2>Vlasnici kuća u Park šumi Zagorič prijete blokadom auto puta </h2> Vlasnici kuća iz Park šume Zagorič najavili su da će blokirati auto-put ukoliko ih premijer Milojko Spajić i predsjednik države Jakov Milatović ne prime na razgovor i konačno riješe dugogodišnji problem koji imaju oko plaćanja placeva porodicama Vučinić i Stamatović na kojima su im kuće. Oni su kuće svojevremeno izgradili na zemlji koja je prije više decenija nacionalizovana, a onda vraćena porodicama Vučinić i Stamatović. Ove dvije porodice su na sudu ostvarile pravo na naknadu za uzurpaciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060102060_7deb4e9eacc90d2dcb44596cab617fd3e7bef38759f5efd710e57c38b8682c22.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025060102060_7deb4e9eacc90d2dcb44596cab617fd3e7bef38759f5efd710e57c38b8682c22" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Sa jednog okupljanja"><figcaption>Sa jednog okupljanja(Photo: Dan)</figcaption></figure>  Sada osim troškova za plac vlasnici objekata imaju i sudske troškove i kamatu za koje kažu da su duplo veći nego što treba da plate zemlju. Tako navode da za plac od 500 kvadrata sa kamatom i sudskim troškovima treba da daju 70.000 eura. <h2>Blokada Budoša zbog šume </h2> Nezadovoljni odlukom da se zabrani sječa šume na privatnim posjedima mještani koji se bave tom djelatnošću blokirali su na pola sata jednu saobraćajnu traku ispred tunela Budoš. Blokada je trajala od 10 do 10 i po sati, a saobraćaj jednom trakom regulišu pripadnici policije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060102060_00a53614074af330be69b818c33eb0995d5621033152459a04eab67eb940cf00.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025060102060_00a53614074af330be69b818c33eb0995d5621033152459a04eab67eb940cf00" data-rendition-name="original" width="1800" height="1304" loading="lazy" alt="Sa blokade Budoša"><figcaption>Sa blokade Budoša, 31. maj 2025.(Photo: RTNK)</figcaption></figure>  Okupljeni mještani poručuju da će sedam dana čekati odgovor Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprave za zadovanje šumama. Ukoliko izostane odgovor na zahtjeve, poručuju da će radikalizovati proteste. <h2>Peticija Spajiću zbog "prava na đedovinu"</h2> Neformalno udruženje „Pravo na đedovinu i privatnu svojinu”, koje okuplja vlasnike nepokretnosti sa područja opština Kolašin, Mojkovac i Berane, a čija se imovina nalazi u okviru Nacionalnog parka Biogradska gora, na sat vremena je blokiralo magistralni put Mojkovac–Kolašin. Okupljeni su uputili peticiju premijeru Milojku Spajiću, kojom traže rješavanje statusa privatne imovine u okviru nacionalnih parkova, a među 12 zahtjeva su glavni da im se dozvoli gradnja na svim parcelama i sječa drvnih sortimenata za svoje potrebe. <h2>Štrajk glađu u UIKS-u</h2> U spuškom zatvoru glađu je u aprilu štrajkovalo186 pritvorenika, a njihov protest podržali su i članovi njihovih porodica i prijatelji koji su tada i okupili ispred zgrade Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu kako bi apelovali na nadležne da što prije riješe probleme pritvorenih lica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250317050340_2c1eb4f316cf4e16024355cb8c2f7f299bd97e67531ab846346d19d178be10c2.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250317050340_2c1eb4f316cf4e16024355cb8c2f7f299bd97e67531ab846346d19d178be10c2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="UIKS"><figcaption>UIKS(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  Oni su štrajkovali negodujući zbog loših higijenskih i zdravstvenih uslova, načina vođenja postupaka, te kršenja osnovnih ljudskih prava i pravnih principa. <h2>Trosatno STOP na putu Šavnik -Žabljak </h2> Šavnička opozicija poručuje da ne odustaju od svakodnevne trosatne blokade puta sve dok nadležni ne riješe njihov problem. Milorad Lako Vilotijević iz „Koalicije za budućnost Šavnika“ kaže da ih do sada niko od zvaničnika nije kontaktirao, te da će nastaviti sa protestom, pa „dok kome dosadi“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060102064_6b167846185e76d55ce1c461f8ccd3f16091b85193876c6f3b00f8dc0e1b87e9.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025060102064_6b167846185e76d55ce1c461f8ccd3f16091b85193876c6f3b00f8dc0e1b87e9" data-rendition-name="original" width="899" height="506" loading="lazy" alt="Blokada puta Šavnik-Žabljak"><figcaption>Blokada puta Šavnik-Žabljak(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Šavnička opozicija blokira put Šavnik-Žabljak, u znak protesta zbog reizbora Jugoslava Jakića (DPS) za predsjednika Opštine i, kako kažu, neriješene izborne krize koja traje od oktobra 2022. godine Blokadu organizuju koalicije "Za budućnost Šavnika" (NSD, SNP, DNP) i "Idemo ljudi" (DCG, UCG, PES). Sa blokadom pomenutog magistralnog puta počeli su 27. februara.

Država je u blokadi, može li premijer Spajić da se javi; Eraković: Njima su samo fotelje bitne

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Dio zapošljenih u Domu zdravlja u Herceg Novom predao je tamošnjem Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) krivične prijave protiv Dragane Knežević - bivše direktorice, ali i aktuelne Vesne Kovač, tereteći ih za zloupotrebu položaja, nanošenje štete zdravstvenoj ustanovi, ali i radnicima, saznaje Portal ETV.
U prijavi, u koju je Portal ETV imao uvid, oni navode da je bivša direktorica Dragana Knežević pravila fiktivne ugovore za pojedince, donosila rješenja bez potrebne saglasnosti Ministarstva zdravlja, da je sebi lažno upisala dopunski rad, omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenima, ali i da je kontinuirano zlostavljala, prijetila i zastrašivala neke radnike...
U toku 2024. godine dr Knežević je sa pozicije direktorice, prema njihovim riječima, kontinuirano zlostavljala dvoje zapošljenih izjavljujući da bi „uzela pištolj da ih pobije“.
- A posebno svoje zlostavljanje nastavlja nad jednom zaposlenom kojoj uz prijetnje stalnog otkaza primorava da obavlja poslove čistačice - navodi se u prijavi.
Zapošljeni tvrde i da se Knežević, zajedno sa sekretaricom, služila spletkama, podmetanjem i skrivanjem dokumentacije.
- A posebno prema ovim zaposlenima. Prijetnje i pritisci se inteziviraju u periodu od 10.10.2024 godine kada uz pomoć sekretara A.P. falsifikuju potpis (pomenute zaposlene) na dostavnici dokumenta kako bi prikazali da je ista dokument primila. Prijavljuje je inspekcijskim službama, a u toku kontrole ne predaju cjelokupnu dokumentaciju zaposlene kako bi inspekcijska služba donijela zaklučak po njih povoljan - ističu zapošljeni u prijavi ODT-u.
Oni tvrde da je ta zaposlena zbog prijetnji i pritisaka bila primorana da zatraži ljekarsku pomoć u više navrata.
- Primoravana je na rad van medicinske struke u nehumanim uslovima, a na kraju je prijetnja ostvarena - te je ista dobila otkaz ugovora o radu - dodali su oni uz napomenu da je Knežević određenim radnicima i prijetila da će „sve kadrove bivšeg direktora ukloniti sa posla, kao što su i njega“.
<h2>NEZAKONITI UGOVOR SA PRIVATNOM USTANOVOM</h2>
Uz to, oni ističu da sumnjaju da je Knežević 19. aprila prošle godine zloupotrijebila položaj tako što je potpisala ugovor sa privatnom zdravstvenom ustanovom „Stojović“ i to bez saglasnosti Ministarstva zdravlja. Cijene da se tim ugovorom korist pribavlja za privatnu ustanovu „Stojović“, a da predstavlja štetu za Dom zdravlja u Herceg Novom.
- „Stojović“ je privatna ustanova koja pored specifičnih pregleda izdaje i ljekarska uvjerenja. Kako bi ista mogla da nastavi i zakonito posluje potrebno je da se uklopi u propisane zdravstvene normative - a to bi značilo posjedovanje rengen aparata kao i osposobljenog medicinskog kadra. Imajući u vidu da je osnovni prihod JZU Dom Zdravlja Herceg Novi upravo od izdavanja ljekarskih uvjerenja - ostaje pitanje motiva potpisivanja ovog ugovora kojim se privatnoj ambulanti „Stojović“ izdaje Rengen aparat i ustupa medicinski kadar - cijeni dio radnika novljanskog Doma zdravlja.
Oni su decidni da je tako direktnom konkurentu omogućen zakonit rad uz simboličnu naknadu. Ovim ugovorom se, kako su naveli u obrazloženju prijave, privatnoj ustanovi izdaje državna imovina i ustupa državni kadar bez saglasnosti resornog Ministarstva.
<h2>ZAPOŠLJAVANJE NA POPUNJENA MJESTA</h2>
U prijavi protiv Knežević, u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je angažovala više osoba - iako za tim nije bilo potrebe pošto su radna mjesta već bila popunjena. Dodaju i da je licima koja su bila u radnom odnosu obezbijedila potpisivanje dodatnih ugovora - iako se time nijesu bavili.
- Na taj način je potpisivanjem ugovora sa sljedećim licima njima pribavila korist, a ustanovi nanijela štetu: Ugovor penzionisanom 2023. na mjesto pravnika - iako je vazećom sistematizacijom to mjesto popunjeno i poslove sekretara obavlja A.P; Ugovor penzionisanom - energetska efikasnost koji obavlja poslove šefa tehničke službe iako to mjesto pokriva već jedan stalno zaposleni; Dodatni fiktivni ugovor stalno zaposlenom na mjestu kućnog majstora - obavlja poslove upravljanja kotlarnicom bez položenog sertifikata. Njegova plata iznosi po više osnova 1.400 eura, što je u potpunoj suprotnosti sa Zakonom o radu i Granskim ugovorom - ističu zapošljeni.
Kažu i da je jednoj radnici omogućeno primanje naknade od 500 eura za poslove koje ona ne obavlja.
- Ta praksa je bila prisutna i u prošlim memadžmentima gdje je ista primala naknadu za javne nabavke od 380 eura po dva osnova - što je u potpunosti suprotno Zakonu o radu i Granskom ugovoru - navode zapošljeni u prijavi uz napomenu da se sklapanjem štetnih ili fiktivnih ugovora čini bespotrebna šteta u iznosu od više desetina hiljada eura.
Dalje ističu da jedna penzionisana medicinska sestra po ugovoru obavlja poslove apotekarskog poslovanja - što je, cijene oni, u potpunosti suprotno sa zakonom. Kažu da stalno zapošljena na mjestu spremačice, po raznim osnovama, ima zaradu od 900 eura.
- Što je u suprotnosti sa Zakonom o radu o podzakonskim aktima - dodali su u prijavi.
Za navedene ugovore, prema njihovim tvrdnjama, ne postoji izvještaj o obavljenom poslu.
- Što bi prestavljao osnov isplate. Isti su zaključeni bez saglasnosti Ministarstva zdravlja - ističu zapošljeni.
<h2>ZIMNICA BEZ SAGLASNOSTI</h2>
Dalje navode da je Knežević u decembru 2024. donijela odluku o isplati zimnice zapošljenima bez saglasnosti Ministarstva zdravlja i finansijske potvrde Ministarstva finansija.
- Što je u potpunosti suprotno sa čl. 26 Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost koji decidno obavezuje na ove radnje - čime je oštetila budžet Doma zdravlja za više od 20.000 eura - ističe se u prijavi.
<h2>DOPISIVANJE RADNIH SATI</h2>
Kažu i da je Knežević omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenih.
- A posebno zaposlenih sa pedijatrije i opšte medicine gdje im se dopisuje određen broj sati iako isti nikad nije odrađen - što se može vidjeti iz rasporeda radnog vremena - dodaju oni.
Kažu i da je jednoj medicinskoj sestri omogućila vođenje apoteke, naručivanje ljekova iako ona nije farmaceutski tehničar i nema iskustva u toj oblasti.
- Istoj je omogućila poziciju glavne sestre iako nema kvalifikaciju priznatu od nadležnih organa. Sve u isto vrijeme dok se iskusni farmaceut otpušta - naglasili su u prijavi.
<h2>„POČEĆU DA PRIČAM“</h2>
U prijavi navode i da je Knežević, bez saglasnosti Ministarstva, zakonskom zastupniku dala punomoćje o priznavanju tužbenog zahtjeva jedne radnice bez vođenja parnice.
- Čime joj je omogućila uspjeh u sporu i pričinila korist, a oštetila Dom zdravlja - dodaju zapošljeni.
Ta radnica je, prema njihovim tvrdnjama, nakon smjene menadžmenta na sastanku sa Knežević i sekretaricom rekla: „ili me vratite ili ću početi da pričam“.
- Nakon čega je uslijedilo priznavanje tužbenog zahtjeva iste i isplata iz sredstava DZ - navode zapošljeni.
Kažu i da je Knežević bez saglasnosti Ministarstva sebi dodjelila dopunski rad u pedijatriskoj ambulanti - iako to nikad nije radila.
- Nema izvještaja o učinjenim pregledima. Time je učinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 KZCG ili drugo krivično djelo za koje se preduzima gonjenje po službenoj dužnosti - cijene radnici novljanskog Doma zdravlja.
<h2>TVRDE DA JE KOVAČ NEOVLAŠĆENO PEČATIRALA</h2>
U prijavi u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je aktuelna v.d. direktorice Kovač tokom 2024. godine u svojstvu medicinskog direktora naložila doktorici medicine rada Aleksandri Kulundžić da joj ustupi svoj službeni pečat dok je bila na godišnjem odmoru.
- Te je, iako to nema pravo, pečat dr Kulundžić upotrebljavala stavljajući ga na izdata ljekarska uvjerenja za vrijeme dok je doktorica koja je zaista vlasnik pečata nalazila na godišnjem odmoru ili bolovanju - navode zapošljeni u prijavi.
Cijene da je Kovač time zloupotrijebila položaj.
Svoje tvrdnje su obrazložili činjenicom da pravo na izdavanje ljekarskih uvjerenja pripada isključivo doktoru medicine rada i ljekaru sportske medicine.
- Kako Dom zdravlja HN u vrijeme izvršenja djela posjeduje jednog takvog ljekara, ljekarska uvjerenja ne može potpisati i izdati niko drugi u njegovom odsustvu. Dr Kovač je ljekar opšte prakse te nije mogla mijenjati, izdavati, potpisivati ili koristiti tuđi pečat radi izdavanja ljekarskog uvjerenja - navode oni.
Smatraju da je Kovač tako izmijenila ili krivotvorila službenu ispravu unoseći neistinite podatke, te svojim potpisom omogućila korišćenje tuđeg pečata i pravljenje isprave neistinitog sadržaja.
Zapošljeni su naglasili da od državnog tužioca očekuju da: pribavi rješenje o godišnjem odmoru za dr Kolundžić i sasluša je, da pregleda protokol izdatih ljekarskih uvjerenja za vrijeme njenog odsustva, pribavi kopije ljekarskih uvjerenja i utvrdi čiji se pečat i potpis na njima nalaze.
- Jasno je da je cilj opisanih radnji upravo bio da se zloupotrebom službenog položaja, prekoračenjem granica svog ovlašćenja ili nevršenjem svoje dužnosti pribavi sebi ili drugom korist - a na štetu ustanove kojom rukovodi, čime je počinila кrivično djelo za koje se može izreći jedna godina zatvora ili teža kazna - dodaje se u prijavi.
Oni traže da se sprovedu istražne radnje i inicira krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja ili nekog drugog krivičnog djela.
Kovač je za v.d. direktorice postavljena 3. aprila ove godine. Do promjene menadžera u ovoj zdravstvenoj ustanovi došlo je po sili zakona - jer je dr Dragana Knežević stekla uslov za odlazak u penziju, pa je Ministarstvo zdravlja na tu poziciju u v.d. mandatu imenovalo Vesnu Kovač.

Zapošljeni u novljanskom DZ tvrde da je Knežević neke zlostavljala, mobingovala, prijetila, a pojedinima pravila fiktivne ugovore i druge benefite

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: crnogorska-plovidba

Crnogorskoj plovidbi 150.000 eura: Pomorci dobijaju zaostale zarade

Usvojen Ugovor o saradnji između crnogorskih brodarskih kompanija

Radulović: Stanje u Crnogorskoj plovidbi loše, duguju državi skoro 37 miliona EUR

Kotorski DPS pokreće peticiju za spas Crnogorske plovidbe

Vlada dala saglasnost za zaduženje kod Prve banke zbog Crnogorske plovidbe

Udruženje pomorskih kapetana: Plan Ministarstva pomorstva za rješavanje nelikvidnosti Crnogorske plovidbe kontradiktoran

Tadić: Novi kredit za Crnogorsku plovidbu nemoguć zbog duga prema državi

PES: Loše stanje u Crnogorskoj plovidbi traži hitno i odlučno rješavanje problema

Crnogorskoj plovidbi prijetio stečaj, Barska će uzeti u zakup njihova dva broda

Crnogorska plovidba: Zbog prošlogodišnjeg lošeg poslovanja, Vlada mora da plaća rate kineskoj banci

Crnogorskoj plovidbi 150.000 eura: Pomorci dobijaju zaostale zarade

Nišavić: Tužilaštvo da ispita gradnju vodovoda u Kučima i Lješanskoj nahiji

Pet mjeseci nakon tragedije brojna pitanja i dalje bez odgovora: Istraga još nije završena, Cetinjani strahuju za bezbjednost

Država je u blokadi, može li premijer Spajić da se javi; Eraković: Njima su samo fotelje bitne

PRATITE TVe UŽIVO