Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet održaće danas konsultativno saslušanje u vezi prodaje brodova Crnogorske plovidbe.
&nbsp;Na saslušanje su pozvani ministar pomorstva Filip Radulović, predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor Crnogorske plovidbe Petar Janković i Vladimir Tadić, kao i predsjednik NVO Udruženje pomorskih kapetana Mario Pilastro.
&nbsp;Predmet saslušanja biće prodaja brodova Kotor i "21. maj" danskoj kompaniji Navision Group, za ukupno 13,2 miliona američkih dolara.
&nbsp;Prodaja je izazvala kritike stručne javnosti i eksperta, koji tvrde da su brodovi prodati znatno ispod tržišne vrijednosti.&nbsp;
Od početka ove godine na brodu Kotor bilo je više kvarova. Zbog tih neispravnosti, ali i dugova, zadržavan je u lukama.
&nbsp;Oba broda kupljena su 2012. godine u Kini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Danas konsultativno saslušanje u vezi sa Crnogorskom plovidbom

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet održaće sjutra konsultativno saslušanje u vezi prodaje brodova Crnogorske plovidbe.
&nbsp;Na saslušanje su pozvani ministar pomorstva Filip Radulović, predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor Crnogorske plovidbe Petar Janković i Vladimir Tadić, kao i predsjednik NVO Udruženje pomorskih kapetana Mario Pilastro.
&nbsp;Predmet saslušanja biće prodaja brodova Kotor i "21. maj" danskoj kompaniji Navision Group, za ukupno 13,2 miliona USD.
&nbsp;Prodaja je izazvala kritike stručne javnosti i eksperta, koji tvrde da su brodovi prodati znatno ispod tržišne vrijednosti.
&nbsp;Od početka ove godine na brodu Kotor bilo je više kvarova. Zbog tih neispravnosti, ali i dugova, zadržavan je u lukama.
&nbsp;Oba broda kupljena su 2012. godine u Kini.

Sjutra konsultativno saslušanje u vezi Crnogorske plovidbe

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet održaće 17. novembra konsultativno saslušanje na temu prodaje brodova Crnogorske plovidbe.
Na saslušanje su pozvani ministar pomorstva Filip Radulović, predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor Crnogorske plovidbe, Petar Janković i Vladimir Tadić, kao i predsjednik NVO Udruženje pomorskih kapetana, Mario Pilastro.
Predmet saslušanja biće prodaja brodova Crnogorske plovidbe - "Kotor" i "21. maj" danskoj kompaniji Navision Group, za ukupno 13,2 miliona dolara.
Prodaja je izazvala kritike stručne javnosti i eksperta, koji tvrde da su brodovi prodati znatno ispod tržišne vrijednosti.
Od početka ove godine na brodu Kotor bilo je više kvarova. Zbog tih neispravnosti, ali i dugova, zadržavan je u lukama.
Oba broda kupljena su 2012. godine u Kini.

O prodaji brodova Crnogorske plovidbe 17. novembra

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša saopštio je da će se održati konsultativno saslušanje nadležnih povodom prodaje brodova državne kompanije Crnogorska plovidba.
- Danas je na moj predlog, a polazeći od inicijative Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore, Odbor za ekonomiju, finansije i budžet donio odluku da održimo saslušanje nadležnih povodom prodaje brodova državne kompanije Crnogorska plovidba - naveo je Mugoša na mreži X.
Mugoša je saopštio da će na saslušanje biti pozvan ministar pomorstva Filip Radulović, predstavnici AD Crnogorska plovidba i predstavnici Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.

1084x550

Mugoša: Održaćemo saslušanje nadležnih povodom prodaje brodova državne kompanije Crnogorska plovidba

Nekoliko stotina domaćih pomoraca izgubiće radni angažman usljed prodaje brodova "Kotor" i "Dvadeset prvi maj" Crnogorske plovidbe, saopšteno je iz Samostalnog sindikata radnika u pomorskom brodarstvu i transportu Crne Gore.
- Poznato nam je da će prodajom brodova Crnogorske plovidbe posao izgubiti značajan broj naših pomoraca. Govorimo o stotinama ljudi koji su do sada bili vezani za te brodove i koji su preko njih ostvarivali svoj radni angažman. Nažalost, o njihovoj sudbini nije se vodilo računa prilikom donošenja odluke o prodaji brodova - rekli su iz tog Sindikata za Dan.&nbsp;
Oni su procijenili da je ugroženo više stotina domaćih pomoraca svih struka – od oficira i inženjera, do članova palube i strojne posade.&nbsp;
- To je veliki udar ne samo za njih lično i njihove porodice, već i za čitavu pomorsku zajednicu u Crnoj Gori - ukazali su iz Sindikata.
Kako su istakli, prodaja brodova Crnogorske plovidbe ugrožava kontinuitet i razvoj njihove pomorske struke, prenosi Dan.
- Ova odluka znači da Crna Gora praktično ostaje bez državne brodarske kompanije, jer nakon prodaje brodova Crnogorske plovidbe ostaje samo Barska plovidba sa dva broda. Naši pomorci sada su prinuđeni da sami traže angažman kod stranih brodara, što je mnogo teže i nesigurnije, naročito u uslovima velike konkurencije na svjetskom tržištu rada na moru. Time se ugrožavaju kontinuitet i razvoj naše pomorske struke, koja je vjekovima bila stub crnogorske privrede i identiteta - upozorili su iz tog Sindikata.
Oni su naveli da će zbog prodaje brodova državne kompanije najviše izgubiti naši mladi pomorci i kadeti.
- Crnogorska plovidba bila je glavni garant da će oni moći da dobiju prvo ukrcanje i neophodno iskustvo. Sada ostaju bez te mogućnosti i prepušteni su sami sebi, da pripravnički staž traže u Barskoj plovidbi ili kod stranih kompanija. To je ogroman problem za naš obrazovni sistem i za budućnost pomorske struke u Crnoj Gori, jer bez mladih kadrova nema ni opstanka profesije. Bez podrške države i odgovarajuće institucionalne pomoći, mladima će biti izuzetno teško da pronađu prvi angažman i ostvare napredovanje u struci - naveli su iz Sindikata.
Brodovi državnog preduzeća Crnogorska plovidba nedavno su prodati danskoj kompaniji K/S Navision Group za ukupno 13,25 miliona dolara, nakon što je Vlada dala saglasnost.

1250x600

Prodajom brodova ugrožen razvoj pomorske struke, nekoliko stotina pomoraca izgubiće angažman

Poslanik Socijaldemokrata (SD) i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević kazao je da je ponašanje Ministarstva pomorstva i menadžmenta Crnogorske plovidbe, prilikom kojeg su slagali i obmanuli predstavnike EOS grupe iz Turske, skandalozno i ozbiljno narušava međunarodni ugled Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 74.8698%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbelan-sdt-na-potezu-stanic-hoce-li-ce-neko-snositi-posljedice-za-igru-milionima&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Pored toga što kod naših partnera i prijatelja kreira negativnu sliku o Crnoj Gori, ovakvo ponašanje, imajući u vidu da su brodovi na kraju, umjesto EOS grupi prodati Danskoj kompaniji K/S Navision Group za skoro tri miliona eura manje, otvara sumnje u korupciju i namjerno nanošenje štete državi - naveo je Zirojević u saopštenju za medije.
On je pozvao nadležno Specijalno državno tužilaštvo da se što hitnije pozabavi ovim slučajem i utvrdi postojanje elemenata krivičnog djela zloupotreba službenog položanja ili nekog drugog.
- Istovremeno, ministra Filipa Radulovića i menadžment Crnogorske plovidbe pozivam da podnesu neopozive ostavke, jer nakon ovakve bruke na tim pozicijama više ne mogu ostati - poručio je Zirojević.

Zirojević: Skandalozno ponašanje Ministarstva pomorstva i Crnogorske plovidbe, Radulović da podnese ostavku

Nakon gotovo 35 godina Vlada Crne Gore ili oni koji upravljaju Crnom Gorom bacaju bombu na crnogorsku pomorsku privredu, i to svojim direktnim činjenjem i politikama koje su posljedica njihove nesposobnosti i namjere - poručio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan na pres konferenciji povodom rasprodaje brodova &nbsp;Crnogorske plovidbe.
On je ocijenio da je ovdje važno istaći nekoliko je aspekata da bi do kraja osvijetlili na koji način Vlada Milojka Spajića upravlja vrijednim resursima države Crne Gore. Pri tome je, smatra Belan, besmisleno više i podsjećati šta su “oslobodioci” i ekipa okupljena u 44. Vladi obećavali građanima.
- Prvi aspekt je politički. Kad god se o Crnoj Gori dominantno odlučivalo u Crnoj Gori, mi smo gradili našu flotu. Drugi aspekt je diletantski pristup Vlade. Odluka o rasprodaji ovako važnog resursa je donesena glasanjem na WhatsApp grupi. E tako Milojko Spajić i njegova družina kojima u suštini upravlja Andrija Mandić razumiju sa čim upravljaju. Kao da su odlučivali o prodaji kila krtole. “Paf paf” iliti što znaju eksperti što je brod. Sa namjerom koristim termin rasprodaja, jer kako drugačije objasniti činjenicu da su brodovi prodati za ukupno 13 miliona eura, iako njihova najniža procijenjena tržišna vrijednost iznosi 20 miliona. I sad ako mi pitamo, izvinite, ko je zaradio od ovakvog dila, u koje privatne džepove su posle provizije za ovu rasprodaju otišle pare, hoćemo li opet biti maliciozni? Kao što sam kazao, ovo nije prodaja krtole, niti prodaja polovnog auta, ovo je prodaja koja se ugovara, a posrednik dobija proviziju - objašnjava Belan.
Treći aspekt je, kako je naveo, „ekspertski“.
- Hajde da zamislimo situaciju da smo svi saglasni da brodovi toliko vrijede i da su čak saglasni i pomorski stručnjaci i eksperti pomorskog brokerskog poslovanja. Tada hipotetički postoji konsenzus da je brodove potrebno prodati. Da li bi bilo ko od vas, ko je bilo kada nešto prodavao, organizovao pres konferenciju i na njoj kazao sljedeće: “Brod ‘Kotor’ ima brojne nepravilnosti. I to na glavnom motoru, na pomoćnim motorima i na kritičnoj opremi broda” i uz to doda da je prodaja jedina opcija, jedini spas. E divno ih je prezentovao potencijalnim kupcima - istakao je Belan.
Četvrti aspekt, dodaje Belan, koji dokazuje nesposobnost, lošu namjeru, a i pravo da sumnjamo da se u cijelom postupku kriju visoko-koruptivne radnje, je činjenica da cjelokupni pomorski esnaf, od članova posade ovih brodova, do naših pomorskih udruženja i stručnjaka, nije mogao izaći na kraj sa ministrom Radulovićem i Vladom Milojka Spajića i njihovom tvrdoglavom namjerom da prodaju brodove.
- Pazite koji nivo beskrupuloznosti i bezumlja su iskazali ministar Radulović i Vlada kada su uporno nametali tumačenje da su brodovi u katastrofalnom stanju (a pripremaju prodaju, koji nonsens), dok im pomorci sa brodova poručuju da stanje nije ni blizu takvom - napominje Belan.
Prema njegovim riječima, zakup po modelu bareboat charter-a, koji podrazumijeva da zakupac broda snosi sve troškove korišćenja broda, a zakupodavac plaća zakup. Procjena je da bi u tom aranžmanu Crnogorska plovidba dnevno prihodovala oko 5 hiljada eura, što na godišnjem nivou iznosi 1,8 miliona eura i uz racionalizaciju broja zaposlenih, što je – saglasićemo se – puno bolje od gašenja kompanije, stvara temelje da, uz dobar menadžment i biznis plan, otvara šansu za ponovni rast kompanije.
- Mislim da je SDT na potezu - poručio je Belan.
Predsjednik Glavnog odbora SDP i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić podsjetio je da je za Milojka Spajića je javnost Crne Gore prvi put čula kada nas je zadužio 750 miliona eura, tajno, ali organizovano - kako je sam rekao.
- Danas imamo tajnu prodaju brodova, zbog koje će Crnogorska plovidba najverovatnije u stečaj. Opet se okreću milioni, javnost o tome ništa ne zna, dok se na nekoj Whats app sjednici Vlade ne donese odluka o prodaji. I to po cijeni koja je malo veća, nego da smo ih prodali u staro željezo. Da li će i kad ko za ovo odgovarati nije na nama. Mi smo tu da postavimo pitanja i iznesemo dileme, koje je prije nas iznijela i struka, odnosno svi oni koji ima veze sa brodarskom industrijom u Crnoj Gori - koji su bili na jednoj strani u odnosu na Vladu i ministarstvo na drugoj - naveo je Stanić.
Stanić pita i je li ekspertski posao ugasiti brodarsku firmu i rasprodati brodove preko whatts app grupa, odnosno telefonskih sjednica vlade.
- Koliko će skrivenih troškova isplivati do kraja ovog izuzetno netransparentnom procesu, jer vidimo da su samo advokatske usluge iz Podgorice skoro 150.000 eura. Koliko će nas koštati trošak prodaje brodova? Da li će se i tu izgubiti koji milion? Kako je ministarstvo prodalo brodove za 13.2 miliona eura ako je poslalo informaciju da vrijede 19 miliona. Zašto druga kompanija tvrdi da je ponudila 16 miliona eura i da je iz nekog razloga odbijena ta ponuda - naveo je on.
Ako već preliva novac u državnoj kasi, je l se, pita on, moglo dati četiri a ne pet miliona za Ocean race.
- Pa da se sa milion pomogne ova kompanija ukoliko bi se sa tim novcem mogla postići tržišna vrijednost od 20 miliona koliko tvrde renomirane brokerske kuće - dodao je on.
Stanić podsjeća da je u revizorskom izvještaju za 2024. godinu navedena procjena da oba broda na 31. decembar, nakon umanjenja zbog amortizacije, vrijede 30,4 miliona eura, odnosno oba broda će, uz saglasnost Vlade, biti prodata na javnoj ponudi za 37 odsto vrijednosti procijenjene u knjigama kompanije.
- Ko je u ime vlasti usvojio ovakav izvještaj i da li će neko snositi posljedice za ovu igru milionima - pitao je Stanić.

Belan: SDT na potezu; Stanić: Hoće li će neko snositi posljedice za igru milionima?

Vlada Crne Gore odobrila je na današnjoj elektronskoj sjednici prodaju dva broda državne kompanije Crnogorska plovidba – “Kotor” i “Dvadesetprvi maj”. Ukupna vrijednost transakcije iznosi 13.2 miliona dolara, a novi vlasnik biće danska kompanija K/S Navision Group.
Brod MV “Kotor” (IMO 9575981), koji je izgrađen 2012. u Šangaju, prodat je za 5,75 miliona dolara.
Kupac je obavezan da uplati depozit od 39,12 odsto na escrow račun, dok je isporuka predviđena u luci Tajn u Velikoj Britaniji, najkasnije do 1. decembra 2025.
Drugi brod, MV “Dvadesetprvi maj” (IMO 9582427), takođe izgrađen u Kini 2012, dostavljen je na prodaju po cijeni od 7,5 miliona dolara.
Dogovorom je predviđeno da kupac uplati depozit od 30 odsto, a isporuka se očekuje u luci Paradip u Indiji do 22. septembra 2025.
Krajnji rok za eventualno otkazivanje transakcije postavljen je na 1. decembar iste godine.

Danci kupuju brodove Crnogorske plovidbe za 13.2 miliona dolara

Poslanica Građanskog pokreta URA Milena Vuković uputila je zvanični dopis ministru pomorstva Filipu Radulović u kojem traži da taj resor dostavi svu dokumentaciju koja se odnosi na prodaju brodova Crnogorske plovidbe.
- Tražim informaciju za koliko novca su prodati brodovi Crnogorske plovidbe, kao i zašto javno nije dostupan podatak koliko iznosi ta cifra i kako je tekla procedura izbora - pitala je Vuković u upućenom dopisu.
Ona je ovaj dopis uputila pozivajući se na član 50 Poslovnika Skupštine Crne Gore.&nbsp;
- Nevjerovatno da ni nakon mjesec dana crnogorska javnost nema informaciju o tome kome, po kojoj cijeni i kako je tekla procedura prodaje jedina dva broda Crnogorske plovidbe i da je ovo najbolji pokazatelj netransparentnosti, nekompetentnosti i štetnosti 44. Vlade Crne Gore - zaključuje Vuković.&nbsp;

Vuković Raduloviću: Za koliko novca su prodati brodovi Crnogorske plovidbe?

Stanje na brodu Crnogorske plovidbe, Kotor, ozbiljno je narušeno, a zbog neuslovnog boravka i rada, pojedini članovi posade bili su primorani da budu iskrcani sa broda i vraćeni kući radi lečenja i oporavka, upozorio je Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore.
- Time je direktno dovedeno u pitanje ostvarivanje prava pomoraca na bezbjedne i zdrave uslove rada, garantovane Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe i međunarodnim konvencijama koje je Crna Gora ratifikovala - navodi se u saopštenju Sindikata u vezi stanja i prodaje brodova Crnogorske plovidbe.
Iz Sindikata su podsjetili da je Crna Gora potpisnica Konvencije o radu pomoraca (MLC 2006), kojom se garantuju minimalni standardi bezbjednosti, zdravlja i uslova života na brodu.
- Trenutno stanje na Kotoru nije u skladu sa ovim međunarodnim obavezama, što predstavlja ozbiljno kršenje prava pomoraca i ugrožava međunarodni ugled države - upozorili su iz Sindikata.
Kao većinski vlasnik kompanije Crnogorska plovidba, Vlada, kako su poručili, ima pravnu obavezu da obezbijedi nesmetano funkcionisanje brodova i zaštitu zaposlenih.
- Umjesto sprovođenja postupaka prodaje državne imovine, neophodno je da Vlada hitno interveniše finansijski i obezbijedi uslove rada u skladu sa zakonom i ratifikovanim međunarodnim konvencijama - dodali su iz Sindikata.
Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore, na osnovu nezvaničnih informacija i izostanka javno objavljene dokumentacije, došao je do zaključka da nema pouzdanih dokaza da je u postupku prodaje broda sprovedena nepristrasna i nezavisna procjena njegove tržišne vrijednosti i tehničkog stanja.
- Pored toga, nezvanično smo obaviješteni da za dobijene nalaze nije sproveden ni takozvani second opinion niti peer-review od drugog licenciranog procjenitelja, što predstavlja standard dobre međunarodne prakse u skladu sa IVS (International Valuation Standards). Izostanak objavljene dokumentacije i nezavisne revizije dodatno produbljuje sumnju u zakonitost i transparentnost postupka, kao i u to da li se raspolaže državnom imovinom na način koji štiti javni interes - poručili su iz Sindikata.
Zbog svega toga, Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore ostaje pri ranije iznesenim zahtjevima da Vlada hitno obustavi svaki postupak prodaje brodova u vlasništvu Crnogorske plovidbe, obezbijedi sredstva za nastavak rada kompanije i očuva brodove pod crnogorskom zastavom i u državnom vlasništvu.

Stanje na brodu Kotor ozbiljno narušeno

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv Svetislava Veska Stanišića (65) zbog sumnje da je ljetos ubio brata S.S. (66) i njegovog sina N.S. (26).
Njemu se na teret stavljaju teško ubistvo i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Optužnicom mu se na teret stavlja da je 26. jula u Budvi, sa umišljajem lišio života S.S. i N.S. i tom prilikom sa umišljajem doveo u opasnost život A.S. - naveli su u VDT-u.
Stanišić je iz revolvera ispalio po jedan projektil u njihovom pravcu.
- Preduzetim radnjama sa umišljajem doveo u opasnost i život oštećenog A.S. koji se nalazio u neposrednoj blizini stradalih lica - dodali su u VDT.

Podignuta optužnica protiv Stanišića za ubistvo brata i bratanića

Ukupan državni dug na kraju septembra iznosio je 4,7 milijardi eura, ili 57,91 odsto BDP-a, pokazuje kvartalni izvještaj o državnom i javnom dugu koji je objavilo Ministarstvo finansija. Uzimajući u obzir depozite, ukupan neto državni dug iznosio je 4,1 milijardi eura ili 50,73 odsto BDP-a.&nbsp; - Depoziti na dan 30. septembar iznosili su 583,55 miliona eura, uključujući 38.447 unci zlata (čija je vrijednost na dan 30.septembar 2025. godine iznosila 125,55 miliona eura) ili 7,18 odsto BDP-a - navedeno je u izvještaju resora Novice Vukovića. Javni dug Crne Gore je kraju septembraa iznosio 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto BDP-a.&nbsp; - Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (uključujući i 38.477 unci zlata) neto javni dug Crne Gore, na dan 30. septembar 2025. godine, iznosio je 4.176,79 miliona eura, odnosno 51,41 odsto BDP-a - ističe se u izvještaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203121244_2ee62031e4ee581ab048c4dafdb67d3acee31575542605b0e71053d5e321c419.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203121244_2ee62031e4ee581ab048c4dafdb67d3acee31575542605b0e71053d5e321c419" data-rendition-name="original" width="506" height="470" loading="lazy" alt="izvještaj"> </figure>  Spoljni dug je u padu u odnosu na drugi kvartal. Na kraju septembra iznosio je 4,4 milijardi eura, odnosno 54,37 odsto BDP-a, što je, kako se navodi, 41,36 miliona manje u odnosu na 30. jun ove godine. - Smanjenje spoljnjeg duga, tokom trećeg kvartala 2025. godine rezultat je činjenice da nije bilo novih kreditnih aranžmana. Istovremeno povučena su sredstva iz ranije zaključenih kreditnih aranžmana za različite infrastrukturne i razvojne projekte u ukupnom iznosu od 18,75 miliona eura. Otplata spoljnjeg duga iznosila je 60,08 miliona eura, što je rezultiralo smanjenjem duga u trećem kvartalu 2025. godine - konstatuje se u izvještaju. U strukturi spoljnjeg duga najveće učešće imaju obveznice emitovane na inostranom tržištu u prethodnom periodu. <h2>Unutrašnji dug smanjen 13,14 miliona eura</h2> Ukupan unutrašnji dug Crne Gore na kraju septembra iznosio je 287,63 miliona eura, odnosno 3,54 odsto BDP-a. To je, kako kažu u Ministarstvu finansija, 13,14 miliona eura manje u odnosu na 31. jun ove godine. - Smanjenje unutrašnjeg duga, tokom trećeg kvartala 2025. godine, rezultat je redovne otplate duga i činjenice da u ovom periodu nije bilo zaduženja na domaćem tržištu - ističe se u izveštaju. U strukturi unutrašnjeg duga najveće učešće imaju krediti kod poslovnih banaka. Tokom trećeg kvartala zaključen je niz međunarodnih ugovora,bez povlačenja sredstava. Kako su rekli u Ministarstvu finansija, ukupno zaduženje države u trećem kvartalu 2025. iznosilo je 18,75 miliona eura. Ovaj iznos se, ističu u tom resoru, u potpunosti odnosi na sredstva povučena iz ranije potpisanih kreditnih aranžmana namijenjenih infrastrukturnim i razvojnim projektima.&nbsp; Tokom ovog perioda potpisana su i dva nova kreditna ugovora — ali bez povlačenja novca: veliki kredit EBRD-a od 200 miliona eura za izgradnju druge dionice autoputa Bar–Boljare (Andrijevica–Mateševo) i kredit Svjetske banke od osam miliona eura za modernizaciju finansijske infrastrukture i njeno usklađivanje sa SEPA standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203121244_cc9b291d60a12047360664cbaeda502430970042f74b3070204625de60f9a9e2.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203121244_cc9b291d60a12047360664cbaeda502430970042f74b3070204625de60f9a9e2" data-rendition-name="original" width="1147" height="811" loading="lazy" alt="izvještaj"> </figure>  <h2>Lokalne uprave duguju 55 miliona eura</h2> Dug lokalnih samouprava na kraju septembra iznosio je 55,01 milion eura, što predstavlja 0,68 odsto BDP-a. Tokom trećeg kvartala otplaćeno je 68,1 milion eura državnog duga po osnovu glavnice rezidentima i nerezidentima. Od navedenog, izvršena otplata glavnice rezidentima iznosila je 8,02 miliona eura, dok je otplata glavnice nerezidentima iznosila 60,08 miliona eura.&nbsp; Otplata kamata, rezidentima i nerezidentima, iznosila je 30,91 miliona eura. Od ovog iznosa, izvršena je otplata 1,45 miliona eura kamate rezidentima, koja se u najvećem dijelu odnosi na otplatu kamate za kredite kod domaćih banaka, dok je otplata kamate nerezidentima iznosila 29,46 miliona eura i u najvećem dijelu se odnosi na obaveze po osnovu kamata za projektne zajmove i komercijalna zaduženja. Dug po osnovu državnih garancija izdatih domaćim i ino kreditorima iznosi 121,18 miliona eura, što predstavlja 1,5 odsto BDP-a. - Stanje duga po osnovu garancija izdatih domaćim kreditorima na kraju trećeg kvartala 2025. godine iznosi 13,36 miliona euraa ili 0,16 odsto BDP-a, dok stanje duga po osnovu garancija izdatih ino kreditorima iznosi 107,83 miliona eura ili 1,33 odsto BDP - navedeno je u izvještaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203121244_815bbe8efc7ae33e0539f3efaa5fe956bfc25a8583cdf9fb910f1a0e1f831312.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203121244_815bbe8efc7ae33e0539f3efaa5fe956bfc25a8583cdf9fb910f1a0e1f831312" data-rendition-name="original" width="527" height="246" loading="lazy" alt="izvještaj"> </figure>  <h2>Novo zaduženje od 450 miliona eura</h2> Ministarstvo finansija saopštilo je 1. decembra da su obezbijedili 450 miliona eura isključivo za stvaranje fiskalne rezerve za 2026. i 2027. godinu, u skladu sa Zakonom o budžetu Crne Gore i Odlukom o zaduživanju za 2025. godinu. Ističu da je na taj način osigurana stabilna i pravovrevemena budžetska podrška za uredno ispunjavanje svih obaveza države po osnovu otplate duga. - Ukupne potrebe finansiranja države u 2026. i 2027. godini iznose oko 2,2 milijarde eura, od čega se oko 1,6 milijardi eura odnosi na obaveze po osnovu dospijevajućeg duga, dok se preostali iznos, od oko 600 miliona eura odnosi na finansiranje kapitalnih i razvojnih projekata od strateškog značaja. Posebno se izdvaja 2027. godina, u kojoj Crnu Goru očekuje izuzetno visoka obaveza otplate duga od oko 1,2 miljardi eura. Blagovremeno obezbjeđivanje fiskalne rezerve predstavlja ključni korak u osiguravanju stabilnosti i kontinuiteta javnih finansija u ovom dvogodišnjem periodu - piše u saopštenju. Ugovor o kreditnom aranžmanu, kako su kazali, zaključen je sa međunarodnim finansijskim institucijama: Merrill Lynch International, MUFG Bank, Société Générale, OTP Bank, Erste Group, AKA Ausfuhrkredit-Gesellschaft i Eurobank Private Bank Luxembourg. T.K.

Državni dug 4,7 milijardi eura, potpisani kreditni ugovori sa EBRD i Svjetskom bankom

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložio je Skupštini Crne Gore da u Savjet Centralne banke Crne Gore (CBCG) imenuje Tamaru Backović, Srđana Milića, Šuća Orahovca i Ismeta Hadžića.
Backović i Milić su dobili podršku devet poslanika, dok je za izbor Orahovca i Hadžića glasalo osmoro.
Zarija Pejović i Mladen Bojanić su dobili po jedan glas podrške.

Odbor predložio da se u Savjet CBCG imenuju Backović, Milić, Orahovac i Hadžić

Ministarstvo zdravlja je pripremilo Akcioni plan za jednakost u zdravstvu za osobe sa invaliditetom 2024–2027, koji je izrađen uz korišćenje Vodiča za akciju za osobe sa invaliditetom Svjetske zdravstvene organizacije i u potpunosti je usklađen sa Strategijom razvoja zdravstva Crne Gore.
Iz Ministarstva zdravlja, povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, podsjećaju da inkluzija nije obaveza već naša dužnost.&nbsp;
- Svaka osoba ima pravo na ravnopravan pristup, učešće i pristupačnu zdravstvenu zaštitu - dodaje se u saopštenju MZD.&nbsp;
U okviru INTERREG projekta EU, lkako se navodi, u toku je i izrada Vodiča i protokola za pružanje kurativnih usluga OSI i mladima sa teškim nezaraznim bolestima, čime se dodatno doprinosi kvalitetnijoj i pristupačnijoj zdravstvenoj zaštiti.
- Zajedno gradimo bezbjedno i sigurno okruženje za sve građane - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Ministar Šimun je, prema saopštenju, na današnjoj Konferenciji o zdravstvenoj jednakosti osoba sa invaliditetom, u organizaciji Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), u čijem radu je aktivno učestvovao, dao uvjerenje da će zdravstveni sistem intezivno raditi na obezbjeđivanju zdravstvene zaštite osoba sa invaliditetom.

MZD: Pripremljen Akcioni plan za jednakost u zdravstvu za osobe sa invaliditetom 2024–2027

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.

Tag: crnogorska-plovidba