Crnogorska politikološka zajednica pozvala je međunarodnu zajednicu da jasno osudi upotrebu prekomjerne sile policije na sinoćnjem protestu protiv dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, da prati dalji razvoj događaja i insistira na poštovanju osnovnih ljudskih prava i demokratskih principa u Crnoj Gori.
- Sinoćnja upotreba prekomjerne sile od strane policijskih snaga, u cilju rastjerivanja građana i građanki koji su mirno protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade, izaziva duboku zabrinutost i otvara ozbiljne sumnje u zloupotrebu sistema prinude. Ovim postupanjem grubo su prekršeni Ustav i zakoni Crne Gore, kao i međunarodne konvencije koje jasno garantuju pravo građana na slobodu izražavanja i mirno okupljanje. Umjesto da zaštiti temeljna demokratska prava, policija je upotrijebila silu protiv građana/ki koji su mirno izražavali svoje stavove u vezi sa očigledno spornom dodjelom najviše državne nagrade - ocijenili su u Crnogorskoj politikološkoj zajednici u otvorenom pismu.
Posebno je zabrinjavajuće, ističu, što su u ovom nasilnom postupku povrijeđeni članovi akademske zajednice — prof. dr Aleksandar Radoman, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, i mr Stefan Todorović, asistent u nastavi. Upozoravaju da napad na akademske radnike predstavlja dodatni udar na slobodu mišljenja i integritet obrazovne zajednice.
- Smatramo da je nedopustivo korišćenje sile nad građanima i akademskom zajednicom, te da ovakvi događaji predstavljaju ozbiljan korak unazad u razvoju demokratskog društva. Prekomjerna upotreba policijske sile s ciljem sprečavanja građana da protestuju gura Crnu Goru dalje od demokratskog sistema ka autoritarnom modelu vlasti - navedeno je u otvorenom pismu.
Pozvali su nadležne institucije da hitno ispitaju postupanje policijskih službenika/ca, utvrde odgovornost, sankcionišu one koji su primijenili prekomjernu silu i obezbijede da se ovakve situacije ne ponove.
- Od akademske zajednice Crne Gore očekujemo da stane u odbranu slobode mišljenja i prava na mirni protest, te da jedinstveno i javno osudi nasilje nad njenim članovima/cama i građanima/kama. Međunarodnu zajednicu pozivamo da jasno osudi upotrebu prekomjerne sile, prati dalji razvoj događaja i insistira na poštovanju osnovnih ljudskih prava i demokratskih principa u Crnoj Gori - navedeno je u pismu.
Crnogorska politikološka zajednica izrazila je punu solidarnost sa svim građanima/kama i predstavnicim/cama akademske zajednice koji su pretrpjeli povrede i nečovječno ponašanje prilikom mirnog izražavanja svog građanskog stava.
- U demokratskom društvu, sloboda izražavanja i mirno okupljanje moraju biti nepovrediva prava svakog građanina - poručili su u pismu.
Potpisnici otvorenog pisma su:
Prof. dr Olivera Komar, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Prof. dr Zlatko Vujović, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Prof. dr Ivan Vuković, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Doc. dr Nemanja Batrićević, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Dr Filip Milačić, Centralnoevropski univerzitet u Beču
Dr Marko Savić, Crnogorsko udruženje za političke nauke MoPSA
Dr Nemanja Stankov, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Dr Slaven Živković, DeFacto Consultancy

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crnogorska politikološka zajednica: Institucije da ispitaju prekomjernu upotrebu sile policije, međunarodna zajednica da reaguje

Aleksandru Ljunoviću, koji prema evidenciji bezbjednosnihh službi slovi za viskorangiranog člana organizovane kriminalne grupe, određen je pritvor koji će trajati do dalje odluke suda.
Portalu ETV potvrđeno je iz Višeg suda da je Ljumoviću pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva i visine zaprijeće kazne.
Ljumović je 14. aprila uhapšen u Sofiji i izručen je sinoć Crnoj Gori.
Za njim je bila raspisana crvena međunarodna potjernica zbog krivičnog postupka koji se protiv njega vode pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je počino tri krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo teṣ̌ko ubistvo putem pomaganja.
Ljumović je optužen da je bio član kriminalne grupe, na čelu sa Milanom Vujotićem, koja se tereti za ranjavanje novinarke Olivere Lakić i ubistvo Miodraga Kruščića.

Ljumović poslat u Spuž

Civilna zaštita Pojasa Gaze je objavila da je 52 ljudi poginulo, od kojih osmoro djece, u današnjim napadima izraelske vojske, dok je ranije bilo objavljeno da su poginule 23 osobe.
Po Civilnoj zaštiti 17 ljudi je poginulo u napadima iz vazduha na građane ispred medicinskog centra u gradu Deir al Balahu u centru Gaze. Drugi napadi dogodili su se u centru i na jugu palestinske teritorije.
Izraelska vojska saopštila je da je u Deir al Balahu ciljala jednog pripadnika Nukbe – elitne jedinice palestinskog pokreta Hamas, koji je učestvovao u „masakru 7. oktobra 2023“ u Izraelu zbog čega je i počeo rat.
Izraelska vojska je saopštila da je jedan izraelski vojnik poginuo u srijedu u gradu Kan Junisu u Pojasu Gaze kada su palestinski borci istrčali iz tunela i pokušali da ga otmu.
Vojska je dodala da nastoji da u Kan Junisu uništi više od 130 infrastrukturnih objekata Hamasa, uključujući tunel od 500 metara, lokacije za lansiranje raketa, i objekte za skladištenje oružja.
U Kataru Izrael i Hamas od početka ove nedjelje pregovaraju o postizanju primirja i oslobađanju talaca iz Gaze, ali slabi nada da će se to uskoro postići.

Pojas Gaze: U novim izraelskim napadima ubijeno 52 ljudi

Čitaoci Portala ETV sve češće se žale na ozbiljna kašnjenja autobuskog prevoza iz pravca primorja prema Podgorici. Grupa putnika koja je prevoz čekala na Cetinju tvrdi da im autobus kasnio sat i po vremena.
Kako navode, kašnjenja su postala svakodnevna pojava, a najviše problema izaziva otežan saobraćaj na pravcima iz Kotora i Tivta. Putnici ističu da se red vožnje gotovo uopšte ne postoji, što izaziva nezadovoljstvo i dodatne komplikacije za one koji zavise od javnog prevoza.
- Stajali smo na stanici sat i po, bez ikakve informacije kada će autobus stići. Ovo više nije kašnjenje – ovo je problem - kazala je jedna od ogorčenih putnica.
Građani apeluju na nadležne službe i prevoznike da reaguju i pronađu rješenja kako bi se haos u drumskom saobraćaju barem djelimično ublažio tokom ljetnje sezone.

Putnici ogorčeni: Autobusi s primorja ka Podgorici kasne i po više sati

Sto tri crnogorske nevladine organizacije, Bošnjačko vijeće i dvanaest građanskih aktivista i aktivistkinja, danas su povodom obilježavanja 30 godina od genocida u Srebrenici odale počast žrtvama, izrazile solidarnost sa preživjelima i njihovim porodicama i iskazale protest zbog propusta crnogorskih vlastida proglase Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, uprkos prošlogodišnjoj rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacijaza koju je Crna Gora glasala.
- Sjutra se navršava 30 godina od genocida u Srebrenici, najmasovnijeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata - navode u zajedničkom saopštenju.
Podsjećaju da je prije tačno godinu dana 76 crnogorskih NVO zahtijevalo da Crna Gora proglasi Dan sjećanja na genocid u Srebrenici i da obezbijedi njegovo zvanično obilježavanje, u skladu sa Rezolucijom Ujedinjenih nacija o proglašenju 11. jula za Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, kao i Rezolucijom Skupštine Crne Gore o genocidu u Srebrenici iz 2021. godine i Deklaracijom Skupštine Crne Gore o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici iz 2009. godine.
Međutim, kako ukazuju, Vlada premijera Milojka Spajića i Skupština Crne Gore, kojom predsjedava Andrija Mandić ništa nijesu učinili da se to i sprovede.
- Što je još gore, nije nam poznato da su ijedan član ili članica Vlade ili poslanik ili poslanica Skupštine Crne Gore i podnijeli takvu inicijativu - navode u saopštenju.
Podsjećaju da je presudama međunarodnih i nacionalnih sudova utvrđeno da su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) od 11. do 19. jula 1995. godine, namjerno i sistematski ubili preko osam hiljada nenaoružanih Bošnjaka, starosti od 14 do 70 godina. Ubijeno je, kako navode, i preko šest stotina djece, a najmlađa žrtva je bila beba, rođena 13. jula 1995, ekshumirana iz masovne grobnice kod Srebrenice 2012. godine.
- MKSJ i Međunarodni rezidualni mehanizam osudili su 21 osobu za zločine u Srebrenici, od kojih sedam za zločin genocida, na osnovu preko 1.500 svjedočenja i oko 28.000 dokaznih predmeta. U BiH je za ista djela pravosnažno osuđena 31 osoba, od čega 14 za genocid, u Srbiji njih pet (pripadnika specijalne jedinice policije Republike Srbije “Škorpioni”), a u Hrvatskoj dvije. Međunarodni sud pravde (MSP) je, takođe, utvrdio da je u Srebrenici izvršen genocid, a da je Republika Srbija odgovorna što ga nije spriječila, iako je to mogla i morala - ukazuju.
Kako dodaju, ta se presuda svakako, osim formalno, odnosi i na Crnu Goru, koja je tada bila u državnoj zajednici sa Srbijom, ali pošto ju je napustila, formalno nije obuhvaćena presudom.
- Naglašavamo da je pitanje da li je genocid izvršen ili ne isključivo pravna, a ne politička kategorija. U utvrđivanju odgovornosti za izvršenje genocida u Srebrenici samo pred MKSJ je učestvovalo, u dvostepenim postupcima, ukupno 46 sudija iz 34 države. U donošenju presude MSP učestvovalo je 15 sudija iz različitih država. Negiranje genocida u Srebrenici znači negiranje međunarodnog sudstva - poručuju u saopštenju.
Crna Gora je, kažu, usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici 2009. godine i Rezoluciju o genocidu u Srebrenici 2021. godine, kojima je taj genocid najoštrije osudila, glasala je za UN rezoluciju o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici i razriješila svog ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog relativizacije tog genocida.
To su, kažu, bili koraci ka sigurnijoj budućnosti naše zemlje i regiona u Evropskoj uniji zbog kojih možemo da budemo ponosni.
- S druge strane, u vlasti u Crnoj Gori danas učestvuju i srpske nacionalističke partije koje, nažalost, negiraju taj genocid i koriste svaku priliku da ponize žrtve, insistirajući na takmičenju u “žrtvovanju” na nacionalnoj osnovi. Neodgovorna potreba da se pošto-poto favorizuju srpske žrtve, dovela je do toga da Skupština Crne Gore, po hitnom postupku, u junu 2024. godine usvaja Rezoluciju o osudi genocida u Jasenovcu i nediplomatski zadaje šamar Hrvatskoj, što je ugrozilo i pregovore sa Evropskom unijom - navode u saopštenju.
Skupština Crne Gore je, kako dodaju, u proteklom periodu ignorisala zahtjev Višeg državnog tužilaštva za skidanje imuniteta poslaniku zbog govora mržnje.
- Ovo je bio zabrinjavajući incident koji ne priliči državi koja dokazuje privrženost vladavini prava u trci za članstvo u EU. Ponavljamo da se odlučno suprotstavljamo politici „zločinom na zločin“, da osuđujemo donošenje „kontra rezolucija“ i da ne želimo da nove generacije odrastaju zadojene mržnjom i osjećajem provincijalne inferiornosti koja se sukobljava sa svijetom počev od najbližih susjeda - navode.
Zahtijevaju da Crna Gora preuzme odgovornost za oblikovanje budućnosti u kojoj će nove generacije biti pošteđene novih stradanja.
- Žrtve zločina, svih vjera i nacija, obavezuju nas da se zalažemo za pravdu, istinu i pomirenje, i da stvaramo društvo koje poštuje i čuva svaku osobu, bez obzira na njenu nacionalnu, vjersku ili etničku pripadnost. Pozivamo sve da nam se pridružite 11. jula u Podgorici, u 10h, u Spomen parku civilnim žrtvama, na Pobrežju, u obilježavanju Dana sjećanja na Srebrenicu - poručuju u saopštenju.
Potpisnici/e:
1. Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević
2. Centar za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević
3. Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Ervina Dabižinović
4. Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Suljo Mustafić
5. Forum Bošnjaka u Crnoj Gori, Mirsad Rastoder
6. Centar za kulturu - Bihor, Semir Škrijelj
7. Alfa centar, Miloš Perović
8. Agora Femina, Maja Bogojević
9. Agencija za lokalnu demokratiju, Kerim Međedović
10. Aktivna zona, Miloš Marković
11. Alumni asocijacija Pravnog fakulteta, prof. dr Nebojša Vučinić
12. Antifašisti Cetinja, Filip Kuzman
13. Asocijacija SPEKTRA, Jovan Ulićević
14. Balkanski sektor, Aner Salihović
15. Bolja budućnost, Ahmed Bektešević
16. Bona fidae, Pljevlja, Sabina Talović
17. CAZAS, Mišo Pejković
18. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG), Milka Tadić Mijović
19. Centar za afirmaciju RE populacije – CAREP, Nardi Ahmetović
20. Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Nevenka Vuksanović
21. Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Milica Kovačević
22. Centar za obuku i obrazovanje, Aleksandra Radoman Kovačević
23. Centar za zaštitu i istraživanje ptica (CZIP), Jovana Janjušević
24. Centar za ženska prava (CŽP), Maja Raičević
25. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Zlatko Vujović
26. Centar za romske inicijative, Fana Delija
27. Centarza razvoj nevladinih organizacija, Zorana Marković
28. Centar za ekonomske i evropske studije (CEES), Nenad Vujošević
29. Centar za građanske slobode (CEGAS), Marija Popović Kalezić
30. Centar za multimedijalnu produkciju (CEZAM), Blagota Marunović
31. Crnogorski PEN centar, dr Adnan Čirgić
32. Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, Staša Baštrica
33. Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava, Velija Murić
34. Crnogorski ženski lobi, Aida Petrović
35. Crnogorsko filološko društvo, dr Milan Marković
36. Crnogorsko udruženje za političke nauke (MoPSA), prof. dr Olivera Komar
37. Crnogorci Danilovgrad, Alek Barović
38. Crnogorski helsinški odbor (CHO), Miodrag Vlahović
39. Djeca Crne Gore, Sabra Decević
40. Društvo crnogorskih izdavača, prof. dr Vladimir Vojinović
41. Dr Martin Schneider-Jacoby Association - MSJA, Zenepa Lika
42. Eduko centar, Almedina Dodić
43. eMDe Alijansa - Zajednica crnogorskih udruženja u Njemačkoj, Emira Mustajbasić Ličina
44. ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, Danijel Kalezić
45. Građanska inicijativa "21. maj“, Rade Bojović
46. Građanska alijansa, Milan Radović
47. Gradionica, Goran Janković
48. Green Home, Azra Vuković
49. Husein Paša - Pljevlja, Denijal Geljić
50. Husein paša, mr Emir Pilav
51. Ikre, Rožaje, Velida Hodžić
52. Inicijativa mladih za ljudska prava, Amina Murić
53. Inicijativa za regionalnu saradnju Crne Gore (Igmanska inicijativa), Andro Martinović
54. Institut za medije Crne Gore (IMCG), Olivera Nikolić
55. Institut za rodnu politiku "Dulcinea" Ulcinj, Hadixha Gjoni
56. Institut za društveno politička istraživanja „Analitico“, Ana Nenezić
57. Ipso Facto, Milena Popović Samardžić
58. Juventas, Ivana Vujović
59. Korifer teatar – Kolašin, Zoran Rakočević
60. Kuća, Pavić Radović
61. Kuća Nasleđa, Valon Kovaçi
62. LINK - Crnogorska mreža za smanjenje štete, Ranko Dacić
63. Mare Mare, Dubravka Raičević
64. Monitoring Group Ulcinj – Mogul, Xhemal Peroviq
65. Monte Lingva, Jadranka Đurković
66. Most kulture, Podgorica, Ivan Jokanović
67. Mreža za omladinski aktivizam, David Vukićević
68. Mrav, Rožaje, Munevera Sutović
69. Multimedijal, Željko Đukić
70. Naučno-tehnološki hub ZNANJE – EPISTEME, Ivan Martinović
71. Novi horizont, Ulcinj, Nazif Velić
72. Optimisti, Ana Milović Jasikovac
73. Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje, Lidija Guberinić
74. Pokret za razvoj Tuzi, Mustafa Pepić
75. Poligon za žensku izuzetnost - Sofija, Rebeka Čilović
76. Prima, Aida Perović
77. Pravozastupnik, Budislav Budo Minić
78. Prazan prostor, Marija Backović
79. Prvi ženski ekološki pokret u Crnoj Gori – Ecopatriotizam, Ivana Čogurić Rašović
80. Punta institut, Ulcinj, Admir Gjoni
81. Razvoj Vranj, Tuzi
82. Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca”, Elvis Beriša
83. Sigurna ženska kuća, Budislavka Mira Saveljić
84. Sistem, Neda Radović
85. Sociološki centar Crne Gore SOCEN, dr Nikoleta Đukanović
86. Socijalna pravda – Social justice, Marija Mijušković Kastratović
87. SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja Plav, Esmeralda Šuvakić
88. SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja – Ulcinj, Hatixhe Nelaj
89. SOS telefon Podgorica, Biljana Zeković
90. STEGA, Vladimir Nikaljević
91. Studentska organizacija Adamas
92. TNT, Dragan Lučić
93. Udruženje LBTQ žena "Stana", Ana Dedivanović
94. Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore, Svetlana Dragojević
95. Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Marina Vujačić
96. Udruženje pravnika Crne Gore, Branislav Radulović
97. Udruženje profesora istorije HIPMONT, Miloš Vukanović
98. Udruženje roditelja OAZA, Rasema Hekalo
99. Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava", Demir Ličina
100. Udruženje žena „Lokalni kvalitet“, Aldijana Đonović Madžar
101. Udruženje za podršku Roma i Egipćana, Berane, Sultan Beća
102. Ulcinj Info, Mustafa Canka
103. Forum mladi i neformalna edukacija - Forum MNE, Elvira Hadžibegović
104. 35mm, Darko Ivanović
Građanski aktivisti/kinje:
1. Jovana Marović, građanska aktivistkinja
2. Dina Bajramspahić, politikološkinja, građanska aktivistkinja
3. Tamara Milaš, građanska aktivistkinja
4. Dušan Pajović, ljevičarski aktivista
5. Darko Saveljić, ornitolog, građanski aktivista
6. Goran Đurović, pravnik, građanski aktivista
7. Kristina Mihailović, građanska aktivistkinja
8. Sofija Kirsanov, građanska aktivistkinja
9. Milena Bešić, građanska aktivistkinja
10. Mila Kasalica, ekonomistkinja, građanska aktivistkinja
11. Aleksandar Dragićević, građanski aktivista
12. Haxhi Lajçi, građanski aktivista

Tri decenije od genocida u Srebrenici: 103 NVO, Bošnjačko vijeće i aktivisti ukazuju da Crna Gora duguje uspostavljanje dana sjećanja

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: crnogorska-politikoloska-zajednica

Crnogorska politikološka zajednica: Institucije da ispitaju prekomjernu upotrebu sile policije, međunarodna zajednica da reaguje

Ljumović poslat u Spuž

Pojas Gaze: U novim izraelskim napadima ubijeno 52 ljudi

Putnici ogorčeni: Autobusi s primorja ka Podgorici kasne i po više sati

Tri decenije od genocida u Srebrenici: 103 NVO, Bošnjačko vijeće i aktivisti ukazuju da Crna Gora duguje uspostavljanje dana sjećanja

PRATITE TVe UŽIVO