<p>Danas je Dečanska ulica na Cetinju zasjala u bojama crnogorske zastave, dobijajući trajnu dekoraciju koja slavi naš identitet i ponos.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713120732_9eebcce6aea6b7ffc77bd9e690e43512d0bd7c228b06bf8cea29a2d6b980b4e2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250713120732_9eebcce6aea6b7ffc77bd9e690e43512d0bd7c228b06bf8cea29a2d6b980b4e2" data-rendition-name="original" width="1366" height="2048" loading="lazy" alt="Dečanska ulica"> <figcaption>Dečanska ulica na Cetinju<span>(Photo: Nikola Đurašković/Fejsbuk)</span></figcaption> </figure>  <p>Ovo je tek početak, najavio je gradonačelnik Prijestonice <b>Nikola Đurašković</b>. U narednim nedjeljama, još nekoliko ulica u gradskom jezgru dobiće prepoznatljive dekoracije trajnog karaktera, po uzoru na brojne evropske gradove.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713120732_41c3c63cdfb4292f0ddeefb45cdd3f4f7e60c766a7e18f5bac7f7e46fd617578.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250713120732_41c3c63cdfb4292f0ddeefb45cdd3f4f7e60c766a7e18f5bac7f7e46fd617578" data-rendition-name="original" width="1366" height="2048" loading="lazy" alt="Dečanska ulica"> <figcaption>Dečanska ulica na Cetinju<span>(Photo: Nikola Đurašković/Fejsbuk)</span></figcaption> </figure>  <p>- Danas je Dečanska ulica dobila trajnu dekoraciju inspirisanu crnogorskom zastavom, a u narednim nedjeljama će još nekoliko ulica u gradskom jezgru dobiti dekoracije trajnog karaktera, sa drugačijim motivima, po ugledu na brojne evropske gradove - naveo je Đurašković u objavi na Fejsbuku.</p>

support

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

FOTO: Cetinje s ponosom nosi boje Crne Gore: Dečanska ulica dobila trajnu dekoraciju koja slavi identitet

<p>Povodom 13. jula - Dana državnosti na mostu na Tari u Mojkovcu razvijena je državna zastava, impozantne dimenzije.</p>
<p>Zastava predstavlja snažan izraz patriotizma i poštovanja prema državnim simbolima, ali i jednom od najznačajnijih datuma u crnogorskoj istoriji.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8kd4fYyWxRk&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Ovaj simbolični gest je na ponos svih građana i naročito je bitan u gradu na sjeveru države gdje je samo prije dva dana grupa građana spriječila pokušaj uklanjanja državne na ulazu u Mojkovac s ciljem da se stavi trobojka.</p>
<p>Državne zastave građani su postavili uoči 21. maja ove godine, s obzirom na to da je prethodnih godina u ovom gradu izostajalo obilježavanje Dana nezavisnosti.</p>

Portal ETV

610x380

500x500

1250x600

1084x550

(FOTO/VIDEO) Simbol ponosa iznad Tare: Crnogorska zastava vijori se Mojkovcem

<p>Najviša zgrada na svijetu Burdž Kalifa u Dubaiju večeras je u bojama crnogorske zastave u čast crnogorskih novinara koji borave u posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima na poziv jednog od najuticajnijih svjetskih investitora <b>Mohameda Alabara</b>.</p>
<p>Tokom petodnevne posjete UAE i Egiptu, naši medijski predstavnici biće upoznati sa najvažnijim projektima osnivača Emaar Properties i predsjednika kompanije „Eagle Hills“.&nbsp;</p>
<p>Ovo je jedinstvena prilika da crnogorski novinari iz prve ruke dožive prestižne hotele i inovativne poslovne modele koji redefinišu globalne standarde savremenog luksuza.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FI_6MqOjbjDk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

(VIDEO) Gest poštovanja i zahvalnosti novinarima: Burdž Kalifa u bojama crnogorske zastave

<p>Evropska komisija ispravila je vizual na kojem je pored imena i fotografije mladog preduzetnika iz Crne Gore <b>Đorđa Stojovića</b> stajala trobojka umjesto zvanične zastave Crne Gore.</p>
<p>Stojović je u maju 2023. godine dao intervju za portal „Promovisanje preduzeća“ na zvaničnoj evropskoj platformi gdje je predstavljen kao student iz Crne Gore na master studijama iz međunarodnih odnosa i poslova.</p>
<p>Pogrešna zastava je na zvaničnoj internet stranici Evropske komisije (EK) posvećenoj Jedinstvenom tržištu EU (Single Market) stajala pune dvije godine, ali se reagovalo tek nakon reakcija korisnika društvenih mreža i medijskih objava koji su ukazali na ovaj propust.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 82.0253%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpreduzetnistvo-s-evropskim-pecatom-ali-bez-crnogorske-zastave-crna-gora-pod-trobojkom-na-platformi-ek&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>I sam Stojović se oglasio danas, ističući da je neprijatno iznenađen zbog ovog propusta, te da se njegov odnos prema državnim simbolima najbolje ogleda kroz rad na kreiranju nacionalnog brenda i afirmaciji domaće proizvodnje, nacionalnog identiteta i baštine Crne Gore.</p>
<p>Istakao je ovom prilikom da mu ni intervju ni prateći vizuali nijesu dostavljeni na autorizaciju, te je zbog toga bio uskraćen za mogućnost da ukaže na grešku koja se desila vezano za crnogorski grb.</p>
<p>- Kao i šira javnost, i sam sam bio neprijatno iznenađen ovim propustom i iskreno se nadam da će on uskoro biti ispravljen- kazao je Stojović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.4079%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fstojovic-neprijatno-sam-iznenaden-ovim-propustom-i-iskreno-se-nadam-da-ce-on-uskoro-biti-ispravljen&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Ova situacija poslala je još jednu poruku o značaju poštovanja nacionalnih simbola, ali i o snazi glasa pojedinca i zajednice u očuvanju identiteta na međunarodnoj sceni.</p>
<p>Intervju sa Stojovićem, pored čije fotografije sada stoji državna zastava može, se naći i pročitati na <a href="https://single-market-economy.ec.europa.eu/news/do-what-you-love-dont-give-your-ideas-and-stick-your-ideals-2023-05-23_en" target="_blank"><b>OVOJ STRANICI</b></a>.</p>

EK ispravila grešku: Crnogorska zastava konačno uz ime Đorđa Stojovića

<p>Na jednoj od opštinskih zgrada u Pljevljima crnogorska zastava postavljena je naopačke?!</p>
<p>Čitalac Portala ETV danas je snimio ovaj sramni prizor i poslao nam video zapis. Vlast u Pljevljima u rukama je proruskih i prosrpskih političkih elita, a predsjednik Opštine Dario Vraneš neskriveno sprovodi velikosrpsku agendu – „svi Srbi u jednoj državi“ – takozvani srpski svijet i od grada pod Golubinjom nesmetano pravi srpsku „autnomnu teritoriju“. Vraneš slavi srpske praznike, veliča četničku ideologiju, ponižava i vrijeđa Državu Crnu Goru i sve to bez ikakve reakcije institucija.</p>
<p>Tako je u subotu, 7. juna, na svečanoj ceremoniji otvaranja rekonstruisane ulice u ovom gradu presjekao vrpcu koju su držale đevojke obučene u srpsku nacionalnu nošnju. Pljevlja su multietnički grad u kojem dominantno žive Crnogorci/ke, Srbi/kinje, Bošnjaci/kinje i Muslimani/ke. Na Vranešovoj svečanosti, međutim, mjesta je bilo samo za srpsku nacionalnu nošnju.</p>
<p>U američkoj istoriji naopako okrenuta zastava dugo je, kako je to prošle godine objavio Radio Slobodna Evropa, bila znak dubokih podjela, simbol različitih protesta i političkih neslaganja.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FFZ8C5fTWAxM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>RSE je u tekstu, povodom pojave okretanja američke zastave naopačke pristalica <b>Donalda Trampa</b>, pisao da „etičko pravilo, koje se ne može nametati zakonom, nalaže da zastava nikada ne treba da bude izložena naopako, 'osim u slučaju kada signalizuje veliku opasnost po život ili imovinu'“.</p>
<p>Teško da pljevaljske vlasti i Dario Vraneš šalju neku od ovih poruka građanima i građankama Pljevalja i Crne Gore. Crnogorska zastava okrenuta naopačke u njihovoj izvedbi jedino može biti još jedan pokušaj ponižavanja Države Crne Gore i ruganja njenim institucijama. Svjesni da ih niko neće pozvati na odgovornost, Vraneš i njegovi sljedbenici nastavljaju beskrupulozni obračun sa temeljnim vrijednostima ove države, kao što to u kontinuitetu rade proruske i prosrpske društveno-političke elite koje su u našoj zemlji na vlasti od 2020. godine.</p>

Kaćuša Krsmanović

VIDEO: Vraneš i pljevaljske vlasti opet se rugaju Državi Crnoj Gori

<p>Povodom 21. maja - Dana nezavisnosti zgrada Vlade Crne Gore osvijetljena je bojama crnogorske zastave.</p>
<p>Ovaj vizuelni gest predstavlja podsjećanje na istorijski dan iz 2006. godine, kada su građani Crne Gore na referendumu odlučili da njihova zemlja krene samostalnim putem.</p>
<p>Osvjetljavanje zgrade Vlade dio je šireg obilježavanja praznika širom države, kojim se slavi samostalna i nezavisna Crna Gora.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.flickr.com%2Fphotos%2Fvladacg%2F54535909841&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zgrada Vlade u bojama crnogorske zastave

<p>Dok se Crna Gora sprema da proslavi 21. maj, Dan nezavisnosti — dan za koji su mnogi dali ono najvrjednije što su imali, a što današnji - odveć komotni, teško mogu i zamisliti — na jednom od najviših i najvidljivijih stubova ove zemlje, na dimnjaku Termoelektrane u Pljevljima, leluja zastava koja više nalikuje na izblijeđeli komad tkanine iz muzeja, nego na sveti državni simbol.</p> <p>Izblijeđela, pocijepana, namučena od vjetrova, kiša i ljudskog nemara, ona stoji visoko, kao da nam se ruga, kao da poručuje: „Evo vam vaše dostojanstvo, evo vam vaša država, evo vam briga onih što je vode“. Na tolikim metarskim visinama, iznad Pljevalja, iznad magistrale kojom svakodnevno prolaze turisti i građani, ona je postala najviši spomenik ravnodušnosti, najupadljivija freska državnog javašluka.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250514100512_b2783bb4d00c6fb2c884990a95256298f2e0832023ed1855dcdc396d2faa24ce.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250514100512_b2783bb4d00c6fb2c884990a95256298f2e0832023ed1855dcdc396d2faa24ce" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Zastava Termoelektrana"> </figure>  <p><br/> Turisti je gledaju kao relikt neke propale ideologije, možda kao umjetničku instalaciju koja simbolizuje dekadenciju jednog društva. Građani? Građani, ako i primijete, okrenu glavu ili uzdahnu, jer naučeni su već da ne vjeruju ni svojim očima. A oni što vode ovu zemlju? Oni, čini se, ni ne vide. A možda baš zato što je visoko – jer nemaju često razloga da podignu oboreni pogled.&nbsp;</p> <p>I tako, umjesto da u suret Danu nezavisnosti zablista nova, jarko crvena, s dvoglavim orlom koji prkosno širi krila, nama pred očima visi izblijeđeli podsjetnik na to kako izgledaju simboli u rukama onih kojima je sve osim ličnog interesa tek ukrasna tapeta na zidu protokolarne sale.&nbsp;</p> <p>Ili, možda nije problem ni u onima što ne vide, nego u onima što ne smiju da kažu. Jer hrabrost u ovoj zemlji odavno nije penjanje uz dimnjak da se zamijeni zastava, već izgovoriti naglas da je sramota to što visi. A možda je najveća tragedija u tome što su i oni hrabri počeli da ćute.</p> <p>U svakom slučaju, dok dimnjak Termoelektrane ispušta u nebo svoje crne izgovore, dok turisti prolaze pored ovog ogledala nebrige i voze dalje, a vlastiti narod ne zna da li da se smije ili zaplače, ta izblijeđela, tužna ali ponosna zastava i dalje stoji. I poručuje — još sam tu.&nbsp;</p> <p>A, Crna Goro, srećan ti Dan nezavisnosti.</p>

Arnela Hajdarpašić

Kad se dimnjak zacrveni od stida

<p>Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“.</p> <p>Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna.</p> <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> <p>Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima <b>Aleksandar Vučić</b> u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše <b>Boris Bogdanović</b>, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i <b>Ana Brnabić</b>, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške.</p> <p>Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera.</p> <p>Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice.</p> <p>Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7.</p> <h2>Pravne činjenice</h2> <p>Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu<span></span></figcaption></figure>  <p>Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine <span></span></figcaption></figure>  <p>Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“).</p> <p>Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo.</p> <p>Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi.</p> <p>Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca!</p> <p>P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru<span></span></figcaption></figure>

Slobodan Jovanović

Crkveni kmeri

<p>Advokat iz Srbije <b>Čedomir Stojković</b> bio je među hiljadama okupljenih u Kragujevcu, na protestu predvođenom studentima koji u blokadi drže više od 60 fakulteta u Srbiji.</p>
<p>Stojković je na mreži X objavio fotografiju sa jučerašnjeg okupljanja na kojoj je istaknuta crnogrska zastava.</p>
<p>On je kazao da je predsjednik Srbije <b>Aleksandar Vučić </b>pola svog života posvetio uništenju ove zastave.</p>
<p>- Na današnjim protestima protiv njega one se slobodno i ponosno vijore, u sred centralne Srbije, Kragujevcu! Bašta je prelijepa, i puna raznih cvjetova - napisao je Stojković.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFIGHT_4_RIGHT_S%2Fstatus%2F1890864431837347930%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1890864431837347930%7Ctwgr%5E1d88c3ca95f6dd8a34c7c97d02c9cfe8df881963%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Blokada u Kragujevcu pod sloganom "Sretnimo se na Sretenje" trajala je 15 sati u kojima je organizovan niz aktivnosti.</p>
<p>Studenti su izdržali temperaturu gotovo ispod nula stepeni da bi putovali u Kragujevac iz cijele Srbije, autobusom, čak i pješke od glavnog grada Beograda, udaljenog nekih 140 kilometara, i to udarajući u bubnjeve, duvajući u pištaljke i mašući zastavom zemlje, prenio je Rojters.</p>

Crnogorska zastava na protestu u Kragujevcu: "Pola života je Vučić posvetio njenom uništenju"

<p>Odnos Crkve Srbije prema masovnom zločinu na Cetinju, kada je pomahnitali ubica 1. januara ubio 12 osoba, među kojima i dva dječaka, ali i prema odlukama države Crne Gore, slikovito pokazuju i fotografije iz mojkovačkog sela Štitarica – crnogorska državna zastava, na jarbolu ispred mjesne crkve, u skladu sa odlukom Vlade da su 2, 3. i 4. januar dani žalosti u našoj zemlji, spuštena je na pola koplja, dok je srpska trobojka ostala da vijori na vrhu jarbola.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010300010_18a207392037e45def7f64ed20583a41a4c9071e63d0ce139e59cbd833cf2e90.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010300010_18a207392037e45def7f64ed20583a41a4c9071e63d0ce139e59cbd833cf2e90" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava ispred seoske crkve u Štitarici na pola koplja"> <figcaption>Crnogorska zastava ispred seoske crkve u Štitarici na pola koplja<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Fotografije su Portalu ETV dostavili mještani.</p> <p>Selo Štitarica u žižu javnosti dospjelo je u oktobru kada je Crkveni odbor Crkve Srbije odlučio da ispred mjesne crkve postavi jarbol sa srpskom trobojkom sa četiri S, ne obazirući se na protivljenje znatnog dijela mještana postavljanju bilo čije zastave kod ovog vjerskog objekta i koji su potom 2. novembra podigli jarbol sa crnogorskom državnom zastavom.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010300014_ea4f9b112da0078f51315495c7d97ea80c3160d23729ee091b3d75c11820939a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025010300014_ea4f9b112da0078f51315495c7d97ea80c3160d23729ee091b3d75c11820939a" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Srpska trobojka ispred crkve u Štitarici nije spuštena na pola koplja "> <figcaption>Srpska trobojka ispred crkve u Štitarici nije spuštena na pola koplja <span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Iste noći lokalni vandali su posjekli jarbol sa crnogorskom zastavom i odnijeli ga, ali su se mještani organizovali i već sjutradan postavili novi. Dvije noći kasnije vandali su opet pokušali da ukradu i ovaj jarbol, ali su ih spriječili policija i mještani koji su ostali da stražare.</p> <p>Od tada je crnogorska državna zastava pod stalnom stražom, a policija odbija da odgovori na pitanja što je bilo sa četvoricom nasilnika koji su privođeni zbog pokušaja skrnavljenja državnog simbola Crne Gore.</p> <p>Iz Crkvenog odbora Crkve Srbije saopštili su kako je srpska trobojka ispred seoske crkve, gdje je i mejsno groblje, postavljena u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom koji je sa ovom vjerskom zajednicom postpisao bivši premijer <b>Dritan Abazović </b>3. avgusta 2022. godine i tim aktom predao na upravljanje i u posjed tuđoj državi crnogorsko sakralno blago.</p> <p>Kako je ranije za Portal ETV kazao <b>Svetozar Baković</b> mjesna crkva u Štitarici sagrađena je 1896. godine, kao zadužbina kralja Nikole.</p>

Crnogorska zastava na pola koplja, trobojka vijori na vrhu jarbola

<p>Legendarni pjevač narodne muzike <b>Halid Bešlić </b>preminuo je danas u 72. godini nakon kratke borbe s teškom bolešću.</p>
<p>Bešlić je hospitalizovan krajem avgusta na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.</p>
<p>Bešlić je 20. novembra 1953. godine u Knežini kod Sokoca i ostavio je neizbrisiv trag na muzičkoj sceni bivše Jugoslavije i šire.</p>
<p>Njegova karijera, koja je trajala više od četiri decenije, obuhvata bezbroj hitova koji su postali evergreeni i nezaobilazni dio svakog veselja, radija i kafanske muzike.</p>
<p>Među njegovim najvećim hitovima izdvajaju se: "Miljacka", "Ja bez tebe ne mogu da živim", "Romanija", "Hej zoro, ne svani", "Prvi poljubac", "Neću, neću dijamante", "Sevdah da se dogodi", "Vraćam se majci u Bosnu" te brojni drugi.</p>

Preminuo Halid Bešlić

<p>Izložba „3D štampani svijet“, koju je organizovao Elektrotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture - FUNK 2025, održana je danas u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>Izložba je, kako su saopštili sa UCG, privukla posjetioce iz akademske zajednice, institucija i privrede.</p>
<p>Autorka programa i profesorka Elektrotehničkog fakulteta prof. dr <b>Milena Đukanović</b> istakla je da izložba „3D štampani svijet“ pokazuje koliko kreativnost i znanje mogu da doprinesu društvu kada se udruže nauka, tehnologija i društvena odgovornost.</p>
<p>- Ovi radovi su rezultat višegodišnjeg truda naših studenata, njihovog istraživačkog duha i želje da kroz inženjerske inovacije poboljšaju kvalitet života u zajednici. Posebno smo ponosni na projekte koji doprinose inkluzivnosti - od 3D štampe didaktičkih pomagala za djecu i osobe sa invaliditetom, do modela koji povezuju kulturu i tehnologiju - kazala je prof. dr Đukanović.</p>
<p>Cilj im je, kako je istakla, da pokažu da tehnologija može biti humana i da stvara svijet u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni.</p>
<p>Postavka je predstavila rezultate višegodišnjih studentskih projekata realizovanih uz podršku brojnih institucija, među kojima su Fond za inovacije, Zavod za školstvo, Centralna banka i Biblioteka za slijepe.&nbsp;</p>
<p>Projekti su, kako su kazali na UCG, bili usmjereni na inovacije u inkluzivnom obrazovanju, 3D štampu didaktičkih igračaka i namještaja za vrtiće, a pojedini radovi prikazani su i na Nedjelji dizajna u Milanu i u sjedištu Ujedinjenih nacija u Beču.</p>
<p>- Posebnu pažnju privukao je projekat 3D štampe crnogorskih perpera, realizovan u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore, čiji su primjerci trajno pohranjeni u Muzeju novca na Cetinju - naveli su na UCG.</p>
<p>Treći segment izložbe, pod nazivom „Kultura svima“, nastao je u saradnji sa Bibliotekom za slijepe i Kulturnim centrom Homer, a promovisao je inkluzivnost u kulturi.</p>
<p>- Izloženi radovi mladih kreativaca, uključujući 3D skenirane i štampane kulturne spomenike, doprinose većoj dostupnosti kulturnih sadržaja osobama sa invaliditetom, posebno slijepim i slabovidim osobama - istakli su u saopštenju.</p>
<p>Izložba je, naglašavaju, ujedno bila priznanje za inovativnost studenata Elektrotehničkog fakulteta, među kojima su i dobitnici UNESCO-ovih nagrada, kao i potvrda društvene odgovornosti Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>Festival umjetnosti, nauke i kulture - FUNK, pokrenut prošle godine povodom jubileja 50 godina Univerziteta Crne Gore, promoviše umjetnost, nauku i kulturu, studijske programe, te naučnu i umjetničku produkciju studenata i akademskog osoblja.</p>
<p>Ovogodišnje izdanje, koje traje od 1. oktobra do 1. novembra, obuhvata 30 programa u devet festivalskih cjelina: Govornica, Forum, Kino, Teatar, Izložba, Knjiga, Radionice, Sport i Svirke.</p>

„3D štampani svijet“: Tehnologija može biti humana i stvarati univerzum u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni

<p>Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) saopšteno je da u Istražnom zatvoru Podgorica, od ukupno 55 pritvorenih lica koja izražavaju određena neslaganja u odnosu na uslove smještaja i sudske postupke, njih 26 to čini štrajkom glađu.</p>
<p>Kako je navedeno u saopštenju, pritvorenim licima koja učestvuju u štrajku glađu obezbijeđena je sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita. U odnosu na navedeno, medicinsko osoblje kontinuirano prati njihovo zdravstveno stanje, a sa posebnim fokusom na praćenje vitalnih parametara. Ističemo da su sva lica koja učestvuju u štrajku pod stalnim nadzorom, te da je njihovo trenutno zdravstveno stanje stabilno.</p>
<p>Iz UIKS-a poručuju da nastavljaju sa sprovođenjem svih neophodnih mjera u cilju zaštite zdravlja pritvorenih lica, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.</p>

UIKS: 26 pritvorenika štrajkuje glađu, svi stabilnog zdravstvenog stanja

<p>Dok njegove partijske koleginice u državnom parlamentu dižu frku što se na odboru pominje neko ko nije prisutan (pritom imenom niko nije ni pomenut), propala investicija Saša Mujović, najnebitnija figura sa najvećim titulama, u negativnom kontekstu pominje moje prezime prilikom izlaganja na sjednici Skupštine Glavnog grada - saopštio je poslanik Socijaldemokrata i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević.</p>
<p>No, kako je podvukao, to mu ne predstavlja nikakav problem - već naprotiv.</p>
<p>- Motiviše me da se pozabavim i onima kojima se, drugačije, ne bih bavio. Zamislite vi jednog doktora nauka, bivšeg dekana, koji od početka svoje političke karijere do dana današnjeg služi kao krpa. Svima, pa i sopstvenoj partiji - naveo je Zirojević.</p>
<p>Prvo ga je, kako je rekao, u resoru energetike koji je vodio prevaspitavala Marina Jočić, čiju je smjenu najavljivao, pa naprasno promijenio mišljenje. Milutina Đukanovića i Mija Lekića mu, ističe Zirojević, nije na pamet padalo da pomene.</p>
<p>- Naš vrli doktor nauka. No tu nije kraj Sašinim mukama. Sljedeći udarac stigao je direktno iz njegove partije, rekonstrukcijom Vlade kojom je, njemu tako pametnom, obrazovanom i sposobnom oduzeto pola resora i dato na vođenje čovjeku koji do tada, barem koliko ja znam, nije imao iskustva u toj oblasti. Procjena je, pretpostavljam, bila da od doktora nauka ne može gore - naglasio je Zirojević.</p>
<p>U pokušaju da sanira štetu i smanji bruku, naš hrabri doktor nauka postao je, dodaje Zirojević, kandidat za gradonačelnika.</p>
<p>- I nekim čudom, političkom korupcijom i uticajima iz kriminalnog miljea van Crne Gore, to je i postao. Istina, opet kao krpa, jer vapaje našeg doktora da neće sa grupacijom Jakova Milatovića niko u PES-u nije slušao. Dok su mu građani pokazali šta misle na Gorici 13. jula, a čemu sam se i sam rado priključio, isto su mu pokazali i njegovi koalicioni partneri - rekao je on.</p>
<p>Ne vrijedi, kaže Zirojević, trošiti riječi na ponavljanje onoga što mu je, opet ga tretirajući kao krpu, poručio Milan Knežević.</p>
<p>- Ajde što ne može s nama, “ekstremistima” na Goricu, nego ne može ni kod časnih domaćina u Botun jer postoji vjerovatnoća da bi mogao biti zasut đubrivom. I sad mu je preostalo da kuka i moli da Milojko izbaci Milana iz Vlade, a Milojku, vjerovatno, da ga opet, što bi mladi rekli, iskulira - ocijenio je Zirojević.</p>
<p>Ne iznenađuje ga, kaže, što su njegov lik i djelo predmet interesovanja Saše Mujovića.</p>
<p>- Kako ne bi o meni pričao tamo đe me nema, a i da mu malo poraste rejting i gledanost, pozivam ga da pred kamerama razgovaramo na mnoge političke teme. Sa izuzetkom fekalija jer je tu, priznajem, mnogo bolje profilisan od mene. I da se pritom ponovo bućne u onaj bazen, prošli put mu se očigledno nije primilo - zaključio je on.</p>

Zirojević: Kako ne bi o meni pričao đe me nema, Mujovića pozivam da pred kamerama razgovaramo na mnoge političke teme

<p>Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV</p> <p>Državna tužiteljka<b> Ana Radović</b>, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi.</p> <p>- Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno<span>(Photo: TV E/Ivona Đokić)</span></figcaption> </figure>  <p>Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno<span>(Photo: TV E/Ivona Đokić)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu.</p> <p>Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp;</p> <p>Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice.</p> <p>Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva".</p> <p>Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.</p>

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

<p>Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.</p>
<p>Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.</p>
<p>Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?</p>
<p>Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.</p>
<p>A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!</p>
<p><i><b>Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac</b></i></p>

Srećna nova ‘48.

<p>Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Predrag Bošković</b> priveden je jutros na aerodromu u Podgorici.</p> <p>To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat <b>Mihailo Volkov</b>.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom.</p> <p>Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.<span></span></figcaption> </figure>  <p>Šef poslaničkog kluba DPS-a <b>Andrija Nikolić</b> saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika.</p> <p>- Vidjeli smo od prve apostolske vlade <b>Zdravka Krivokapića</b>, kad je ministarka <b>Olivera Injac </b>pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao <b>Aleksandar Mijajlović </b>- kazao je Nikolić.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija.</p> <p>- Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.</p>

Bošković priveden na saslušanje u SDT-u

<p>,,Ne mogu ovdje, dobićete reakciju ubrzo”. Tako se 30. septembra odbrecnuo čelnik Uprava policije <b>Lazar Šćepanović </b>na pitanje novinarke Televizije E o stanju u bezbjednosnom sektoru, nakon dvostrukog ubistva u selu Ugnji blizu Cetinja. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Niko nije očekivao da će tri dana kasnije, 3. septembra, reakcija biti ovako brutalna i morbidna. Ne reakcija policije na još jedan mafijaški obračun, već specijalna akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su u petak odradili petostruko hapšenje – kao da rade po ličnim nalozima Demokrata, <b>Bečića</b> ili <b>Bogdanovića</b>, svejedno. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića "> <figcaption>AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p><b>HAPŠENJA, HAPŠENJA...</b></p> <p>Jer, samo neko ko želi da ugodi mračnim željama političara, ili neko ko želi po svaku cijenu da zapuši usta oponentima, mogao je da sprovede tako bezobzirnu akciju, kao što je to uradilo u petak Specijalno policijsko odjeljenje. &nbsp;</p> <p>Prvo su, kao da hvataju naoružanog teroristu ili masovnog ubicu, maskirani pripadnici SPO upali u Više tužilaštvo da bi onda sproveli tužiteljku u lisicama, držeći je imeđu dva čuvara. &nbsp;</p> <p>A onda je sve poprimilo obrise tužilačko-policijskog procesa, koji treba da utjera strah svima koji ne misle kao vlast. Skoro 60 sati od hapšenja pet osoba - među kojima je viša državna tužiteljka <b>Andrijana Nastić</b>, dva policijska službenika, <b>Milovan Pavićević</b> i <b>Vladan Lazović</b>, pripadnik ANB-a Drago Spičanović, kao i jedan biznismen, <b>Aleksandar Mijajlović</b> – nije bilo ikakvog zvaničnog saopštenja. &nbsp;</p> <p>Sve, navodno, u cilju čuvanja bezbjednosti. Ćutalo je i Specijalno policijsko odjeljenje koje je sprovodilo akciju, ćutalo je i Specijalno državno tužilaštvo koje je dalo nalog za lišenje slobode. Istovremeno se – preko uslužnih Vijesti - vodila medijska hajka protiv petoro privedenih. &nbsp;&nbsp;</p> <p><b>,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD”</b></p> <p>I kovala laži-bajka o, pazite sad, najvećoj akciji koju je ikad Specijalno policijsko odjeljenje pokrenulo. Opet se u priču krenulo od Vijesti, onda opet Dritan uklizava sa najavom ,,superfinala”, opet Demokrate, pa opet Boris Bogdanović, na kraju, kao neka vrsta začina izvršne vlasti, i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. &nbsp;</p> <p>Najveća akcija ikad? Zaista, veća nego kada je hapšen <b>Svetozar Marović</b>, predsjednik Skupštine, grandioznija od hapšenja Kašćelana i desetina ljudi iz kavačkog ili škaljarskog klana, veća od hapšenja <b>Dikića</b>, <b>Sinđelića</b> i ostalih u pokušaju terorizma 2016, veća čak i od lišavanja slobode <b>Milivoja</b> <b>Katnića</b> ili <b>Zorana</b> <b>Lazovića</b>? &nbsp;</p> <p>Ne, naravno, izjave političara služile su samo za podršku nastavka represivne akcije Specijalnog tužilaštva i specijalne policije. Koja je imala dvostruki cilj: da se sakrije krah bezbjednosnog sektora u slučaju ,,Tunel“, ali i da se bahato demonstrira moć ljudi koji rukovode bezbjednosnim sektorom. Koji su toliko moćni da za njih ne važe ni zemaljski zakoni ili moralni kodeks. &nbsp;</p> <p>Nikada prije, makar ne u posljednjih trideset godina, država nije ličila na one zemlje istočnih despotija u kojima se ne zna ništa o uhapšenima - osim da su živi. I nikada kao u posljednja tri dana nijesu kružile zlokobne najave o novim i novim hapšenjima, saslušavanjima, glasine o tobože ugroženoj državnoj bezbjednosti. &nbsp;</p> <p>Kao da smo u Sjevernoj Koreji, Rusiji ili Bjelorusiji. &nbsp;&nbsp;</p> <p><b>OD KAD JE MIMER – KRIMINALAC?</b></p> <p>Ugrožena bezbjednost, a ispituje se poznati mimer, oduzima mu se telefon i konfiskuje kompjuter? Kako može ugroziti crnogorski bezbjednosni sektor građanski aktivista kojeg zaustavljaju u Budvi i oduzimaju telefon, bez odluke suda, upotrebom gole policijske i tužilačke sile. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Iako to kriju pod plaštom brige za nacionalnu bezbjednost, jasno je da je specijalnu akciju specijalne policije i specijalnog tužilaštva inicirala ekipa iz vrha Demokrata, a da su to prihvatili i šef SPO i šef SDT-a. Koji su bili njihovi motivi – saznaće se. Za sada je jasno što je cilj: zastrašivanje novinara i gašenje medija koji mjesecima i mjesecima unazad razobličavaju nezakonite radnje i postupanja u bezbjednosm sektoru. &nbsp;</p> <p>Zato su na meti i specaijalaca iz SDT i SPO-a, ali i njihovog uslužnog servisa koncerna Vijesti - i M portal i Portal ETV i Televizija E, ali i Standard, Antena M, CDM... Baš oni novinari koji uporno i dosljedno raskrinkavaju nepodopštine vlasti. &nbsp;</p> <p>I da, moglo bi se reći da je akcija pritvaranja petoro osoba bila najveća akcija. &nbsp;&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200" data-rendition-name="original" width="1000" height="768" loading="lazy" alt="DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović"> <figcaption>DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p><b>LJUDI ZA ODSTRIJEL </b>&nbsp;</p> <p>Ali, akcija planskog zastrašivanja i akcija zataškavanja, skrivanja mučne istine o nekim uticajnim državnim funkcionerima. &nbsp;</p> <p>Zato su pažljivo birani ljudi za odstrijel. <b>Aleksandar Aco Mijajlović</b> je stara meta - trebalo je da bude živi dokaz kriminalizacije medija i navodne zavjere protiv vlasti. <b>Milovan Pavićević</b> je odabran kao žrtva političkog progona koji raskrinkava nezakonitosti političkog progona nepodobnih u policiji pa ga zato &nbsp;treba ućutkati, a <b>Drago Spičanović</b> kao nezgodan svjedok, čovjek koji puno zna o nepodopštinama čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp;</p> <p>Najčudnije je bilo hapšenje više tužiteljke <b>Andrijane Nastić</b>. Neki će reći, samo zato što je krvna rođaka sa Mijajlovićem. Ne, nije to bio jedini motiv: hapšenje je trebalo da bi viša tužiteljka bila ukaljana u javnosti. &nbsp;</p> <p>I da bi joj se tako oduzela dva velika predmeta, istraga masakra na Cetinju, u Medovini, 12. avgsuta 2022. godine i masovnog zločina 1. januara ove godine?! &nbsp;</p> <p>Tužiteljka koja je na kraju trebala da donese sud o tome da li će goniti policijske funkcionere, koji nijesu profesionalno obavljali poslove ni tokom prvog, ni tokom drugog masakra. &nbsp;</p> <p><b>NEZGODNA PITANJA</b></p> <p>Zašto nikada nije rađena stvarna istraga o postupanju policije, o vezama masovnih ubica sa nekim velikodostojnicima iz Manastira na Cetinju, zbog čega nije poznat rezultat vejštačenja telefona ubice <b>Aca Martinovića</b> koji se skrivao usred Cetinja stotini policajaca punih šest sati? &nbsp;</p> <p>Mnoga pitanja vise iznad glava čelnika bezbjednosnog sektora, mnogo je odgovora koje neko želi da sakrije od porodica ubijenih, ali i od Crne Gore. &nbsp;</p> <p>Je li najveći grijeh Andrijane Nastić što je pokušala da to rasvijetli, pa je sada pod represijom tužilačko-policijskog režima? &nbsp;</p> <p>I da, valja se pitati: kako je to akcija tempirana, baš kada je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, advokat Anto Nobilo objelodanio manipulacije, falsifikate u Skaj objavama specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp;</p> <p>Zaista, da li je atak na petoro uhapšenih, odnosno napad na slobodne medije motivisan željom da se silom mraka zaustavi istina koja je počela da se probija na svjetlo dana? &nbsp;&nbsp;</p> <p>Monstruozna je logika ove akcije: to je prvenstveno borba protiv političkih protivnika, opozicije, ali i sračunati, podli pokušaj da se uguši slobodna riječ neovlašćenom upotrebom aparata sile. &nbsp;</p> <p>I stvarno sada se otvara još jedno pitanje. &nbsp;Ko je ovdje organizovana grupa: novinari koji svakodnevno izvještavaju ne krijući svoj identitet, ili specijalni policajci ili specijalci tužitelji koji sa fantomkama, po političkom nalogu proganjaju ljude koji se drznu da drugačije misle i govore. &nbsp;</p> <p>Nije to više nalik ponavljaju vremena iz 1948. Još je morbidnije: djeluje kao uvod u doba rumunskog diktatatora <b>Nikolaja Čaušeskua</b> ili čileanskog diktatora <b>Augusta Pinočea</b>. &nbsp;&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D49fVsM7Cfcc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tag: crnogorska-zastava