<p>Danas je Dečanska ulica na Cetinju zasjala u bojama crnogorske zastave, dobijajući trajnu dekoraciju koja slavi naš identitet i ponos.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713120732_9eebcce6aea6b7ffc77bd9e690e43512d0bd7c228b06bf8cea29a2d6b980b4e2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250713120732_9eebcce6aea6b7ffc77bd9e690e43512d0bd7c228b06bf8cea29a2d6b980b4e2" data-rendition-name="original" width="1366" height="2048" loading="lazy" alt="Dečanska ulica"> <figcaption>Dečanska ulica na Cetinju<span>(Photo: Nikola Đurašković/Fejsbuk)</span></figcaption> </figure>  <p>Ovo je tek početak, najavio je gradonačelnik Prijestonice <b>Nikola Đurašković</b>. U narednim nedjeljama, još nekoliko ulica u gradskom jezgru dobiće prepoznatljive dekoracije trajnog karaktera, po uzoru na brojne evropske gradove.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713120732_41c3c63cdfb4292f0ddeefb45cdd3f4f7e60c766a7e18f5bac7f7e46fd617578.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250713120732_41c3c63cdfb4292f0ddeefb45cdd3f4f7e60c766a7e18f5bac7f7e46fd617578" data-rendition-name="original" width="1366" height="2048" loading="lazy" alt="Dečanska ulica"> <figcaption>Dečanska ulica na Cetinju<span>(Photo: Nikola Đurašković/Fejsbuk)</span></figcaption> </figure>  <p>- Danas je Dečanska ulica dobila trajnu dekoraciju inspirisanu crnogorskom zastavom, a u narednim nedjeljama će još nekoliko ulica u gradskom jezgru dobiti dekoracije trajnog karaktera, sa drugačijim motivima, po ugledu na brojne evropske gradove - naveo je Đurašković u objavi na Fejsbuku.</p>

support

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

FOTO: Cetinje s ponosom nosi boje Crne Gore: Dečanska ulica dobila trajnu dekoraciju koja slavi identitet

<p>Povodom 13. jula - Dana državnosti na mostu na Tari u Mojkovcu razvijena je državna zastava, impozantne dimenzije.</p>
<p>Zastava predstavlja snažan izraz patriotizma i poštovanja prema državnim simbolima, ali i jednom od najznačajnijih datuma u crnogorskoj istoriji.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8kd4fYyWxRk&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Ovaj simbolični gest je na ponos svih građana i naročito je bitan u gradu na sjeveru države gdje je samo prije dva dana grupa građana spriječila pokušaj uklanjanja državne na ulazu u Mojkovac s ciljem da se stavi trobojka.</p>
<p>Državne zastave građani su postavili uoči 21. maja ove godine, s obzirom na to da je prethodnih godina u ovom gradu izostajalo obilježavanje Dana nezavisnosti.</p>

Portal ETV

610x380

500x500

1250x600

1084x550

(FOTO/VIDEO) Simbol ponosa iznad Tare: Crnogorska zastava vijori se Mojkovcem

<p>Najviša zgrada na svijetu Burdž Kalifa u Dubaiju večeras je u bojama crnogorske zastave u čast crnogorskih novinara koji borave u posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima na poziv jednog od najuticajnijih svjetskih investitora <b>Mohameda Alabara</b>.</p>
<p>Tokom petodnevne posjete UAE i Egiptu, naši medijski predstavnici biće upoznati sa najvažnijim projektima osnivača Emaar Properties i predsjednika kompanije „Eagle Hills“.&nbsp;</p>
<p>Ovo je jedinstvena prilika da crnogorski novinari iz prve ruke dožive prestižne hotele i inovativne poslovne modele koji redefinišu globalne standarde savremenog luksuza.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FI_6MqOjbjDk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

(VIDEO) Gest poštovanja i zahvalnosti novinarima: Burdž Kalifa u bojama crnogorske zastave

<p>Evropska komisija ispravila je vizual na kojem je pored imena i fotografije mladog preduzetnika iz Crne Gore <b>Đorđa Stojovića</b> stajala trobojka umjesto zvanične zastave Crne Gore.</p>
<p>Stojović je u maju 2023. godine dao intervju za portal „Promovisanje preduzeća“ na zvaničnoj evropskoj platformi gdje je predstavljen kao student iz Crne Gore na master studijama iz međunarodnih odnosa i poslova.</p>
<p>Pogrešna zastava je na zvaničnoj internet stranici Evropske komisije (EK) posvećenoj Jedinstvenom tržištu EU (Single Market) stajala pune dvije godine, ali se reagovalo tek nakon reakcija korisnika društvenih mreža i medijskih objava koji su ukazali na ovaj propust.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 82.0253%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpreduzetnistvo-s-evropskim-pecatom-ali-bez-crnogorske-zastave-crna-gora-pod-trobojkom-na-platformi-ek&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>I sam Stojović se oglasio danas, ističući da je neprijatno iznenađen zbog ovog propusta, te da se njegov odnos prema državnim simbolima najbolje ogleda kroz rad na kreiranju nacionalnog brenda i afirmaciji domaće proizvodnje, nacionalnog identiteta i baštine Crne Gore.</p>
<p>Istakao je ovom prilikom da mu ni intervju ni prateći vizuali nijesu dostavljeni na autorizaciju, te je zbog toga bio uskraćen za mogućnost da ukaže na grešku koja se desila vezano za crnogorski grb.</p>
<p>- Kao i šira javnost, i sam sam bio neprijatno iznenađen ovim propustom i iskreno se nadam da će on uskoro biti ispravljen- kazao je Stojović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.4079%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fstojovic-neprijatno-sam-iznenaden-ovim-propustom-i-iskreno-se-nadam-da-ce-on-uskoro-biti-ispravljen&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Ova situacija poslala je još jednu poruku o značaju poštovanja nacionalnih simbola, ali i o snazi glasa pojedinca i zajednice u očuvanju identiteta na međunarodnoj sceni.</p>
<p>Intervju sa Stojovićem, pored čije fotografije sada stoji državna zastava može, se naći i pročitati na <a href="https://single-market-economy.ec.europa.eu/news/do-what-you-love-dont-give-your-ideas-and-stick-your-ideals-2023-05-23_en" target="_blank"><b>OVOJ STRANICI</b></a>.</p>

EK ispravila grešku: Crnogorska zastava konačno uz ime Đorđa Stojovića

<p>Na jednoj od opštinskih zgrada u Pljevljima crnogorska zastava postavljena je naopačke?!</p>
<p>Čitalac Portala ETV danas je snimio ovaj sramni prizor i poslao nam video zapis. Vlast u Pljevljima u rukama je proruskih i prosrpskih političkih elita, a predsjednik Opštine Dario Vraneš neskriveno sprovodi velikosrpsku agendu – „svi Srbi u jednoj državi“ – takozvani srpski svijet i od grada pod Golubinjom nesmetano pravi srpsku „autnomnu teritoriju“. Vraneš slavi srpske praznike, veliča četničku ideologiju, ponižava i vrijeđa Državu Crnu Goru i sve to bez ikakve reakcije institucija.</p>
<p>Tako je u subotu, 7. juna, na svečanoj ceremoniji otvaranja rekonstruisane ulice u ovom gradu presjekao vrpcu koju su držale đevojke obučene u srpsku nacionalnu nošnju. Pljevlja su multietnički grad u kojem dominantno žive Crnogorci/ke, Srbi/kinje, Bošnjaci/kinje i Muslimani/ke. Na Vranešovoj svečanosti, međutim, mjesta je bilo samo za srpsku nacionalnu nošnju.</p>
<p>U američkoj istoriji naopako okrenuta zastava dugo je, kako je to prošle godine objavio Radio Slobodna Evropa, bila znak dubokih podjela, simbol različitih protesta i političkih neslaganja.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FFZ8C5fTWAxM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>RSE je u tekstu, povodom pojave okretanja američke zastave naopačke pristalica <b>Donalda Trampa</b>, pisao da „etičko pravilo, koje se ne može nametati zakonom, nalaže da zastava nikada ne treba da bude izložena naopako, 'osim u slučaju kada signalizuje veliku opasnost po život ili imovinu'“.</p>
<p>Teško da pljevaljske vlasti i Dario Vraneš šalju neku od ovih poruka građanima i građankama Pljevalja i Crne Gore. Crnogorska zastava okrenuta naopačke u njihovoj izvedbi jedino može biti još jedan pokušaj ponižavanja Države Crne Gore i ruganja njenim institucijama. Svjesni da ih niko neće pozvati na odgovornost, Vraneš i njegovi sljedbenici nastavljaju beskrupulozni obračun sa temeljnim vrijednostima ove države, kao što to u kontinuitetu rade proruske i prosrpske društveno-političke elite koje su u našoj zemlji na vlasti od 2020. godine.</p>

Kaćuša Krsmanović

VIDEO: Vraneš i pljevaljske vlasti opet se rugaju Državi Crnoj Gori

<p>Povodom 21. maja - Dana nezavisnosti zgrada Vlade Crne Gore osvijetljena je bojama crnogorske zastave.</p>
<p>Ovaj vizuelni gest predstavlja podsjećanje na istorijski dan iz 2006. godine, kada su građani Crne Gore na referendumu odlučili da njihova zemlja krene samostalnim putem.</p>
<p>Osvjetljavanje zgrade Vlade dio je šireg obilježavanja praznika širom države, kojim se slavi samostalna i nezavisna Crna Gora.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.flickr.com%2Fphotos%2Fvladacg%2F54535909841&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zgrada Vlade u bojama crnogorske zastave

<p>Dok se Crna Gora sprema da proslavi 21. maj, Dan nezavisnosti — dan za koji su mnogi dali ono najvrjednije što su imali, a što današnji - odveć komotni, teško mogu i zamisliti — na jednom od najviših i najvidljivijih stubova ove zemlje, na dimnjaku Termoelektrane u Pljevljima, leluja zastava koja više nalikuje na izblijeđeli komad tkanine iz muzeja, nego na sveti državni simbol.</p> <p>Izblijeđela, pocijepana, namučena od vjetrova, kiša i ljudskog nemara, ona stoji visoko, kao da nam se ruga, kao da poručuje: „Evo vam vaše dostojanstvo, evo vam vaša država, evo vam briga onih što je vode“. Na tolikim metarskim visinama, iznad Pljevalja, iznad magistrale kojom svakodnevno prolaze turisti i građani, ona je postala najviši spomenik ravnodušnosti, najupadljivija freska državnog javašluka.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250514100512_b2783bb4d00c6fb2c884990a95256298f2e0832023ed1855dcdc396d2faa24ce.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250514100512_b2783bb4d00c6fb2c884990a95256298f2e0832023ed1855dcdc396d2faa24ce" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Zastava Termoelektrana"> </figure>  <p><br/> Turisti je gledaju kao relikt neke propale ideologije, možda kao umjetničku instalaciju koja simbolizuje dekadenciju jednog društva. Građani? Građani, ako i primijete, okrenu glavu ili uzdahnu, jer naučeni su već da ne vjeruju ni svojim očima. A oni što vode ovu zemlju? Oni, čini se, ni ne vide. A možda baš zato što je visoko – jer nemaju često razloga da podignu oboreni pogled.&nbsp;</p> <p>I tako, umjesto da u suret Danu nezavisnosti zablista nova, jarko crvena, s dvoglavim orlom koji prkosno širi krila, nama pred očima visi izblijeđeli podsjetnik na to kako izgledaju simboli u rukama onih kojima je sve osim ličnog interesa tek ukrasna tapeta na zidu protokolarne sale.&nbsp;</p> <p>Ili, možda nije problem ni u onima što ne vide, nego u onima što ne smiju da kažu. Jer hrabrost u ovoj zemlji odavno nije penjanje uz dimnjak da se zamijeni zastava, već izgovoriti naglas da je sramota to što visi. A možda je najveća tragedija u tome što su i oni hrabri počeli da ćute.</p> <p>U svakom slučaju, dok dimnjak Termoelektrane ispušta u nebo svoje crne izgovore, dok turisti prolaze pored ovog ogledala nebrige i voze dalje, a vlastiti narod ne zna da li da se smije ili zaplače, ta izblijeđela, tužna ali ponosna zastava i dalje stoji. I poručuje — još sam tu.&nbsp;</p> <p>A, Crna Goro, srećan ti Dan nezavisnosti.</p>

Arnela Hajdarpašić

Kad se dimnjak zacrveni od stida

<p>Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“.</p> <p>Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna.</p> <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> <p>Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima <b>Aleksandar Vučić</b> u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše <b>Boris Bogdanović</b>, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i <b>Ana Brnabić</b>, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške.</p> <p>Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera.</p> <p>Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice.</p> <p>Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7.</p> <h2>Pravne činjenice</h2> <p>Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu<span></span></figcaption></figure>  <p>Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine <span></span></figcaption></figure>  <p>Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“).</p> <p>Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo.</p> <p>Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi.</p> <p>Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca!</p> <p>P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru<span></span></figcaption></figure>

Slobodan Jovanović

Crkveni kmeri

<p>Advokat iz Srbije <b>Čedomir Stojković</b> bio je među hiljadama okupljenih u Kragujevcu, na protestu predvođenom studentima koji u blokadi drže više od 60 fakulteta u Srbiji.</p>
<p>Stojković je na mreži X objavio fotografiju sa jučerašnjeg okupljanja na kojoj je istaknuta crnogrska zastava.</p>
<p>On je kazao da je predsjednik Srbije <b>Aleksandar Vučić </b>pola svog života posvetio uništenju ove zastave.</p>
<p>- Na današnjim protestima protiv njega one se slobodno i ponosno vijore, u sred centralne Srbije, Kragujevcu! Bašta je prelijepa, i puna raznih cvjetova - napisao je Stojković.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFIGHT_4_RIGHT_S%2Fstatus%2F1890864431837347930%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1890864431837347930%7Ctwgr%5E1d88c3ca95f6dd8a34c7c97d02c9cfe8df881963%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Blokada u Kragujevcu pod sloganom "Sretnimo se na Sretenje" trajala je 15 sati u kojima je organizovan niz aktivnosti.</p>
<p>Studenti su izdržali temperaturu gotovo ispod nula stepeni da bi putovali u Kragujevac iz cijele Srbije, autobusom, čak i pješke od glavnog grada Beograda, udaljenog nekih 140 kilometara, i to udarajući u bubnjeve, duvajući u pištaljke i mašući zastavom zemlje, prenio je Rojters.</p>

Crnogorska zastava na protestu u Kragujevcu: "Pola života je Vučić posvetio njenom uništenju"

<p>Odnos Crkve Srbije prema masovnom zločinu na Cetinju, kada je pomahnitali ubica 1. januara ubio 12 osoba, među kojima i dva dječaka, ali i prema odlukama države Crne Gore, slikovito pokazuju i fotografije iz mojkovačkog sela Štitarica – crnogorska državna zastava, na jarbolu ispred mjesne crkve, u skladu sa odlukom Vlade da su 2, 3. i 4. januar dani žalosti u našoj zemlji, spuštena je na pola koplja, dok je srpska trobojka ostala da vijori na vrhu jarbola.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010300010_18a207392037e45def7f64ed20583a41a4c9071e63d0ce139e59cbd833cf2e90.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010300010_18a207392037e45def7f64ed20583a41a4c9071e63d0ce139e59cbd833cf2e90" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava ispred seoske crkve u Štitarici na pola koplja"> <figcaption>Crnogorska zastava ispred seoske crkve u Štitarici na pola koplja<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Fotografije su Portalu ETV dostavili mještani.</p> <p>Selo Štitarica u žižu javnosti dospjelo je u oktobru kada je Crkveni odbor Crkve Srbije odlučio da ispred mjesne crkve postavi jarbol sa srpskom trobojkom sa četiri S, ne obazirući se na protivljenje znatnog dijela mještana postavljanju bilo čije zastave kod ovog vjerskog objekta i koji su potom 2. novembra podigli jarbol sa crnogorskom državnom zastavom.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010300014_ea4f9b112da0078f51315495c7d97ea80c3160d23729ee091b3d75c11820939a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025010300014_ea4f9b112da0078f51315495c7d97ea80c3160d23729ee091b3d75c11820939a" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Srpska trobojka ispred crkve u Štitarici nije spuštena na pola koplja "> <figcaption>Srpska trobojka ispred crkve u Štitarici nije spuštena na pola koplja <span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Iste noći lokalni vandali su posjekli jarbol sa crnogorskom zastavom i odnijeli ga, ali su se mještani organizovali i već sjutradan postavili novi. Dvije noći kasnije vandali su opet pokušali da ukradu i ovaj jarbol, ali su ih spriječili policija i mještani koji su ostali da stražare.</p> <p>Od tada je crnogorska državna zastava pod stalnom stražom, a policija odbija da odgovori na pitanja što je bilo sa četvoricom nasilnika koji su privođeni zbog pokušaja skrnavljenja državnog simbola Crne Gore.</p> <p>Iz Crkvenog odbora Crkve Srbije saopštili su kako je srpska trobojka ispred seoske crkve, gdje je i mejsno groblje, postavljena u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom koji je sa ovom vjerskom zajednicom postpisao bivši premijer <b>Dritan Abazović </b>3. avgusta 2022. godine i tim aktom predao na upravljanje i u posjed tuđoj državi crnogorsko sakralno blago.</p> <p>Kako je ranije za Portal ETV kazao <b>Svetozar Baković</b> mjesna crkva u Štitarici sagrađena je 1896. godine, kao zadužbina kralja Nikole.</p>

Crnogorska zastava na pola koplja, trobojka vijori na vrhu jarbola

<p>Više osoba povrijeđeno je u udesu koji se večeras oko 19.45 sati desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).</p>
<p>Oni su nam kazali da su u ovoj saobraćajnoj nezgodi učestvovala tri vozila.</p>
<p>U OKC-u nijesu imali više informacija o stepenu povreda.</p>
<p>Saobraćaj je zbog vršenja uviđaja u prekidu.&nbsp;</p>

Udes tri vozila iznad Petrovca, ima povrijeđenih

<p>Javno priznanje - nagrada „Aleksandar Leso Ivanović” za 2025. godinu uručena je danas pjesnikinji Jeleni Jovetić za zbirku poezije „Ko li mi te brani”.</p>
<p>Na svečanosti organizovanoj u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje, nagradu je uručio gradonačelnik Nikola Đurašković. Obraćajući se prisutnima, Đurašković je kazao da se veličina jednog grada ne mjeri njegovom površinom i granicama, već snagom njegovog duha, značajem njegovog nasljeđa i onim što ostavlja svijetu kao trajnu vrijednost.</p>
<p>- Ako je suditi po onome što je Cetinje dalo državama, kulturama i epohama, onda je naš grad jedan od najznačajnijih na ovom prostoru, jer nije mnogo mjesta koja su dala više nego što su imala, niti mnogo onih u kojima je riječ imala veću težinu od zakona, a poezija više snage od politike. Iz tog nasljeđa, iz te tihe niti koja se provlači kroz crnogorsku knjigu, umjetnost i istoriju, oblikovao se jedan poseban crnogorski i cetinjski duh – nepokoran, hrabar i uvijek spreman da se oglasi riječju onda kada drugi posežu za oružjem. U takvom kulturnom i duhovnom pejzažu Cetinja, svoje mjesto našao je i Aleksandar Leso Ivanović, simbol jedne tihe, ali postojane snage koja je umjela da iz najjednostavnijih slika svakodnevice izvuče univerzalne istine - kazao je Đurašković.</p>
<p>Gradonačelnik je poručio da nam je u svijetu bogatom riječima, ali često siromašnom istinskim smislom, Leso ostavio putanju kojom decenijama nakon njega koračaju oni koji razumiju da se poezija ne piše da bi se dopala, već da bi se živjela.</p>
<p>Obraćajući se prisutnima na svečanoj dodjeli nagrade, Jovetić je istakla da je ova nagrada učinila neizmjerno ponosnom i vezala je za Cetinje.</p>
<p>- Teško je na Cetinju dobiti priznanje, a posebno ponijeti nagradu neprolaznosti Aleksandra Lesa Ivanovića. Nemjerljivo vam hvala, što ste mi dozvolili da moje ime stoji uz veličinu Lesovih stihova, sa prikazom i sjetom, kakvu je u crnogorskoj kniževnosti imao samo sebi svojstvenu. Imam istu dužnost da dam doprinos društvu i državi, kao Leso, i poezijom i službom. Možda je u tome naša dodatna povezanost. Imam istu dužnost da branim, veličam i obilježim čuvanjem crnogorsku tradiciju, vrijednosti i vječnost. Crna Gora je naša prošlost, sadašnjost i budućnost - kazala je Jovetić.</p>
<p>O izboru laureata ovogodišnje nagrade odlučio je tročlani žiri koji čine predsjednica Ksenija Janković i članice Anđela Ćipranić i Mirjana Marković. Obrazlažući nagradu, predsjednica žirija je istakla da je zbirka „Ko li mi te brani” satkana od 27 pjesama koje zrače lučom patriotizma i potpune predanosti svojoj domovini.</p>
<p>- Svih 27 pjesama Jelene Jovetić moraju se emotivno osjetiti, jer spajaju osjećajnost sa misaonom dubinom i obiluju mataforama i simbolima koji im daju umjetnički zrelu i zaokruženu cjelinu. Okosnicu svih njenih stihova i pokretačku misao osjetila sam u jednoj Jeleninoj rečenici – „Crna Gora je više od zemlje gdje živim, meni je to zemlja za koju živim”. U ovoj čistoj i iskrenoj emociji utkana je lucidna i snažna poruka koja nagovještava da svaki stih i svaka strofa neće čitaoca ostaviti ravnodušnim - kazala je Janković.</p>
<p>Na konkurs za dodjelu nagrade „Aleksandar Leso Ivanović” ove godine pristiglo je šest prijedloga. Nagrada dodjeljuje se za izvanredna dostignuća u književnom stvaralaštvu 21. novembra, na dan rođenja znamenitog cetinjskog i crnogorskog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića, koji je svojim radom dao značajan doprinos razvoju crnogorske književnosti.</p>

Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ uručena pjesnikinji Jeleni Jovetić

<p>Ko ćuti od Vučićeve crnogorske posluge manje je važno od toga da je italijansko tužilaštvo odlučilo da progovori o nekom Safariju tokom "raspamećivanja" Sarajeva - poručio je predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvucic-politicari-u-crnoj-gori-moraju-da-cute-samo-je-milan-knezevic-izuzetak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je ocijenio da Vučić ne zna odakle mu politički puca - a da se on bavi Crnom Gorom.</p>
<p>- I podgoričkim lokalima, bunca o izlasku na more i broji i analizira saopštenja crnogorskih partija - naveo je Vujović.&nbsp;</p>
<p>Nego, dodaje, sudbina ili karma.&nbsp;</p>
<p>- Kako je Aca izdao tvorca Šešelja i političkog oca Tomu grobara, tako i njega moguće izdaje dio političke posluge. Valjda su to neki etički principi koji važe među srpskim radikalima. Od Baje Pašića do Ace Vučića - zaključio je Vujović.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1991944768281051513%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Vučić ne zna odakle mu politički puca a bavi se Crnom Gorom

<p>Asfalterski radovi na putu Vrulja - Mijakovići uspješno su završeni - saopštila je ministarka saobraćaja <b>Maja Vukićević</b>.</p>
<p>Ona je, u objavi na Instagramu, poručila da će građani Pljevalja uskoro dobiti potpuno novi put koij će im omogućiti bolju saobraćajnu vezu sa drugim djelovima države.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDRU-8HbCOPs%2F%3Fimg_index%3D3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Projekat koji je dugo bio u zastoju, a koji smo pokrenuli u septembru prošle godine, privodi se kraju... Gradimo Crnu Goru - dodala je Vukićević.</p>
<p>Ove radove izvodi kompanija Bemax, a kako je ranije najavio tamošnji inženjer <b>Nemanja Ivanović</b>, radovi na dionici puta Vrulja - Mijakovići biće završeni prije zakonskog roka.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbemax-prije-roka-zavrsava-put-vrulja-mijakovici-ivanovic-vazna-dionica-za-pljevlja-paralelno-se-izvode-radovi-na-otvorenoj-trasi-i-mostovima%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Zvaničan rok za završetak radova je 20. decembar, ali kao što ste navikli od kompanije Bemax, ova vrlo važna dionica puta za Opštinu Pljevlja biće predata investitoru i građanima 20-ak dana prije roka - poručio je ranije Ivanović.</p>

Vukićević: Uspješno završeni asfalterski radovi na putu Vrulja - Mijakovići

<p>Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp;</p> <p>Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – <b>Aleksandar Vučić</b>. &nbsp;</p> <p><b>RATNE GODINE </b>&nbsp;</p> <p>Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – <b>Vojislava Šešelja</b>. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode <b>Slavka Aleksića</b>. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp;</p> <p>Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp;</p> <p>Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo<span>(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</span></figcaption> </figure>  <p><b>,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE </b>&nbsp;</p> <p>Neki su detalji poznati i utvrđeni.<b> </b>Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp;</p> <p>Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp;</p> <p>U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV<span>(Photo: Screenshot Face TV )</span></figcaption> </figure>  <p>Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV <b>Senada Hadžifejzovića</b>, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I</p> <p>-Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp;</p> <p>Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?”</p> <p>-Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp;</p> <p><b>NOVI DOKAZI</b></p> <p>Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar <b>Domagoj Margetić</b> je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp;</p> <p>-Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"<span>(Photo: Portal ETV )</span></figcaption> </figure>  <p><b>HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA!</b></p> <p>Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp;</p> <p>U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine <b>Zukan Helez</b> govori da postoje takva svjedočanstva:</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>-Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp;</p> <p>Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p><b>ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE...</b></p> <p>Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva <b>Benjamine Karić</b>, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp;</p> <p>Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik <b>Eduard Limonov</b>, u društvu <b>Radovana Karadžića</b>, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp;</p> <p>Eduard<b> </b>Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp;</p> <p>Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;</p>

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

<p><b>Miodrag Novaković </b>osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E<b> Itane Kaluđerović. </b>Presudu je donio sudija <b>Arsen Popović</b>.</p>
<p>Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.</p>
<p>On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.</p>
<p>Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.</p>
<p>U završnim riječima tužiteljka <b>Maja Šćepanović</b> tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.</p>
<p>- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.</p>
<p>Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.</p>
<p>- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.</p>
<p>Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.</p>
<p>Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.</p>

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

<p>Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp;</p> <p>Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde.</p> <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> <p>Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke.</p> <p>A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale <b>J. M.</b> - psihološkinja, <b>J. O.</b> - socijalna radnica i <b>I. S.</b> članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad<span>(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje <b>Ine Hrković</b>, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica <b>Radmila Stupar Đurišić </b>dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?!</p> <p>- Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka.</p> <p>Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima.</p> <p>- Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica.</p> <p>Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“.</p> <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> <p>- Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici<span>(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp;</p> <p>- Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV.</p> <p>Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom.</p> <p>- Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“.</p> <p>Psihijatri <b>N. P. </b>i <b>S. K</b>, te psihološkinja <b>N. Š. </b>U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke.</p> <p>Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta.</p> <p>Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega.</p> <p>- Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.</p>

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

<p>Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) <b>Tei Gorjanc Prelević.</b></p>
<p>Advokat <b>Veselin Radulović </b>kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.</p>
<p>- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.</p>
<p>Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.</p>
<p>Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.</p>
<p>- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.</p>
<p>On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.</p>
<p>Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.</p>
<p>- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.</p>

Tag: crnogorska-zastava