<p>Predsjednik Opštine Pljevlja <b>Dario Vraneš </b>dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu <b>Marka Tošića </b>u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.<b> </b> </p> <p>- Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (<b>Andrija</b>) <b>Mandić</b> postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore<span>(Photo: Stop kadar)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom.</p> <p>- Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. </p> <p>Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja <b>Alena Sulejmanovića</b>.</p> <p>Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu.</p> <p>- U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.</p>

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

<p>Fotografije koje je Portalu ETV dostavio čitalac iz Pljevalja simbolično svjedoče o pljevaljskoj realnosti – odumiranju crnogorskog imena i identiteta u ovom gradu.</p> <p>Crnogorska državna zastava dugačka 50 metara, koja je u slavu Dana državnosti i antifašističkog ustanka - 13. jula, postavljena na dimnjaku Termoelektrane 2020. godine blijedi i u takvom je stanju da se komotno može reći da je oskrnavljena.</p> <p>Mjesec i po pošto je postavljena, vlast u Crnoj Gori preuzele su proruske i prosrpske društveno-političke elite koje negiraju i urušavaju crnogorsku državu, naciju, istoriju, kulturu... Dvije i po godine kasnije dopala ih je i lokalna vlast u Pljevljima od kada je grad postao, maltene, eks-teritorija.</p> <p>Zato i ne čudi izblijeđela državna zastava na dimnjaku Termoelektrane.</p> <p>Ostavljena da je vrijeme uništi svjedoči slomu civilizacijskih vrijednosti i namjerama aktuelnih vlasti da utru ime Crne Gore, njene antifašističke temelje i svaki trag državnosti.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204071212_e9408166d468bfdd00f26e8e645965ff91b9e3da4c941c54b85885804a8209f6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204071212_e9408166d468bfdd00f26e8e645965ff91b9e3da4c941c54b85885804a8209f6" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="TE Pljevlja"><figcaption>Crnogorska državna zastava izblijeđela i oskrnavljena<span>(Photo: Privatna arhiva)</span></figcaption></figure>

Crnogorska zastava na dimnjaku Termoelektrane blijedi, kao i ime Crne Gore u Pljevljima

<p>Danas je Dečanska ulica na Cetinju zasjala u bojama crnogorske zastave, dobijajući trajnu dekoraciju koja slavi naš identitet i ponos.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713120732_9eebcce6aea6b7ffc77bd9e690e43512d0bd7c228b06bf8cea29a2d6b980b4e2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250713120732_9eebcce6aea6b7ffc77bd9e690e43512d0bd7c228b06bf8cea29a2d6b980b4e2" data-rendition-name="original" width="1366" height="2048" loading="lazy" alt="Dečanska ulica"> <figcaption>Dečanska ulica na Cetinju<span>(Photo: Nikola Đurašković/Fejsbuk)</span></figcaption> </figure>  <p>Ovo je tek početak, najavio je gradonačelnik Prijestonice <b>Nikola Đurašković</b>. U narednim nedjeljama, još nekoliko ulica u gradskom jezgru dobiće prepoznatljive dekoracije trajnog karaktera, po uzoru na brojne evropske gradove.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713120732_41c3c63cdfb4292f0ddeefb45cdd3f4f7e60c766a7e18f5bac7f7e46fd617578.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250713120732_41c3c63cdfb4292f0ddeefb45cdd3f4f7e60c766a7e18f5bac7f7e46fd617578" data-rendition-name="original" width="1366" height="2048" loading="lazy" alt="Dečanska ulica"> <figcaption>Dečanska ulica na Cetinju<span>(Photo: Nikola Đurašković/Fejsbuk)</span></figcaption> </figure>  <p>- Danas je Dečanska ulica dobila trajnu dekoraciju inspirisanu crnogorskom zastavom, a u narednim nedjeljama će još nekoliko ulica u gradskom jezgru dobiti dekoracije trajnog karaktera, sa drugačijim motivima, po ugledu na brojne evropske gradove - naveo je Đurašković u objavi na Fejsbuku.</p>

support

FOTO: Cetinje s ponosom nosi boje Crne Gore: Dečanska ulica dobila trajnu dekoraciju koja slavi identitet

<p>Povodom 13. jula - Dana državnosti na mostu na Tari u Mojkovcu razvijena je državna zastava, impozantne dimenzije.</p>
<p>Zastava predstavlja snažan izraz patriotizma i poštovanja prema državnim simbolima, ali i jednom od najznačajnijih datuma u crnogorskoj istoriji.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8kd4fYyWxRk&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Ovaj simbolični gest je na ponos svih građana i naročito je bitan u gradu na sjeveru države gdje je samo prije dva dana grupa građana spriječila pokušaj uklanjanja državne na ulazu u Mojkovac s ciljem da se stavi trobojka.</p>
<p>Državne zastave građani su postavili uoči 21. maja ove godine, s obzirom na to da je prethodnih godina u ovom gradu izostajalo obilježavanje Dana nezavisnosti.</p>

Portal ETV

(FOTO/VIDEO) Simbol ponosa iznad Tare: Crnogorska zastava vijori se Mojkovcem

<p>Najviša zgrada na svijetu Burdž Kalifa u Dubaiju večeras je u bojama crnogorske zastave u čast crnogorskih novinara koji borave u posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima na poziv jednog od najuticajnijih svjetskih investitora <b>Mohameda Alabara</b>.</p>
<p>Tokom petodnevne posjete UAE i Egiptu, naši medijski predstavnici biće upoznati sa najvažnijim projektima osnivača Emaar Properties i predsjednika kompanije „Eagle Hills“.&nbsp;</p>
<p>Ovo je jedinstvena prilika da crnogorski novinari iz prve ruke dožive prestižne hotele i inovativne poslovne modele koji redefinišu globalne standarde savremenog luksuza.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FI_6MqOjbjDk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

(VIDEO) Gest poštovanja i zahvalnosti novinarima: Burdž Kalifa u bojama crnogorske zastave

<p>Evropska komisija ispravila je vizual na kojem je pored imena i fotografije mladog preduzetnika iz Crne Gore <b>Đorđa Stojovića</b> stajala trobojka umjesto zvanične zastave Crne Gore.</p>
<p>Stojović je u maju 2023. godine dao intervju za portal „Promovisanje preduzeća“ na zvaničnoj evropskoj platformi gdje je predstavljen kao student iz Crne Gore na master studijama iz međunarodnih odnosa i poslova.</p>
<p>Pogrešna zastava je na zvaničnoj internet stranici Evropske komisije (EK) posvećenoj Jedinstvenom tržištu EU (Single Market) stajala pune dvije godine, ali se reagovalo tek nakon reakcija korisnika društvenih mreža i medijskih objava koji su ukazali na ovaj propust.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 82.0253%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpreduzetnistvo-s-evropskim-pecatom-ali-bez-crnogorske-zastave-crna-gora-pod-trobojkom-na-platformi-ek&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>I sam Stojović se oglasio danas, ističući da je neprijatno iznenađen zbog ovog propusta, te da se njegov odnos prema državnim simbolima najbolje ogleda kroz rad na kreiranju nacionalnog brenda i afirmaciji domaće proizvodnje, nacionalnog identiteta i baštine Crne Gore.</p>
<p>Istakao je ovom prilikom da mu ni intervju ni prateći vizuali nijesu dostavljeni na autorizaciju, te je zbog toga bio uskraćen za mogućnost da ukaže na grešku koja se desila vezano za crnogorski grb.</p>
<p>- Kao i šira javnost, i sam sam bio neprijatno iznenađen ovim propustom i iskreno se nadam da će on uskoro biti ispravljen- kazao je Stojović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.4079%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fstojovic-neprijatno-sam-iznenaden-ovim-propustom-i-iskreno-se-nadam-da-ce-on-uskoro-biti-ispravljen&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Ova situacija poslala je još jednu poruku o značaju poštovanja nacionalnih simbola, ali i o snazi glasa pojedinca i zajednice u očuvanju identiteta na međunarodnoj sceni.</p>
<p>Intervju sa Stojovićem, pored čije fotografije sada stoji državna zastava može, se naći i pročitati na <a href="https://single-market-economy.ec.europa.eu/news/do-what-you-love-dont-give-your-ideas-and-stick-your-ideals-2023-05-23_en" target="_blank"><b>OVOJ STRANICI</b></a>.</p>

EK ispravila grešku: Crnogorska zastava konačno uz ime Đorđa Stojovića

<p>Na jednoj od opštinskih zgrada u Pljevljima crnogorska zastava postavljena je naopačke?!</p>
<p>Čitalac Portala ETV danas je snimio ovaj sramni prizor i poslao nam video zapis. Vlast u Pljevljima u rukama je proruskih i prosrpskih političkih elita, a predsjednik Opštine Dario Vraneš neskriveno sprovodi velikosrpsku agendu – „svi Srbi u jednoj državi“ – takozvani srpski svijet i od grada pod Golubinjom nesmetano pravi srpsku „autnomnu teritoriju“. Vraneš slavi srpske praznike, veliča četničku ideologiju, ponižava i vrijeđa Državu Crnu Goru i sve to bez ikakve reakcije institucija.</p>
<p>Tako je u subotu, 7. juna, na svečanoj ceremoniji otvaranja rekonstruisane ulice u ovom gradu presjekao vrpcu koju su držale đevojke obučene u srpsku nacionalnu nošnju. Pljevlja su multietnički grad u kojem dominantno žive Crnogorci/ke, Srbi/kinje, Bošnjaci/kinje i Muslimani/ke. Na Vranešovoj svečanosti, međutim, mjesta je bilo samo za srpsku nacionalnu nošnju.</p>
<p>U američkoj istoriji naopako okrenuta zastava dugo je, kako je to prošle godine objavio Radio Slobodna Evropa, bila znak dubokih podjela, simbol različitih protesta i političkih neslaganja.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FFZ8C5fTWAxM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>RSE je u tekstu, povodom pojave okretanja američke zastave naopačke pristalica <b>Donalda Trampa</b>, pisao da „etičko pravilo, koje se ne može nametati zakonom, nalaže da zastava nikada ne treba da bude izložena naopako, 'osim u slučaju kada signalizuje veliku opasnost po život ili imovinu'“.</p>
<p>Teško da pljevaljske vlasti i Dario Vraneš šalju neku od ovih poruka građanima i građankama Pljevalja i Crne Gore. Crnogorska zastava okrenuta naopačke u njihovoj izvedbi jedino može biti još jedan pokušaj ponižavanja Države Crne Gore i ruganja njenim institucijama. Svjesni da ih niko neće pozvati na odgovornost, Vraneš i njegovi sljedbenici nastavljaju beskrupulozni obračun sa temeljnim vrijednostima ove države, kao što to u kontinuitetu rade proruske i prosrpske društveno-političke elite koje su u našoj zemlji na vlasti od 2020. godine.</p>

VIDEO: Vraneš i pljevaljske vlasti opet se rugaju Državi Crnoj Gori

<p>Povodom 21. maja - Dana nezavisnosti zgrada Vlade Crne Gore osvijetljena je bojama crnogorske zastave.</p>
<p>Ovaj vizuelni gest predstavlja podsjećanje na istorijski dan iz 2006. godine, kada su građani Crne Gore na referendumu odlučili da njihova zemlja krene samostalnim putem.</p>
<p>Osvjetljavanje zgrade Vlade dio je šireg obilježavanja praznika širom države, kojim se slavi samostalna i nezavisna Crna Gora.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.flickr.com%2Fphotos%2Fvladacg%2F54535909841&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zgrada Vlade u bojama crnogorske zastave

<p>Dok se Crna Gora sprema da proslavi 21. maj, Dan nezavisnosti — dan za koji su mnogi dali ono najvrjednije što su imali, a što današnji - odveć komotni, teško mogu i zamisliti — na jednom od najviših i najvidljivijih stubova ove zemlje, na dimnjaku Termoelektrane u Pljevljima, leluja zastava koja više nalikuje na izblijeđeli komad tkanine iz muzeja, nego na sveti državni simbol.</p> <p>Izblijeđela, pocijepana, namučena od vjetrova, kiša i ljudskog nemara, ona stoji visoko, kao da nam se ruga, kao da poručuje: „Evo vam vaše dostojanstvo, evo vam vaša država, evo vam briga onih što je vode“. Na tolikim metarskim visinama, iznad Pljevalja, iznad magistrale kojom svakodnevno prolaze turisti i građani, ona je postala najviši spomenik ravnodušnosti, najupadljivija freska državnog javašluka.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250514100512_b2783bb4d00c6fb2c884990a95256298f2e0832023ed1855dcdc396d2faa24ce.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250514100512_b2783bb4d00c6fb2c884990a95256298f2e0832023ed1855dcdc396d2faa24ce" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Zastava Termoelektrana"> </figure>  <p><br/> Turisti je gledaju kao relikt neke propale ideologije, možda kao umjetničku instalaciju koja simbolizuje dekadenciju jednog društva. Građani? Građani, ako i primijete, okrenu glavu ili uzdahnu, jer naučeni su već da ne vjeruju ni svojim očima. A oni što vode ovu zemlju? Oni, čini se, ni ne vide. A možda baš zato što je visoko – jer nemaju često razloga da podignu oboreni pogled.&nbsp;</p> <p>I tako, umjesto da u suret Danu nezavisnosti zablista nova, jarko crvena, s dvoglavim orlom koji prkosno širi krila, nama pred očima visi izblijeđeli podsjetnik na to kako izgledaju simboli u rukama onih kojima je sve osim ličnog interesa tek ukrasna tapeta na zidu protokolarne sale.&nbsp;</p> <p>Ili, možda nije problem ni u onima što ne vide, nego u onima što ne smiju da kažu. Jer hrabrost u ovoj zemlji odavno nije penjanje uz dimnjak da se zamijeni zastava, već izgovoriti naglas da je sramota to što visi. A možda je najveća tragedija u tome što su i oni hrabri počeli da ćute.</p> <p>U svakom slučaju, dok dimnjak Termoelektrane ispušta u nebo svoje crne izgovore, dok turisti prolaze pored ovog ogledala nebrige i voze dalje, a vlastiti narod ne zna da li da se smije ili zaplače, ta izblijeđela, tužna ali ponosna zastava i dalje stoji. I poručuje — još sam tu.&nbsp;</p> <p>A, Crna Goro, srećan ti Dan nezavisnosti.</p>

Arnela Hajdarpašić

Kad se dimnjak zacrveni od stida

<p>Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“.</p> <p>Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna.</p> <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> <p>Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima <b>Aleksandar Vučić</b> u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše <b>Boris Bogdanović</b>, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i <b>Ana Brnabić</b>, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške.</p> <p>Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera.</p> <p>Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice.</p> <p>Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7.</p> <h2>Pravne činjenice</h2> <p>Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu<span></span></figcaption></figure>  <p>Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine <span></span></figcaption></figure>  <p>Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“).</p> <p>Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo.</p> <p>Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi.</p> <p>Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca!</p> <p>P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru<span></span></figcaption></figure>

Slobodan Jovanović

Crkveni kmeri

<p>Predstavnik Evropskog saveza i predsjednik Opštinskog odbora SD Rožaje <b>Alen Kalač </b>poručio je Bošnjačkoj stranci da ne unosi podjele među bošnjački narod, naglašavajući da su Bošnjaci autohton narod u Crnoj Gori i Sandžaku, te da je Crna Gora njihova jedina domovina.</p>
<p>U saopštenju Kalač ističe da bošnjački identitet nije „nastao juče niti je donesen sa strane“, već da je riječ o narodu sa dubokim istorijskim korijenima na ovim prostorima.</p>
<p>– Niko nam ne može osporiti pravo na naše ime, na naš jezik i na naše dostojanstvo. Mi nijesmo došljaci niti privremeni stanovnici, već dio ovog prostora kroz istoriju – navodi Kalač.</p>
<p>On dodaje da je Bosna i Hercegovina duhovni centar Bošnjaka, kao simbol tradicije i kulturnog identiteta, ali da to, kako ističe, ne umanjuje pripadnost državi u kojoj žive.</p>
<p>– Crna Gora je naša jedina domovina. Podvlačim – jedina. Sandžak je naš dom. Bosna je naš duhovni oslonac. Ta osjećanja se ne isključuju, već se nadopunjuju – poručio je Kalač.</p>
<p>U obraćanju Bošnjačkoj stranci, Kalač navodi da političari treba da pokažu odgovornost i da ne unose podjele među Bošnjake.</p>
<p>– Narodu treba jasnoća, jedinstvo i odgovornost, a ne podjele i lične ambicije – zaključio je Kalač, ističući da je snaga zajednice u jedinstvu, svijesti o sopstvenom identitetu i poštovanju drugih.</p>

Kalač poručio BS-u: Crna Gora je naša jedina domovina, ne unosite podjele među Bošnjake

<p>Predstava „Gidionov čvor“, rađena po tekstu Džone Adams u režiji Ivana Vanje Alača, biće izvedena večeras u 20 časova na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta, a sve ulaznice su rasprodate.</p>
<p>Riječ je o duodrami u kojoj igraju Dubravka Drakić i Kristina Obradović, a koja otvara aktuelna pitanja vezana za školski sistem, slobodu izražavanja, vršnjačko nasilje i odgovornost pojedinca unutar sistema. Glas iz off-a tumači Petar Jovović.</p>
<p>Prevod i adaptaciju potpisuju Mila Jakšić Šajtinac i Uglješa Šajtinac, dramaturg je Stefan Bošković, scenografkinja Ivanka Vana Prelević, a kostimografkinja Gordana Bulatović. Za izbor muzike zadužen je reditelj Alač, dizajn tona potpisuje Mladen Nikčević, dok je izvršna producentkinja Nela Otašević.</p>

CNP: „Gidionov čvor“ večeras na Sceni Studio, ulaznice rasprodate

<p>Istražitelji u Sjevernoj Makedoniji rade na rasvjetljavanju nekoliko ubistava u regiji Kumanova, a policija sumnja da je riječ je o jednom počiniocu, serijskom ubici, koji je uhapšen.</p>
<p>Slučaj mogućeg serijskog ubice otkriven je u Sjevernoj Makedoniji nakon hapšenja<b> </b>25-godišnjaka <b>T. B.</b> osumnjičenog za ubistvo posljednje žrtve, za koju je tužilaštvo utvrdilo da nije umrla prirodnom smrću već nasilnom, prenosi Srpska info.</p>
<p>Prema navodima kumanovske policije, osumnjičeni je 12. februara ušao u kuću 78-godišnje žene, fizički je napao i ugušio jastukom u njenom domu, prenose mediji.</p>
<p>Osamdesettrogodišnjakinja, koja je živjela tri kuće dalje, takođe je zamalo postala žrtva istog čovjeka, ali se spasila tako što je zvala sina, ponašajući se kao da je bio u kući.</p>
<p>Prema navodima televizije Telma, istražuje se smrt ukupno pet žena koje su pronađene mrtve u svojim domovima, tri iz ove i dvije iz prošle godine. Svima je zajedničko to što su umrle same kod kuće. Samo je jedna, koja je pronađena mrtva, bila mlađa.</p>
<p>- Zbog sličnosti u izboru žrtve i okrutnog načina izvršenja zločina, istražuje se da li se u ovim slučajevima radi o ubistvima koje je počinio isti počinilac. Za jednu od potencijalnih žrtava naložena je ekshumacija i obdukcija, a sa tijela preminule žene prikupljeni su tragovi i DNK koji se analiziraju - naveli su iz makedonskog tužilaštva.</p>
<p>Tužilaštvo je takođe naložilo da tim stručnjaka, sudskih psihijatara iz Instituta za psihijatriju u Skoplju, pregleda osumnjičenog.</p>
<p>Prema riječima stanovnika okolnih sela, osumnjičeni je imao poteškoća sa govorom i komunikacijom sa okolinom.</p>
<p>U Centru za socijalnu zaštitu kažu da nije bio registrovan kao korisnik bilo kakvih prava. Živio je sa majkom i očuhom u velikoj porodici u selu Malotino, koje se nalazi iznad Dragomanca, gdje su pronađene neke od žrtava.</p>

Sjeverna Makedonija: Otkriven slučaj mogućeg serijskog ubice, stradalo pet žena

<p>KIC pop hor obilježiće deveti rođendan velikim koncertom pod nazivom „150. muzički zagrljaj“, koji će biti održan u petak, 27. februara 2026. godine, u atrijumu Tržnog centra Big Fashion, sa početkom u 19 časova.</p>
<p>Na repertoaru jubilarnog koncerta prvog crnogorskog pop hora naći će se hitovi domaće i međunarodne pop i evergrin muzike, među kojima su pjesme grupe Makadam, Slobodana Kovačevića, Momčila Zeka Zekovića, Bojana Bajramovića, Đorđa Balaševića, Zdravka Čolića, Dina Merlina, Bajage, Plavog orkestra, Parnog valjka, Josipe Lisac, Masima Savića i drugih autora i izvođača.</p>
<p>Hor će predstaviti i svoje soliste – Anu Radulović, Ivanu Marković, Tanju Vujović, Antigonu Miličković, Mladena Begovića i Peka Nikolića.</p>
<p>Dirigent prof. Mladen Čelebić ističe da je hor, nakon intenzivnih priprema i zahtjevnih proba, spreman da osvježenim repertoarom ponovo oduševi publiku i pridobije nove poklonike. Najavljuje i premijerno višeglasno izvođenje nekoliko crnogorskih narodnih pjesama u novim pop aranžmanima, uz očekivanje da će publika i ovog puta pjevati zajedno sa horom.</p>
<p>Menadžerka i osnivačica KIC pop hora mr Snežana Burzan Vuksanović zahvalila je Tržnom centru Big Fashion na saradnji i podršci.</p>
<p>Kako je navela, od prve probe 1. marta 2017. godine do danas hor je okupljao oko 60 članova različitih generacija, od kojih su kroz ansambl prošle stotine pjevača. Tokom devet godina rada promijenjeno je šest dirigenata, naučeno više stotina pjesama i održano gotovo 150 koncerata, uključujući 20 nastupa u inostranstvu – u Italiji, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Makedoniji. Hor je, takođe, oko 50 puta izveo projekat „Bez dileme – antifašizam“ širom zemlje i regiona.</p>
<p>Burzan Vuksanović zahvalila je članici i stilistkinji hora Slobodanki Seki Martinović, fotografu i snimatelju Mihailu Vuksanoviću, kao i svim sadašnjim i bivšim članovima i dirigentima na doprinosu, znanju i energiji koje su uložili u razvoj ovog ansambla, prepoznatog kao muzički brend Podgorice i Crne Gore.</p>

Tag: crnogorska-zastava