Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je večeras u Botevgradu od Bugarske 66:62 u trećem kolu E grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
To je drugi poraz crnogorskih košarkašica, nakon što su na startu izgubile od Ukrajine (69:74).
Upisale su i pobjedu u Bakuu protiv Azerbejdžana (104:62).
Crnogorske košarkašice odigrale su odličan meč protiv favorizovane Bugarske, vodile su u većem dijelu meča, ali su na kraju morale da priznaju poraz.
Najefikasnija u crnogorskoj selekciji bila je Marija Leković sa 15, Bojana Kovačević ubacila je 11, a poen manje Nataša Mek.
Crna Gora će kvalifikacije za Evropsko prvenstvo nastaviti u martu naredne godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Poraz crnogorskih košarkašica u Botevgradu

Crnogorske košarkašice porazom su otvorile novi kvalifikacioni ciklus za Evropsko prvenstvo. U utakmici 1. kola "E" grupe, u Podgorici je slavila Ukrajina 71:65.
Loše šutersko veče imale su izabranice selektorke Jelene Škerović u Bemax areni od početka utakmice, pa su gošće nakon startnih 4:0 za Crnu Goru preokrenule i kontrolisale rezultat. Jedini način na koji su naše uspijevale da ostanu u igri bio je ofanzivni skok, pa su uz bolju odbranu u drugoj četvrtini nakon vođstva Ukrajine 26:19 u 14. minutu, napravile seriju 11:0 i preokrenule na 30:26. Do odlaska na odmor Ukrajinke su uspjele da smanje na poen zaostatka (34:33).
U nastavku međutim Crna Gora i dalje nije uspjela da uhvati šuterski ritam, a Ukrajina je uspostavila ravnotežu u skoku. Odbrana naše selekcije nije imala rješenje za glavne igračice Ukrajinki, koje su ili prečesto ostajale same na šutu, ili lako dolazile do poena ispod koša, posebno u trećoj četvrtini koju su dobile 21:13 i nakon tog perioda vodile 54:47.
Pokušavala je selektorka Škerović izmjenama da pronađe rješenje, ali je Ukrajina kontrolisala vođstvo i na nepuna dva minuta do kraja povela 68:60. Tada su naše vezale 5 poena i vratile tračak nade, ali je na drugoj strani Lijaško pogodila osmu trojku za gošće na utakmici i stavila tačku na meč. Za poređenje, Crna Gora je ubacila samo 3 trojke iz 24 pokušaja, a iz igre je šutirala sa 36% uspješnosti.
Najefikasnija u našoj selekciji bila je Marija Leković sa 15 poena, a Nataša Mek je na povratku u reprezentaciju imala dabl dabl učinak - 13 poena i 12 skokova. Još jedna povratnica, Dragana Živković, igrala je čak 36 minuta i postigla 12 poena uz 6 skokova, a vrijednu rolu je imala i centar Maja Bigović sa 8 poena i 5 skokova.
Kod Ukrajine tri igračice iznijele su cijeli teret - Mirijam Uro-Nili sa 20 poena, Tetjana Jurkevičus sa po 15 poena i skokova, te Alina Jagupova sa 12 poena, 11 asistencija i 9 skokova, jedino uz loše procente šuta.
U drugoj utakmici naše grupe Bugarska je bila više nego ubjedljiva u gostima nad Azerbejdžanom, 141:48. Crnu Goru u drugom kolu očekuje upravo meč u Bakuu sa Azerbejdžanom, a tri dana nakon toga i gostovanje Bugarskoj u Botevgradu.
CRNA GORA - UKRAJINA 65:71
Podgorica - "Bemaks arena". Sudije Ozlem Jalman (Turska), Viktor Nađ (Mađarska), Gilbert Hodža (Albanija).
Crna Gora: MEK 13, KOVAČEVIĆ 8, ŽIVALJEVIĆ 2, Radonjić 2, Aksam, ŽIVKOVIĆ 12, Glomazić, Ilić, Savković 3, Bigović 8, Šćepanović 2, LEKOVIĆ 15.
Ukrajina: Laško 7, Kovtun, Kononičenko, FILEVIČ 4, Laphan 2, Pančuk, Kuleša, Bojko 3, SIVAKOVA 8, URO-NILI 20, JURKEVIČUS 15, JAGUPOVA 12.

500x500

1250x600

1084x550

Poraz od Ukrajine na startu kvalifikacija

Košarkašice Crne Gore večeras su odigrale posljednji meč na Evropskom prvenstvu – protiv Portugala, rivala s kojim se nikada ranije nijesu sastale.
Večeras je crnogorska ekipa doživjela i treći poraz na Eurobasketu.&nbsp;
Večerašnja utakmica, Crna Gora - Portugal, završena je rezultatom 49:63.&nbsp;
Iako su solidno otvorile meč i sredinom druge četvrtine imale minimalnu prednost (24:23), uslijedio je potpuni pad u igri.
Portugal serijom 23:4 prelomio susret i time stigao na nedostižnih +18.
Prethodno su crnogorske košarkašice pretrpjele teške poraze od Belgije i Češke.

Povratak kući bez trijumfa: Crna Gora doživjela i treći poraz na Eurobasketu

Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore igraće danas u Brnu sa Belgijom utakmicu drugog kola C grupe Evropskog prvenstva.
Crnogorska selekcija šampionat je počela ubjedljivim porazom od Češke 89:44, dok je zvanični prvak Evrope slavio protiv Portugala 81:52.
Duel u Brnu počeće u 20 sati i 15 minuta.
U drugom meču te grupe, u 17 sati i 30 minuta, sastaće se Portugal i Češka.

Crnogorske košarkašice protiv šampionki Evrope

Ženska seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je večeras u Ljubljani od Slovenije 62:42 u kontrolnom meču u okviru priprema za Eurobasket.
Treća četvrtina bila je presudna. Naš tim pravio je mnogo grešaka, imao loše procente šuta, a Slovenija sa 21:2 u tom periodu riješila je pitanje pobjednika.
Najefikasnija u našem timu bila je Zorana Radonjić sa 9, Bojana Kovačević 7, Jelena Vučetić, Milica Jovanović i Marija Leković po 5, Maja Bigović 4 uz 10 skokova, Nikolina Ilić 3, Jovana Pašić i Marija Baošić po 2.&nbsp;
Crnogorska reprezentacija već sjutra putuje za Bolonju, gdje će u petak protiv Italije imati posljednji test pred polazak za Brno, gdje će igrati grupnu fazu Evropskog prvenstva.
Naše košarkašice tokom priprema doživjele su dva poraza od Srbije na Zlatiboru. Zatim su učestvovale na Igrama malih zemalja Evrope u Andori, gdje su osvojile zlato, jer su na pet utakmica ostvarile četiri pobjede (protiv Luksemburga, dva puta protiv Kipra, te nad selekcijom Andore).&nbsp;
Ženski Eurobasket igra se od 18. do 29.juna u četiri zemlje (Češka, Njemačka, Italija i Grčka), a naša reprezentacija grupnu fazu igraće u Brnu, gdje će joj pored domaćina Češke, rivali biti šampion Evrope Belgija i selekcija Portugala.
Po rasporedu prvo kolo igraće se 19. juna, Češka - Crna Gora, dan kasnije rival našim košarkašicama biće Belgija, dok 22. junau trećem kolu igraju Crna Gora - Portugal.

Crnogorske košarkašice poražene od Slovenije u Ljubljani

Košarkašice Crne Gore na perfektan način krenule u odbranu zlata na IMZE.
Pobijedile su Andoru 111:24 u prvom kolu grupne faze.
Naredni meč očekuje ih sjutra sa Kiprom, koji je u prvom kolu izgubio od Luksemburga 63:41.

Crnogorske košarkašice jure novo zlato: Nevjerovatnih +87 protiv Andore

Ženska seniorska reprezentacija okupila se danas u Podgorici, a zatim otputovala za Bar, gdje će obaviti pripreme za nastup na šampionatu Evrope, koji se igra od 18. do 29. juna, saopšteno je iz Košarkaškog saveza Crne Gore.
-Čeka nas mnogo posla, jer znamo šta nas očekuje, a to je prije svega izuzetno jaka grupa. Ali, imamo dovoljan broj kontrolnih mečeva da možemo dobro da se spremimo za izazove koji nas čekaju u Brnu. Osim toga igraćemo i na Igrama malih zemalja Evrope, gdje ćemo imati mogućnost da probamo neke mlađe igračice, kako bi mogli da vidimo kako one mogu da nose teret što se tiče Evropskog prvenstva – kazala je na današnjoj konferenciji za novinare u prostorijama KSCG Jelena Škerović, selektorka Crne Gore.
Ženski Eurobasket igra se u četiri zemlje (Češka, Njemačka, Italija i Grčka), a naša reprezentacija grupnu fazu igraće u Brnu, gdje će joj pored domaćina rivali biti šampion Evrope Belgija i selekcija Portugala, koja je u posljednjem kolu kvalifikacija savladala Srbiju i prvi put izborila učešće na kontinentalnoj smotri.
-Favorit grupe naravno da je Belgija, ali tu je i domaćin Češka, a u grupi je i Portugal, koji je ima fizički veoma jaku ekipu koja igra izuzetno agresivno. Tražićemo svoju šansu da dođemo do pobjede kako bi izborili prolaz dalje, što je i glavni cilj. Neće biti lako, ali vjerujem da ćemo se kroz pripremni period spremiti najbolje što možemo i da ćemo spremni dočekati prvenstvo Evrope – istakla je Škerović.
Prema planu i programu našeg stručnog štaba, prve provjere košarkašice imaće 20. i 21. maja protiv Srbije na Zlatiboru, zatim će od 26. do 31. maja učestvovati na Igrama malih zemalja Evrope u Andori, a 11. juna naša reprezentacija gostovaće Sloveniji, dok će dva dana kasnije u Bolonji imati posljednji test pred Eurobasket protiv selekcije Italije.
-Kada su u pitanju Igre malih zemalja Evrope spisak smo morali da predamo još u januaru i na njemu su u glavnom mlađe igračice, koje su bile sa nama u novembru i februaru, ali kao osmi, deveti i deseti igrač, tako da im se sada ako zasluže otvara mogućnost da imaju veću minutažu. To međunarodno takmičenje biće prilika da one stiču iskustvo, tako da će u Andori na njima biti akcenat. Ukupno imamo dosta kontrolnih mečeva, koji će pokazati da li smo kadri da napravimo neki iskorak – objasnila je Škerović.
U odnosu na prethodni Eurobasket, sada postoje određene razlike.
-Imamo kadrovskih problema. Amerikanka Mek je u WNBA i dolazi tek dvije nedjelje prije Eurobasketa, Lana Vukčević je u Americi na koledžu, tako da nema ni nje, tako da je jedini centar Maja Bigović. Imamo par novih igračica, koje ćemo kroz pripremi period da ispratimo i da vidimo kako su one napredovale za ove dvije godine.
Naša reprezentacija igraće grupnu fazu Eurobasketa u Brnu sa domaćinom šampionata, selekcijom Češke, a grupu C čine još Belgija i Portugal. Po rasporedu prvo kolo igraće se 19. juna, Češka - Crna Gora, dan kasnije rival našim košarkašicama biće Belgija, dok 22. juna u trećem kolu igraju Crna Gora - Portugal.
-Raspored kao raspored, ali generalno taj posljednji meč sa Portugalom može biti odlučujući. Zavisi naravno sa kim bi mogli da se ukrštamo, da li će to biti Španija ili Njemačka, a to svakako može imati veliki značaj – dodala je Škerović.
Na pitanje da li je neuspjeh ukoliko naš nacionalni tim ne prođe grupu, selektorka je bila jasna.
-Mislim da nije, jer proteže se priča evo četiri godine o smjeni generacije. Neke nove igračice koje dolaze nemaju to iskustvo, ali mislim da ćemo se zajedno dobro uklopiti. Nakon Meksika, gdje smo igrali bez Amerikanki, gdje su mlađe sticale neka nova iskustva, te novembra i februara, ovo je sada šlag na torti, da bi kroz tri – četiri godine možda dočekale i onu ,,jagodu” na šlagu – slikovito je opisala nekadašnja plejmejkerka, sada selektorka Crne Gore.
Šampionat Evrope ovog ljeta biće osmo uzastopno učešće na kontinentalnim smotrama za žensku reprezentaciju, što je jako bitno za crnogorsku žensku košarku.
-Imamo možda 20 seniorskih igračica, ako i tako može da se kaže, jer je na našem spisku četiri igračice koje su do 20 godina, a dvije iz U18 reprezentacije. Tako da sa malim fondom igračica osam puta uzastopno plasirati na prvenstvo Evrope je fenomenalan rezultat. Sve reprezentacije na Eurobasketu imaju ekipe koje igraju Evroligu ili Evrokup, a mi smo jedina zemlja koja već duži niz godina nema ekipu koja je u Evroligi ili Evrokupu. Zbog iskustva mislim da je to veliki hendikep za naše igračice, ali kroz mlađe reprezentativne selekcije i sada u seniorskoj reprezentaciji imaju priliku da osjete i to iskustvo – zaključila je Škerović.
Jelena Škerović, selektorka Crne Gore, objavila je još ranije spisak od 16 imena, na koje računa za predstojeći šampionat, a na njemu se nalaze: Milica Jovanović (Miškolc, Mađarska), Bojana Kovačević (Hapoel Petah Tikva, Izrael), Jovana Pašić, (Hapoel Kfar Saba, Izrael), Dragana Živković (Arad, Rumunija), Marija Leković (Avenida, Španija), Sofija Živaljević (Arxil, Španija), Maja Bigović (Budućnost Bemax), Zorana Radonjić (Budućnost Bemax), Milena Bigović (Budućnost Bemax), Nikolina Ilić (Budućnost Bemax), Jelena Bulajić (Budućnost Bemax), Jovana Savković (Budućnost Bemax), Atina Radević (Budućnost Bemax), Jelena Vučetić (bez kluba), Nataša Mek (Đirona, Španija), Andrea Glomazić (Veilchen, Njemačka). Na spisku je i Marija Baošić, plejmejkerka Budućnost Bemaxa, dok će ovu akciju, kao je saopšteno, iz privatnih razloga preskočiti Dragana Živković, koja je otkazala nastup.

Crnogorske košarkašice počele pripreme za Eurobasket

Ženska košarkaška reprezentacija dobila je dobru grupu na Evropskom prvenstvu, ocijenila je selektorka Jelena Škerović, navodeći da će sve zavisiti u kojem će sastavu nastupiti Crna Gora.
Crnogorske košarkašice voljom žrijeba svrstane su u C grupu, u Brnu, sa Češkom, Belgijom i Portugalom.
Škerović je naglasila da je to teška grupa, ali istovremeno i dobra za crnogorsku selekciju.
- Sve zavisi od nas, odnosno u kojem ćemo sastavu mi dočekati šampionat Evrope, jer će to mnogo uticati na ono što će biti naše želje. Ima još dosta do šampionata, sigurno da postoji mogućnost da se nešto promijeni u rosterima ostalih reprezentacija, ali generalno dobra grupa za nas - kazala je Škerović.
Komentarišući rivale u grupi, ona je naglasila da je Belgija, kao šampion Evrope, favorit za prvo mjesto.
- Nalazimo se u grupi gdje je Češka, kao jedan od domaćina šampionata, koja će samim tim sigurno nastojati da napravi što bolji rezultat. Činjenica je da posebno posljednje tri godine imaju dobar kvalizet u ekipi. Tu je još i Portugal, koji je nakon pobjede protiv Srbije prvi put izborio prolaz na šampionat Evrope, ali sigurno neugodna ekipa - rekla je Škerović.
Šampionat Evrope na programu je od 18. do 29.juna, a Crna Gora igraće osmi put uzastopno kontinentalno prvenstvo.
- Imamo vremena da se upoznamo dodatno sa svima. Neće biti lako, ali jasno je da će Belgija voditi glavnu riječ, a nama slijedi bitka sa Češkom i Portugalom za prolaz - rekla je Škerović.

Škerović: Crna Gora dobila dobru grupu

Ženska seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore na Evropskom prvenstvu igraće u C grupi, u Brnu, sa Češkom, Belgijom i Portugalom, odlučeno je večeras žrijebom.
U grupi A, koja će se igrati u Pireju, nalaze se Turska, Grčka, Francuska i Švajcarska.
B grupu, u Bolonji, čine Italija, Srbija, Slovenija i Litvanija, dok se u D grupi, čiji je domaćin Hamburg, nalaze Španija, Njemačka, Velika Britanija i Švedska.
Evropsko prvenstvo za košarkašice biće odigrano od 18. do 25. juna.
Plasman u četvrtfinale osiguraće po dvije najbolje selekcije iz grupa, a Crna Gora ukoliko izbori prolaz dalje za rivala bi imala reprezentaciju iz D grupe.
Crna Gora će na startu šampionata, 19. juna, igrati sa Češkom, dan kasnije sastaće se sa Belgijom, dok će joj 22.juna u trećem kolu rival biti Portugal.

Crnogorske košarkašice u grupi sa Češkom, Belgijom i Portugalom

Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore igraće danas u Arauu protiv Švajcarske utakmicu pretposljednjeg, petog kola H grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Crna Gora je prvi međusobni duel dobila 85:61, a u dosadašnjem dijelu takmičenja upisala je tri trijumfa i poraz.
Švajcarska ima polovičan učinak - po dva trijumfa i poraza.
Duel u Arauu počeće u 19 sati i 30 minuta.
Crnogorska selekcija kvalifikacije će završiti nedjeljnim duelom u Baru sa Luksemburgom.

Crnogorske košarkašice u Arauu protiv Švajcarske

Zamjenik državnog sekretara SAD Kristofer Landau rekao je da je uoči odlaska u Evropu iduće sedmice htio da sazna da li su evropske zemlje dale više novca za Ukrajinu ili za Rusiju, od početka ruske invazije 2022. godine do povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću u januaru 2025. godine, te da je bio iznenađen ogromnom prevagom ukupne sume date Rusiji.
Računica se bazira na prilično neobičnom upoređivanju plaćanja za energente Rusiji i davanja vojne i druge pomoći Ukrajini.
Landau je sinoć, u objavi na mreži Iks, naveo da je zatražio od Stejt departmenta da mu pripremi podatke koliko su zemlje dale za pomoć Ukrajini, a koliko za ruske energente u tom trogodišnjem periodu.
- Bio sam iznenađen da je odgovor bio Rusija, i to daleko više. Znao sam da su mnoge od ovih zemalja povezale svoje energetske prilike sa Rusijom, ali nisam imao ideju u kojoj mjeri, ili kako je (ukupno) to bilo daleko više od njihove pomoći Ukrajini - napisao je Landau i priložio tabelu.
Njemačka je tako za pomoći Ukrajini u tom periodu dala nešto više od 15 milijardi dolara, a više od 20 milijardi dolara za rusku naftu i gas. Holandija je takođe dala znatno više za rusku naftu i gas, 25 milijardi dolara, a za pomoć Ukrajini nešto ispod deset milijardi dolara i spada u zemlje koje su za ruske energente najviše izdvojile. Razlika u korist Rusije je najveća za Italiju koja je dala oko 27 milijardi dolara, a za pomoć Ukrajini nešto ispod pet milijardi dolara.
Srbija, kako pokazuje ta tabela, dala je za naftu i gas oko pet milijardi dolara u tom periodu i ništa za pomoć Ukrajini.
Među zemljama koje su dale novac za rusku naftu i gas, a ništa ili gotovo ništa za Ukrajinu su, Turska, Mađarska, Slovenija, Grčka, Bugarska, Češka, Slovačka.
S druge strane pomoć za Ukrajinu, a gotovo ništa za ruski naftu i gas dali su Danska (oko 10 milijardi eura), Švedska (oko sedam milijardi eura), Norveška (oko pet milijardi eura) i Velika Britanija koja je izdvojila 15 milijardi eura za Ukrajinu, mada je dala i za naftu i gas u tom periodu oko pet milijardi eura.

Zamjenik državnog sekretara SAD: Evropljani dali mnogo više Rusiji nego Ukrajini

Program "Godina u pregledu sa Vladimirom Putinom" primio je do sada više od 314.000 zahtjeva sa pitanjima koja su upućena ruskom predsjedniku, prenosi agencija RIA Novosti.
Žene su poslale 67 odsto zahtjeva, a 33 odsto poslali su muškarci.
Ruse najviše zanimaju pitanja vezana za društvenu sferu, dok je na drugom mjestu tema vojne odbrane, podrška vojnicima i odbrani, kao i ruska ekonomija.
Prikupljanje pitanja za "Godinu u pregledu sa Vladimirom Putinom" počelo je u četvrtak, i nastaviće se do početka programa, koji se emituje 19. decembra u 12 sati po moskovskom vremenu.
Pitanja se mogu poslati putem četbota na nacionalnoj platformi MAX, kao i na društvenoj mreži VKontakte, a pitanja će se primati i putem veb sajta moskva-putinu.ru i na društvenoj mreži Odnoklasnici.
"Godina u pregledu sa Vladimirom Putinom" je 2024. godine trajala četiri i po sata, tokom kojih je ruski predsjednik odgovorio na 76 pitanja.
Ove godine, direktna linija će ponovo biti kombinovana sa velikom konferencijom za novinare.

Poslato 314.000 pitanja za emisiju u kojoj Putin odgovara uživo građanima

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Javni dug 
 
- Mještani Botuna održali masovni protest pod sloganom “Protiv kolektora - da Zeta živi”. 
 
- Mještani Spuža traže hitan sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem zbog zagađenja koje vjeruju da uzrokuje farma svinja. 
 
- Analiziramo: Da li podaci Ministarstva finansija o smanjenom javnom dugu oslikavaju realno stanje ili je riječ o marketingu? 
 
- Nakon trodnevnih razgovora u Majamiju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se sprema za sastanak sa evropskim liderima. U međuvremenu, Rusija nastavlja napade na Ukrajinu.
Gost emisije je Milika Miličković, profesor na UDG-u.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Gost Milika Miličković, tema dana "Javni dug"

Vozač Meklarena Lando Noris osvojio je titulu šampiona Formule 1 zahvaljujući trećem mjestu na Velikoj nagradi Abu Dabija, kojom je završen ovogodišnji šampionat. Pobjedu na stazi „Jas Marina“ odnio je Maks Ferstapen, čijoj vladavini je došao kraj poslije četiri godine.
Britanac je do najvećeg uspjeha u karijeri došao sa dva boda prednosti u odnosu na Maksa Ferstapena.
Na taj način, Noris je postao 11. Britanac koji je postao šampion, a svojoj zemlji je donio 21. titulu u istoriji. Ujedno je vratio naslov prvaka u posjed Meklarena prvi put od 2008. godine.
Na putu do titule, britanski automobilista je zabeležio sedam trijumfa, ukupno 18 podijuma, uz sedam pol pozicija. Takođe je svrgnuo sa trona Ferstapena, koji je bio dominantan od 2021. godine, od kada je osvojio četiri titule.
Ferstapen je u Abu Dabiju upisao osmu pobjedu ove sezone, a 71. u karijeri, sa 12,5 sekundi prednosti u odnosu na Pjastrija, dok je Noris bio četiri sekunde dalje.
Velika nagrada Abu Dabija praktično je riješena na startu, kada je Ferstapen poveo ispred Pjastrija i Norisa. Iako su njih trojica imali drugačije strategije, do kraja trke to nije imalo nikakvu ulogu u ishodu trke pošto je Holanđanin, isto kao i drugi vozač Meklarena, jednom išao u boks, ali je australijskog automobilistu na kraju koštao duži prvi stint.
Novi šampion je jedini od njih trojice išao dva puta po nove pneumatike, ali je osvajanjem trećeg mjesta uradio baš ono što mu je bilo potrebno za uspjeh karijere. Takođe je time pokriven nalet vozača Ferarija Šarla Leklera, koji ga je konstantno vrebao, ali na kraju nije mogao bolje od četvrtog mjesta, ispred Džordža Rasela u Mercedesu, koji nijednog trenutka nije bio u konkurenciji za podijum.
Najbolji među ostalima bio je Fernando Alonso u Aston Martinu, ispred vozača Hasa Estebana Okona i Luisa Hamiltona u drugom Ferariju, koji se sjajno probio poslije starta sa 16. pozicije. Najbolju desetoricu i ujedno osvajače bodova kompletirali su Oli Berman iz Hasa i vozač Zaubera Niko Hilkenberg.
Pored toga što je odlučila šampiona, trka na stazi „Jas Marina“ označila je kraj ere u Formuli 1, pošto naredne sezone stiže nova, u kojoj će bolidi biti manji i lakši, sve s ciljem da trkanje bude uzbudljivije nego što je do sada bio slučaj. U prilog tome ide činjenica da je posljednji put preticanje za pobjedu u posljednjem krugu viđeno na Velikoj nagradi Abu Dabija 2021. godine, kada je i završena prethodna era Formule 1. Takođe, Velika nagrada Abu Dabija je posljednja trka u kojoj je korišćen DRS, ali je to bila i posljednja trka za Zauber, koji će od naredne godine zvanično postati Audi. Sljedeće godine stiže i Kadilak, pa će Formula 1 imati 11 timova.
Naredni šampionat Formule 1 počinje Velikom nagradom Australije na „Albert parku“ 8. marta.

Lando Noris šampion Formule 1

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: crnogorska-zenska-kosarkaska-reprezentacija