Ženska seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore igraće u petak u Podgorici, u prijateljskom meču, sa Rumunijom.&nbsp;
Biće to crnogorskim fudbalerkama posljednji meč u 2025. godini, koju će pamtiti po najvećem uspjehu - &nbsp;plasmanu u UEFA B Ligu nacija.&nbsp;
Iz drugog ranga evropskog fudbala počeće i kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo.
- Rumunija je dobra selekcija, snažna i agresivna. Daćemo sve od sebe da godinu završimo na lijep način- kazala je golmanka Anastasija Krstović.
Crna Gora je prošlog mjeseca odigrala dva kontrolna meča protiv Hrvatske u gostima.&nbsp;
U prvom je dominirala i slavila 3:1, dok je u drugom izgubila 2:1, iako je i u tom duelu pokazala više od rivala.
Članica moskovskog Dinama Helena Božić podsjetila je da je crnogorska selekcija te utakmice odigrala prilično stabilno i bila agresivnija nego ranije.&nbsp;
- I ti mečevi su pokazali da rastemo kao ekipa. I protiv Rumunije želimo da damo maksimum, kao i uvijek, da se nadmećemo i da pokušamo da pobijedimo- rekla je Božić.
Govoreći o narednom takmičarskom ciklusu i rivalkama u grupi (Vels, Češka i Albanija). Krstović smatra da Crna Gora može ostvariti dobre rezultate.&nbsp;
- Nijesmo favoriti, ali sigurno da možemo da se nosimo sa tim selekcijama i da pružimo dobar otpor. Kada se vrate povrijeđene Slađana Bulatović i Anđela Tošković, bićemo još bolje- rekla je Krstović.
Božić je podsjetila da je Crna Gora posljednjih godina odigrala nekoliko dobrih utakmica protiv selekcija veće reputacije, navodeći da je to znak da i u Ligi B i kvalifikacijama za Mundijal ima šta da pokaže.
- Bile smo, recimo, ravnopravne sa Sjevernom Irskom, u Belfastu smo igrale neriješeno, a malo nas je dijelilo od pobjede. Rivali u grupi su možda favoriti, ali samo na papiru, na terenu ćemo imati što da pokažemo- kazala je Božić.
Za utakmicu protiv Rumunije, selektor Mirko Marić, pored duže povrijeđenih Slađane Bulatović i Anđele Tošković, ne može da računa ni na Mašu Tomašević, koja predvodi WU-19 selekciju na kvalifikacionom turniru u Srbiji.
Duel Crne Gore i Rumunije biće odigran na glavnom terenu Trening kampa Fudbalskog saveza, u petak u 13 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorske fudbalerke u petak dočekuju Rumuniju

Ženska fudbalska reprezentacija Crne Gore u premijernom nastupu u B Ligi nacija igraće u prvoj grupi sa Velsom, Češkom i Albanijom, odlučeno je danas žrijebom u Nionu.
U grupi B2 igraće Švajcarska, Sjeverna Irska, Turska i Malta, rivali u B3 grupi biće Portugal, Finska, Slovačka i Letonija, dok su žrijebom u grupu B4 svrstani Belgija, Škotska, Izrael i Luksemburg.
Ženska seniorska reprezentacija Crne Gore prvi put će nastupiti u B ligi, drugoj po kvalitetu u UEFA Ligi nacija, koja je dio kvalifikacionog procesa za svjetsku smotru fudbala.
Pobjednici grupa B Lige igraće u narednom ciklusu u A Ligi, a posljednjeplasirane selekcije preseliće se u C Ligu.
Kada je riječ o kvalifikacijama za SP, u prvom kolu plej-ofa pobjednici grupa B Lige i četiri četvrtoplasirane selekcije iz grupa A Lige igraće plej-of protiv drugoplasiranih i trećeplasiranih reprezentacija B Lige.
Takmičenje u Ligi nacija startovaće 3. marta.

Crnogorske fudbalerke sa Velsom, Češkom i Albanijom

Ženska seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore upisala je pobjedu u prijateljskom meču s Hrvatskom.
Ekipa Mirka Marića slavila je 3:1 nakon sjajnog prvog poluvremena, u kojem je postigla sva tri gola.
Crna Gora je do vođstva došla u 16. minutu.
Andrea Janjušević je prošla sa desne strane, a zatim centrirala za Armisu Kuč, koja je glavom zatresla mrežu domaćina.
Dvadesetak minuta kasnije novi gol u mreži Hrvatske, ovog puta Maša Tomašević je plasirala loptu u dalji ugao sa desetak metara.
Treći gol za naš tim postigla je Medina Dešić poslije loše reakcije golmanke Hrvatske.
Konačan rezultat postavila je u 59. minutu Karla Kurkutović.
Isti rivali sastaće se u u ponedjeljak u podne u Dugopolju.
Odigrali smo sjajno prvo poluvrijeme, postigli tri gola, kontrolisali sve. Ne mogu da kažem da smo rutinski sačuvali veliku prednost, ali uprkos inicijativi Hrvatske nijednog momenta naša pobjeda nije dolazila u pitanje, a imali smo i nekoliko situacija koje smo mogli da završimo četvrtim golom – rekao je Marić.
U svakom slučaju, ukupan utisak zaslužuje visoku ocjenu. Jako sam zadovoljan odnosom prema igri, sve djevojke su maksimalno odgovorno ušle i odigrale cijeli meč. To je veoma važno i pred takmičarske mečeve, takav pristup je neophodan. Lijepa pobjeda i zbog samopouzdanja, nastavili smo pozitivan trend rezultata. U ponedjeljak je drugi meč, ne smije da nas uspava ova pobjeda. Svaka utakmica je nova šansa i novo dokazivanje, a naš cilj je da probamo da i drugu utakmicu odigramo na ovom nivou – istakao je Marić.
Crna Gora je igrala u sastavu: Anastasija Krstović, Maja Šaranović, Darija Đukić, Aleksandra Popović (od 46. Helena Božić), Andrea Janjušević (od 75. Ivana Boričić), Jelena Karličić, Nađa Stanović (od 46. Katarina Čađenović), Selma Ličina, Maša Tomašević (od 75. Nađa Đurđevac), Medina Dešić, Armisa Kuč (od 87. Jelena Petrović).

1084x550

Trijumf crnogorskih fudbalerki u Hrvatskoj

Ženska kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore plasirala se u A diviziju, elitni rang ženskog fudbala u tom uzrastu. 
 
Crnogorske kadetkinje su večeras na Inver park u Larnu, u trećem kolu grupe B1, pobijedile Kazahstan 3:1 i kao prvoplasirane izborile viši rang. 
 
Izabranice selektora Mirka Marića turnir su završile sa dva trijumfa i remijem. 
 
Savladale su na startu domaćina, Sjevernu Irsku 2:1, dok su sa Estonijom igrale neriješeno 1:1. 
 
Crnu Goru su do druge pobjede vodile Teodora 
Cebalović u 36, Aleka Balević u 51. i Ana 
Vlahović u 57. minutu. 
 
Jedini pogodak za Kazahstan postigla je Aizer 
Muratdžan u 80. minutu. 
 
Crna Gora je od 26. minuta igrala sa igračem manje, nakon isključenja Senite Kalač. 
 
U drugom meču te grupe Estonija je remizirala sa Sjevernom Irskom neriješeno 2:2.

Crnogorske fudbalerke u A diviziji

Ženska fudbalska reprezentacija Crne Gore duelom sa Azerbejdžanom, u petak u Bakuu, počeće novi takmičarski ciklus u UEFA Ligi nacija. 
 
Crnogorsku selekciju na startu grupe C4, osim gostovanja Azerbejdžanu, očekuje i duel sa Litvanijom, u utorak na Trening kampu Fudbalskog saveza. 
 
Izabranice Mirka Marića u prethodna dva ciklusa dolazile su do baraž mečeva - prvo za prelazak u UEFA Ligu B, a zatim u kvalifikacijama za EURO 2025, kao drugoplasirana selekcija u grupnoj fazi. 
 
Golgeterka turskog Fomgeta Armisa Kuč kazala je da je cilj crnogorske selekcije plasman u Ligu B. 
 
- Sazrele smo za to, nakon što smo dva puta stale na korak. Vjerujem da imamo kvalitet da ostvarimo to što želimo - kazala je Kuč. 
 
Defanzivka Dinama iz Moskve Helena Božić smatra da Crna Gora ima kvalitet za viši rang evropskog ženskog fudbala. 
 
- Vjerujem da ćemo ovoga puta iskoristiti šansu, ispraviti greške i napraviti korak dalje - rekla je Božić. 
 
Azerbejdžan je prvi i dobro poznat rival. 
 
Riječ je o selekciji koja je oba puta pobijedila Crnu Goru u prethodnom izdanju Lige nacija – 1:0 u Podgorici, 3:0 u Bakuu i izborila plasman u viši rang. 
 
- Azerbejdžan nam je i ovoga puta najveći rival, zato je prva utakmica veoma važna. Riječ je o veoma agresivnom timu, koji nam ne leži, ali od koga smo kvalitetniji. Potrebno je da odgovorimo na njihovu energiju i agresivnost, da pokažemo fudbalski bezobrazluk, a u tom slučaju vjerujem da ćemo pokazati i da smo bolje i da ćemo doći do bodova - rekla je Kuč. 
 
Božić je istakla da je selekcija Azerbejdžana jako nezgodna. 
 
- Struktura njihove igre nam možda ne odgovara, ali ako ispunimo sve zahtjeve, mislim da nećemo imati problema. Imamo veliki motiv da im se revanširamo za dva prethodna poraza i da na terenu pokažemo da vrijedimo više od njih - rekla je Božić.

Crnogorska selekcija u petak sa Azerbejdžanom

Ženska fudbalska reprezentacija Crne Gore igraće danas u Podgorici sa Finskom utakmicu prvog kola baraža za Evropsko prvenstvo. 
 
Crnogorska reprezentacija plasman u drugi uzastopni plej-of izborila je osvajanjem drugog mjesta u grupi C3, dok je Finska bila četvrta u grupi A4. 
 
Utakmica na Gradskom stadionu počeće u 16 sati i 30 minuta. 
 
Revanš je četiri dana kasnije u Tampereu.

Crnogorske fudbalerke sa Finskom

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: crnogorske-fudbalerke