Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) je, budžetom za investicije za period 2025-2029. godina, planirao više od 250 miliona eura za kapitalna ulaganja, od čega će oko 121 miliona eura biti finansirano iz kreditnih sredstava obezbijeđenih po povoljnijim uslovima, kroz saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama — Evropskom bankom za obnovu i razvoj, Svjetskom bankom, KFW bankom i Francuskom agencijom za razvoj (AFD).&nbsp;
Kako je saopšteno iz CEDID-a, radi se o četiri strateški važna investiciona projekta, usmjerena ka unapređenju energetske efikasnosti, modernizaciji infrastrukture i dekarbonizaciji elektroenergetskog sistema Crne Gore.&nbsp;
- CEDIS je napravio ključni iskorak ka digitalnoj transformaciji elektrodistributivne mreže, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kroz kredit vrijedan eura 35 miliona. Kroz ovaj aranžman će se realizovati uvođenje naprednih sistema SCADA i ADMS, kao i nabavka savremenih brojila nove generacije. Modernizacija obuhvata implementaciju SCADA sistema, koji omogućava daljinsko upravljanje i nadzor nad mrežom u realnom vremenu, te ADMS sistema, čija je uloga optimizacija rada, brže reagovanje na incidente i prekide i efikasnije upravljanje mrežom - navedeno je u saopštenju te kompanije.
Podsjećaju da je početkom decembra 2024. godine dobijeno odobrenje Odbora direktora Svjetske banke za Projekat i kreditnu liniju od 21 milion eura za realizaciju projekta dekarbonizacije energetskog sektora Crne Gore.&nbsp;
Kroz ovaj projekat, kažu u CEDIS-u, predviđena je zamjena sedam 35kV postrojenja u trafostanicama 110/35 kV, postrojenjima otkupljenih od CGES-a, u prethodnom periodu, kao i zamjena 37 starih transformatora, prenosnog odnosa 35/10kV, novima sa smanjenim gubicima u skladu sa zahtjevima druge faze Pravilnika o ECO-Dizajnu transformatora.&nbsp;
- Ugovor o kreditu između Svjetske banke i Ministarstva finansija je potpisan krajem decembra 2024. godine, a uslovi za efektivnost zajma su ispunjeni 14. februara 2025. godine. &nbsp;Tehnička specifikacija predviđana za zamjenu starih transformatora je u pripremi, a početak realizacije samog projekta se očekuje u trećem kvartalu 2025. godine. Oprema koja je bila predmet otkupa je u lošem stanju, čemu je doprinio dugi proces razgraničenja CGES-a i CEDIS-a koji je trajao od 2009. godine - navedeno je u saopštenju CEDIS-a.
CEDIS je u posljednje dvije godine, a u skladu sa zakonskom obavezom, otkupio 16 postrojenja od CGES-a na mjestima razgraničenja, čime su se, navode u toj kompaniji, stvorili uslovi za realizaciju ovoga projekta.&nbsp;
- Projekat demontaže i zamjene starih blindiranih trafostanica novim, planiran u saradnji sa njemačkom razvojnom bankom KFW, vrijedan oko eura 30 miliona, realizovaće se kroz promotivni kredit sa EFSD+ garancijom, u okviru inicijative Evropske unije za podsticanje održivog razvoja i zelenih tehnologija. Fokus je na ugradnji novih ECO DESIGN transformatora koji doprinose smanjenju gubitaka energije prilikom prenosa, čime se smanjuju operativni troškovi i povećava cjelokupna efikasnost elektroenergetskog sistema - kažu u CEDIS-u.
Kroz partnerstvo sa Francuskom agencijom za razvoj (AFD), pokrenuta je inicijativa za realizaciju projekta rekonstrukcije šest 35kV elektroenergetskih postrojenja i zamjene opreme u 250 trafostanica TS 10/0,4 kV, procijenjene vrijednosti oko EUR 35 miliona. Projekat obuhvata rekonstrukciju postrojenja 35 kV postrojenja u Cetinju, Herceg Novom i Danilovgradu, TS 220/110/35 kV u Mojkovcu i Podgorici 1, kao i TS 400/110/35 kV u Ribarevinama.
Kako su rekli u CEDIS-u, rekonstrukcija ovih postrojenja neophodna je za očuvanje operativne efikasnosti, dugoročne stabilnosti i sigurnosti sistema. Takođe, dodaju, porast broja korisnika u stambenim zgradama povećava potrebu za modernizacijom opreme i renoviranjem trafostanica.
- CEDIS ovim projektima potvrđuje svoju posvećenost energetskoj tranziciji, pouzdanijem napajanju krajnjih korisnika i usklađivanju sa zelenim politikama Evropske unije - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CEDIS planira 250 miliona eura za kapitalna ulaganja

Crnogorski elektrodistributivni sistem donirao je Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore 30.000 eura za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha "Eclipse - 25".
Na ugovor o donaciji, kako je precizirano u saopštenju, potpis su stavili direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema Vladimir Ivanović i direktor Kliničkog centra Crne Gore Aleksandar Radović.&nbsp;
Ivanović je rekao da potpisivanje ugovora sa Kliničkim centrom Crne Gore predstavlja nastavak tradicionalne saradnje sa najznačajnijom zdravstvenom institucijom u zemlji.&nbsp;
-- Posebno nam je drago što su sredstva dodijeljena baš Institutu za bolesti djece jer je naš ovogodišnji fokus kroz društveno odgovorno poslovanje usmjeren na pomoć najmlađima. Briga o djeci je najvažnija obaveza svih nas, zato sam danas jako ponosan jer vjerujem da će ova donacija umnogome pomoći našim mališanima, ali i osoblju Instituta koje će dobiti savremeni aparat koji pruža sve mogućnosti ispitivanja sluha, te na taj način pružiti kvalitetniju njegu i svjetliju budućnost za naše najmlađe - istakao je Ivanović.
Radović je rekao da su zahvalni CEDIS-u na još jednoj vrijednoj donaciji, koja će značajno unaprijediti dijagnostičke kapacitete najmlađih pacijenata.&nbsp;
- Novi aparat omogućava savremeno i precizno ispitivanje sluha kod djece različitog uzrasta, što je od izuzetne važnosti za rano otkrivanje i liječenje poremećaja sluha. Kontinuirana podrška koju dobijamo od CEDIS-a potvrđuje njihovu posvećenost zajednici, a posebno radu sa najmlađima. Upravo su ovakve inicijative ono što doprinosi unapređenju zdravstvene zaštite koju pružamo i samim tim unaprjeđenju života građana i razvoju zajednice - poručio je Radović.
CEDIS je, kako se navodi u saopštenju, ranije bio potpisnik četvorogodišnjeg sporazuma sa Kliničkim centrom čija je vrijednost iznosila 100.000 eura.&nbsp;
- Sredstva su raspoređena u skladu sa godišnjim potrebama KCCG, pa su donacije utrošene za izgradnju "Baby friendly" odjeljenja na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, nabavku pedijatrijskog kardiološkog ultrazvuka za potrebe Instituta za bolesti djece, špric pumpi za potrebe Klinike za anesteziju, zatim za adaptaciju Klinike za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju, kao i nabavku stacioniranih ultrazvučnih aparata za potrebe Centra za RTG dijagnostiku - precizirali su iz CEDIS-a.

CEDIS donirao 30.000 eura Institutu za bolesti djece KCCG za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha

Život u selu Vitine nadimak Pljevalja stao je 4. jula 1992. godine kada su paravojne bande ubile dvojicu staraca, dva posljednja stanovnika Šaćira Ramovića i Omera Duraka. Iako mrtvo, selo se na udaru bandita ponovo našlo 1995. godine kada su spaljene sve kuće. Mnoge do temelja. Vjerovatno, kako nikome više nikada ne bi palo naum da se vrati. I tako je bilo do prije dvije godine. Potomci vlasnika devet kuća koliko ih je bilo u selu, a koji su se raselili po svijetu, dolazili su jednom godišnje, tek toliko da obiđu grobove svojih predaka. Onda je, jedan od potomaka koji živi u Pljevljima Ahmet Kordić odlučio da oživi Vitine. Počeo je da gradi vilkendicu na imanju koje je naslijedio od majke, ali, odmah se suočio sa nevoljama. Crnogorski elektroprenosni sistem (CEDIS) odbija da u selo vrati elektro mrežu. - Selo se nalazi 39 kilometara od Pljevalja. Prije rata tamo je bilo ukupno devet kuća - četiri na teritoriji Crne Gore, pet na teritoriji Bosne. U bosanskom dijelu sela ubijena su tada dva starca. Njihove kuće bile su 10 metara od tadašnje administrativne granice sa Bosnom. Jedan od tih staraca je otac moje majke Šaćir Ramović, drugi ubijeni je Omer Durak. Ostali su svi raseljeni, uglavnom su pobjegli u Zapadnu Evropu – priča Kordić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011508018_d05026d51db5320cee2f0971382990edfad1905997d38a02abd8f53f7d11a256.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025011508018_d05026d51db5320cee2f0971382990edfad1905997d38a02abd8f53f7d11a256" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Vitine"> </figure>  <h2>Bez uslova za povratak</h2> Nova pohara sela, iako je bilo prazno i iseljeno, kaže naš sagovornik, dogodila se pred potpisivanje Dejtonskog sporazuma 1995. - Zapalili su svaku kuću, čak i ostatke onih koje su bile na meti 1992 – priča Kordić. Selo, kako kaže, više nikada nije „oživjelo“, a sve i da je neko namjeravao da se vrati - nije imao đe. - Elektro mreža je sva pokradena – od stubova do kablova – dodaje naš sagovornik. Njegovog đeda, koliko zna, „ubili su neki ljudi iz Republike Srpske (entite BiH)“. - Da li je bila paravojska ili neko ko je došao da ih pljačka - ne znam. Maćeha moje majke je uspjela tada da pobjegne kroz prozor i spasi se. Drugi starac kojeg su ubili živio je sam. Svi ostali već tada su bili pobjegli iz sela, koje je stalno, kao pogranično i izolovano, bilo na meti paravojski. Kako je to bio jedini putni pravac sa Fočom iz Crne Gore, tuda su se kretale razne paravojne formacije. Ko je 1995. selo spalio „do temelja“ do danas se ne zna, ali je jasno da je to urađeno da se ljudi više nikada ne bi vratili... Sravnili su ga sa zemljom – kaže Kordić. On je, ipak, odlučio da proba da vrati život u Vitine. Napravio je vikendicu i tražio je od Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) da selo priključe na elektro mrežu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011508018_67682c1668ef0a1e045513c18eaf2c562f10b1b89a55c6f1675c4c0fb1c7652d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025011508018_67682c1668ef0a1e045513c18eaf2c562f10b1b89a55c6f1675c4c0fb1c7652d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Vitine"> <figcaption>Ostaci uništenih kuća u Vitinama(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - I zamislite što oni meni traže – zahtijevali su da im dostavim neki račun za struju kojim bi dokazao da je tuda nekada prolazila elektrodistrubutivna mreža?! Ja im kažem - znate li vi da tamo kuće nema, a ne računa da je bila plaćena struja. Tvrde da ne mogu da vrate struju bez dokaza da je mreža tamo postjala?! E, sad mi recite, je li to obrazloženje prihvatljivo – ogorčen je Kordić. Pitao ih je postoji li neki drugi način da selo opet dobije struju. Rekli su mu da postoji i mogućnost da on plati postavljanje mreže od najbližeg stuba do sela.&nbsp; - Ko zna koliko bi to koštalo. Strašno je da oni neće da vrate mrežu – ljut je Kordić. <h2>CEDIS čeka zahtjev</h2> - Gospodin Ahmet Kordić dolazio je u prostorije CEDIS-a - potvrđeno je Portalu ETV iz ove kompanije, uz objašnjenje da je „službenik, u razgovoru sa njim, pokušao saznati na koga su se vodila brojila na terenu, ukoliko su postojala“. -...ili da li posjeduje bilo kakav račun za električnu energiju i na taj način pokušao (službenik p.a.) da pronađe korisnika u sistemu prema pretplatnom broju ili broju brojila koji se na njemu nalaze. Ahmet Kordić nije posjedovao nikakve račune kojima bismo ga uspjeli identifikovati kao korisnika. Kordić je saopštio još neka imena za koja, takođe, u sistemu ne postoji evidencija da su naši korisnici (ni aktivni, ni odjavljeni) – piše u odgovorima na naša pitanja. Ističu i kako je Kordiću „savjetovano da preda zahtjev nadležnoj službi - Službi za pristup mreži. - Međutim, prema našoj evidenciji, on nije dolazio u nadležnu službu, niti je predavao zahtjev za priključenje tog objekta – napisali su iz CEDIS-a.&nbsp; Dodali su i da im nije stigao „niti jedan drugi zahtjev za priključenje objekata sa predmetnog područja“. - Ahmeta Kordića još jednom upućujemo da se javi nadležnoj službi CEDIS-a i preda zahtjev za priključenje objekta, uz prateću dokumentaciju koja je tamo navedena, a u skladu sa procedurom za priključenje korisnika, nakon čega će se sagledati mogućnosti realizacije njegovog zahtjeva – zaključili su oni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011508018_8698833da84b85dffd80b7d03027f85c7bfa0be66bcca6f56a5741c2fdb5391d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025011508018_8698833da84b85dffd80b7d03027f85c7bfa0be66bcca6f56a5741c2fdb5391d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Vitine"> <figcaption>Banditi popalili i pomoćne objekte(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  <h2>Vratiti mrežu đe je bila</h2> S druge strane, Kordić je kategoričan da oni pokušavaju da ga prisile da on finansira „izgradnju mreže u dužini od kilometar, koja je ukradena“. - Ja samo hoću da stvari vrate u prvobitno stanje i ništa više ne tražim. Samo hoću da vrate stubove, žice i trafo stanicu. Da vrate mrežu kakva je i đe je bila, kako bi se omogućio povratak potomcima mještana koji su proćerani iz tog sela – naglašava Kordić, s kojim smo ponovo razgovarali nakon što smo dobili odgovore iz CEDIS-a. Prema njegovim riječima, najbliži stub s kojeg bi se mogla povezati struja udaljen je oko 700 metara. - Oni se ponašaju kao da se tamo nikada ništa nije nalazilo, kao da nije bilo kuća, kao da niko nije ukro mrežu, trafo stanicu, niko nije zapalio kuće... Tako oni to rade. A ja samo hoću da vrate stvari u prvobitno stanje – poručuje Kordić. Ogorčen je, jer, kako kaže, ovakvim ponašanjem oni prave ambijent da niko nikada više ni ne poželi da se vrati u selo. Potomci vlasnika spaljenih kuća povremeno dođu u selo, jednom godišnje. - Najčešće dođu da obiđu groblje – dodaje Kordić. Njegov đed pokopan je u selu, ali ne na groblju, nego na livadi iza kuće. - Tada, kada su ga ubili, nije bilo mogućnosti da ga ukopaju na groblju. Prijetila je opasnost od paravojski. I kada su došli u selo da ga sahrane morali su da se maskiraju, bili su u vojnim uniformama i stigli su u vojnom vozilu da ne bi neko došao da ih pobije tokom sahrane. Zato je sahranjen iza kuće pod drvetom – priča on. Osim problema sa strujom, Kordić se suočava sa još jednom nevoljom kad god pođe u Vitinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011508018_20ecca2f5d0e087ba39e32c50389c63168100a669f00dd7489874c6c83995f73.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025011508018_20ecca2f5d0e087ba39e32c50389c63168100a669f00dd7489874c6c83995f73" data-rendition-name="original" width="768" height="480" loading="lazy" alt="Vitine"> <figcaption>Iz CEDIS-a čekaju novi zahtjev Kordića(Photo: CEDIS)</figcaption> </figure>  - Granični prijelaz Šula je možda na nekih hiljadu metara unutar Crne Gore i ja da bih došao do sela moram svaki put da pređem taj granični prijelaz i ostavim podatke, iako ne ulazim u Bosnu. A ako idem sa majkom i ako ona zaboravi ličnu baš imamo problema da nas pušte. U svojoj zemlji nama je ugrožena sloboda kretanja – zaključuje Kordić. <h2>Strava u Vitinama</h2> Zločinima u selu Vitine bavio se i Fond za humanitarno pravo u čijoj studiji se pominju dva ubistva. Piše da su 4. jula 1992. godine ubijeni Šaćir Ramović i Omer Durak. Kako se ističe, posljednji stanovnici sela. - O ponašanju rezervista Vojske Jugoslavije i atmosferi u selu u aprilu 1992. godine FHP je razgovarao sa Salimom Šljukom (1953) iz Pljevalja. On je 27. aprila rano ujutru krenuo u Vitine da dovede tetku i tetka Izu i Hasana Ramovića, jer je „čuo da se tamo svašta događa i da su neki ljudi poubijani“. Sa njim su krenuli njegovi prijatelji Momir Matović i Osman i Edin Ramović iz Pljevalja. Nakon pretresa u mjestu Šula, crnogorska policija ih je puštila dalje. Na putu su sreli dvojicu Pljevljaka, Mića Sekulovića i izvjesnog Crnogorca Cacu, koji su iz Čelebića, u fočanskoj opštini, putovali u Pljevlja. „Pitali smo ih kako je u Vitinama“, a oni su odgovorili: „Čisti se sve“ – piše, između ostalog, u toj studiji. Vojska im nije dozvolila da dođu do sela, pa su se vratili u Pljevlja. Umalo su zarobljeni i odvedeni u Foču, ali ih je spasio mještanin Petar Radović, koji je rekao da ako vode njih, onda odvedu i njega.&nbsp; Iza i Hasan Ramović su šumskim putem uspjeli da pobjegnu u Pljevlja, a odatle u Tursku, pa u Sarajevo, gdje su umrli 2001. godine U studiji Fonda za humanitarno pravo navodi se svjedočenje Izeta Kordića o ubistvu dvojice starca u Vitinama.&nbsp; - Fatima Ramović je došla 4. jula 1992. godine u našu kuću u Pljevljima i saopštila nam da je iz svoje kuće u Vitinama jedva izbjegla živu glavu i uspjela pobjeći, a da joj je muž ostao i da je vjerovatno ubijen, kao i komšija Omer Durak. Tog dana, kaže, da su u njenu kuću upali rezervisti VJ i da su počeli maltretirati nju i muža i da je ona uspjela nekako pobjeći – svjedočio je Kordić istraživačima FHP-a. Kako bi saznao šta je sa starcima, piše u studiji, Kordić je stupio u kontakt sa predstavnicima Vojske. Komandant u Pljevljima 7. jula 1992. obavijestio ga je da može da ide u Vitine da sahrani Ramovića i Duraka i obezbijedio mu je vojni auto. Sa Kordićem je, kako piše, pošao i potpukovnik Slavko Kovačević. - Kada smo došli u Vitine, našao sam u njegovoj kući ubijenog Šaćira Ramovića. Pregledao sam ga i mogao sam utvrditi da je ubijen sa dva hica iz vatrenog oružja. Prije sahranjivanja vojska mi je preporučila da radi vlastite sigurnosti obučem vojničku uniformu i da takao obavim sahranu. Tako sam i učinio. Dalje sam otišao do kuće Omera Duraka i njega našao mrtvog. On je vjerovatno umro u teškim mukama, pretpostavljam da je poslije torture još neko vrijeme bio živ. Vidio sam mu rane po tijelu i stomaku, vjerovatno od noža ili nekog drugog oštrog predmeta, i pretpostavio sam da je umro od velikog izljeva krvi. Neki od prisutnih rezervista su mi potvrdili da su Omera Duraka zatekli živog, ali ga niko nije smio voditi doktoru – svjedočio je Kordić. U blizini kuće, na brzinu je iskopao grobove i sahranio dvojicu straca. Rezervisti koje je zatekao u selu rekli su mu da oni ne znaju ko ih je i zašto ubio. Ubijeni su bili starine od blizu 80 godina.

Kaćuša Krsmanović

Ko ne želi da se u Vitine vrati život

Uprkos ekstremnim vremenskim uslovima praćenim olujnim udarima vjetra ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema su, pokazujući izvanrednu &nbsp;profesionalnost, uspjele da otklone nastale kvarove i stvore uslove za ponovno uključenje 110 kV dalekovoda "Mozura-Ulcinj", navodi se u objavi ove državne kompanije na Fejsbuku.
Podsjećamo, zbog kvara na ovom dalekovodu, kao i dalekovodu u barskom naselju Bjeliši, struju nijesu imali u Ulcinju, Starom Baru i u naselju Veliki pijesak.
- Zahvaljujući njihovom požrtvovanom radu, CGES je u 16 sati i 18 minuta stvorio uslove za napajanje električnom energijom &nbsp;ulcinjskog konzuma - ističu iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema i zahvalili se na strpljenju i razumijevanju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FCGESofficial%2Fposts%2F1062339192363650%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ulcinj i djelovi Bara nakon više sati dobili struju

Zbog problema na kablu dio Podgorice je bez struje, a ekipe Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) su na terenu i rade na otklanjanju nastalih problema na mreži.
U objavi na Fejsbuku je precizirano da ja kvar lociran na kablu "KB 10 kV Elektrogradnja 1 iz TS 110/10 kV Podgorica 5".
- Bez napajanja električnom energijom su Dio Pobrežja od zgrade Zetagradnje prema Gintašu - soliteri i Blok 18 u Ul. 4. jula, Ul. Bracana Bracanovića, ugao ulica B. Bracanovića i vojvode Stanka Radonjića, ugao bulevara Save Kovačevića i Ibrahima Dreševića i dio Drpe Mandića iznad Gintaša - Bulevar Mitra Bakića i ugao Bulevara Save Kovačevića i Mitra Bakića - navode iz CEDIS-a.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fcedisonline%2Fposts%2Fpfbid0cTG8yUuxGXF5BeqwBb1fkAAnkc2BBVM9ErzBcA61A39FEnX8ykyzjayAVjh3PYntl&show_text=true&width=500" width="500" height="309" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>

Dio Podgorice bez struje, ekipe CEDIS-a rade na otklanjanju problema

Crna Gora je u prvih sedam mjeseci ove godine ostvarila deficit budžeta od 97,2 miliona EUR, što je 1,2 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazali su podaci Ministarstva finansija.
Iz Ministarstva finansija tvrde da je to povoljnije za 31,2 miliona EUR &nbsp;od plana.
Iz tog Vladinog resora su kazali da posebno ohrabruje podatak da je u posmatranom periodu ostvaren suficit tekuće potrošnje od 33,5 miliona EUR, što ukazuje na finansijsku disciplinu i održivost javne potrošnje.
„Javne finansije u prvih sedam mjeseci ove godine vođene su odgovorno i efikasno, što potvrđuju brojni fiskalni pokazatelji i bolji rezultati od plana. Ukupna fiskalna slika ostaje stabilna, zahvaljujući pažljivo vođenoj politici upravljanja prihodima i rashodima“, rekli su iz Ministarstva finansija.
Prihodi budžeta u prvih sedam mjeseci su, kako je navedeno, iznosili 1,58 milijardi EUR, što je šest miliona više u odnosu na isti period prethodne godine.
Prihodi budžeta u julu su iznosili 256,1 milion EUR i premašili su plan 4,8 odsto, uz istovremeno racionalno vođene rashode.
„Dakle, u julu je ostvaren suficit budžeta od 13,5 miliona EUR, što je 25,6 miliona bolje ostvarenje od plana, koji predviđa deficit od 12,1 milion“, kazali su iz Ministarstva finansija.
Oni su dodali da je najveći rast u prvih sedam mjeseci ostvaren kod glavnih kategorija prihoda i to poreza na dobit pravnih lica, koji je ostvaren u iznosu od 215,9 miliona EUR.
„To predstavlja značajan rast, i to 18,3 mililiona EUR ili 9,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, što je 14,1 milion ili sedam odsto više u odnosu na plan“, navodi se u saopštenju.
Porez na dohodak fizičkih lica iznosio je 56,5 miliona, što je 10,6 miliona ili 23,1 odsto više nego u uporednom prošlogodišnjem periodu, ali i iznad predviđenog plana.
Iz Ministarstva su saopštili da je ostvaren porez na dodatu vrijednost (PDV) u iznosu od 738,1 miliona EUR, što je 82,7 mililiona ili 12,6 odsto više nego prethodne godine. Povraćaj PDV-a u posmatranom periodu veći je oko 19 odsto ili 11,4 miliona EUR nego prošle godine.
Prihodi budžeta po osnovu akciza iznosili su 214,3 miliona EUR, što je 19,3 miliona ili 9,9 odso više nego u uporednom periodu, a 1,7 miliona iznad plana. Ostali prihodi su iznosili 30,3 miliona EUR, što je 12,3 miliona ili čak 68,2 odsto više u odnosu na plan.
„Kapitalni izdaci iznosili su 130,7 miliona EUR, uz rast od 31,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine, čime su potvrđena opredjeljenja ka razvojnim investicijama“, navodi se u saopštenju.
Transferi za socijalnu zaštitu povećani su 11,3 odsto u odnosu na prošlu godinu, a posebna pažnja usmjerena je na subvencije poslodavcima za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i digitalizaciju javne uprave.
Doprinosi su iznosili 219 miliona EUR, što je 102 mililiona manje nego u uporednom periodu i 9,2 odsto ispod plana, usljed strukturnih promjena i smanjenja doprinosa za PIO koje je u prethodnoj godini bilo povećano jednokratnim uplatom.
„Rezultati za prvih sedam mjeseci potvrdili su odgovorno upravljanja budžetom i snažnu fiskalnu poziciju. Fisklani pokazatelji koji premašuju prošlogodišnje i plan potvrda su da Crna Gora ima čvrst i kredibilan okvir za očuvanje makroekonomske stabilnosti i dalji razvoj“, saopštili su iz Ministarstva.
Oni su poručili da taj resor ostaje posvećeni fiskalnoj stabilnosti, boljoj naplati prihoda, racionalnom upravljanju rashodima i podršci investicijama i socijalnoj zaštiti.

Deficit budžeta 97,2 miliona EUR

Mlada fudbalska reprezentacija Crne Gore sjutra će početi pripreme za start novog ciklusa kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Crnogorske fudbalere u prva dva kola očekuju dueli sa Italijom i Švedskom.
Selektor Goran Perišić za te mečeve pozvao je 23 igrača.
Na spisku su:
golmani - Filip Domazetović (Budućnost), Benjamin Krijestarac (Bokelj) i Petar Bobičić (Podgorica);&nbsp;
odbrana - Milan Roganović (Partizan, Srbija), Stefan Melentijević (Primorje, Slovenija), Damjan Dakić (Budućnost), Marko Franeta, Nikola Vuković (Petrovac), Lazar Maraš (Dečić) i Marko Perović (Almerija, Španija);&nbsp;
vezni red - Danilo Vukanić (Budućnost), Dragan Miranović, Nemanja Carević (Petrovac), Nikola Medojević (Rijeka, Hrvatska), Medo Juković (Sutjeska), Balša Radusinović (Dečić), Lazar Knežević, Balša Mrvaljević (OFK Mladost Lob.bet), Matija Rovčanin (Mornar) i Aleksa Ćetković (Arsenal);&nbsp;
napad - Vladimir Perišić (Košice, Slovačka), Viktor Đukanović (DAC Dunajska Streda, Slovačka) i Andrej Kostić (Partizan, Srbija).
Prvi izazov za našu selekciju biće gostovanje Italiji 5. septembra, dok će četiri dana kasnije igrati sa Švedskom na Gradskom stadionu u Podgorici.
"Teško da je mogao teži posao na startu kvalifikacija, ali naše je da se borimo i damo maksimum protiv svih rivala. Italija i Švedska su najkvalitetnije ekipe u grupi, međutim nećemo se predati, želimo da se nametnemo i dođemo do povoljnog rezultata. Svjesni smo snage naših protivnika, pogotovo Švedske koja je vjerovatno i kvalitetnija od Italije", kazao je Perišić.
On je naglasio da i crnogorska selekcija ima adute koje će pokušati maksimalno da iskoristi.
"Uprkos tome što nećemo biti kompletni, budući da je nekoliko važnih igrača prekomandovano u A tim, rekao je Perišić.

Mlada reprezentacija sjutra počinje pripreme za duele sa Italijom i Švedskom

Crnogorska policija uhapsila je državljanina Srbije N.N. (32) iz Novog Sada zbog sumnje da je iz kuće domaćina kod kojeg je stanovao otuđio 8.300 eura, saopšteno je iz Uprave policije.
Oštećeni građanin je juče prijavio da mu je iz spavaće sobe u kući na području opštine Žabljak nestao novac, precizirali su iz policije. Naveo je i da je u proteklom periodu u njegovom domaćinstvu boravilo više stranih državljana kojima je izdavao smještaj.
Operativnim radom, kako je saopšteno, policija je došla do sumnje da je novac ukrao N.N, koji je potom lociran u jednom ugostiteljskom objektu u Pljevljima. Kod njega je pronađeno i oduzeto 5.250 eura, dok je, prema policijskim navodima, ostatak već potrošio.
- Osumnjičeni je lišen slobode i, uz krivičnu prijavu, priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa. Pronađeni novac je vraćen vlasniku navodi se u saopštenju Uprave policije.

Državljanin Srbije uhapšen zbog krađe 8.300 eura od domaćina na Žabljaku

Trka na stazi Zandvort je trka Formule 1 na kojoj su automobili zabranjeni - barem za gledaoce.
Organizatori Velike nagrade Nizozemske ponose se time što od gotovo svih 110.000 navijača, koliko se očekuje svakog dana tokom trkačkog vikenda, zahtijevaju da dođu javnim prevozom ili biciklom.
Dok druge trke Formule 1 posvećuju hektare prostora za parkiranje vozila - Velika nagrada Majamija, na primjer, nudi 29 različitih parkinga oko stadiona „Hard rok” - u Nizozemskoj su parking pretvorili u prostor za još više bicikala.
Ljudi van Holandije „gledaju vas kao da ste ludi” kada čuju da trka ima kapacitet za 45.000 bicikala, ispričao je za Asošijeted pres menadžer za mobilnost Velike nagrade Nizozemske Roj Hirs.&nbsp;
- Ali ovdje vide šta smo u stanju da uradimo – dodao je.
Kada se Velika nagrada nizozemske vratila u kalendar Formule 1 2021. godine, poslije 36 godina pauze, bila je podignuta na talasu strastvene podrške navijača Maksu Ferštapenu. Ali organizatori su imali izazov - kako sve da smjeste. Postoje samo dva puta do grada, u blizini je nacionalni park, a nema dovoljno parkinga, kaže Hirs, pa je „transportovanje 110.000 ljudi kolima jednostavno nemoguće.”
Godine planiranja stvorile su sistem u kojem samo mali broj vozila može da uđe u primorski gradić Zandvort tokom trkačkog vikenda.
Hiljade navijača, obučene u narandžasto da bi podržali holandskog šampiona Ferštapena, dolaze biciklima i ostavljaju ih na lokacijama koje nose imena trkačkih staza poput Monce i Suzuke. Iz obližnjih kampova organizovani su autobusi, a iz Amsterdama vozovi polaze na svakih pet minuta.
Malo izuzetaka odnosi se uglavnom na vozila timova i same staze, navijače sa invaliditetom i lokalne stanovnike, kaže Hirs, dodajući da Velika nagrada znači da 17.000 stanovnika Zandvorta zapravo imaju manje gužve na putevima nego tokom tipičnog ljetnjeg vikenda.
Velika nagrada Nizozemske se povlači iz kalendara Formule 1 nakon naredne godine, ali njeno nasljeđe bi moglo da ostane.
Hirs kaže da su organizatori drugih trka Formule 1 i velikih događaja dolazili da vide kako funkcioniše ovaj pristup trci bez automobila.
- Mislim da sve počinje od razgovora o tome, a onda će vremenom doći i prihvatanje. Ali, potrebno je vrijeme - rekao je Hirs.
&nbsp;

Kako je trka Formule 1 postala „zabranjena“ za automobile

U stalnom praćenju i nadzoru srpskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića koji su boravili u Crnoj Gori od 17. do 29. januara 2021. godine učestvovalo je više od 100 policijskih službenika iz različitih organizacionih jedinica – potvrđeno je Portalu ETV i Televiziji E iz više izvora iz bezbjednosnog sektora.&nbsp; Od ulaska u našu državu do časa kada su je napustili, crnogorska policija je bila u svakodnevnom kontaktu sa kolegama iz Srbije što nedvosmisleno ukazuje da se radilo o - međunarodnoj akciji. <h2>KONSTRUKCIJA OPTUŽNICE</h2> Međutim, u optužnici protiv nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, tužilac Miloš Šoškić – bez dokaznog osnova i bilo kakve pravne argumentacije - tvrdi da je upravo Lazović naredio skidanje zabrane ulaska srpskih kriminalaca u Crnu Goru, čime je zloupotrijebio položaj u korist organizovane kavačke kriminalne grupe. &nbsp; Podaci i svjedočenja policijskih funkcionera koji su bili upućeni u akciju nedvosmisleno govore da je to bila sinhronizovana operacija Uprave policije Crne Gore i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.&nbsp; Na čemu onda tužilac Miloš Šoškić temelji optužbe i kako je Viši sud uopšte potvrdio optužnicu? Teško je utvrditi ili pronaći pravne razloge. Da li će se nakon svega istraživati postupanje Specijalnog dravnog tužilaštva, za sada nije poznato.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  <h2>PODACI O DOLASKU</h2> Izvjesno je, međutim, da je optužnica pisana tendenciozno, sa unaprijed određenom krivicom.&nbsp; U prilog toj tvrdnji govori i višemjesečno novinarsko istraživanje koje otkriva začuđujući podatak: niko od oficira Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije koji su pomenuti kao učesnici akcije praćenja Belivuka i Miljkovića nije pozvan da svjedoči o ovim okolnostima?!&nbsp; Upravo je 16. januara 2021. godine načelnik Policijske uprave za grad Beograd Veselin Milić obavijestio kolegu, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića da će sljedećeg dana u Crnu Goru stići dvije &nbsp;službama bezbjednosti poznate osobe, Miljković i Belivuk, te da će sletjeti na aerodrom u Tivtu. Milić je saopštio precizne podatke o vremenu dolaska i broju leta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071619078_dc718d5de1c1d1c9ae27af8a30b6afe4cbe9b643dffa542d2119c808f070cec3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071619078_dc718d5de1c1d1c9ae27af8a30b6afe4cbe9b643dffa542d2119c808f070cec3" data-rendition-name="original" width="1918" height="1076" loading="lazy" alt="Milovan Pavićević"> <figcaption>PROFESIONALAC BEZ ZAŠTITE: Pavićević dva puta bio na meti pripadnika organizovanog kriminala(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Sektor za borbu protiv kriminala Uprave policije je i prije te obavijesti intezivno sarađivao sa kolegama iz službe za borbu protiv organizovanog kriminala UKP MUP Srbije. U razmjeni informacija odlučeno je da se Belivuk i Miljković prate s obzirom na njihove kontakte u Srbiji i Crnoj Gori i dokumentuju njihov aktivnosti. Informacije su razmjenjivanje operativno na dnevnom nivou u cilju blagovremeno postupanja policije u Crnoj Gori ali i preko kancelarije Interpola u Podgorici i Beogradu. Kontakt u akciji ispred SBPOK u Srbiji bio je Nevenko Marić - objašnjavaju naši sagovornici iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova.&nbsp; Pavićević je informacije od Milića proslijedio Miloradu Žižiću tadašnjem načelniku Odsjeka za borbu protiv teškog i organizovanog kriminala, koji je bio nadležan za postupanje u ovakvim slučajevima.&nbsp; Nakon dobijenih informacija, Žižić je kontaktirao Gorana Banićevića - tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi - koji je uključio policiju iz tog grada, zatim Tivta i Kotora obavijestivši ih da će na njihovoj teritoriji boraviti Belivuk i Miljković. Oni su odmah nakon slijetanja dovedeni u Odjeljenje bezbjednosti Kotor na informativni razgovor i uzimanje DNK.&nbsp; Zanimljivo, nakon što su u procesu protiv Zorana Lazovića istinito svjedočili, Milovan Pavićević i Milorad Žižić našli su se na udaru tobožnjeg vetinga koji sprovode Demokrate Alekse Bečića.&nbsp; Da li je to slučajnost ili planirana osveta protiv Pavićevića i Žižića jer su govorili istinu?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e" data-rendition-name="original" width="723" height="382" loading="lazy" alt="NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić"> <figcaption>NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ISTRAŽNI TIM I SPREČAVANJE LIKVIDACIJE</h2> A, možda je krivica Lazovića i crnogorske policije što je tog januara 2021. godine – upravo zahvaljujući stalnom nadzoru i operativnim akcijama – spriječena likvidacija Belivuka i Miljkovića, očito planirana da se obavi na crnogorskoj teritoriji.&nbsp; Takve motive nagovještavaju podaci do kojih je došla istraživačka ekipa Portala ETV i Televizije E. Naime, u toku akcije inspektori kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica i njihove kolege iz Sektora za borbu protiv kriminala došli su do konkretnih operativnih podataka da je već pripremljena grupa koja treba da likvidira Belivuka i Miljkovića.&nbsp; Inspektori su, prema informacijama Televizije E i Portala ETV, dobili insajderske podatke iz same grupe koja je trebalo da izvrši likvidacije. Policija je znala ko učestvuje u priprema ubistva, ko je organizator, gdje se nalaze štek stanovi u Podgorici i Tivtu, koja vozila i motori će se koristiti za izvršenje krivičnih djela i za bjekstvo, koje oružje će biti korišćeno i koliko će sve biti plaćeno.&nbsp; Plan škaljarske kriminalne grupe bio je da Belivuk i Miljković budu brutalno likvidirani na aerodromu u Tivtu koji je pod kontrolom i nadzorom policije. Na taj način Crna Gora bila bi prikazana kao nebezbjedna zemlja, a namjera je bila i da događaj poprimi elemente terorizma.&nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, za ubistvo Belivuka trebalo je da bude plaćeno 500.000, a za egzekuciju Miljkovića 200.000 eura. Upućeni izvori iz MUP-a i ANB-a kažu da je odmah formiran Specijalni istražni tim kojim je rukovodio specijalni tužilac Saša Čađenović, a u Upravi policije istragom je rukovodio Milorad Žižić - prvi saradnik Zorana Lazovića.&nbsp; Dvije godine od kako je ova akcije crnogorske policije i tužilaštva odrađena, tužilac Saša Čađenović našao se na udaru specijalnog tužioca Miloša Šoškića: u procesu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, uveden je – sa šest mjeseci zakašnjenja – kao treći član organizovane kriminalne grupe?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918150924_06c3bae1d23bdb8298fb7bc90df70e5588f9f25f63e47a13d98127d7e1a7859f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240918150924_06c3bae1d23bdb8298fb7bc90df70e5588f9f25f63e47a13d98127d7e1a7859f" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Saša Čađenović"> <figcaption>NAKNADNO UGURAN U OPTIIŽNICU: Saša Čađenović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  <h2>BROJNI SVJEDOCI AKCIJE</h2> Još neki detalji ukazuju da ima mnogo svjedoka koji mogu potvrditi novinarsko istraživanje - da je januara 2021. godine izvedena vrlo uspješna akcija, u saradnji crnogorske i srpske policije.&nbsp; Naime, u „akcionom timu“ su takođe bili inspektori Lazovićevog sektora - inspektori Centra bezbjednosti Podgorica koji su došli do insajderskih podataka iz grupe koja je planirala likvidacije. Više naših izvora navodi da su, osim dva inspektora koja su direktno sarađivali sa Žižićem, u međunarodnu operaciju bili uključeni i Srđan Korać, načelnik Jedinice za suzbijanje krvnih delikata, Aleksandra Saška Mihailović, načelnica jedinice za borbu protiv droga u Centru bezbjednosti Podgorica, kao i njihov rukovodilac Miloš Vučinić - pomoćnik načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. - Aleksandra Mihailović je u vrijeme Filipa Adžića, kao ministra unutrašnjih poslova, napredovala. Postavljena je za načelnicu odsjeka za borbu protiv droga za Crnu Goru. Vučinića je smijenio nekadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin sa mješta šefa podgoričke kriminalističke policije, da bi u vrijeme Adžića bio postavljen za načelnika regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“ i bio nagrađen od ministra unutrašnjih poslova. Nedugo nakon toga Adžić ga upućuje u ambasadu Crne Gore u Sloveniji, sa sjedištem u Ljubljani, na mjesto oficira za vezu za poslove bezbjednosti gdje se trenutno i nalazi – objašnjavaju naši izvori. U akciji praćenja grupe koja je pripremila likvidacije, ali i u nadzoru Belivuka i Miljkovica, učestvovali su i službenici sektora kriminalističke policije Enisa Bakovića koji su bili zaduženi za sprovođenje mjera tajnog nadzora, praćenje, opservaciju osoba, vozila, kontakata i nedozvoljenih radnji.&nbsp; Uključena je bila Specijalna i Posebna jedinica, kao taktičke jedinice u cilju obezbjeđenja opšte sigurnosti na primorju, ali i prilikom hapšenja i pretresanja u samoj realizaciji međunarodne policijske akcije. O svim detaljima akcije upoznat je bio tadašnji v.d. direktora Uprave policije Vesko Damjanović koji trenutno obavlja poslove oficira za vezu u ambasadi Crne Gore u Srbiji, sa sjedištem u Beogradu. <h2>MJERE NADZORA I DOKAZI O AKCIJI</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250220180252_79e0fd788ab025a5f53c97a2f61d07413170befb1a35d9a7ddc10b55d60e298b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250220180252_79e0fd788ab025a5f53c97a2f61d07413170befb1a35d9a7ddc10b55d60e298b" data-rendition-name="original" width="1600" height="950" loading="lazy" alt="OPTUŽNICA PREPUNA MANJAKOVISTI: Optuženi Zoran Lazović, specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>OPTUŽNICA PREPUNA MANJAKOVISTI: Optuženi Zoran Lazović, specijalni tužilac Miloš Šoškić(Photo: Ilustracija: I.ABRAMOVIĆ)</figcaption> </figure>  Da je grupa koja je planirala likvidaciju Belivuka i Miljkovića bila na mjerama tajnog nadzora jasno proizilazi – čak iz optužnice Miloša Šoškića!&nbsp; U optužnisi se navodi da je Odsjek za specijalne istražne radnje koristio uređaj IMSI/ WIFI CATCHER (takozvani MC kečer) u Kotoru 20. i 21. januara. &nbsp; To je sredstvo nadzora koje se „kamuflira“ u baznu stanicu provajdera i na taj način se „prikači“ na ciljane brojeve telefona, koji nastavljaju da djeluju kao da se komikacija obavlja preko „regularne“ stanice. Na taj način se registruju i brojevi telefona, ali i snima sva komunikacija...&nbsp; I to je još jedan od dokaza o detaljnom praćenju dvojice srpskih kriminalaca koji su nakon Nove godine 2021. boravili u Crnoj Gori na poziv Radoja Zvicera. I nije to jedina koordinirana akcija crnogorske policije.&nbsp; Osim likvidacije Belivuka i Miljkovića u januaru 2021. godine, policijska ekipa Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Specijalnim državnim tužilaštvom na čijem je čelu bio Milivoje Katnić, spriječila je likvidaciju viskoranigiranog člana škaljarskog kriminalnog klana - Marka Ljubiše Kana, ali i jednog od vođa kavačana Slobodana Kašćelana. &nbsp; Iz svega proizilazi da je akcija praćenja Belivuka i Miljkovića bila sinhronizovana akcija policija dvije zemlje u koju su bili uključenin ogromi resursi ljudski i tehnički i kojom su rukovodili cijeli timovi.&nbsp; Zato je apsolutno nejasno što je zapravo tužilac Šoškić stavio na teret bivšem viskom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i na osnovu čega temelji svoje tvrdnje. <h2>&nbsp;„OSVETA SE SLUŽI HLADNA“</h2> Osim ako ne postoje – politički motivi. Ne treba zaboraviti: Milivoje Katnić kao glavni specijalni tužilac, Saša Čađenović kao zamjenik glavnog specijalnog tužioca i Zoran Lazović, istaknuti policijski funkcioner – bili su ključni ljudi u jednoj akciji koja je imala regionalni značaj.&nbsp; Oktobra 2016. godine upravo je Milivoje Katnić sa svojim prvim saradnikom Sašom Čađenovićem i Specijalnim policijskim odjeljenjem na čijem je čelu bio Dragan Radonjića, osujetio napad na crnogorske institucije 2016. godine, odnosno pukušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora.&nbsp; Među optuženim ,,zavjerenicima“ bili su Andrija Mandić i Milan Knežević. Prvostepenom presudom Vijeća Višeg suda kojim je predsjedavala sudija Suzana Mugoša dvojica političara osuđena su na po pet godina zatvora zbog učešča u akciji rusko-srpske grupe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616140628_ee891ac5a4358f7dad90d1d07533de040ddc84195b77cc6866701d5c3dc2805e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250616140628_ee891ac5a4358f7dad90d1d07533de040ddc84195b77cc6866701d5c3dc2805e" data-rendition-name="original" width="1092" height="614" loading="lazy" alt="Milan Knežević i Andrtija Mandić"> <figcaption>"AVGUSTOVSKA REVOLUCIJA" DONIJELA SLOBODU: Milan Knežević i Andrija Mandić(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Samo šest mjeseci nakon „avgustovske revolucije“, februara 2021. godine, Apelacioni sud Crne Gore, preglasavanjem 2:1, ukinuo je presudu, kojom je 13 optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine osuđeno na skoro 70 godina zatvora.&nbsp; Prije trinaest mjeseci, 12. jula 2024. godine, simbolično dan prije Dana državnosti, Vijeće Višeg suda u Podgorici kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, u ponovljenom postupku oslobodilo optužbi Mandića i Kneževića, ali i sve prvostepeno osuđene, među njima i dvojicu agenata GRU-a Eduarada Šišmakova i Vladimira Popova.&nbsp; Andrija Mandić je danas na čelu Skupštine Crne Gore, Milan Knežević koalicioni partner i poslanik u crnogorskom parlamentu. Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić godinu i četiri mjeseca su u pritvoru, specijalni tužilac Saša Čađenović je u kućnom pritvoru, nakon što je 16 mjeseci proveo u Spužu.

U nadzoru Belivuka i Miljkovića učestvovalo više od 100 policajaca, a tužilac Šoškić optužuje Lazovića za zavjeru?!

Zaposlenom u Ministarstvu zdravlja, poznatom na društvenim mrežama pod profilom „Radosav Vrbica“, ukinuto je radno mjesto koje je pokrivao. Kako navode izvori Portala ETV, njegove satirične objave i kritike društveno-političkih događaja u Crnoj Gori, koje su prvenstveno duhovite i ironične, prepoznate su kao razlog za gubitak posla.
Kako navode naši izvori, Vrbica će u narednim danima saznati da li će biti raspoređen na drugo radno mjesto, ili će mu uslijediti otkaz. Jasno je, kažu, da je razlog političke prirode – kazna zbog kritike vlasti, iako nijedna njegova objava ne sadrži govor mržnje.
- Nevjerovatno je da satira i kritički komentar vrijeđaju političare, dok se lažni profili visokih funkcionera, koji objavljuju fašistički, nacionalistički i agresivan sadržaj, ne sankcionišu - navode izvori Portala ETV.
Tako se, prema njihovim navodima, pojedini članovi Pokreta Evropa sad kriju iza lažnih plaćenih profila na društvenim mrežama.
-- Profil "Vojvoda Momčilo“ pripada jednom od direktora PES-a, dok bivša savjetnica Spajićeve administracije upravlja botovskom mrežom u Kolašinu. Jedan od čelnika podgoričkog Vodovoda &nbsp;krije se iza profila "Nikola Konzul" - tvrdi naš izvor.
Takođe, &nbsp;kako navodi, lažne plaćene profile imaju i neki odbornici NSD-a, zaposleni u nikšićkom Solaru, čiji je pseudonim "Ljiljana Stanković".
Uvidom u ove profile jasno se može utvrditi da objavljeni sadržaj ne samo da nije miroljubiv, već otvoreno širi nacionalizam i veliča ratne zločince, dok je "Radosav Vrbica" koristio duhovite i satirične strjelice protiv političkih odluka vlasti.&nbsp;
- Ako se štite spomenici ratnim koljačima i fašisti se uzdižu kao primjer partijskog napretka, onda je jasno i zašto su zaštićeni oni koji šire govor mržnje, dok kritički glasovi bivaju kažnjeni - ističu upućeni.
I drugi kreatori su saglasni da ovakvi primjeri nikako nijesu poželjan već zabrinjavajući model za najavljeni ulazak u EU. Tako je bloger Duško Kovačević &nbsp;na Fejsbuku komentarisao da "slučaj Vrbica" &nbsp;podsjeća na rigidne političke režime, poput SSSR-a i Sjeverne Koreje.&nbsp;
- Postoji li išta prirodnije i zdravije za demokratsko društvo od kritike i satire? Vrbica je koristio ciničan, duhovit i ironičan ton, a umjesto podrške, suočio se s pokušajem diskvalifikacije i lične stigmatizacije - napisao je Kovačević.
On dodaje da, bez obzira na političke neslaganja s "Vrbicom", niko ne smije izgubiti posao zbog javnog mišljenja.&nbsp;
- Huškaju na njega, objavljuju njegove fotografije, licitiraju njegovom privatnošću i pozivaju na radnu i građansku diskvalifikaciju. Ako je ministar zdravlja postupio pod uticajem ovih pritisaka, to je ravno najgoroj vrsti represije - zaključio je Kovačević.
Ovaj slučaj je samo još jedan u nizu koji postavlja ozbiljna pitanja o slobodi izražavanja i dvostrukim standardima u Crnoj Gori. Dok kritički glasovi bivaju kažnjeni, oni koji veličaju ratne zločince i šire nacionalizam prolaze nekažnjeno, zaštićeni i nedodirljivi.
Takvo stanje definitivno nije dobra ulaznica, niti preporuka, za EU, posebno imajući u vidu jučerašnja saznanja Portala ETV da Premijeru Milojku Spajiću stiže alarmantno upozorenje iz Brisela da će, &nbsp;ukoliko Vlada ne pokaže ozbiljnost i dosljednost, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fako-se-vlada-ne-uozbilji-fokus-eu-integracija-bice-preusmjeren-na-albaniju-i-moldaviju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Satira protiv režima postaje opasna igra: "Radosav Vrbica" ostao bez posla dok huškači i nacionalisti ostaju nedodirljivi

Poslanik Demokrata Duško Stjepović nastavlja utabanim tragom svojih partijskih kolega, koristeći skupštinsku govornicu, ovoga puta u Danskoj, kao pozornicu za direktan udar na Hrvatsku. Njegovo izlaganje, prepoznatljivo po provokacijama i opasnim insinuacijama, djeluje kao svjesna i koordinisana namjera da se Crna Gora zadrži što dalje od članstva u Evropskoj uniji. A Hrvatska – kao susjed, partner i članica EU – u tom procesu ima ključnu ulogu. Stjepović &nbsp;je kao predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore, &nbsp;boravio &nbsp;u Kopenhagenu, gdje je bio učesnik Interparlamentarne konferencije za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku. Stjepović je poručio da „neki susjedi umišljaju da članstvo u EU znači pravo da drugima drže lekcije iz demokratije“, insinuirajući da Hrvatska zloupotrebljava svoj položaj.&nbsp; - Neki susjedi su uvjereni da im članstvo u Evropskoj uniji daje za pravo da drugima drže lekcije iz demokratije i da tu svoju poziciju mogu zloupotrebljavati na krajnje nekorektan način – na način koji njihovim susjedima nije padao na pamet kada su oni ulazili u ovo odabrano evropsko društvo. Taj naš susjed nije u poziciji da bilo kome drži lekcije sve dok se njegov državni vrh i ljudi koji ga danas ovdje predstavljaju jasno i glasno ne ograde od izjava, pjesama i poteza koji su, da ostanem u diplomatskom rječniku, suprotni svemu onome što predstavlja antifašizam - kazao je on.&nbsp; Njegovo izlaganje, kako saznaje Portal ETV, &nbsp;bilo je u potpunosti na "istim talasnim dužinama" sa predstavnikom delegacije Srbije iz Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića.&nbsp; Ovaj nastup još jedna je u nizu provokacija Hrvatske. Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović iskoristio je nedavno gostovanje na A plus televiziji da provocira naše susjede u Hrvatskoj, noseći značku na kojoj su brod „Jadran“, a zbog koje je iz Zagreba početkom avgusta stigla protestna nota.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822230828_495bc90b642371894acfe4e072e1443f45ed22a00ff1c189a0016e35eac33324.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822230828_495bc90b642371894acfe4e072e1443f45ed22a00ff1c189a0016e35eac33324" data-rendition-name="original" width="1930" height="1080" loading="lazy" alt="Ktrapović na A plus"> <figcaption>Krapović na A plus(Photo: A pluss TV/Portal ETV)</figcaption> </figure>  Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog jednostrane odluke Ministarstva odbrane Crne Gore o izradi znački s motivom školskog broda "Jadran".&nbsp; Takvi potezi i poruke, kako su tada naveli, nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje. Školski brod "Jadran" predstavlja dio hrvatske vojne imovine, zvaničan je stavu te zemlje. Notom je najavljena detaljna analiza ukupne vojne sukcesije, prema kojoj joj Crna Gora duguje više od dvije milijarde američkih dolara.&nbsp; U odgovoru Televiziji E su ranije naveli da Hrvatska ostaje posvećena dijalogu i da će nastaviti da se zalaže za evropski put Crne Gore, ali i da očekuje izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza.&nbsp; Republika Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu povoda da eskaliraju nesuglasice između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i Ivana Anušića. Rezultat niza novootvorenih spornih pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status "persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću. Posljednji u nizu poteza, prije slanja protestne note Hrvatske, povukao je crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje obilježavanje operacije "Oluja" u Hrvatskoj ne ide vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Stjepovićeva izjava samo doliva ulje na vatru i potvrđuje ono što je sve teže ignorisati – sistemski otpor jednog političkog krila prema svakom koraku koji vodi Crnu Goru ka članstvu u EU. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCskoCKds52I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Demokrate nastavile sa provociranjem susjeda: Stjepović se u Danskoj obrušio na Hrvatsku

Advokat Veselin Radulović podnio je drugu krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv Demokratske Crne Gore, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, više NN službenika Ministarstva unutrašnjih poslova koji su bili zaduženi za sprovođenje postupka javne nabavke, funkcionera – odgovrnih osoba u CEDIS-u (članova političke partije Demokrate) zbog više krivičnih djela ukazujući taksativno na sve moguće zloupotrebe od partijskog zapošljavanja, nezakonitog trošenja novca iz budžeta, kupovini vozila za Upravu policije od kompanije čija je ponuda morala biti odbijena, jer je u suprotnosti sa uslovima iz dokumenatacije za nadmetanje.&nbsp; Advokat ukazuje i na postavljanja stacionarnog radara u Podgorici bez javnog poziva i taj posao je bio povjeren kompaniji sa veoma spornim referencama "MMSCODE" iz Banja Luke. Radulović objašnjava da prijavu podnosi zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju, zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom u produženom trajanju, neovlašćeno prikupljanje i korišćenje ličnih podataka u produženom trajanju i povreda prava iz rada u produženom trajanju. Advokat Radulović, u prijavi u koju je Portal ETV imao uvid, navodi da su od kraja oktobra 2023. godine do podnošenja ove krivične prijave, svjesni svojih djela i čije su izvršenje htjeli, postali članovi kriminalne organizacije koju je za sada neutvrđenog dana nakon 2020. godine organizovala za sada nepoznata osoba pojašnjavajući da je mogući organizator neko od prijavljenih članova političke partije Demokratska Crna Gore. Cilj organizacije je, prema dokumentima koje podnosi advoka Radulović, bio stvaranje nezakonite dobiti i moći u korist "Demokrate Demokratska Crne Gora" i u korist drugih prijavljenih, a na štetu državnog budžeta, gdje je svaki član organizacije imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829130848_bf5dbed89171e99cc0fef5c43ec5acde1c50592bfc659a8df01493929f8c7ab3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250829130848_bf5dbed89171e99cc0fef5c43ec5acde1c50592bfc659a8df01493929f8c7ab3" data-rendition-name="original" width="569" height="823" loading="lazy" alt="krivična prijava"> <figcaption>Nova krivična prijava advokata Radulovića(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  <h2>O ZAPOŠLJAVANJI I NEZAKONITIM DOBITIMA</h2> - Prijavljena politička partija "Demokrate Demokratska Crne Gora" u kriminalnoj organizaciji imala je ulogu i zadatak da, nakon podjele resora u Vladi Crne Gore, u bezbjednosnom sektoru predloži prijavljenog Šaranovića koji će zloupotrebom položaja, odnosno iskorišćavanjem službenog položaja i prekoračenjem ovlašćenja i zloupotrebama u vezi sa javnom nabavkama sticati nezakonitu dobit u korist te političke partije, u korist drugih prijavljenih osoba i u korist subjekata u čiju korist će se donositi nezakonite odluke i istovremeno pričinjavati štetu državnom budžetu - piše u prijavi. Advokat Radulović smatra da su Demokrate u kriminalnoj organizaciji imale i zadatak da nakon podjele resora u Vladi Crne Gore i ranije političke podjele funkcija u drugim sektorima, u sektoru energetike – državnoj kompanji CEDIS imenuje svoje funkcionere koji su iskorišćavali službeni položaj i prekoračivali ovlašćenja, nezakonito trošili povjerena sredstva i nezakonito nijesu obezbijeđivalu jednaku dostupnost radnih mjesta nezaposlenim osobama. Na taj način su, prema navodima prijave, diskriminisali osobe koje traže posao, uskratili im i ograničili pravo koje im pripada, pa su na osnovu sporazuma o preuzimanju zaposlenih i bez javnog oglasa zapošljavali osobe koje podržavaju tu političku partiju. Radulović ističe da je uloga Šaranovića bila da u Ministarstvu protivpravno sprovede postupak javne nabavke vozila za potrebe Uprave policije i sa predstavnicima kompanije "Auto Čačak" prilagodi uslove toj kompanjiji i zaključiti ugovor na osnovu ponude koja je u suprotnosti sa uslovima iz dokumenatacije za nadmetanje. <h2>SPORNE NABAVKE</h2> - Dokumentacija je nepravilno sačinjena i morala se odbaciti, a oni su sve uradili kako bi je prihvatili i kako bi unparijed pripremljen lager vozila &nbsp;marke Škoda bio isporučen Ministarstvu unutrašnjih poslova – objašnjava Radulović.&nbsp; On dodaje da umjesto performansi kupljenih vozila, kao najvažniju karakteristiku službenih automobila javnosti je predstavljeno da će natpisi na automobilima biti na ćirilici i na latinici. Uloga Šaranovića, prema dokumentacju koju je predao advokat SDT-u, bila je i da eksperimentalni postupak postavljanja stacionarnog radara u Podgorici sprovede bez javnog poziva i tajno, povjeri ga kompaniji sa veoma spornim referencama "MMSCODE" iz Banja Luke, blisko povezanom sa porodicom bivšeg Milorada Dodika bivšeg predsjednika BiH entiteta Republike Srpske pa je zajedno sa drugim prijavljenim omogućio da se prihvati ponuda iz pisma namjere ove kompanije o ustupanju opreme na 90 dana kako bi se upoznali sa konceptom realizacije sistema u dijelu obrade podataka, izuzimanja fotografija, snimaka i drugim tehničkim karakteristikam.&nbsp; Sve je to, kako piše, suproto članu 9. stav 1. tačka 2 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, prijavljeni su "vršili obradu i korišćenje ličnih podataka, odnosno lične podatke prikupljali, obrađivali i koristili nezakonito i te podatke saopštili, odnosno učinili dostupnim drugom – uključujući i strane državljane i komapanije“. Advokat Radulović takođe ističe da su NN službenici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije u kriminalnoj organizaciji imali uloge i zadatke da preduzimaju radnje kako bi se eksperimentalni postupak postavljanja stacionarnog radara u Podgorici sproveo tajno, bez javnog poziva suprotno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti. - Osim toga prijavljeni NN službenici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije imali su uloge i zadatke da pripremaju tendersku dokumentaciju i sprovode postupak kako bi se donijela unaprijed dogovorena odluka da se izabere ponuda kompanije "Auto Čačak", koja je bila neispravna i koja se morala odbaciti i da se sa tom kompanijom nezakonito zaključi ugovor i izvrši nabavka na lageru unaprijed pripremljenih vozila – navodi se u prijavi. U prijavi ukazuje i da je više NN osoba funkcionera političke partije "Demokrate Demokratska Crne Gora" u kriminalnoh organizaciji imalo ulogu i zadatak da nakon izbora i imenovanja u sektoru energetike – državnoj kompanji CEDIS iskorišćaju službeni položaj, prekoračuju ovlašćenja, nezakonito troše povjerena sredstva i nezakonito zapošljavaju lica koja podržavaju tu politilčku partiju, pa se svjesno nijesu pridržavali zakona ili drugih propisa, kolektivnih ugovora i drugih opštih akata o pravima iz rada i na taj način drugima uskratili i ograničili pravo koje im pripada. Ovo je druga prijava koju je podnio advokat Raulović. &nbsp;Prvom su obuhvaćene Demokrate Demokratska Crna Gora, ministar Šaranović, vršioc dužnosti Lazar Šćepanović, potpredsjednik Vlade za bezbjednost Aleksa Bečić, poslanika i poslanice Demokrata Borisa Bogdanović i Anđela Vojinović, članovi Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i više NN osoba – službenika Uprave policije koji su bili zaduženi za unošenje operativnih podataka u sistem Uprave policije.

Radulović ukazao na partijsko zapošljavanje u sektoru energetike, nezakonito trošenje budžetskog novca, spornoj nabavci vozila iz Srbije i poslovima sa kompanijom iz Banja Luke

Tag: crnogorski-elektrodistributivni-sistem