Djelovi nikšićkih naselja koja su danas ranije ostala bez struje, ponovo su snabdjevena električnom energijom.
Kako su saopštili iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) nestanak struje izazvao je kvar na rasklopnom postrojenju (RP) „Duklo“.
Kvar je u međuvremeno otklonjen, prenosi RTNK.
Naselja koja nijesu imala struju su Ćemenci, Duklo i Grebice.
Takođe, zbog nestanka struje veći dio građana Nikšića nema vodu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikšićka naselja dobila struju nakon više od 30 sati

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je dostavio četiri prijedloga za Godišnji plan revizija za 2026. godinu Državne revizorske institucije (DRI), shodno javnom pozivu DRI da uključi u proces svog planiranja zainteresovanu javnost.
Oni su, kako su saopštili, predložili reviziju poslovanja Radio-televizije Crne Gore (RTCG), Gradske RTV, Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES)
- Smatramo da bi revizija ovih subjekata značajno doprinijela većoj transparentnosti, odgovornosti i kontroli trošenja javnog sredstava, kao i povjerenju građanstva u institucije - poručili su u CGO.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1967930915981496787&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO predlaže reviziju poslovanja RTCG, Gradske RTV, MUP-a i CGES-a

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) je, budžetom za investicije za period 2025-2029. godina, planirao više od 250 miliona eura za kapitalna ulaganja, od čega će oko 121 miliona eura biti finansirano iz kreditnih sredstava obezbijeđenih po povoljnijim uslovima, kroz saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama — Evropskom bankom za obnovu i razvoj, Svjetskom bankom, KFW bankom i Francuskom agencijom za razvoj (AFD).&nbsp;
Kako je saopšteno iz CEDID-a, radi se o četiri strateški važna investiciona projekta, usmjerena ka unapređenju energetske efikasnosti, modernizaciji infrastrukture i dekarbonizaciji elektroenergetskog sistema Crne Gore.&nbsp;
- CEDIS je napravio ključni iskorak ka digitalnoj transformaciji elektrodistributivne mreže, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kroz kredit vrijedan eura 35 miliona. Kroz ovaj aranžman će se realizovati uvođenje naprednih sistema SCADA i ADMS, kao i nabavka savremenih brojila nove generacije. Modernizacija obuhvata implementaciju SCADA sistema, koji omogućava daljinsko upravljanje i nadzor nad mrežom u realnom vremenu, te ADMS sistema, čija je uloga optimizacija rada, brže reagovanje na incidente i prekide i efikasnije upravljanje mrežom - navedeno je u saopštenju te kompanije.
Podsjećaju da je početkom decembra 2024. godine dobijeno odobrenje Odbora direktora Svjetske banke za Projekat i kreditnu liniju od 21 milion eura za realizaciju projekta dekarbonizacije energetskog sektora Crne Gore.&nbsp;
Kroz ovaj projekat, kažu u CEDIS-u, predviđena je zamjena sedam 35kV postrojenja u trafostanicama 110/35 kV, postrojenjima otkupljenih od CGES-a, u prethodnom periodu, kao i zamjena 37 starih transformatora, prenosnog odnosa 35/10kV, novima sa smanjenim gubicima u skladu sa zahtjevima druge faze Pravilnika o ECO-Dizajnu transformatora.&nbsp;
- Ugovor o kreditu između Svjetske banke i Ministarstva finansija je potpisan krajem decembra 2024. godine, a uslovi za efektivnost zajma su ispunjeni 14. februara 2025. godine. &nbsp;Tehnička specifikacija predviđana za zamjenu starih transformatora je u pripremi, a početak realizacije samog projekta se očekuje u trećem kvartalu 2025. godine. Oprema koja je bila predmet otkupa je u lošem stanju, čemu je doprinio dugi proces razgraničenja CGES-a i CEDIS-a koji je trajao od 2009. godine - navedeno je u saopštenju CEDIS-a.
CEDIS je u posljednje dvije godine, a u skladu sa zakonskom obavezom, otkupio 16 postrojenja od CGES-a na mjestima razgraničenja, čime su se, navode u toj kompaniji, stvorili uslovi za realizaciju ovoga projekta.&nbsp;
- Projekat demontaže i zamjene starih blindiranih trafostanica novim, planiran u saradnji sa njemačkom razvojnom bankom KFW, vrijedan oko eura 30 miliona, realizovaće se kroz promotivni kredit sa EFSD+ garancijom, u okviru inicijative Evropske unije za podsticanje održivog razvoja i zelenih tehnologija. Fokus je na ugradnji novih ECO DESIGN transformatora koji doprinose smanjenju gubitaka energije prilikom prenosa, čime se smanjuju operativni troškovi i povećava cjelokupna efikasnost elektroenergetskog sistema - kažu u CEDIS-u.
Kroz partnerstvo sa Francuskom agencijom za razvoj (AFD), pokrenuta je inicijativa za realizaciju projekta rekonstrukcije šest 35kV elektroenergetskih postrojenja i zamjene opreme u 250 trafostanica TS 10/0,4 kV, procijenjene vrijednosti oko EUR 35 miliona. Projekat obuhvata rekonstrukciju postrojenja 35 kV postrojenja u Cetinju, Herceg Novom i Danilovgradu, TS 220/110/35 kV u Mojkovcu i Podgorici 1, kao i TS 400/110/35 kV u Ribarevinama.
Kako su rekli u CEDIS-u, rekonstrukcija ovih postrojenja neophodna je za očuvanje operativne efikasnosti, dugoročne stabilnosti i sigurnosti sistema. Takođe, dodaju, porast broja korisnika u stambenim zgradama povećava potrebu za modernizacijom opreme i renoviranjem trafostanica.
- CEDIS ovim projektima potvrđuje svoju posvećenost energetskoj tranziciji, pouzdanijem napajanju krajnjih korisnika i usklađivanju sa zelenim politikama Evropske unije - zaključeno je u saopštenju.

CEDIS planira 250 miliona eura za kapitalna ulaganja

Crnogorski elektrodistributivni sistem donirao je Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore 30.000 eura za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha "Eclipse - 25".
Na ugovor o donaciji, kako je precizirano u saopštenju, potpis su stavili direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema Vladimir Ivanović i direktor Kliničkog centra Crne Gore Aleksandar Radović.&nbsp;
Ivanović je rekao da potpisivanje ugovora sa Kliničkim centrom Crne Gore predstavlja nastavak tradicionalne saradnje sa najznačajnijom zdravstvenom institucijom u zemlji.&nbsp;
-- Posebno nam je drago što su sredstva dodijeljena baš Institutu za bolesti djece jer je naš ovogodišnji fokus kroz društveno odgovorno poslovanje usmjeren na pomoć najmlađima. Briga o djeci je najvažnija obaveza svih nas, zato sam danas jako ponosan jer vjerujem da će ova donacija umnogome pomoći našim mališanima, ali i osoblju Instituta koje će dobiti savremeni aparat koji pruža sve mogućnosti ispitivanja sluha, te na taj način pružiti kvalitetniju njegu i svjetliju budućnost za naše najmlađe - istakao je Ivanović.
Radović je rekao da su zahvalni CEDIS-u na još jednoj vrijednoj donaciji, koja će značajno unaprijediti dijagnostičke kapacitete najmlađih pacijenata.&nbsp;
- Novi aparat omogućava savremeno i precizno ispitivanje sluha kod djece različitog uzrasta, što je od izuzetne važnosti za rano otkrivanje i liječenje poremećaja sluha. Kontinuirana podrška koju dobijamo od CEDIS-a potvrđuje njihovu posvećenost zajednici, a posebno radu sa najmlađima. Upravo su ovakve inicijative ono što doprinosi unapređenju zdravstvene zaštite koju pružamo i samim tim unaprjeđenju života građana i razvoju zajednice - poručio je Radović.
CEDIS je, kako se navodi u saopštenju, ranije bio potpisnik četvorogodišnjeg sporazuma sa Kliničkim centrom čija je vrijednost iznosila 100.000 eura.&nbsp;
- Sredstva su raspoređena u skladu sa godišnjim potrebama KCCG, pa su donacije utrošene za izgradnju "Baby friendly" odjeljenja na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, nabavku pedijatrijskog kardiološkog ultrazvuka za potrebe Instituta za bolesti djece, špric pumpi za potrebe Klinike za anesteziju, zatim za adaptaciju Klinike za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju, kao i nabavku stacioniranih ultrazvučnih aparata za potrebe Centra za RTG dijagnostiku - precizirali su iz CEDIS-a.

CEDIS donirao 30.000 eura Institutu za bolesti djece KCCG za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha

Život u selu Vitine nadimak Pljevalja stao je 4. jula 1992. godine kada su paravojne bande ubile dvojicu staraca, dva posljednja stanovnika Šaćira Ramovića i Omera Duraka. Iako mrtvo, selo se na udaru bandita ponovo našlo 1995. godine kada su spaljene sve kuće. Mnoge do temelja. Vjerovatno, kako nikome više nikada ne bi palo naum da se vrati. I tako je bilo do prije dvije godine. Potomci vlasnika devet kuća koliko ih je bilo u selu, a koji su se raselili po svijetu, dolazili su jednom godišnje, tek toliko da obiđu grobove svojih predaka. Onda je, jedan od potomaka koji živi u Pljevljima Ahmet Kordić odlučio da oživi Vitine. Počeo je da gradi vilkendicu na imanju koje je naslijedio od majke, ali, odmah se suočio sa nevoljama. Crnogorski elektroprenosni sistem (CEDIS) odbija da u selo vrati elektro mrežu. - Selo se nalazi 39 kilometara od Pljevalja. Prije rata tamo je bilo ukupno devet kuća - četiri na teritoriji Crne Gore, pet na teritoriji Bosne. U bosanskom dijelu sela ubijena su tada dva starca. Njihove kuće bile su 10 metara od tadašnje administrativne granice sa Bosnom. Jedan od tih staraca je otac moje majke Šaćir Ramović, drugi ubijeni je Omer Durak. Ostali su svi raseljeni, uglavnom su pobjegli u Zapadnu Evropu – priča Kordić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011508018_d05026d51db5320cee2f0971382990edfad1905997d38a02abd8f53f7d11a256.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025011508018_d05026d51db5320cee2f0971382990edfad1905997d38a02abd8f53f7d11a256" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Vitine"> </figure>  <h2>Bez uslova za povratak</h2> Nova pohara sela, iako je bilo prazno i iseljeno, kaže naš sagovornik, dogodila se pred potpisivanje Dejtonskog sporazuma 1995. - Zapalili su svaku kuću, čak i ostatke onih koje su bile na meti 1992 – priča Kordić. Selo, kako kaže, više nikada nije „oživjelo“, a sve i da je neko namjeravao da se vrati - nije imao đe. - Elektro mreža je sva pokradena – od stubova do kablova – dodaje naš sagovornik. Njegovog đeda, koliko zna, „ubili su neki ljudi iz Republike Srpske (entite BiH)“. - Da li je bila paravojska ili neko ko je došao da ih pljačka - ne znam. Maćeha moje majke je uspjela tada da pobjegne kroz prozor i spasi se. Drugi starac kojeg su ubili živio je sam. Svi ostali već tada su bili pobjegli iz sela, koje je stalno, kao pogranično i izolovano, bilo na meti paravojski. Kako je to bio jedini putni pravac sa Fočom iz Crne Gore, tuda su se kretale razne paravojne formacije. Ko je 1995. selo spalio „do temelja“ do danas se ne zna, ali je jasno da je to urađeno da se ljudi više nikada ne bi vratili... Sravnili su ga sa zemljom – kaže Kordić. On je, ipak, odlučio da proba da vrati život u Vitine. Napravio je vikendicu i tražio je od Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) da selo priključe na elektro mrežu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011508018_67682c1668ef0a1e045513c18eaf2c562f10b1b89a55c6f1675c4c0fb1c7652d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025011508018_67682c1668ef0a1e045513c18eaf2c562f10b1b89a55c6f1675c4c0fb1c7652d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Vitine"> <figcaption>Ostaci uništenih kuća u Vitinama(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - I zamislite što oni meni traže – zahtijevali su da im dostavim neki račun za struju kojim bi dokazao da je tuda nekada prolazila elektrodistrubutivna mreža?! Ja im kažem - znate li vi da tamo kuće nema, a ne računa da je bila plaćena struja. Tvrde da ne mogu da vrate struju bez dokaza da je mreža tamo postjala?! E, sad mi recite, je li to obrazloženje prihvatljivo – ogorčen je Kordić. Pitao ih je postoji li neki drugi način da selo opet dobije struju. Rekli su mu da postoji i mogućnost da on plati postavljanje mreže od najbližeg stuba do sela.&nbsp; - Ko zna koliko bi to koštalo. Strašno je da oni neće da vrate mrežu – ljut je Kordić. <h2>CEDIS čeka zahtjev</h2> - Gospodin Ahmet Kordić dolazio je u prostorije CEDIS-a - potvrđeno je Portalu ETV iz ove kompanije, uz objašnjenje da je „službenik, u razgovoru sa njim, pokušao saznati na koga su se vodila brojila na terenu, ukoliko su postojala“. -...ili da li posjeduje bilo kakav račun za električnu energiju i na taj način pokušao (službenik p.a.) da pronađe korisnika u sistemu prema pretplatnom broju ili broju brojila koji se na njemu nalaze. Ahmet Kordić nije posjedovao nikakve račune kojima bismo ga uspjeli identifikovati kao korisnika. Kordić je saopštio još neka imena za koja, takođe, u sistemu ne postoji evidencija da su naši korisnici (ni aktivni, ni odjavljeni) – piše u odgovorima na naša pitanja. Ističu i kako je Kordiću „savjetovano da preda zahtjev nadležnoj službi - Službi za pristup mreži. - Međutim, prema našoj evidenciji, on nije dolazio u nadležnu službu, niti je predavao zahtjev za priključenje tog objekta – napisali su iz CEDIS-a.&nbsp; Dodali su i da im nije stigao „niti jedan drugi zahtjev za priključenje objekata sa predmetnog područja“. - Ahmeta Kordića još jednom upućujemo da se javi nadležnoj službi CEDIS-a i preda zahtjev za priključenje objekta, uz prateću dokumentaciju koja je tamo navedena, a u skladu sa procedurom za priključenje korisnika, nakon čega će se sagledati mogućnosti realizacije njegovog zahtjeva – zaključili su oni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011508018_8698833da84b85dffd80b7d03027f85c7bfa0be66bcca6f56a5741c2fdb5391d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025011508018_8698833da84b85dffd80b7d03027f85c7bfa0be66bcca6f56a5741c2fdb5391d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Vitine"> <figcaption>Banditi popalili i pomoćne objekte(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  <h2>Vratiti mrežu đe je bila</h2> S druge strane, Kordić je kategoričan da oni pokušavaju da ga prisile da on finansira „izgradnju mreže u dužini od kilometar, koja je ukradena“. - Ja samo hoću da stvari vrate u prvobitno stanje i ništa više ne tražim. Samo hoću da vrate stubove, žice i trafo stanicu. Da vrate mrežu kakva je i đe je bila, kako bi se omogućio povratak potomcima mještana koji su proćerani iz tog sela – naglašava Kordić, s kojim smo ponovo razgovarali nakon što smo dobili odgovore iz CEDIS-a. Prema njegovim riječima, najbliži stub s kojeg bi se mogla povezati struja udaljen je oko 700 metara. - Oni se ponašaju kao da se tamo nikada ništa nije nalazilo, kao da nije bilo kuća, kao da niko nije ukro mrežu, trafo stanicu, niko nije zapalio kuće... Tako oni to rade. A ja samo hoću da vrate stvari u prvobitno stanje – poručuje Kordić. Ogorčen je, jer, kako kaže, ovakvim ponašanjem oni prave ambijent da niko nikada više ni ne poželi da se vrati u selo. Potomci vlasnika spaljenih kuća povremeno dođu u selo, jednom godišnje. - Najčešće dođu da obiđu groblje – dodaje Kordić. Njegov đed pokopan je u selu, ali ne na groblju, nego na livadi iza kuće. - Tada, kada su ga ubili, nije bilo mogućnosti da ga ukopaju na groblju. Prijetila je opasnost od paravojski. I kada su došli u selo da ga sahrane morali su da se maskiraju, bili su u vojnim uniformama i stigli su u vojnom vozilu da ne bi neko došao da ih pobije tokom sahrane. Zato je sahranjen iza kuće pod drvetom – priča on. Osim problema sa strujom, Kordić se suočava sa još jednom nevoljom kad god pođe u Vitinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011508018_20ecca2f5d0e087ba39e32c50389c63168100a669f00dd7489874c6c83995f73.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025011508018_20ecca2f5d0e087ba39e32c50389c63168100a669f00dd7489874c6c83995f73" data-rendition-name="original" width="768" height="480" loading="lazy" alt="Vitine"> <figcaption>Iz CEDIS-a čekaju novi zahtjev Kordića(Photo: CEDIS)</figcaption> </figure>  - Granični prijelaz Šula je možda na nekih hiljadu metara unutar Crne Gore i ja da bih došao do sela moram svaki put da pređem taj granični prijelaz i ostavim podatke, iako ne ulazim u Bosnu. A ako idem sa majkom i ako ona zaboravi ličnu baš imamo problema da nas pušte. U svojoj zemlji nama je ugrožena sloboda kretanja – zaključuje Kordić. <h2>Strava u Vitinama</h2> Zločinima u selu Vitine bavio se i Fond za humanitarno pravo u čijoj studiji se pominju dva ubistva. Piše da su 4. jula 1992. godine ubijeni Šaćir Ramović i Omer Durak. Kako se ističe, posljednji stanovnici sela. - O ponašanju rezervista Vojske Jugoslavije i atmosferi u selu u aprilu 1992. godine FHP je razgovarao sa Salimom Šljukom (1953) iz Pljevalja. On je 27. aprila rano ujutru krenuo u Vitine da dovede tetku i tetka Izu i Hasana Ramovića, jer je „čuo da se tamo svašta događa i da su neki ljudi poubijani“. Sa njim su krenuli njegovi prijatelji Momir Matović i Osman i Edin Ramović iz Pljevalja. Nakon pretresa u mjestu Šula, crnogorska policija ih je puštila dalje. Na putu su sreli dvojicu Pljevljaka, Mića Sekulovića i izvjesnog Crnogorca Cacu, koji su iz Čelebića, u fočanskoj opštini, putovali u Pljevlja. „Pitali smo ih kako je u Vitinama“, a oni su odgovorili: „Čisti se sve“ – piše, između ostalog, u toj studiji. Vojska im nije dozvolila da dođu do sela, pa su se vratili u Pljevlja. Umalo su zarobljeni i odvedeni u Foču, ali ih je spasio mještanin Petar Radović, koji je rekao da ako vode njih, onda odvedu i njega.&nbsp; Iza i Hasan Ramović su šumskim putem uspjeli da pobjegnu u Pljevlja, a odatle u Tursku, pa u Sarajevo, gdje su umrli 2001. godine U studiji Fonda za humanitarno pravo navodi se svjedočenje Izeta Kordića o ubistvu dvojice starca u Vitinama.&nbsp; - Fatima Ramović je došla 4. jula 1992. godine u našu kuću u Pljevljima i saopštila nam da je iz svoje kuće u Vitinama jedva izbjegla živu glavu i uspjela pobjeći, a da joj je muž ostao i da je vjerovatno ubijen, kao i komšija Omer Durak. Tog dana, kaže, da su u njenu kuću upali rezervisti VJ i da su počeli maltretirati nju i muža i da je ona uspjela nekako pobjeći – svjedočio je Kordić istraživačima FHP-a. Kako bi saznao šta je sa starcima, piše u studiji, Kordić je stupio u kontakt sa predstavnicima Vojske. Komandant u Pljevljima 7. jula 1992. obavijestio ga je da može da ide u Vitine da sahrani Ramovića i Duraka i obezbijedio mu je vojni auto. Sa Kordićem je, kako piše, pošao i potpukovnik Slavko Kovačević. - Kada smo došli u Vitine, našao sam u njegovoj kući ubijenog Šaćira Ramovića. Pregledao sam ga i mogao sam utvrditi da je ubijen sa dva hica iz vatrenog oružja. Prije sahranjivanja vojska mi je preporučila da radi vlastite sigurnosti obučem vojničku uniformu i da takao obavim sahranu. Tako sam i učinio. Dalje sam otišao do kuće Omera Duraka i njega našao mrtvog. On je vjerovatno umro u teškim mukama, pretpostavljam da je poslije torture još neko vrijeme bio živ. Vidio sam mu rane po tijelu i stomaku, vjerovatno od noža ili nekog drugog oštrog predmeta, i pretpostavio sam da je umro od velikog izljeva krvi. Neki od prisutnih rezervista su mi potvrdili da su Omera Duraka zatekli živog, ali ga niko nije smio voditi doktoru – svjedočio je Kordić. U blizini kuće, na brzinu je iskopao grobove i sahranio dvojicu straca. Rezervisti koje je zatekao u selu rekli su mu da oni ne znaju ko ih je i zašto ubio. Ubijeni su bili starine od blizu 80 godina.

Kaćuša Krsmanović

Ko ne želi da se u Vitine vrati život

Uprkos ekstremnim vremenskim uslovima praćenim olujnim udarima vjetra ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema su, pokazujući izvanrednu &nbsp;profesionalnost, uspjele da otklone nastale kvarove i stvore uslove za ponovno uključenje 110 kV dalekovoda "Mozura-Ulcinj", navodi se u objavi ove državne kompanije na Fejsbuku.
Podsjećamo, zbog kvara na ovom dalekovodu, kao i dalekovodu u barskom naselju Bjeliši, struju nijesu imali u Ulcinju, Starom Baru i u naselju Veliki pijesak.
- Zahvaljujući njihovom požrtvovanom radu, CGES je u 16 sati i 18 minuta stvorio uslove za napajanje električnom energijom &nbsp;ulcinjskog konzuma - ističu iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema i zahvalili se na strpljenju i razumijevanju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FCGESofficial%2Fposts%2F1062339192363650%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ulcinj i djelovi Bara nakon više sati dobili struju

Zbog problema na kablu dio Podgorice je bez struje, a ekipe Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) su na terenu i rade na otklanjanju nastalih problema na mreži.
U objavi na Fejsbuku je precizirano da ja kvar lociran na kablu "KB 10 kV Elektrogradnja 1 iz TS 110/10 kV Podgorica 5".
- Bez napajanja električnom energijom su Dio Pobrežja od zgrade Zetagradnje prema Gintašu - soliteri i Blok 18 u Ul. 4. jula, Ul. Bracana Bracanovića, ugao ulica B. Bracanovića i vojvode Stanka Radonjića, ugao bulevara Save Kovačevića i Ibrahima Dreševića i dio Drpe Mandića iznad Gintaša - Bulevar Mitra Bakića i ugao Bulevara Save Kovačevića i Mitra Bakića - navode iz CEDIS-a.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fcedisonline%2Fposts%2Fpfbid0cTG8yUuxGXF5BeqwBb1fkAAnkc2BBVM9ErzBcA61A39FEnX8ykyzjayAVjh3PYntl&show_text=true&width=500" width="500" height="309" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>

Dio Podgorice bez struje, ekipe CEDIS-a rade na otklanjanju problema

Banke su dobile preporuku da ograniče nove kupovine i smanje postojeće pozicije, javlja Bloomberg koji se poziva na anonimne upućene izvore.
Očekuje se da će kineske banke pratiti smjernice regulatora kako bi smanjile rizik i izbjegle potencijalne gubitke u slučaju velikih tržišnih oscilacija, prenosi Tanjug.
Zvaničnici naglašavaju da se radi o smanjenju tržišnog rizika, a ne o političkom potezu ili gubitku povjerenja u američku ekonomiju. Tržišta su reagovala blago, pošto su kamatne stope na američke obveznice porasle, dok je dolar oslabio u odnosu na glavne valute.
Kina trenutno drži oko 298 milijardi USD obveznica u dolarima, ali je ukupno držanje američkih obveznica palo tokom posljednje decenije – sa vrhunca od preko 1,1 bilion USD 2013. godine na 683 milijarde u novembru prošle godine.
Globalni investitori postaju sve oprezniji prema američkom dugu zbog neizvjesnosti oko fiskalne politike i ranijih izjava predsjednika Donalda Trumpa o dolaru i carinama.
Analitičari takođe ističu da je posljednjih godina došlo do diverzifikacije stranih ulaganja, pa zemlje i investitori, pored američkog dolara, traže alternativne opcije koje nude stabilan prinos uz niži rizik.

Kina savjetuje banke da izbjegavaju američke obveznice

Danas se širom svijeta obilježava Dan bezbjednog interneta (Safer Internet Day), međunarodna inicijativa posvećena promociji sigurnijeg, odgovornijeg i kvalitetnijeg korišćenja interneta, sa posebnim fokusom na djecu i mlade.
Iako digitalno okruženje nudi brojne mogućnosti za učenje, komunikaciju i razvoj, dostupni podaci ukazuju na ozbiljne rizike i izazove koji zahtijevaju sistemski odgovor kroz edukaciju i saradnju svih relevantnih društvenih aktera.
Prema istraživanjima o digitalnim navikama djece u Crnoj Gori, čak 91 odsto djece uzrasta od 9 do 17 godina koristi internet, dok ga 87 odsto koristi svakodnevno. Profil na društvenim mrežama ima 72 odsto djece, pri čemu dio njih javno dijeli lične podatke. Trećina djece navodi da ne zna kako da promijeni postavke privatnosti ili zaštiti svoje podatke na mreži, dok je 38 odsto izjavilo da je tokom prethodne godine imalo najmanje jedno neprijatno iskustvo na internetu, poput uznemiravanja, neželjenog sadržaja ili poruka. Dodatno zabrinjava podatak da se oko polovine djece ne osjeća sigurno u online okruženju.
Slični trendovi bilježe se i na globalnom nivou, gdje se mladi korisnici interneta sve češće suočavaju sa cyberbullyingom, neprimjerenim sadržajima i zloupotrebom ličnih podataka. Ovi pokazatelji jasno ukazuju na potrebu za snažnijim i koordinisanim pristupom koji uključuje obrazovni sistem, razvoj digitalne pismenosti, ali i aktivniju ulogu roditelja, nastavnika i institucija.
Statistika potvrđuje da intenzivno korišćenje interneta nije praćeno adekvatnim znanjem o digitalnoj bezbjednosti, što dodatno povećava ranjivost djece u online prostoru. Nedovoljna informisanost o rizicima i zaštitnim mehanizmima, kao i ograničena podrška odraslih, čine djecu posebno izloženom potencijalnim zloupotrebama.
Dan bezbjednog interneta predstavlja važnu priliku da se ukaže na prisutne rizike, promovišu konkretne mjere zaštite djece u digitalnom okruženju, te unaprijedi edukacija mladih, roditelja i nastavnika o odgovornom i bezbjednom korišćenju savremenih tehnologija.

Dan bezbjednog interneta: Djeca u Crnoj Gori sve prisutnija online, ali nedovoljno zaštićena

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara", prenosi Mond.
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da će se pregovori o Grenlandu održati "u narednih nekoliko mjeseci", kako bi se postigao dogovor o nekoj vrsti rješenja.
On je u razgovoru sa novinarima u Jermeniji izjavio da SAD treba da "dobiju neku korist" od ulaganja u bezbjednost Arktika.
Vens je ponovo kritikovao Dansku, čija je autonomna teritorija Grenland, da "nije dovoljno investirala u bezbjednost Arktika", prenosi Guardian.
- Grenland je veoma važan za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da neki od naših saveznika nisu dovoljno ulagali u bezbjednost Arktik - &nbsp;naveo je američki potpresjednik.
Dodao je da ako SAD treba da se angažuju i daju novac za ulaganja u region, trebalo bi i da "imaju neku korist od toga".

Tag: crnogorski-elektrodistributivni-sistem