Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) osuđuje eskalaciju ksenofobije i mržnje prema turskim državljanima u našoj zemlji.
- Paljenje njihovih automobila i radnji, kao i pokušaji linča, prijetnje i nacionalističke poruke pokazuju da je crnogorsko društvo, poslije pet godina vlasti koja ohrabruje i potencira nacionalne i vjerske podjele i konfrontacije, oboljelo od primitivne i nekulturne - ali, istovremeno, i od selektivne netrpeljivosti i ostrašćenosti kada su u pitanju vjerske i nacionalne manjine, kao i stranci određene vjerske i nacionalne pripadnosti - ističu u saopštenju.&nbsp;
Nacionalistički odnos i podvojenost prema našim sugrađanima koji su, u vjerskom smislu, muslimani i katolici, preslikava se, kako dodaju, gotovo u potpunosti, prema strancima koji nisu one vjere i onih nacija koje velikosrpski nacional-šovinizam smatra podobnim i “prijateljskim”.
- Za postojeću situaciju, koja nas, kao društvo, prikazuje u krajnje negativnom i neprijatnom svjetlu, odgovorna je aktuelna vlast, njihovi poslušni mediji, tužioci i sudije, kao i Crkva Srbije - jer svi oni, na pojavno različiti, ali suštinski istovjetni način, u kontinuitetu ciljano i planski degradiraju, omalovažavaju i ugrožavaju vrijednosti građanskog društva i njegovo demokratsko ustrojstvo - ocjenjuju u CHO.&nbsp;
Upozoravaju da ishitreni i krajnje problematični potezi izvršne vlasti pokazuju da ne postoji ni znanje, ni spremnost.
- O njihovom osjećaju odgovornosti da ne trošimo riječi - da se organizovano i institucionalno suzbije i spriječi fašizacija crnogorskog društva. Jasno je da oni koji ćute na podizanje spomenika koljačima i kvislinzima i koji slave osuđene ratne zločince, a egzemplarnim promoterima nacionalne i vjerske mržnje daruju ordenje - što su samo najsvježiji primjeri te sramotne ideologije - nastupati kao rulja koja danas napada Turke, a sjutra će nastaviti da napadaju one na koje vlast, režimski mediji i Crkva Srbije budu uprli prstom - kazali su u CHO.&nbsp;
Dodaju da je privođenje pravdi odgovornih za napade na naše sugradane i strance obaveza onih koji danas upravljaju crnogorskim organima vlasti i institucijama.
- Ali ne samo u slučajevima kada su počinioci stranci ili pripadnici manje brojnih naroda, odnosno pripadnici naroda i religija prema kojima oni imaju nacionalistički odnos. Zato je utvrđivanje pune istine o incidentu/napadu - koji je poslužio kao povod za ove ksenofobne izlive nasilja i mržnje - prioritet nadležnih institucija. To, svakako, uključuje i sagledavanje malignih uticaja kojima je cilj dalja destabilizacija Crne Gore - zaključuju u CHO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CHO: Nacionalistička politika odgovorna za fašizaciju društva

Sinoćnji događaji na brdu Gorica, u kojima su policijske snage bezrazložno upotrijebile silu - dovodeći u pitanje bezbjednost i živote građana, pokazuju da su aktuelna Vlada Crne Gore i službe i krugovi moći koji stoje iza nje spremni na brutalno kršenje zakona i Ustava, ali i usvojenih međunarodnih konvencija koje garantuju i štite pravo građana na mirni protest i na slobodu izražavanja - navodi se u pismu Crnogorskog helšinskog odbora ambasadama SAD, Velike Britanije, Italije, Njemačke, Francuske i Delegaciji EU u Podgorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-policajci-snimljeni-u-akciji-brutlnog-zasipanja-gradana-biber-sprejom&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) posmatra sa velikom zabrinutošću nedemokratsko i nezakonito postupanje vlasti u našoj zemlji i grubo i očevidno kršenje ljudskih prava koja se odnose na slobodu govora i mirnog protesta - navodi se u obraćanju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.5043%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-protest-protiv-dodjele-trinaestojulske-nagrade-gradani-se-okupljanju-pojacano-prisustvo-policije&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Cijenili bi, kako dodaju, spremnost ovih ambasada da prime na razgovor delegaciju CHO u sastavu: dr Majda Šahman, ambasador Nebojša Kaluđerović, advokat Nikola Martinović i ambasador Miodrag Vlahović.
- Kako bismo Vas upoznali sa našim stavovima i ocjenama ove situacije, ali i čuli Vaša razmišljanja i savjete - navodi se u pismu.

CHO pisao ambasadorima: Sinoćnji događaji pokazuju da su Vlada i krugovi moći spremni na brutalno kršenje zakona i Ustava

Povodom obilježavanja 50 godina od potpisivanja Helsinškog završnog akta, delegacija Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) učestvovala je na godišnjem zasijedanju PS OEBS-a, koje je održano od 29. juna do 3. jula 2025. godine u Portu, Portugal, navedeno je u saopštenju Vlade.&nbsp;
Delegaciju su činili šefica Jelena Nedović, članovi Amer Smailović i Jevrosima Pejović, kao i zamjena člana Jevto Eraković.
- Petodnevno zasijedanje bilo je posvećeno ocjeni stanja multilateralizma pola vijeka nakon Helsinškog akta, s posebnim fokusom na situaciju na Bliskom istoku i rat u Ukrajini. U okviru brojnih tematskih debata raspravljalo se i o kritičnoj infrastrukturi i nuklearnoj bezbjednosti, nestašici vode i migracijama, vještačkoj inteligenciji i zloupotrebi tehnologije, radikalizaciji mladih i nasilnom ekstremizmu, energetskoj bezbjednosti, trgovini djecom i seksualnoj eksploataciji, kao i institucionalnoj saradnji unutar OEBS-a - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Na završnoj plenarnoj sjednici, kako se dodaje, izabrano je novo rukovodstvo Parlamentarne skupštine. Za predsjednika je izabran Pere Pons (Španija), a za potpredsjednike Eugenio Zoffili (Italija), Lucie Potuckova (Češka) i Gabor Hajdu (Rumunija) sa trogodišnjim mandatom, te Irene Charalambides (Kipar) sa jednogodišnjim mandatom.
Zasijedanje je zaključeno usvajanjem Deklaracije kojom se ističe trajna važnost Helsinškog završnog akta i potvrđuje posvećenost njegovim temeljnim principima — uključujući poštovanje suverene jednakosti, uzdržavanje od prijetnje ili upotrebe sile, nepovredivost granica, te zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Deklaracija sadrži preporuke nacionalnim vladama, parlamentima i međunarodnoj zajednici u oblastima bezbjednosti, ljudskih prava, ekonomskih i ekoloških pitanja.
- Na marginama zasijedanja, crnogorska delegacija sastala se sa, tada kandidatom, a sada novoizabranim predsjednikom PS OEBS-a Pere Ponsom. Razgovarano je o modalitetima za unapređenje efikasnosti i djelotvornosti rada Parlamentarne skupštine, s posebnim osvrtom na savremene geopolitičke izazove, uticaj na region Zapadnog Balkana i evropsku perspektivu Crne Gore. Sagovornici su istakli važnost jedinstva unutar PS OEBS-a u suočavanju s kompleksnim izazovima savremenog doba - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

1250x600

1084x550

Crnogorska delegacija učestvovala na godišnjem zasijedanju PS OEBS-a u Portu

Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) se pridružuje osudama diskriminatorske odluke Vlade Crne Gore kojom se vrši udar na Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) ističući da takva sramna odluka predstavlja kontinuitet klero-nacionalističke politike vladajuće većine, koja je usmjerena na marginalizaciju i potiranje svega što ima veze sa crnogorskom kulturom i identitetom.&nbsp;
- Oni koji daju milione eura za nekakve vjerske škole, a zapravo inkubatore velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori u vlasništvu Crkve Srbije, nisu spremni ni da tolerišu postojanje jedne visokoškolske obrazovne institucije koja je crnogorska po imenu i sadržini - navodi se u saopštenju CHO:
Pozivaju Vladu da bez odlaganja izmijeni sramnu odluku i finansijski podrži prijem novih studenata na FCJK.

CHO: Diskriminatorska i neodrživa odluka Vlade u vezi FCJK

Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) poziva pravosudne i organe vlasti u Crnoj Gori i očekuje da oni ne izvrše ekstradiciju aktivistkinje za ljudska prava Dinare Smailove.
Smailova je, kako navode u saopštenju, zatražila azil u našoj zemlji još u oktobru 2023.&nbsp;
- Nedavno hapšenje i pritvaranje gospođe Smailove pokazuje da predstavnici vlasti razmišljaju o njenom progonu, tj. o isporučivanju Kazahstanu, đe joj je ugrožena bezbjednost zbog njene aktivnosti vezane za zaštitu ljudskih prava - ističu iz Crnogorskog helšinskog odbora.&nbsp;
Pozivaju nadležne organe da poštuju međunarodne konvencije i pravila o ljudskim pravima i slobodama koji izričito zabranjuju ekstradiciju u ovakvim slučajevima.&nbsp;
- Očekujemo da se u vezi ovog slučaja hitno i principijelno oglasi i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda (Ombudsman). On mora jasno upozoriti vlasti da ne krše ljudska prava gospođe Smailove - navodi se u saopštenju.
Crna Gora, kao demokratska zemlja koja, kako dodaju, bar zvanično baštini evropske demokratske i civilizacijske vrijednosti i principe i koja je potpisnica svih relevantnih međunarodnih dokumenata koji tretiraju ljudska prava i slobode, ne smije dozvoliti da se "zbog neznanja, inertnosti, nekompetentnosti ili korumpiranosti aktuelne vlasti i pravosuđa, flagrantno krše prava, fizička bezbjednost i sloboda osoba koje se, kao u ovom slučaju, zalažu za prava žena i djece u svojoj domovini".
- Progon gospođe Smailove mora biti prekinut. Ne vidimo razloge zbog kojih ona ne bi dobila azil u našoj zemlji i pozivamo Vladu Crne Gore da se pozitivno izjasni o njenom zahtjevu - poručili su iz Crnogorskog helšinskog odbora.

CHO: Vlast u Crnoj Gori ne smije isporučiti Dinaru Smailovu

Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) osuđuje kao apsolutno neprihvatljive targetiranje i pritisak na novinara Draška Đuranovića od strane specijalnog tužioca (Miloša) Šoškića, odnosno od strane Specijalnog državnog tužilaštva kao institucije.&nbsp;
- "Naredba" SD Šoškića da mu se dostave svi tekstovi koje je o njegovom i o radu Tužilaštva objavljivala "Pobjeda", kao i tekstovi novinara Đuranovića pošto je on napustio "Pobjedu" je, po svojoj prirodi, tragikomična i besmislena. On to nije samo zbog činjenice da u modernom informatičkom dobu građanin Šoškić, sve i da nije specijalni tužilac, može o sebi i o svom djelovanju naći materijale i podatke - ne samo u Pobjedi - već u svakom mediju i od svakog autora koji pominje i komentariše njegovo postupanje i njegovo nepostupanje. To se odnosi na njegovo djelovanje u kontekstu slučaja Katnić, gdje je, pored ostalog, već targetirao novinare, publiciste i pisce, ali i na detalje vezane za njegov rad i imovinu - ističu u Crnogorskom helšinskom odboru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ftuzilac-soskic-ponovo-targetira-i-pokusava-da-ucutka-novinara-duranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
S obzirom na tu činjenicu, kako dodaju, "njegov naredbodavni zahtjev da mu se dostave svi materijali u čijem je pisanju i objavljivanju učestvovao Draško Đuranović, predstavlja besprizorno i nezakonito targetiranje, stigmatizaciju i zastrašivanje".
- Ne samo Đuranovića - već i svih poslenika javne riječi, kako ne bi slobodno i kritički pisali o (ne)radu VDT, SDT, GST i samog SD Šoškića. Poruka je jasna: to je upozorenje da će slobodna, profesionalna i odgovorna javna riječ biti - tj. da u svakom trenutku može biti - na udaru pomenutih instanci Tužilaštva u Crnoj Gori. Ko piše - izlaže se riziku targetiranja od strane Tužilaštva. Zato je najbolje ćutati - poručuju SD Šoškić i njegovi pretpostavljeni - kazali su iz Crnogorskog helšinskog odbora.
Tako aktuelna tužilačka organizacija u Crnoj Gori, kako ocjenjuju, "pokazuje što su joj prioriteti: zastrašivanje, revanšizam, selektivno i arbitrarno postupanje - umjesto na zakonu i Ustavu zasnovano djelovanje".
- Očekujemo jasnu reakciju drugih NVO koje se bave pitanjima ljudskih prava, jasan stav i reakciju Ombudsmana, ali i profesionalni odnos svih medija u Crnoj Gori koji drže do svoje profesionalne pozicije i digniteta. Da postoji reda i načina, i sâm vrhovni državni tužilac (Milorad) Marković bi morao da obuzda ovakve neprihvatljive postupke Specijalnog državnog tužilaštva. S druge strane, nema potrebe da analiziramo da li je SDT Novović saglasan sa postupcima SD Šoškića. Očigledno se ne objašnjava - kazali su iz Crnogorskog helšinskog odbora.
O ovom, kako kažu, najnovijem udaru na slobodu govora i pokušaj zastrašivanja novinara i medija će upoznati međunarodne instance i diplomatsku zajednicu u Crnoj Gori.
- Od koje, kao i u prethodnim slučajevima, ne tražimo i ne očekujemo da postupaju umjesto VDT, SDT i GST, već da obrate pažnju što se i zašto dešava u crnogorskom tužilaštvu i pravosuđu, kao i u medijskoj zajednici i društvu u cjelini - zaključili su u Crnogorskom helšinskom odboru.

CHO: Targetiranje i zastrašivanje slobodnih novinara i medija od strane SDT apsolutno neprihvatljivo

Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) se pridružio osudama današnje odluke Vlade Crne Gore da se u Beranama podigne spomenik Ristu Amfilohiju Radoviću.&nbsp;
- Nema i ne može biti opravdanja za takvu odluku. Spomenik Radoviću bi bio spomenik nacionalne i vjerske isključivosti i ostrašćenosti, spomenik mržnji prema ljudima i narodima koje su taj čovjek i crkva i politika kojima je služio negirali, vrijeđali i ugrožavali; monument propagiranju i apologetici ratnih zločina i zločinaca, branitelju kvislinga i sluga okupatorima iz Drugog svjetskog rata; pomen čovjeku, organizaciji i ideologiji koji su širili ksenofobiju i promovisali i slavili netrpeljivost prema svim ugroženim manjinama, svrstavajući se tako u negatore &nbsp;i neprijatelje ljudskih prava i sloboda - ocijenili su u CHO.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-dala-saglasnost-za-spomenik-amfilohiju-becic-cast-mi-je-sto-sam-predsjedavao-sjednicom-kao-i-kada-je-donijet-zakon-o-slobodi-vjeroispovijesti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Radović je, ukazuju, bio jedan od ključnih apologeta zla, nasilja i zločina tokom ratova na prostorima bivše Jugoslavije, negator genocida, pomagač ratnim zločincima, &nbsp;istaknuti eksponent uzurpatora i uništitelja crnogorske kulture i tradicije.&nbsp;
- Odluka Vlade pokazuje kakve je političke snage sačinjavaju, što je njihova ideologija i na što su spremni. Oni koji uprkos ovoj sramnoj odluci ostaju dio te vlade takođe snose odgovornost, jer su saučesnici politike koja ugožava opstanak Crne Gore kao demokratske i suverene zajednice ravnopravnih građana - zaključili su u CHO.

CHO: Spomenik Ristu Amfilohiju Radoviću je spomenik nacionalnoj i vjerskoj mržnji

U novom izdanju emisije Vikend popodne na Televiziji E očekuje vas spoj znanja, umjetnosti i dobrih ukusa.&nbsp;
Sa stručnjakom za sajber bezbjednost pričamo o enkripciji kao i koji savremeni softveri najefikasnije štite vaše podatke.&nbsp;
U studiju nam se pridružuje književnica sa kojom razgovaramo o njenoj prozi i poeziji, inspiraciji i stvaralačkom procesu.&nbsp;
Predstavljamo i mladog pisca, člana Foruma mladih pisaca, koji donosi svjež pogled na savremenu književnu scenu.&nbsp;
Za kraj, u kuhinji sa Sandrom Manojlović pripremamo ukusne i jednostavne recepte koje možete odmah isprobati kod kuće. Informativno, inspirativno i opušteno!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17h!

"Vikend popodne": Spoj znanja, umjetnosti i dobrih ukusa

Aleksandar Vučić juče je gostovao u Boru u okviru kampanje za izbore koje nikako da raspiše.
Tim povodom održao je nekoliko sati razgovora sa mahom nezadovoljnim građanima, koji su dočekali priliku da se o svojim mukama požale predsjedniku Srbije, uglavnom tražeći pomoć.
Međutim, u jednom trenutku stvar se otrgla kontroli i uslijedila je scena koja je izazvala mnoštvo komentara na društvenim mrežama.
Razgovarajući s jednom ženom koja ima problem s bolesnim sinom i lijekovima koje (ne) dobija kako bi tretirao svoj dijabetes, Vučić je u svom dobro prepoznatljivom maniru grubo pokušavao da od nesretne žene izvuče šta je to problem.
Iako je majka u nekoliko navrata ponavljala da pred djetetom ne želi da priča o tome, Vučić je i dalje insistirao, pritom pokazavši kako gubi živce.
Na kraju, žena je pred djetetom kroz suze priznala da mu nije majka, nego strina.
- Nisam željela da sazna na ovaj način - govorila je žena kroz suze, dok se Vučić teatralno hvatao za glavu.
O ovoj situaciji ubrzo su se oglasili studenti iz blokade na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu, kratkom porukom: "Živimo pakao".

Vučić pomjerio granice, natjerao ženu da pred djetetom prizna da mu nije majka; Studenti: Živimo pakao

Nakon beogradske premijere, održane pred punom salom i publikom koja je film ispratila dugim aplauzom, razgovaramo o ostvarenju koje je s nestrpljenjem čekano i u Crnoj Gori — što potvrđuju i prepune bioskopske projekcije. Jer „Obraz“ nije samo priča o prošlosti, to je film koji nas suočava sa sadašnjošću. Oduševivši publiku i kritiku na gotovo trideset svjetskih festivala, film je osvojio 17 nagrada, uključujući priznanja za najbolji film, režiju, scenario, fotografiju i glavnu mušku ulogu. „Obraz“ je i crnogorski kandidat za nagradu Oscar, a ugledni magazin Variety opisao ga je kao „moćnu istorijsku dramu — zapanjujuću, jezivu i pažljivo detaljnu — koja snažno odjekuje našim savremenim vremenom“. Scenarij za film, u režiji Nikole Vukčevića, potpisuju Ana Vujadinović i Melina Pota, a upravo je za ovaj scenario film nagrađen Srebrnim zmajem na Međunarodnom filmskom festivalu u Saragosi. U središtu filma nalazi se rečenica koja oslikava njegovu suštinu: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“&nbsp; Upravo se temama ličnog integriteta, odgovornosti i moralnog izbora u svom radu dosljedno bavi Ana Vujadinović, scenaristkinja i dramaturškinja koja je diplomirala dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, a master studije završila u Beogradu. Debitovala je filmom „Iskra“, koji je bio crnogorski kandidat za nagradu Oscar 2018. godine, a njen autorski put obilježen je radom na filmovima, serijama i pozorišnim projektima u regionu. O toj dilemi, o univerzalnosti moralnog izbora i o tome koliko film danas može biti prostor etičkog preispitivanja, razgovaramo sa Anom Vujadinović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FreqIzkciMZE%3Fsi%3D4GSKvYsIWlWUN0nF&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da li se „Obraz“ čita kao balkanska specifičnost ili univerzalni moralni koncept? - Balkanska specifičnost je okolnost koju smo svjesno gradili tokom rada na scenariju i razvoja priče, kroz svijet i odnose naših junaka. Ipak, koncept i tematski okvir u kojem se film kreće jesu univerzalni, što potvrđuje i izuzetno lijep prijem filma na festivalima širom svijeta. „Obraz“ postavlja složena moralna pitanja na koje je teško dati jednoznačne odgovore. Glavni junak nalazi se pred nemogućim izborom, što snažno komunicira s principima antičke tragedije. Vjerujem da se do univerzalnosti najlakše dolazi upravo onda kada je pokušavamo dokučiti kroz ono što nam je blisko, poznato i svojstveno. U ovom slučaju, univerzalno je proizašlo kroz filter autentičnosti podneblja, mentaliteta i kulture, iz kojih je priča i nastala. Upravo ta ukorijenjenost omogućila je publici da se s filmom poveže na intimnom i ličnom nivou. Šta Vam govori činjenica da je priča, duboko ukorijenjena u lokalni kontekst, doživjela globalnu identifikaciju? - Prije svega, govori o iskrenosti u autorskom postupku. Ako se film doživljava kao univerzalan, to znači da emocije, dileme i konflikti nijesu ostali zarobljeni u lokalnom okviru, već su prepoznati kao opšti i duboko ljudski. Za autora, to je najvažnija potvrda da priča funkcioniše i da je uspjela da prevaziđe granice konteksta iz kojeg je potekla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1" data-rendition-name="original" width="3600" height="2400" loading="lazy" alt='Film "Obraz"'> <figcaption>Premijera filma "Obraz"(Photo: baklar)</figcaption> </figure>  Da li osjećate odgovornost kada kroz film otvarate teme identiteta, časti i društvenog pritiska? - Vjerujem da umjetnici imaju odgovornost da se bave osjetljivim temama i da ukazuju na anomalije na koje smo kao društvo često navikli. U suprotnom, teško je govoriti o smislu stvaralaštva. Teško je racionalno vjerovati u onu romantičnu ideju da umjetnost može promijeniti svijet, ali bez te „naivne“ iluzije sama potreba za stvaranjem gubi smisao. Bavljenje temama koje otvaramo u „Obrazu“ smatram neophodnim, naročito u društvenom i političkom kontekstu u kojem danas živimo. Može li film biti prostor etičkog preispitivanja bez nametanja odgovora? - Kada gledalac izađe iz bioskopske sale s pitanjima koja ga tište i tjeraju na razmišljanje, bez obzira na to da li ima jasne odgovore, film je ispunio svoju osnovnu svrhu. Odgovori nekada dođu kasnije, nekada ne dođu nikada, ali ono što ostaje presudno jesu sama pitanja i naša potreba da se njima bavimo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6" data-rendition-name="original" width="2400" height="3600" loading="lazy" alt="Privatna arhiva"> </figure>  Da li vjerujete da film može biti ogledalo društva – i šta nam „Obraz“ danas pokazuje o nama samima? „Obraz“ nas podsjeća koliko se često naš lični integritet sudara s pritiscima sistema i okruženja. Podsjeća nas i koliko lako izopačenost postaje svakodnevica, te koliko olako pravimo kompromise koje umijemo dugo i uvjerljivo da racionalizujemo, često ne shvatajući da upravo te odluke nepovratno definišu ko postajemo. Ako biste morali da izdvojite jednu rečenicu koja opisuje suštinu filma „Obraz“, kako bi ona glasila? - Jedna od replika iz filma glasi: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“ Ta rečenica sažima ključnu dilemu filma i podsjeća nas na odgovornost koju neosporivo imamo – i prema sebi i prema ljudima oko sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Ana Vujadinović"> <figcaption>Ana Vujadinović</figcaption> </figure>  Šta biste voljeli da publika ponese iz bioskopa nakon gledanja filma? - Voljela bih da film ostane sa gledaocem i nakon projekcije. Ne kao poruka ili zaključak, već kao tiho zadržavanje i potreba da se sa sobom nešto razjasni, bez žurbe i bez nužne potrebe za objašnjenjima. Autorka teksta: Marina Strugar

Vujadinović: Ne mijenja nužda zakon, već obraz

Kolašinac A.T. (39) uhapšen je zbog sumnje da je u Kolašinu prodao maloljetnoj osobi određenu količinu kokaina, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, policija je preduzimajući planske aktivnosti na sprječavanju i otkrivanju svih oblika zloupotrebe opojnih droga, sa posebnim akcentom na suzbijanje ulične prodaje narkotika uhapsila A.T. koji je operativno-interesantno lice.&nbsp;
Policija je pronašla i izuzela navedeni kokain koji će biti predmet vještačenja.
- Osumnjičeni A.T. će, uz krivičnu prijavu, biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga- dodaju iz UP.&nbsp;
Sprečavanje, otkrivanje i procesuiranje svih oblika zloupotrebe opojnih droga će, kako ističu, i u narednom periodu biti jedna od prioritetnih aktivnosti službenika Uprave policije.

Tag: crnogorski-helsinski-odbor