Crnogorsko srednjovjekovno crnogorsko ćirilsko štamparstvo svojom autentičnošću, tj. strukturom i umjetničkim iskazom, s jedne strane, i prihvatanjem ideja humanizma i renesense, s druge strane, slijedilo je tadašnje glavne tokove evropske kulture, rekao je sinoć u Nikšiću na otvaranju izložbe „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović.
Ovom izložbom Matica crnogorska obilježava 530 godina od štampanja prve inkunabule, „Oktoiha prvoglasnika“ koja je prva ćirilična knjiga kod Južnih Slovena, štampana u državnoj štampariji dinastije Crnojevića, istakla je predsjednica nikšićkog Ogranka Matice crnogorske Jasmina Nikčević.
– Riječ je o burnim i teškim vremenima i trenucima crnogorske istorije. To je vrijeme borbe za opstanak crnogorske države i naroda, u teškom istorijskom trenutku već izvjesnog balkanskog ropstva pod otomansku vlast, ali treba imati na umu da su to bili burni i prelomni momenti i evropskih istorijskih i kulturnih događanja. A koliko je Crna Gora bila bliska evropskom duhu najbolje svjedoči istina da među prvima u svijetu počinje sa štampanjem knjiga i to u državnoj Crnojevića štampariji, koju je posljednji srednjovjekovni gospodar Zete Đurad Crnojević prenio sa Oboda u Cetinjski manastir. Takvim buđenjem svijesti o sebi i svojoj zemlji, snaženjem otpora i prkosa osvajačima, a posebno pokazivanjem da smo dorasli razvijenom i većem evropskom svijetu, prva državna štamparija Crnojevića predstavlja najznačajniji korak Crne Gore u povjesnici svjetske kulture – rekla je Nikčević. &nbsp;
Jovović je podsjetio da se hrišćanski identitet na crnogorskom prostoru tokom medievalne faze širio, između ostalog, na narodnom, tj. staroslovenskom jeziku, „prvo putem manuskripta nastalim u brojnim manastirskim odnosno samostanskim skriptorijumima, a kasnije štampanim izdanjima, čije autorstvo direktno ili indirektno vezujemo sa ličnostima sa crnogorskog prostora.“&nbsp;
– Izložbu „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ trebamo sagladati i u jednom širem kontekstu, kroz djelovanje slovenskih prosvjetitelja Ćirila i Metodija, koji su omogućili da uprkos protivljenju Rima i Carigrada slovenski jezik bude jedan od službenih jezika tada jedinstvene Hrišćanske crkve, a nakon raskola 1054. godine jedinstveni staroslovenski jezik, koji je vremenom dobijao varijacije, odnosno zasebne redakcije, opstao je u bogosluženju u Pravoslavnoj i Katoličkoj crkvi, čije su knjige u skriptorijumima, a potom u štamparijama nastajale na glagoljici i ćirilici. Upravo, ova izložba je bila povod da se prisjetimo zajedničke, kako staroslovenske tako i hrišćanske baštine Crne Gore, gdje publika ima priliku da se direktno upozna sa crnogorskim ćirilskim inkunabulama nastalim do kraja XV vijeka, koje predstavljaju osobenu vrijednost evropske kulture. U tom kontekstu želimo apostrofirati činjenicu da među slovesnkim narodima samo Česi, Hrvati, Crnogorci i Ukrajinci imaju inkunabule, što je bitan indikator kulturnih dometa naših predaka – rekao je Jovović.
Obnovljena fototipska izdanja „Psaltira s posljedovanjem“ iz 1494. godine štamparije dinastije Crnojevića i „Prazničnog mineja“ iz 1538. godine Božidara Vukovića Podgoričanina, u saradnji s institucijama nauke i kulture Republike Bugarske, pokazuju da čitava djelatnost štampe nije izolovani incident kulture koji se pojavio na tlu srednjovjekovne Crne Gore, već njen nastanak isključivo treba povezati s bogatom prepisivačkom tradicijom koja je naslijeđena iz prethodnih istorijskih epoha, istakao je on. &nbsp;
- Štamparska djelatost na prostoru Crne Gore krajem XV i početkom XVI vijeka predstavlja bogatu zaostavštinu koja je trajno oplemenila crnogorsku kulturnu riznicu, pri čemu treba ukazati da navedeni civilizacijski iskorak je napravljen u krajnje nepovoljim društveno-političkim okolnostima, u vrijeme osmanske invazije na Crnu Goru. Takav razvoj događaja je dalekosežno izmijenio kulturološki obrazac Crne Gore u narednim stoljećima – rekao je Jovović.
Izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ biće u holu Nikšićkog pozorišta do kraja novembra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bogata zaostavština koja je trajno oplemenila crnogorsku kulturnu riznicu

Na Strateškom forumu u Bledu, hrvatski premijer Andrej Plenković &nbsp;govorio je o političkoj situaciji na Zapadnom Balkanu i izazovima koji prate proces proširenja Evropske unije.
- Srbija je na rubu građanskog rata- rekao je Plenković u panel raspravi s trojicom premijera iz Slovenije, Albanije i Crne Gore na Bledskom strateškom forumu.&nbsp;
Tema panela bila je dalje proširenje Evropske unije, a hrvatski je premijer, iako kao i uvijek naglašava podršku proširenju, naglasio da treba vidjeti i surovu političku stvarnost.
- Imate Sjevernu Makedoniju koja je blokirana. Imate Srbiju s više od dvije godine najvećih, najsnažnijih i najozbiljnijih unutrašnjih nemira i demonstracija, na rubu građanskog rata. Imate Bosnu i Hercegovinu, s Dodikom koji godinama rasteže separaciju ili ne separaciju, i hop, on je vani. Imate Banjsku, koja je 2023. prošla bez ozbiljne opaske ili artikulacije bilo koga u EU, pravimo se da se to nije dogodilo. To je stvarnost. Moramo biti zaista trezveni oko proširenja i mijenjajućeg globalnog konteksta. Ja sam za proširenje, mislim da se svi trude da pristupe, ali trebaju se politički stabilizovati - rekao je Plenković.&nbsp;

Plenković na forumu u Bledu: Oprezno sa proširenjem EU, Srbija je na rubu građanskog rata

Ukoliko se dobro planira tokom cijele godine troškovi koje iziskuje septembar neće biti veliki problem za porodice, ne za sve, nažalost, jer 26 odsto djece živi na ivici siromaštva i oni nemaju ni najosnovnije potrepštine, rekao je gostujući u emisiji E uživo, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Septembar je problematičan mjesec, kaže Mulešković, za porodice koje imaju više đaka u porodici, a naročito u kontekstu nedostatka finansijske pismenosti.
- To su finansijski krupne stvari koje se moraju planirati tokom cijele godine, jer su to troškovi koji su u visini, možda, čak u cijele jedne zarade jednog od roditelja, tako da je to nešto što je neophodno obezbjediti odmah i ukoliko se ne planira dobro to bude veliki problem za familije. Treba da znamo da nemamo svi istu količinu novca, imate familije koje ne mogu da odvoje da kupe osnovne stvari za početak školske godine, što pokazuju i podaci, jer imate oko 26 posto djece koje su u riziku od siromaštva u Crnoj Gori, pa samim tim ti mališani danas možda nemaju ni pribor za školu- rekao je Mulešković.
Smatra da se ne može pobjeći od potrošačkog društva, jer je sveprisutno, ali je neophodno prilagođavati se sistemu.
 
- &nbsp;Mi smo ušli u potrošačko društvo, a to potrošačko društvo nosi. Potrošačko društvo kao takvo iz dana u dan traži sve više novca od vas, jer funkcioniše na tim osnovama, prikazuje vam sve lijepe stvari i da na taj način vam izvuče sve ono što ste zaradili- istakao je Mulešković.
Inflacija, podsjeća Mulešković, je najveći neprijatelj kućnog i ličnog budžeta, ali je u početku dobra za državu, jer se generišu veći prihodi zbog naplate PDV-a, ali dugoročno postaje i neprijatelj države.
Kaže da se skok cijena može uočiti od 2022. godine i administrativnog povećanja zarada, a ove godine je inflacija izraženija zato što imamo rezultat od prošlogodišnjih reformi i novog administrativnog povećanja zarada.
- &nbsp;Inflacija nije dobra, ona smanjuje životni standard građana ukoliko se ne radi mnogo više na razvoju ekonomije i ono što mogu da vam kažem da je Crna Gora, ako bi pogledali podatke, negdje na 54 odsto prosjeka Evropske unije, 2024. godine, a 2019. godine smo bili na 50 posto prosjeka EU, što vam jasno govori da iako je došlo do velikog rasta zarada inflacija je bila tolika da rast životnog standarda nije pratio to povećanje zarada- naglasio je Mulešković.
 
Osvrnuvši se na ljetnu turističku sezonu, Mulešković kaže da je ova sezona, kao i prošla veoma čudna, jer je povećan broj turista, a smanjen broj noćenja.
Podsjeća da se u ovu turističku sezonu krenulo sa nespremnom infrastrukturom, sa jako slabom avio povezanošću, ali je i veliki problem to što je Crna Gora postala jako skupa destinacija.
- Moramo čekati septembar da vidimo kakvi su zaista finansijski iskazi turističkih poslenika, jer broj turista može da znači, a ne mora da znači, jer treba da vidimo koliko su zapravo ti turisti potrošili, jer je to vrijednosna strana te turističke sezone. Mi možemo da imamo 50 odsto manje turista, ali ukoliko će oni da troše mnogo više nama će opet da bude uspješna sezona- zaključio je Mulešković.

Mulešković: U Crnoj Gori čak 26 odsto djece na ivici siromaštva, septembarski troškovi prijete porodicama u finansijskom riziku

Saobraćaj kroz tunel Klisura, na putu Berane – Kolašin, sjutra će privremeno biti obustavljen, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj. 
 
Navodi se da će, zbog ispitivanja tunelskih instalacija, saobraćaj biti obustavljen od 12 sati i 15 minuta do 13 sati i 45 minuta. 
 
Iz Uprave za saobraćaj su naglasili da obustava važi za sve vrste vozila. 
 
- Molimo građane koji planiraju putovanje tim pravcem da imaju u vidu navedeno i da koriste alternativne puteve preko Ribarevina i Trešnjevika- kaže se u saopštenju Uprave. 
 
Oni su naglasili da je riječ o privremenom prekidu saobraćaja zbog radova čiji je cilj povećanje nivoa bezbjednosti svih korisnika tunela Klisura.

Sjutra privremena obustava saobraćaja kroz tunel Klisura

Iz Uprave policije čestitali su učenicima početak nove školske godine i obećali javnostii da će policajci u blizini škola paziti na bezbjednost djece.
- Početak školske godine, koji se poklapa i sa periodom završetka godišnjih odmora, sa sobom donosi i pojačanu frekfenciju saobraćaja, posebno u blizini škola. Nerijetko sami roditelji koji dovoze svoju djecu u školu, a prevashodno đake prvake, pored ostalih građana zaustavljaju svoja vozila na mjestima gdje je to zabranjeno i time onemogućavaju normalno odvijanje saobraćaja- saopštila je Uprava policija.
Kako kažu, shodno tome apeluju kako na njih tako i na sve ostale učesnike u saobraćaju da svoja vozila ne zaustavljaju i ne parkiraju na mjestima gdje je to zabranjeno, a naročito ne u blizini škola.
Uprava policije će učiniti sve, da kroz pojačano prisustvo policijskih službenika u blizini škola, preventivnim i represivnim djelovanjem omogući bezbjedno učestvovanje u saobraćaju svim učenicima.
- Takođe apelujemo na roditelje da svoju djecu mlađu od 12 godina života ne prevoze na prednjem sjedištu, i da koriste sigurnosne pojaseve- ističe se u saopštenju.

UP: Čuvaćemo bezbjednost učenika uz povećano prisustvo policajaca blizu škola

U selu Petnjica nadomak Šavnika, na tlu suverene države, juče su se, u okviru Dana Radovana Bećirovića Trebješkog, a uz podršku šefa crnogorskog &nbsp;parlamenta Andrije Mandića, te podršku Crkve Srbije, vijorile zastave druge zemlje, slavili osuđeni ratni zločinci, pjevale strane himne, klicalo "srpskom svetu". Sve je to, vjerovali ili ne, obezbjeđivala crnogorska policija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_cec0c3afc21e89717a3010ab29462341dbc43b41e491d21b1ea55799472d5e14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901090948_cec0c3afc21e89717a3010ab29462341dbc43b41e491d21b1ea55799472d5e14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  U Petnjici, rodnom mjestu osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, održana je manifestacija recitala, poezije, gusala, u kojoj je Karadžić predstavljen kao "čestiti predsjednik" i "vrhovni komandant Vojske Republike Srpske", dok su govornici slavili njegove "zasluge" i "borbu za očuvanje srpskih ognjišta". Sve je bilo ispraćeno pjesmama o "svetom Kosovu" i "nepresušnoj mržnji" prema svemu što nije srpsko, te veličani boraca sa Košara. Sve je to fotografijama i video snimcima zabilježio i Portal ETV.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FEhbxa8ThC1E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>VELIČANJE RATNOG ZLOČINCA</h2> Da podsjetimo, veličali su juče Karadžića, koji je pravosnažno osuđen za genocid, teror i sistematsko uništavanje čitavih zajednica u Bosni i Hercegovini. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjCl-BogP2lQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKTJ / ICTY) optužio je Karadžića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Godinama se skrivao, a uhapšen je tek 2008. u Beogradu, gdje se krio pod lažnim identitetom kao „doktor Dabić“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Suđenje mu je počelo 2009. godine u Hagu, a presuda je donijeta 2016. godine, kasnije potvrđena i pooštrena 2019. pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MICT). On je 2016. osuđen na 40 godina zatvora, dok mu je 2019. godine kazna preinačena u doživotni zatvor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_63171be97b7c521407c31985bb5ff5799fccd6a327b92ab6351fe2960fb90d6d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250901090948_63171be97b7c521407c31985bb5ff5799fccd6a327b92ab6351fe2960fb90d6d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1415" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Gotovo isti scenario ponovio se i u Šavniku. U Centru za kulturu održano je "epsko veče posvećeno", kako napisaše, "herojima Paštrika i Košara i slavnoj vojsci Republike Srpske". Prisutni su bili šef crnogorskog parlamenta i prvi čovjek NSD Andrija Mandić, jedan od mitropolita Crkve Srbije Metodije, funkcioneri Nove srpske demokratije, gosti iz Srbije i Republike Srpske... Dominirale su majice sa napisima Srpska dobrovoljačk garda, ikonografija sa tri podignuta prsta, slavljenje ratnih simbola i pjevanje himne druge države: "Bože pravde", pa je veče nastavljeno sa "Tamo daleko", "Onamo, 'namo". <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FD2nzQQePgLQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jedini znak da se sve to dešava u Crnoj Gori bio je geografski - sve ostalo govorilo je suprotno. Mnogo vozila je na teritoriji Petnjice bilo sa registarskim oznakama iz Srbije. Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, na teritoriji Petnjice i Šavnika juče su bile i "agenture" iz Srbije, odnosno iz BIA, ali i bezbjednosnih struktura Republike Srpske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_9101ea8cec12448aa5db736b7160a65c323526d1129dc02c07385805a1c9ff07.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250901090948_9101ea8cec12448aa5db736b7160a65c323526d1129dc02c07385805a1c9ff07" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <h2>POČETAK U VILI GORICA</h2> Dan je počeo sastankom u Vili Gorica, gdje su se predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević sastali sa Nenadom Stevandićem, predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske. Povod: Dolazak Stevandića na poziv organizatora manifestacije "Dani Radovana Bećirovića Trebješkog" u Šavniku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FrntekfKswV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>OKUPACIJA</h2> Manifestacija se sinoć u Šavniku završila porukama o "vjekovnim srpskim ognjištima", "Kosovu kao svetoj zemlji", te militarizovanim pjesmama koje veličaju rat, mržnju i lažnu istoriju. Sve to - na teritoriji Crne Gore, zemlje koja je članica UN, međunarodno priznata i, prema Ustavu - građanska, sekularna i nezavisna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_2ad895d6eedfc8f4e72dd132a9d7a1f28331a690e9ad4803f7eeb4dfb2c19dbe.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250901090948_2ad895d6eedfc8f4e72dd132a9d7a1f28331a690e9ad4803f7eeb4dfb2c19dbe" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Jučerašnji dan bio je ogledalo političke realnosti: Crna Gora se nalazi pod mekom, kulturno-identitetskom i političkom okupacijom. Na njenoj teritoriji slave se tuđe pobjede, ratni zločinci, tuđe ideologije - dok domaće institucije ćute ili, još gore, učestvuju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Ono što se desilo u Petnjici i Šavniku nije incident. To je politika. I to više nije pitanje simbolike - to je pitanje državnog dostojanstva i opasno klimave nezavisnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_aa4a5752ef47e299b40d06cb8a8d512a05dc25f0784d30a54e81b08978b1fcb0.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250901090948_aa4a5752ef47e299b40d06cb8a8d512a05dc25f0784d30a54e81b08978b1fcb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

Šavnik juče bio ogledalo porobljene države: Slavio se ratni zločinac Radovan Karadžić, pjevale tuđe himne i vijorile tuđe zastave

Poslanik Demokrata Duško Stjepović nastavlja utabanim tragom svojih partijskih kolega, koristeći skupštinsku govornicu, ovoga puta u Danskoj, kao pozornicu za direktan udar na Hrvatsku. Njegovo izlaganje, prepoznatljivo po provokacijama i opasnim insinuacijama, djeluje kao svjesna i koordinisana namjera da se Crna Gora zadrži što dalje od članstva u Evropskoj uniji. A Hrvatska – kao susjed, partner i članica EU – u tom procesu ima ključnu ulogu. Stjepović &nbsp;je kao predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore, &nbsp;boravio &nbsp;u Kopenhagenu, gdje je bio učesnik Interparlamentarne konferencije za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku. Stjepović je poručio da „neki susjedi umišljaju da članstvo u EU znači pravo da drugima drže lekcije iz demokratije“, insinuirajući da Hrvatska zloupotrebljava svoj položaj.&nbsp; - Neki susjedi su uvjereni da im članstvo u Evropskoj uniji daje za pravo da drugima drže lekcije iz demokratije i da tu svoju poziciju mogu zloupotrebljavati na krajnje nekorektan način – na način koji njihovim susjedima nije padao na pamet kada su oni ulazili u ovo odabrano evropsko društvo. Taj naš susjed nije u poziciji da bilo kome drži lekcije sve dok se njegov državni vrh i ljudi koji ga danas ovdje predstavljaju jasno i glasno ne ograde od izjava, pjesama i poteza koji su, da ostanem u diplomatskom rječniku, suprotni svemu onome što predstavlja antifašizam - kazao je on.&nbsp; Njegovo izlaganje, kako saznaje Portal ETV, &nbsp;bilo je u potpunosti na "istim talasnim dužinama" sa predstavnikom delegacije Srbije iz Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića.&nbsp; Ovaj nastup još jedna je u nizu provokacija Hrvatske. Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović iskoristio je nedavno gostovanje na A plus televiziji da provocira naše susjede u Hrvatskoj, noseći značku na kojoj su brod „Jadran“, a zbog koje je iz Zagreba početkom avgusta stigla protestna nota.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822230828_495bc90b642371894acfe4e072e1443f45ed22a00ff1c189a0016e35eac33324.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822230828_495bc90b642371894acfe4e072e1443f45ed22a00ff1c189a0016e35eac33324" data-rendition-name="original" width="1930" height="1080" loading="lazy" alt="Ktrapović na A plus"> <figcaption>Krapović na A plus(Photo: A pluss TV/Portal ETV)</figcaption> </figure>  Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog jednostrane odluke Ministarstva odbrane Crne Gore o izradi znački s motivom školskog broda "Jadran".&nbsp; Takvi potezi i poruke, kako su tada naveli, nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje. Školski brod "Jadran" predstavlja dio hrvatske vojne imovine, zvaničan je stavu te zemlje. Notom je najavljena detaljna analiza ukupne vojne sukcesije, prema kojoj joj Crna Gora duguje više od dvije milijarde američkih dolara.&nbsp; U odgovoru Televiziji E su ranije naveli da Hrvatska ostaje posvećena dijalogu i da će nastaviti da se zalaže za evropski put Crne Gore, ali i da očekuje izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza.&nbsp; Republika Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu povoda da eskaliraju nesuglasice između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i Ivana Anušića. Rezultat niza novootvorenih spornih pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status "persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću. Posljednji u nizu poteza, prije slanja protestne note Hrvatske, povukao je crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje obilježavanje operacije "Oluja" u Hrvatskoj ne ide vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Stjepovićeva izjava samo doliva ulje na vatru i potvrđuje ono što je sve teže ignorisati – sistemski otpor jednog političkog krila prema svakom koraku koji vodi Crnu Goru ka članstvu u EU. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCskoCKds52I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Demokrate nastavile sa provociranjem susjeda: Stjepović se u Danskoj obrušio na Hrvatsku

Još u vrijeme vladavine predavgustovske većine, neđe prije 2018. godine, Vladimir Pavićević, pihtija od čovjeka, što bi rekao rahmetli Marko Vešović, prilikom prvog gostovanja na beogradskoj N1 televiziji nakon što je došao u Crnu Goru, rekao je voditeljki da ga je iznenadilo koliko je veliki uticaj i moć nevladinog sektora u Crnoj Gori. I to je bilo vidljivo svakome ko je imao mrvu objektivnosti. Nevladin sektor, uz izdašnu finansijsku pomoć EU, imao je toliki uticaj na stavove EU o Crnoj Gori da su izvještaji EK faktički bili pisani u Podgorici, od nevladinog sektora. Problem je bio što su te nevladine organizacije i tzv. nezavisni mediji imali samo jednu političku misiju - ne da demokratizuju Crnu Goru, već promjenu vlasti.&nbsp; Ako su iskreno vjerovali da će obaranjem DPS-a dobiti uređenu državu od primitivne pustokupljevine kao alternative, onda se radi o političkim diletantima. Tako da mi posipanje pepelom bivših i sadšnjih kolumnista Vijesti i njihovih voditelja političkih emisija, koji nesumnjivo imaju svoj procenat u doprinosu sadašnjem stanju u Crnoj Gori, izaziva samo gorušicu. <h2>UTICAJ NVO</h2> Kao osnivač jedne široko prihvaćene patriotske NVO, pisao sam prije 7-8 godina kabinetu premijera Duška Markovića i tražio objašnjenje zašto jedne te iste NVO svake nedelje imaju sastanak sa njim i zašto mi nijesmo poželjni na tim sastancima? Odgovor Duška Markovića bio je da su to NVO od čijih stavova zavisi mišljenje EU o stanju u Crnoj Gori. I to ubjedljivo govori o moći koje su NVO imale da utiču na prilike u Crnoj Gori u to vrijeme. A nijesu uticale, jer nijesu htjele biti partner u transformaciji Crne Gore sa tadašnjom vlašću. Skoro je Vanja Ćalović iz MANS-a napala člana izvršne vlasti da je u vrijeme dok je rukovodio u MUP-u odeljenjem za suzbijanje šverca droga Luka Bar bila tranzitna za kokain iz Južne Amerike. Valjda je informacije dobijala od barona Fon Medojevića. U svakom godišnjem izvještaju američke vlade, koji je rađen na osnovu izvještaja najrespektabilnije agencije za istragu puteva narkotika, DEA, Crna Gora nije nikad pomenuta kao ruta za šverc kokaina i heroina. Samo budala bi uvozila preko Luke Bar velike količine kokaina i rizikovala šverc kopnenim putem u zapadne zemlje, jer je to bilo glavno tržište za količine koje su se transportovale iz Južne Amerike. Zemlje Balkana definitivno su beznačajno tržište za iole ozbiljnije količine. Zato su glavne rute bile obala Španije, holandske luke za kontejnerski transport i njemačke luke sa ogromnim brodskim prometom. Crna Gora je pominjana samo za šverc marihuane iz Albanije. Doduše, nakon promjene vlasti bile su dvije isporuke u kontejnerima sa bananama, malo da se provjeri naklonost vlasti, ali i da se preuzme lanac samoposluga „Voli“. MANS je slao izvještaje EU u kojima je kriminalizovao vlast u Crnoj Gori, a onda se pozivao na izvještaje EK koji sadrže njihove navode u redovnim izlivima mržnje prema predavgustovskoj vlasti. Veoma blagonaklona prema vlastima nakon 2020. godine, Čalović je ćutala na urušavanje skoro svih segmenata države, baveći se još uvijek jedino svojim iskonskim neprijateljem, predavgustovskim vlastima. Progovorila je oštro o aktuelnoj situaciji tek nakon međudržavnog ugovora sa Emiratima.&nbsp; <h2>GLASNA TIŠINA</h2> Vrijeđa zdrav razum kad slušamo hvalospjeve o ulozi NVO u kritici „rada“ postavgustovske vlasti. Nije im smetalo kršenje Ustava prilikom formiranja parlamentarne većine 23. novembra 2020, niti što je na śednici 28. decembra te godine, bez kvoruma, sa 40 prisutnih poslanika, bez uvjerenja DIK-a, verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“. Nije im zasmetala ni dodjela nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ Milutinu Mićoviću za djelo prepuno nacionalne mržnje, ni ulasci srpskog patrijarha u Crnu Goru helikopterima, kao da je išao u Leskovac, ni trovanje građana Cetinja 5. septembra 2021, upotreba gumenih metaka, bacanje na ljude šok bombi, ni potpisivanje Temeljnog ugovora sa Beogradskom patrijaršijom, čime je prkršen član 3 Ustava Crne Gore, koji propisuje da je teritorija Crne Gore nedjeljiva, što znači da pravno lice iz druge države ne može biti vlasnik zemlje i da se mora registrovati pravno lice u Crnoj Gori da bi ostvarilo pravo vlasništva. Prećutali su još hiljade kršenja Ustava, zakona, nepoštovanje javnih nabavki, zloupotreba vlasti, nepotizma, partitokratije, kakistokratije, koruptivnih radnji, nehumanog ponašanja prema pritvorenicima, uskraćivanje njihovih osnovnih ljudskih prava, prava na pravično suđenje pred nezavisnim sudstvom, pretvaranje pritvora u zatvor držeći optužene u pritvoru mjesecima i godinama bez zakonskog osnova, itd, itd... Veći dio navedenog implicintno sadrže međunarodne povelje o ljudskim pravima, čiji je potpisnik i Crna Gora. Prije desetak godina, u jednoj konverzaciji na društvenim mrežama, današnji direktor RTCG mi je napisao da je on više uradio za demokratiju u Crnoj Gori nego „tvoj Milo“. Moj, jer sam se, valjda, obogatio od Milovih para. Što bi rekli, svako sudi po sebi. Danas je njegov doprinos demokratiji taman kao svih nekad najpoznatijih NVO, liše Daliborke Uljarević. Nego, zna li neko što je zamučao Muk? Đe li je? Iako apsolutno osuđujem napad crkvenih Kmera na Teu Gorjanc Prelević, moram i nju da zapitam je li i ona prespavala sve ono što sam naveo? Probudila se tek kad je najavljeno prikazivanje filma „Heroji Halijarda“, u kojem se glorifikuju četnici, u bioskopu koji nosi ime Nikole Đurkovića, čovjeka kojeg su ubili četnici i igrali kolo oko njegovog leša u Herceg Novom.&nbsp; <h2>PITANJE CRKVE</h2> Vrlo dobro se śećam podrške Tee Gorjanc Crkvi Srbije u vrijeme donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i litija po Crnoj Gori. Zakona koji je za građansku, sekularnu Crnu Goru bio od krucijalnog značaja. Ne znam kome razumnom danas nije jasno da je najveći problem Crne Gore ta litijaška, svetosavska sekta i da je ona najveća smetnja evropeizaciji i modernizaciji Crne Gore? Kamen o njenom vratu!&nbsp; Gotovo sam siguran da Tea Gorjanc, iako se bavila crkvenom imovinom, nema pojma o crkvenom pitanju. Ali bi makar morala znati da je u Ustavu Crne Gore iz 1905, u članu 40 pisalo: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve“... Što znači da CPC po tom Ustavu nije imala nikakve pravne veze sa Crkvom Srbije (SPC). Uostalom, u Zakonu o crkvama i verskim zajednicama u Republici Srbiji, u članu 11, stav 1, priznaje se SPC pravni kontinuitet stečen na osnovu „Načertanija o duhovnoj vlasti“ od 21. maja 1836. godine i Zakona o Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi iz 1929. godine („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 269/1929).&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Ukaz Aleksandra Karađorđevića"> <figcaption>Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića</figcaption> </figure>  Drugim riječima, Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, kad je dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića formirana Ujedinjena srpska pravoslavna crkva uz okupacione trupe u Crnoj Gori, a u pravni sistem Kraljevine Jugoslavije ušla je 1929. Što znači, da sakralno nasljeđe Crne Gore izgrađeno do 1918. godine niti je gradila Crkva Srbije, niti joj je pripadalo. Niti je bilo kada do devedesetih godina XX stoljeća bila upisana kao vlasnik tih crkvenih objekata. Nijednoj NVO nije padalo na pamet da postavi pitanje nezakonitog upisa sakralnog naslijeđa Crne Gore, iako je u tome bilo i korupcije, i kršenja zakona, i kršenja svih pravnih normi. Upisivano je vlasništvo nad manastitrima i crkvama bez ijednog dokumenta o vlasništvu. U većini vlasničkih listova ne postoji osnov vlasništva?! Za tu pljačku nije im smetalo što se dešava u vrijeme vlasti oko DPS-a? Drvilo se o postojećim i nepostojećim pljačkama, ali nijednu izvikanu NVO nije bilo briga što se ogromno kulturno nasljeđe i neprocjenjivo bogatstvo poklanja drugoj zemlji. Iako je kritikovan Zakon o slobodi vjeroispovijesti time da se osporavanje vlasništva nad crkvenim objektima može izvršiti samo sudskom odlukom, ni Crkvu Srbije, niti ijednu izvikanu NVO nije zanimalo što je Cetinjski manastir prepisan u oktobru 2021. sa Opštine Cetinje na Crkvu Srbije jednim običnim dopisom cetinjskom katastru tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića. To je to licemjerje crnogorskih nevladinih organizacija i tzv. nezavisnih medija, kojima je pitanje ljudskih prava i poštovanja zakona politički, nacionalno ili vjerski obojeno, taman kao što je crnogorsko pravosuđe danas. Ćutali su i na laži koje je širila Srbija u međunarodnoj zajednici, da je u Crnoj Gori ugroženo hrišćanstvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7" data-rendition-name="original" width="4000" height="2000" loading="lazy" alt="Cetinjski manastir"> <figcaption>Civilni sektor ćutao kada je 2021. Cetinjski manastir prepisan Crkvi Srbije(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Dobro je što se reaguje na postavljanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, ma je Amfilohije Radović i u vrijeme predavgustovske vlasti držao molebane Draži Mihailoviću, uz muk svih NVO. A i mlake reakcije vlasti. Muk je bio i na Titovu kopilad, i na Titovo jajce, i na volove, i na lažne ljude, lažne vjere... Uostalom, pogledajte dokumentarac „Svjedok božje ljubavi“ na youtubeu da se uvjerite u otvoreno sijanje nacionalne, vjerske i svake druge mržnje, na koje se NVO nijesu ni osvrnule. Kao što se ni danas, ne obaziru na međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje štite pravo svih građana na ispoljavanje vjere. Postavgustovska većina neformalno Crkvu Srbije tretira kao državnu vjeru, iako je to protivno svim međunarodnim poveljama i odlukama Suda u Strazburu. Državu ne treba da interesuju crkveni kanoni, ona je dužna da ravnopravno tretira sve uredno registrovane crkvene zajednice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5" data-rendition-name="original" width="500" height="500" loading="lazy" alt="CPC logo"> <figcaption>Crnogorska pravoslavna crkva obespravljena u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  Đe su te NVO, zaštitnice ljudskih prava, da zaštite pravo vjernika Crnogorske pravoslavne crkve, da zahtijevaju da se i njoj obezbjede uslovi kao Crkvi Srbije za rad i za podizanje hramova, a ne da joj se čak oduzima plac u Podgorici koji je bio njoj namijenjen za izgradnju crkve. Dok se Crkvi Srbije dodjeljuje sedam placeva samo u Podgorici? Da ne pominjemo druge gradove. A, ponavljam, sa ogromnom moći kojom Crkva Srbije raspolaže, Crna Gora će uvijek biti proruska i velikosrpska gubernija, udaljena miljama od Evrope, evropskih vrijednosti i uređene države. A i članstva u EU.

Društvo „kokošjeg“ pamćenja

Početak nove školske godine i povratak djece u vrtiće i škole za Podgoričane će od ponedjeljka vjerovatno značiti i kolaps u saobraćaju. Glavni grad već mjesecima podsjeća na veliko gradilište: ulice su raskopane, rokovi probijeni, a građani iscrpljeni svakodnevnim gužvama. Umjesto da prvi septembar dočeka sa uređenom infrastrukturom i rasterećenim saobraćajem, Podgorica će, prema svemu sudeći, ući u novi školski ciklus u znaku potpunog saobraćajnog haosa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150840_5b61139c000a839fbc7c8f379ba4dea5727102d26d8c1fc6acd8360cb4d7e3a4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250830150840_5b61139c000a839fbc7c8f379ba4dea5727102d26d8c1fc6acd8360cb4d7e3a4" data-rendition-name="original" width="977" height="721" loading="lazy" alt="slobode"> <figcaption>Ulica Slobode(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)portal</figcaption> </figure>  <h2>Kaluđerović: Podgorica će 2027. izgledati kao diskoteka</h2> Sekretar podgoričkog Sekretarijata za saobraćaj, Ninoslav Kaluđerović, ipak, uvjerava da je gradska uprava uradila sve što je trebalo. – Odredili smo pare za škole, tendere smo raspisali, sve saobraćajne projekte smo realizovali. Horizontalna i vertikalna signalizacija se farbala, sređivali smo unutrašnjost škola i dali maksimum maksimuma da se pripremimo za početak školske godine – izjavio je Kaluđerović za Portal ETV. Ipak, kada je riječ o ključnom problemu – raskopanim saobraćajnicama i očekivanim gužvama kod škola i vrtića – odgovor nije imao. – Treba da pođete u ponedjeljak ujutro pa da vidite roditelje koji se parkiraju na samom ulazu. To može da bude problem. Ako nađete da su državni organi loše odradili – onda dobro. Ali, vjerujte, to što su raskopane ulice usporava saobraćaj, neka se ide 'pet na sat' pored svake škole i vrtića i nijedno dijete neće stradati. Još kad bi bili kulturni da koristimo parking, đe bi nam kraj bio - sarkastično kaže Kaluđerović. Uputan zašto se plastični stubići, kojima su izdijeljene saobraćajnice kako bi se spriječilo nepropisno parkiranje, ne poštuju, Kaluđerović ističe da su oni samo opomena. -Ti stubići su opomena građanima kako ne treba da se ponašaju, ali oni i dalje rade po svome. Mi u Sekretarijatu za saobraćaj smo preduzeli sve što je u našoj nadležnosti, izdaćemo i saopštenje kad krene škola, ispratićemo da sve proteče kako treba u blizini škola - navodi Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150844_4a5d616a7e19c56ccfbcce5121c4e5d47f8fbae71463e60598889164e2184e6e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250830150844_4a5d616a7e19c56ccfbcce5121c4e5d47f8fbae71463e60598889164e2184e6e" data-rendition-name="original" width="385" height="417" loading="lazy" alt="Ninoslav Kaluđerović"> <figcaption>Ninoslav Kaluđerović(Photo: Glavni grad)Glavni grad</figcaption> </figure>  Dodaje da u Sekretarijatu za saobraćaj sve funkcioniše besprijekorno, te da nas do 2027. godine očekuje plavo-bijela Podgorica. - Obezbijedili smo besplatan prevoz za učenike i penzionere, podigli smo nivo Gradskog saobraćaja, autobusi su čiisti, hladni, uredni. Sad dobijate i novu Autobusku stanicu... Znate li kako će Podgorica izgledati do 2027. godine - kao diskoteka! To vam obećavam ako budem na ovoj funkciji. Sva će Podgorica biti plavo-bijela, od kante za smeće do krovova na zgradama - poručio je Kaluđerović. <h2>Raskopane ulice i radovi bez kraja</h2> Uprkos njegovom optimizmu, slike centra Podgorice ovih dana govore više od riječi – raskopane ulice, zatvoreni putevi, barikade i blokiran pristup čak i za pješake. Vučedolska ulica, raskopana još u martu, trebalo je da bude završena u julu. Danas je avgust na izmaku, a na terenu su i dalje radnici – bez jasnih naznaka kada će radovi biti gotovi. Građani su ogorčeni jer im je svakodnevni život pretvoren u poligon za testiranje strpljenja. Smatraju da je izgled centra glavnog grada sramotan za evropske standarde kojima Podgorica formalno teži. Na Zlatici, nastavak Jadranske ulice je praktično neprohodan – asfalt postoji samo u tragovima, a ogromne rupe su postale svakodnevna zamka. Mještani su ih sami krpili betonom, ali bezuspješno. U kišnim danima ulica se pretvara u jezero, a taksisti odbijaju da voze tim pravcem. Žitelji traže barem privremeno zakrpljivanje rupa, jer kroz ulicu prolazi i željeznička stanica. <h2>Ulica Slobode zatvorena, Vojislavljevića usporena</h2> Do 25. oktobra biće zatvoren dio Ulice Slobode, od Hercegovačke do Bulevara Ivana Crnojevića. Gradska uprava najavljuje da će se saobraćati okolnim ulicama, ali će to neminovno stvoriti dodatni pritisak na saobraćajnu infrastrukturu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150844_da774295c7eeb3397af4d59e99ca3cf06883c26afb14a4bfec8d03cd75c1a245.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250830150844_da774295c7eeb3397af4d59e99ca3cf06883c26afb14a4bfec8d03cd75c1a245" data-rendition-name="original" width="882" height="713" loading="lazy" alt="slobode"> <figcaption>Ulica slobode(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)portal</figcaption> </figure>  Radovi na Bulevaru Vojislavljevića, započeti još 3. juna, napreduju sporo. Rok za završetak projekta je 18 mjeseci, a već sada je jasno da se problemi sa imovinsko-pravnim odnosima i izmještanjem instalacija dodatno usporavaju dinamiku. Sekretarijat je saopštio da će prvi kilometar biti zatvoren do 23. oktobra – uz mogućnost produženja. Drugim riječima, gužve tek predstoje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150844_b58d938562b77e3fe8c76c2b1f31980c0ab5f669eb264134c2116011c8d77f0c.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250830150844_b58d938562b77e3fe8c76c2b1f31980c0ab5f669eb264134c2116011c8d77f0c" data-rendition-name="original" width="967" height="643" loading="lazy" alt="vojislavljevića"> <figcaption>Bulevar Vojislavljevića(Photo: Portač ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  <h2>Građani bez povjerenja</h2> Građani sa kojima smo razgovarali ne kriju ogorčenje: – Ako vlast mjesecima ne može da završi jednu ulicu u centru grada, kako da im vjerujemo da će ozbiljnije projekte uraditi na vrijeme? – pita jedna starija Podgoričanka.. – Svi znamo da rokovi ovdje ne znače ništa. Oni obećavaju, mi čekamo, a djeca nam od ponedjeljka idu u školu kroz gradilišta i rupe – dodaje roditelj dvoje osnovaca sa Zabjela.

Tag: crnogorsko-cirilsko-stamparstvo

Bogata zaostavština koja je trajno oplemenila crnogorsku kulturnu riznicu

Plenković na forumu u Bledu: Oprezno sa proširenjem EU, Srbija je na rubu građanskog rata

Mulešković: U Crnoj Gori čak 26 odsto djece na ivici siromaštva, septembarski troškovi prijete porodicama u finansijskom riziku

Sjutra privremena obustava saobraćaja kroz tunel Klisura

UP: Čuvaćemo bezbjednost učenika uz povećano prisustvo policajaca blizu škola

PRATITE TVe UŽIVO