Crnogorsko udruženje poslodavaca pozvalo je poslanike u Parlamentu da dobro razmisle prije nego izglasaju Prijedlog zakona o izgradnji objekata o uređenju prostora u formi na koju je saglasnost dao nadležni skupštinski Odbor za turizam, poljoprivredu i prostorno planiranje, saopšteno je iz ovog udruženja.
Kako navode iz Crnogorskog udruženja poslodavaca, izglasavanjem ovog prijedloga zakona svaki poslanik ponaosob bi preuzeo na sebe ozbiljno breme odgovornosti za nenadoknadivu štetu koja bi crnogorskom turizmu, a time i, kako su kazali, crnogorskoj ekonomiji bila nanijeta imajući u vidu da je razvoj turizma od strateškog značaja za Crnu Goru.
- Naime, pomenuti odbor je, pored predloženog ukidanja dosadašnjeg stimulansa investitora u luksuzne hotele četiri i pet zvjezdica u vidu oslobađanja plaćanja naknade za komunalno opremanje, predložio dodatno restriktivan amandman , kojim se ukida i mogućnost davanja popusta do 100% na tu naknadu opštinama- poručili su iz CUP-a.
Obrazloženje je više nego bizarno: 'to ostavlja prostor za dogovore između investitora i predsjednika opština'. Da ironija bude veća govori se o realizovanju procesa decentralizacije – više vlasti opštinama u donošenju važnih odluka, &nbsp;piše u saopštenju CUP-a.
Podsjećaju da je prije uvođenja stimulativne mjere u vidu oslobađanja od komunalne naknade za opremanje zemljišta investitora u luksuzne hotele Crna Gora 2013. godine imala šest hotela sa pet zvjezdica a danas kao posljedica, dobrim dijelom, njenog uvođenja ima 240 hotela visoke kategorije četiri i pet zvjezdica.&nbsp;
- Tempo rasta je bio 40 hotela godišnje sa četiri i pet zvjezdica, a u zadnjih par godina zbog pogoršanja uslova poslovanja 20 hotela godišnje – prepolovljen rast“- kazali su oni.
Treba li, navode iz CUP-a, pominjati da hoteli sa pet zvjezdica drastično utiču na produženje sezone – rade u prosjeku 10.7 mjeseci – što je ključni problem i potreba crnogorskog turizma.&nbsp;
- Osim toga, samo preko ovog tipa hotela je moguće realizovati strategiju više elitene ili visoko elitne turističe destinacije, a ne masovne koja je dobro uhvatila maha i koja devastira turistički imidž i infrastrukturu Crne Gore. Uz to, naša konkurencija za razliku od nas, donosi podsticajne odluke. Oni uvode nove olakšiće i stimulanse za investitore u luksuzne hotele,a dodatno opterećuju one koji promovišu masovni turizam- saopštili su oni.
Konačno, na stranu to što se dobre odluke nikada ne donose u „eho sobi“ već, kako su kazali, sagledavajući relacije takozvanog „strateškog troula“: kupaca odnosno turista – konkurencije odnosno drugih destinacija i kompanija odnosno hotelskih brendova.
- Poštovana gospodo poslanici, razloge protiv možemo ređati u nedogled, ali za tim nema potrebe. Vjerujemo, ipak, i nadamo se da ćete svojim izborom spriječiti da se nanese trajna šteta našem turizmu i razvoju naše ekonomije jer ne treba imati dilemu: o tome je ovdje riječ-zaključuju u saopštenju iz CUP-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

CUP: Poslanici da dobro razmisle prije nego izglasaju Zakon koji će nanijeti trajnu štetu crnogorskom turizmu

Bojkot je izraz nezadovoljstva građana, odnosno izraz nezadovoljstva potrošača, ali je taj bojkot adresiran pogrešno, kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, predsjednik Udrùženja crnogorskih poslodavaca prof.dr Vasilije Kostić.
- Bojkot je targetiran pogrešno, operacionalizovan &nbsp;pogrešno. Kad kažem adresiran, odnosno targetiran, mislim da treba biti jasno da je Vlada odgovorna za poslovni ambijent i za način poslovanja u jednoj ekonomiji, i da je Vlada ta koja ima mehanizme, odnosno koja kreira ili stimulativni, ili destimulativni poslovni ambijent, ili ambijent koga karakteriše inflacija, ili koga karakteriše niska inflacija, kako god. U svakom slučaju Vlada je ta koja je trebala biti adresa, a da kad kažem da je loša opcionalizacija ili artikulacija kroz bojkot, to je zbog toga što bojkot šteti domaćoj ekonomiji, bojkot šteti domaćim preduzećima. Moramo biti svjesni da bojkotući preduzeća koja posluju na ovom tržištu, bez obzira da li su to strana, ili su domaća, mi time obaljujemo njihov ukupni prihod, što znači da im potenciramo troškove, sa potenciranjem troškova utičemo na povećanje budućih cijena. Biznis se ne pravi zbog bilo koga, biznis se pravi zbog profita, biznis ima sui generis, nešto što je instinkt samoodrživosti, i kad krene u zonu poslovnih gubitaka, odnosno u zonu neodrživosti on se gasi. Bojkot iz tog razloga &nbsp;nikako nije dobar način, ali treba razumjeti da je bojkot izraz opravdanog nezadovoljstva građana, odnosno opravdanog nezadovoljstva potrošača - rekao je Kostić.
Vlada ni na koji način ne može da se distancira od inflacije, smatra Kostić, i da se premijer kao građanin slaže sa bojkotom a premijer je isključivo odgovoran za ekonomsku politiku.
- Ja bih malo karikirao pa bih rekao ne možete 8 do 16h biti premijer, a posle 16h biti građanin- poručio je Kostić.
U posljednje dvije godine, podsjeća Kostić, Vlada je optuživala trgovce da su odgovorni za rast cijena, &nbsp;što je apsolutni nonsens.
- Mediji su davali prostora takvim izjavama, i ne samo od onih koji su dolazili iz Vlade, već i od onih koji su često bili nekompetentni, jer mediji su, ne svi, oni koji se vode viješću da je čovjek ujeo psa, a ne da je &nbsp;pas ujeo &nbsp;čovjeka. Mediji žele nešto što pobuđuje pažnju, trguju pažnjom, i onda su davali prostor često nekompetentnim ljudima, koji nijesu ekonomske struke da iznose proizvoljne tvrdnje i to bez ikakvog ustezanja. To je sve zajedno stvorilo jednu atmosferu nezadovoljstva, akumuliranog. Moramo razumjeti da se narod ne bavi ekonomijom, i da ne moraju u krajnjem slučaju da se bave ekonomijom, ni da znaju otkud to dolazi, ali u svakom slučaju ih pogađa rast cijena, i onda se stvorilo jedno pogodno tle da se onda neko sjeti da treba bojkotovati crnogorsku trgovinu jer je ona kao odgovorna za rast inflacije - naglasio je Kostić.
Potupuno se skreće pažnja sa ključnih stvari, a to je na koji način preduprijediti takvo stanje, a ne baviti se post festum, i da se problemi samo produbljuju.
- Pravo stanje stvari jeste da, i to je već više puta dokazano raznim ekonomskim analizama, i to su provjerljive činjenice, nije stvar pogodbe, i nije stvar da li jeste ili nije, postoje egzaktne analize, cifre, koje govore da je crnogorske ekonomija upravo zato što je izuzetno, ekstremno, uvozno zavisna, ona je pogodna za prelivanje svakog povećanja cijena u Evropi - zaključio je Kostić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtWT56ZpxhBM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kostić: Bojkot šteti domaćoj ekonomiji, šteti domaćim preduzećima

Bojkotom sopstvene trgovine ne pomažemo nego odmažemo sebi, ocijenili su u Crnogorskom udruženju poslodavaca (CUP).
Navode da su im razumljivi motivi onih koji žele da poboljšaju životni standard građana pa makar i na način što pozivaju na bojkot trgovine u nadi da će trgovci smanjiti cijene.
- Takođe, ni ne sporimo pravo na takve akcije. Naprotiv, one su legitimno pravo potrošača kada smatraju da su njihovi interesi ugroženi. Međutim, neće biti prvi put da se iz plemenitih motiva, a u ime opšteg dobra nanosi šteta i postiže upravo suprotno od željenog - kažu iz CUP-a.
Ističu da neinformisanost ili neznanje tada nijesu opravdanje.
- Crnogorsko udruženje poslodavaca, stoga, shodno svojoj misiji unapređenja privrede, poslovnih i drugih odnosa u društvu upozorava da bi rezultat zagovaranog bojkota trgovine ( ili ovoj sličnih inicijativa), mogao biti samo šteta učinjena sopstvenoj trgovini, sopstvenoj privredi i u krajnjem standardu samih građana zbog čega se bojkot i pokreće. Dakle, upravo suprotno od željenog jer, treba li podsjećati, da su i zaposleni u tim preduzećima – naši građani - navode iz CUP-a.
Prema njihovim riječima, ono što naročito zabrinjava u čitavoj priči jeste da se, uprkos više puta objavljenim nalazima Analize stručnog tima profesora Ekonomskog fakulteta u Podgorici, povodom uzroka rasta cijena u trgovinama, a koji nalazi potpuno opovrgavaju tvrdnje da su za visoke cijene u trgovini krivi trgovci, ta činjenica apsolutno ignoriše i zanemaruje.
- Posljedice ovakve pojave mogu biti ozbiljne ne samo po privredu već po društvo u cjelini jer kada prestane da važi sila argumenata na scenu stupa argument sile, a to nikako ne može biti dobro za bilo koga -zaključuju u Crnogorskom udruženju poslodavaca.

1250x600

CUP: Bojkotom sopstvene trgovine ne pomažemo već odmažemo sebi

Crna Gora će se oko 2030. godine suočiti s ozbiljnim deficitom radne snage, zbog čega je neophodno što prije kreirati odgovarajuće politike i mjere kako bi se tržište radne snage prilagodilo ovim izazovima i spriječile negativne posljedice po privredu države, saopšteno je na pres konferenciji Crnogorskog udruženja poslodavaca (CPU), prenosi PR Centar. Generalni sekretar CUP Raško Konjević kazao je da je deficit radne snage goruća tema danas. - Ukoliko ne preduzmemo nešto u narednom periodu, i to u što kraćem roku, vjerujem da će ova tema u dugom roku postati ne samo gorući problem, već galopirajuća kriza za poslodavce, koju neće moći riješiti samostalno - poručio je Konjević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151048_d4aa8121cf8f8115301fd91ee136a3a5d5fe21c564a00602486d3bd54cd6a2aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241021151048_d4aa8121cf8f8115301fd91ee136a3a5d5fe21c564a00602486d3bd54cd6a2aa" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Raško Konjević"> </figure>  Autorka studije„Tržište rada – deficit radne snage i i analiza zapošljavanja stranaca“ i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici prof.dr Maja Baćović kazala je da je motiv za izradu ove studije bila činjenica da na tržištu radne snage Crne Gore, ali i mnogih evropskih zemalja, već duže vrijeme postoji deficit radne snage. - Taj deficit je naročito izražen u Crnoj Gori tokom ljetne turističke sezone, ali i u nekim drugim periodima. Crna Gora nije jedina država koja se suočava s ovim problemom – slična situacija prisutna je u velikom broju evropskih zemalja. Taj deficit može biti rezultat različitih faktora, uključujući ciklične promjene, ali i strukturne izazove koji utiču na tržište radne snage, poput opadanja demografskih faktora, neaktivnosti radne snage, nedostatka vještina, nepovoljnih uslova rada i izražene mobilnosti radnika - pojasnila je Baćović. Prema njenim riječima, podaci za prvi kvartal 2023. godine u EU pokazuju da je 28 odsto poslodavaca u proizvodnji i 31 odsto poslodavaca u drugim sektorima prijavilo poteškoće u pronalaženju adekvatne radne snage. - U takvoj situaciji, crnogorsko tržište radne snage gubi na konkurentnosti, a jedan od ključnih nedostataka su značajno niže prosječne zarade u odnosu na evropski prosjek. To je razlog zbog kojeg je Crna Gora prinuđena da se okrene tržištima manje razvijenih zemalja kako bi zadovoljila potrebe za radnom snagom - navela je Baćović. Ukazala je da, iako na crnogorskom tržištu postoje pozitivni trendovi u posljednjih 17-18 godina, kao što su rast zaposlenosti i smanjenje stope nezaposlenosti, i dalje postoje ozbiljni strukturni problemi. - Iako je nezaposlenost smanjena, mnogi nezaposleni su dugoročno nezaposleni zbog neusklađenosti između tražnje za radnom snagom i vještina koje nezaposleni posjeduju. Na primjer, 30 odsto nezaposlenih posao traži duže od pet godina, dok 46 odsto posao traži duže od tri godine - rekla je Baćović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_ebd6ba7d6b156ff14ead0ca667fd2599e075ee93ce40a8a1f362506f0624514e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241021151052_ebd6ba7d6b156ff14ead0ca667fd2599e075ee93ce40a8a1f362506f0624514e" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Maja Baćović"> </figure>  Pojasnila je da je radna snaga u Crnoj Gori uglavnom koncentrisana u uslužnom sektoru, gdje je zaposlena većina radnika (oko 77 odsto). - Sektori poput ugostiteljstva, trgovine i građevinarstva bilježe najveći rast zaposlenosti, ali i deficit radne snage, zbog čega Crna Gora uvozi radnu snagu iz drugih zemalja. Naša analiza pokazuje da Crna Gora već sada ima stvarni deficit radne snage, uprkos određenim kvantitativnim suficitima - istakla je Baćović. Kazala je da su posebno zabrinjavajuće demografske projekcije koje ukazuju na intenzivno starenje crnogorske populacije i smanjenje broja stanovni-ka u radno sposobnom uzrastu. &nbsp;„Projekcije pokazuju da će se ovaj trend nastaviti do kraja 21. vijeka, što će dodatno smanjiti ponudu radne snage. Naša studija se fokusirala na narednih 20 godina i pokazala je da će Crna Gora već oko 2030. godine suočiti sa ozbiljnim deficitom radne snage, čak i uz sadašnjih 30.000 nezaposlenih- rekla je Baćović. Ovaj deficit će se, kako je dodala, iz godine u godinu povećavati, što znači da će biti neophodno kreirati odgovarajuće politike i mjere kako bi se tržište radne snage prilagodilo ovim izazovima. - Bez odgovarajuće radne snage, neće biti moguće ostvariti dugoročni ekonomski rast. Radna snaga je, bez obzira na tehnološki napredak, uvijek bila i ostaje jedan od ključnih faktora proizvodnje i ekonomskog napretka - zaključila je Baćović. Autor studije i ekspert za pitanja migracija Bojan Bugarin kazao je da će Crna Gora problem sa deficitom radne snage morati da rješava dovođenjem strane radne snage. - Hrvatska je, prema podacima iz 2010. godine, izdala oko 2.500 radnih dozvola za strance, dok je prošle godine taj broj porastao na 130.000. Dakle, sa 2.500 na 130.000. To pokazuje da se ne samo Hrvatska, već i druge države članice Evropske unije suočavaju s ovim problemom. Samim tim će i Crnoj Gori biti sve teže pronaći radnike odgovarajućeg profila - rekao je Bugarin. Podsjetio je da smo u proteklom periodu, nedostajuću radnu snagu, uglavnom pronalazili u državama regiona, kao što su Srbija, Bosna i -Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo. &nbsp;„Međutim, sada je sve teže pronaći radnu snagu u ovim državama, jer radnici iz tih država u velikom broju odlaze u Hrvatsku, Njemačku i Austriju. Tako su crnogorski poslodavci primorani da sve više razmišljaju o alternativi dovođenja radnika iz azijskih i afričkih zemalja, posebno iz Indije - rekao je Bugarin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_a117ed2ae790a00415993509df2eadd78b2180905c70e33f324f33cf8e0d920d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241021151052_a117ed2ae790a00415993509df2eadd78b2180905c70e33f324f33cf8e0d920d" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Bojan Bugarin"> </figure>  Istakao je da je proces dovođenja strane radne snage u Crnu Goru trenutno složen i komplikovan na administrativnom i institucionalnom nivou. - &nbsp;Da biste dobili stranog radnika, morate proći kroz proceduru kod najmanje četiri državna organa, što je veoma zahtjevno. Pored toga, poslodavci se susreću sa brojnim poteškoćama prilikom dovođenja stranih radnika. Proces izdavanja vize D je i dalje netransparentan, što stvara nesigurnost kod poslodavaca jer ne znaju kakva će sudbina biti njihovih aplikacija - naveo je Bugarin. Ukazao je da je još jedan značajan problem - neusaglašeno djelovanje nadležnih organa, kao i njihova elektronska neuvezanost, što otežava monitoring i praćenje stranih radnika u Crnoj Gori. - Takođe, Crna Gora nema dovoljno diplomatsko-konzularnih predstavništava u afričkim i azijskim zemljama, što dodatno komplikuje proceduru dovođenja radnika iz tih država. Poslodavci su često primorani koristiti diplomatsko-konzularne predstavnike Srbije, što povećava troškove i usložnjava proceduru - pojasnio je Bugarin. Prema njegovim riječima, troškovi dovođenja deset radnika iz Indije, bez troškova avionskog prevoza, smještaja i ishrane, mogu iznositi između 5.000 i 10.000 eura. - Dakle, poslodavac se suočava sa visokim troškovima i dodatnim administrativnim preprekama. Postoji potreba da se ove procedure olakšaju, posebno u pogledu produženja radnih dozvola i viza. Nakon što radnik već provede godinu ili dvije u Crnoj Gori, sve naknadne procedure bi trebalo da budu pojednostavljene, jer su ti radnici već prošli odgovarajuće provjere - rekao je Bugarin. Istakao je da bi Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova trebalo da razmotre opciju da se omogući podnošenje zahtjeva za izdavanje vize D direktno u prostorijama Ministarstva vanjskih poslova, što bi značajno olakšalo proceduru i smanjilo troškove. - Takođe, uvođenje elektronske prijave radnika putem veb portala, koji bi omogućio komunikaciju između državnih organa, olakšalo bi -cjelokupan proces i ubrzalo postupak - naveo je Bugarin. Predsjednik CUP, &nbsp;prof.dr Vasilije Kostić ukazao je da se toj asocijaciji u proteklom periodu žalio značajan broj poslodavaca na nedostatak radne snage ili na nedostatak adekvatne radne snage. - Ponukani time htjeli smo da javnosti, kao i onima koji kreiraju odluke, predstavimo trenutnu situaciju. Naime, suočavamo se sa dramatičnim trenutkom kada je riječ o demografskom starenju Crne Gore, koje sa sobom nosi negativne posljedice po radnu snagu i tržište rada, ali i šire, po ukupni društveno-ekonomski razvoj Crne Gore - rekao je Kostić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> </figure>  Prema njegovim riječima, ovdje se više ne govori samo o činjenici da će Crna Gora imati deficit radne snage, koji je, kako je pojasnio, sada očigledan zbog strukturne nezaposlenosti ili nesklada između kvalifikacija radne snage i potreba tržišta. - Govorimo o eksponencijalnom rastu fizičkog nedostatka radne snage. Pitanje više nije samo kako ćemo nadoknaditi ovaj manjak, već kako ćemo se nositi sa ovim izazovom“, kazao je Kostić. Poručio je da ako se kreatori politika ne pobrinu na vrijeme da obezbijede potrebnu radnu snagu, koja je ključni resurs i najvažniji faktor proizvodnje, ne može se govoriti o smislenom ekonomskom ili društvenom razvoju. - Kreatori politika moraju razmišljati dugoročno i strateški, jer se ovdje već radi o globalnom problemu – hroničnom nedostatku radne snage. Zemlje koje su u razvoju ili nedovoljno razvijene biće emiteri radne snage, dok će one koje su ekonomski potentne postati atraktivna tržišta za radnike. Krajnje je vrijeme da se ovim pitanjem ozbiljno pozabavimo i to na strateški način - istakao je Kostić.

Kreatori politika što prije da definišu mjere za rješavajanje problema deficita radne snage

Američki predsjednik Donald Tramp je na sastanku sa guvernerima u Bijeloj kući rekao da je današnja presuda Vrhovnog suda o ukidanju carina „sramotna“, prenosi CNN.
Prema riječima jednog učesnika tog sastanka, Tramp je kazao da za zadržavanje carina na snazi ima u vidu rezervni plan.
Zvaničnici unutar Trampove administracije spremali su se za poraz na Vrhovnom sudu, uvjeravajući predsjednika da će, ako sud ukine carine, postojati drugi načini da se one sprovedu, navodi CNN.

Tramp presudu Vrhovnog suda o ukidanju carina nazvao „sramotnom“

Zemljotres jačine 5,7 stepeni Rihterove skale pogodio je danas regiju Hindukuš u Avganistanu, objavio je Njemački istraživački centar za geonauku.
&nbsp;Zemljotres je zabilježen na dubini od 79 kilometara u 17 sati i 39 minuta sati po lokalnom vremenu, prenosi Anadolija.
&nbsp;Osjetio se u glavnom gradu Kabulu i susjednim provincijama.
&nbsp;Za sada nema izvještaja o šteti ili žrtvama.

Zemljotres jačine 5,7 stepeni pogodio Avganistan

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da bi nova runda mirovnih pregovora između Ukrajina i Rusija, uz posredstvo Sjedinjene Američke Države, mogla biti održana prije kraja februara, izražavajući nadu da bi ta runda mogla „zaista biti produktivna“.
Nakon razgovora sa pregovaračkim timom koji je ranije ove sedmice učestvovao na sastancima u Švajcarska, poručio je da i dalje postoje „realne mogućnosti za dostojanstveno okončanje rata“.
- Sposobnost svijeta da izvrši pritisak na agresora mogla bi značajno pomoći da dostojanstveni mir zamijeni rat - napisao je na na mreži Iks.
Zelenski je dodao da su odgovori Ukrajina na najteža pitanja spremni.
- Nastavljamo da radimo na osiguravanju spremnosti lidera da se sastanu i riješe pitanja koja se još ne mogu riješiti na nivou tima. Upravo je format lidera taj koji bi mogao biti presudan u mnogim aspektima, a Ukrajina je spremna za takav format. Tim takođe mora obezbijediti uslove za napredak po humanitarnim pitanjima, razmjena ratnih zarobljenika mora da se nastavi. Očekujemo da će razmjena biti moguća veoma brzo - naveo je Zelenski.

Zelenski: Nova runda mirovnih pregovora moguća prije kraja februara

Odluka Višeg suda da bivšoj ministarki prosvjete Vesni Bratić odredi mjeru zabrane napuštanja stana uz dvadesetčetvoročasovni elektronski nadzor (nanogicu) nedvosmisleno je potvrdila da je sud istu takvu mjeru mogao i morao odrediti i Milošu Medenici, ocijenio je poslanik Demokrata Momčilo Leković.
On je pitao zašto sud identičnu mjeru nije odredio Medenici.
&nbsp;- Zašto identična mjera nije bila primijenjena u slučaju Medenice, koji je, za razliku od Bratić koja se nije krila, bio uhapšen po međunarodnoj potjernici, koji je već prethodno izbjegavao organe gonjenja, te čije su komunikacije putem nekada zaštićene aplikacije Sky ukazivale na razmišljanja o mogućem bjekstvu- pitao je Leković.
&nbsp;On je u saopštenju podsjetio da je Miloš Medenica označen kao organizator kriminalne grupe, da je tražena kazna od 20 godina zatvora, te je u konačnom prvostepenom presudom osuđen na deset godina zatvora.
&nbsp;- Ako je u slučaju Bratić procijenjeno da je potreban 24-časovni elektronski nadzor odnosno nanogica, kako je moguće da u slučaju lica sa evidentnim rizikom od bjekstva, odnosno Miloša Medenice, takva mjera nije bila određena?- naveo je Leković.
&nbsp;On je kazao da ostaje otvoreno i drugo ključno pitanje - &nbsp;kako je moguće da se ni nakon više od 20 dana od zahtjeva tužilaštva bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici ne određuje pritvor, već joj je određena samo mjera zabrane napuštanja mjesta prebivališta, odnosno opštine.
&nbsp;- Zato javnost sa pravom traži odgovor na pitanje ko u pravosudnom sistemu Crne Gore i dalje štiti Vesnu Medenicu i njenog sina i po kom osnovu?- dodao je Leković.

Leković: Sud morao da odredi nanogicu i Milošu Medenici, ko u pravosuđu i dalje štiti njega i njegovu majku?

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: crnogorsko-udruzenje-poslodavaca