Srbija mora biti oštrija prema Crnoj Gori, a u međunarodnim odnosima postoji jedno jedino pravilo - reciprocitet. To je između ostalog poruka srpskog politikologa i novinara Cvijetina Milivojevića.
Milivojević je inače čest gost medija u Srbiji koji važe za opozicione, poput N1 i Nove S, pisao je kolumne i za Danas.
On je za beogradsku produkciju Balkan Info govorio kako Srbiji fali reciprocitet u odnosu sa svima, a posebno prema "slabijim zemljama kao što je Crna Gora".&nbsp;
<h2>Možda da podržimo našu braću Albance u Malesiji ili da priznamo CG ali bez stare Hercegovine</h2>
Pomenuo je da se Crna Gora i Sjeverna Makedonija ponašaju kao "lobisti Kosova kad se traži njegov ulazak u UNESKO ili Interpol", da je to "nevjerovatno" i da "Srbija to trpi".&nbsp;
- Nama fali odnos reciprociteta sa svima. Mi sa Crnom Gorom nijesmo razriješili, uslovno rečeno bratskom i prijateljskom. Čekajte ljudi moji, promijenile se sad već tri garniture vlasti poslije pada Mila Đukanovića. Šta bi sa time što je Crna Gora otpriznala Srbiju? CG nas ne priznaje. Ona nas ne priznaje, ako se dobro sjećam, da li od 2009. Ona je priznala Kosovo kao nezavisnu državu. Dakle, ona nas priznaje u smanjenom kapacitetu od 85 odsto teritorije.
On je u emisiji naveo "šta su uradili kao recipročnu mjeru".
- Povukli smo tadašnjeg ambasadora, je li bješe onaj Tarzan Milošević, ne znam, na diplomatski razgovor, šta je bilo od toga? Šta smo mi konkretno uradili? Ako nema recipročnog, na primjer da mi kažemo priznajemo CG od sada, ali bez stare Hercegovine. To vam je sve do Nikšića. To nikad nije bila Crna Gora do 1945. godine. Znači, ne priznajemo to. Ne priznajemo onu Sutorinu, izlazak Republike Srpske i Bosne i Hercegovine na more. To je do 1945. godine, do dogovora Blaža Jovanovića i Đure Pucara bio dio teritorije Bosne i Hercegovine. Danas je to Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. Dakle, ne priznajemo to. Je li to 15 odsto? Nije dovoljno. Dobro. Hajde da vidimo, da razgovaramo sa našom braćom Albancima u Malesiji. Oni imaju tamo neke potrebe da imaju nekakvu autonomiju, možda s pravom...
Možda, dodaje, da podrže, možda će time otopliti odnose sa "njihovim" Albancima na Kosovu.
- Ili možda sa Albancima u Albaniji. Sa državom Albanijom. Pa da kažemo, tako je, Malesija ima pravo na autonomiju unutar Crne Gore. Za početak. I to je za mene recipročno. Pa ne bi se to svidjelo Crnoj Gori. A je li? A je li se državi Srbiji sviđa što je Crna Gora priznala Kosovo? I što je čak i Crna Gora imala međunarodno ponovno reviziju onih graničnih prelaza prema Kosovu - izjavio je Milivojević.&nbsp;
<h2>Cetinje čuva Pećki prijesto&nbsp;</h2>
Rekao je da je "mitropolit crnogorsko primorski čuvar Pećkog prijestola".
- On je čovjek koji je egzarh. Cetinje čuva Pećki prijesto. Pa kako to CG prizna Kosovo kao nezavisnu državu? Pazite, ovo što sam ja rekao, kao ideja za recipročne mjere, je apsolutno na mjestu. Čak da Srbija ne traži otcjepljenje stare Hercegovine ili Sutorine ili Malesije, pogotovo pripajanje Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, ovamo Albaniji. Ne, nego autonomiju sa staru Hercegovinu. Pa zašto? Kako nema razloga? Pa ima li neko u tom prostoru stare Hercegovine ko se izjašnjava da je Crnogorac po nacionalnosti? Ima, ali to je tolika manjina, to je nenormalno. Svi se osjećaju Srbima i Hercegovcima. Takođe, Herceg Novi. Čak i u vrijeme Mila Đukanovića, to je bio grad koji ima uvijek srpsku vlast. Pa čekajte, je l' bi zaboljelo da kažemo, dobro, Herceg Novi nek' bude dio CG, ali sa autonomijom srpskom - izjavio je Milivojević.
Kompletnu njegovu izjavu možete poslušati <a href="https://youtu.be/2EndVrAzfvM?si=UhTDeKM15V_SuXOG">ovdje.</a>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Atak srpskog politikologa na teritorijalni integritet CG: Đukanović pao, a mi ih i dalje trpimo; Razgovarajmo sa braćom Albancima u Malesiji

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je čestitku povodom Dana opštine Gusinje, ističući značaj te opštine kao primjera suživota, gostoprimstva i prirodnih potencijala za razvoj.
Čestitka je upućena rukovodstvu opštine, odbornicama i odbornicima, kao i svim građanima Gusinja.
- Gusinje predstavlja primjer bogatstva suživota i međusobnog uvažavanja, vrijednosti koje su duboko utkane u temelje crnogorskog društva. Tradicija gostoprimstva i topline koja se njeguje u ovom kraju prepoznata je širom Crne Gore i van njenih granica, zahvaljujući vrijednim i predusretljivim domaćinima i domaćicama, koji svojom posvećenošću svakodnevno doprinose boljitku čitave zajednice - navodi se u čestitki predsjednika.
Milatović je ukazao na prirodne ljepote Gusinja i njegove razvojne potencijale, posebno u turizmu, poljoprivredi i energetici, ističući važnost planskih i odgovornih ulaganja za stabilan napredak sjevera Crne Gore.
Poseban akcenat stavio je na doprinos gusinjske dijaspore, čiju posvećenost i saradnju s vlastima vidi kao ključnu za realizaciju razvojnih projekata i kreiranje prilika za mlade.
- Upravo u svojoj zemlji svaki mladi čovjek mora imati prvu šansu. Kao predsjednik Crne Gore, biću iskren i posvećen partner u svim takvim nastojanjima – u cilju podrške projektima koji doprinose razvoju vaše opštine i unapređenju kvaliteta života svakog njenog građanina - poručio je Milatović.
Predsjednik je, uz čestitke, izrazio uvjerenje da će Gusinje i u budućnosti nastaviti da se razvija na održivim osnovama, njegujući prirodna bogatstva i vrijednosti koje ga čine posebnim.

Milatović čestitao Dan opštine Gusinje: Svaki mladi čovjek mora imati prvu šansu u svojoj zemlji

Vrhovni sud Brazila odredio je kućni pritvor bivšem predsjedniku države Žairu Bolsonaru, izvijestili su lokalni mediji. 
 
Bolsonaro se suočava sa suđenjem zbog navodnog orkestriranja zavjere za ostanak na vlasti nakon izbornog poraza 2022. godine od sadašnjeg predsjednika Luiza Inacija Lule da Silve, prenosi Anadolija. 
 
Njemu je ranije naređeno da nosi nanogicu. 
 
Bolsonaro je to opisao kao "vrhunsko poniženje".

Vrhovni sud Brazila naredio kućni pritvor za Bolsonara

Predjednik države Jakov Milatović u razgovoru za portal Standard kazao je da je situacija sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem pogrešno interpretirana kao politički sukob, te da je riječ o &nbsp;neprimjerenoj i opasnoj prijetnji potpredsjednika Vlade prema predsjedniku države, u trenutku dok je radio svoju ustavom predviđenu obavezu – razmatrao zakon usvojen u Skupštini.
On podsjeća da nije prvi put vratio zakon Skupštini, ali da je u ovom slučaju naišao na neprimjerenu reakciju iz izvršne vlasti.
- Zakon koji sam vratio bio je neustavan – retroaktivan, štetan po poljoprivrednike i u suprotnosti sa pravnim poretkom. Ja sam uradio ono što je do mene, a pozvao sam sve nadležne organe da urade svoj dio posla. Tužilaštvo je, kako znate, pokrenulo postupak – kazao je predsjednik Crne Gore.
Posebno problematičnim smatra to što na ovu situaciju nije stigla institucionalna osuda iz samog vrha Vlade.
- Ćutanje Vlade na prijetnje predsjedniku države dosta govori. Ne bih volio da to ćutanje bude shvaćeno kao odobravanje. To nije dobro – ni za unutrašnje odnose, ni za naš evropski put – kazao je Milatović.
Na pitanje o sve češćem prisustvu četničke ideologije u javnom prostoru, Milatović je ponovio stav da je Crna Gora antifašistička država.
- Crna Gora je utemeljena na 13. julu i antifašizmu. Bilo kakva vrsta revizije toga nije prihvatljiva. Ja je ne prihvatam - kaže Milatović.
Upitan zašto češće ne reaguje na pojave kao što su parastosi i veličanje četničkog pokreta, odgovorio je kako su njegovi stavovi „uvijek bili jasni“.
- Odgovornost je na onima koji takve stvari rade, ali i na institucijama koje bi morale da reaguju. Ponekad se stvori utisak da samo predsjednik ukazuje na to – ali država ne funkcioniše tako – kazao je Milatović.
On je poručio da Crna Gora može i mora postati istinsko evropsko društvo u kojem je vladavina prava temelj svih odnosa.
- Želim da dam doprinos da Crna Gora postane članica Evropske unije, država u kojoj zakon važi za sve – i za predsjednika, i za potpredsjednika Vlade, i za svakog građanina. Društvo utemeljeno na pravdi, jednakim šansama i međusobnom poštovanju - zaključio je Milatović.

Milatović: Sukob sa Đeljošajem nije politički, već opasna prijetnja predsjedniku države

Jutjub video koji neće da se učita. Posjeta popularnom nezavisnom medijskom sajtu koja rezultira samo praznom stranicom. Mobilni internet koji ne radi satima ili danima.
U Rusiji je povezivanje na internet često frustrirajuće, komplikovano, pa i opasno.
To nije tehnička greška, već pažljivo osmišljen, višeslojan i dugoročan napor vlasti da internet u potpunosti stave pod kontrolu Kremlja. Donošenjem restriktivnih zakona i zabranom sajtova i platformi koje odbijaju da se povinuju, ruske vlasti su razvile tehnologije za nadgledanje i manipulaciju internet saobraćajem.
Iako je još uvijek moguće zaobići ograničenja korišćenjem VPN aplikacija, one se takođe redovno blokiraju.
Tokom ovog ljeta, vlasti su dodatno suzbile pristup internetu masovnim gašenjem mobilne mreže i uvođenjem zakona kojim se korisnici mogu kazniti za pretragu sadržaja koji se smatra „nezakonitim”.
Prijeti se i popularnoj platformi Vocap (WhatsApp), dok se istovremeno promoviše novi „nacionalni” mesindžer, za koji se široko vjeruje da će biti pod strogim nadzorom.
Predsjednik Vladimir Putin pozvao je vladu da uguši strane internet servise i naložio da se sastavi lista platformi iz „neprijateljskih” država koje treba ograničiti.
Stručnjaci i borci za ljudska prava kazali su za agenciju AP da su razmjere i efikasnost tih mjera zabrinjavajuće. Vlasti su sada znatno vještije nego ranije, kad su slični pokušaji većinom propadali, i sve su bliže cilju – izolaciji ruskog interneta.
Istraživačica Hjuman rajts voča (Human Rights Watch), Anastasija Kruope, opisuje pristup Moskve kao „smrt sa hiljadu rezova”.
- Korak po korak, pokušavate da dođete do tačke gdje je sve pod kontrolom – kazala je ona.
<h2>Cenzura nakon protesta 2011–2012.</h2>
Pokušaji Kremlja da kontroliše šta Rusi rade, čitaju ili govore na internetu datiraju još iz perioda protesta 2011–2012, kada je internet korišćen kao sredstvo za osporavanje vlasti. Nezavisni mediji su počeli da niču, a masovni antivladini protesti, organizovani putem mreža, izbili su nakon osporenih parlamentarnih izbora i Putinove odluke da se ponovo kandiduje za predsjednika.
Rusija je tada počela da uvodi regulative kojima se pooštrava kontrola interneta. Neki zakoni su blokirali sajtove, drugi su obavezivali provajdere da čuvaju zapise razgovora i poruka, dijeleći ih sa bezbjednosnim službama po potrebi, kao i da instaliraju opremu za kontrolu i prekid internet saobraćaja.
Kompanije poput Gugla i Fejsbuka bile su pod pritiskom da podatke korisnika skladište na serverima u Rusiji – bez uspjeha. Najavljivan je i „suvereni internet” koji bi mogao biti fizički odsječen od ostatka svijeta.
Ruska verzija Fejsbuka, društvena mreža VK, koju je osnovao Pavel Durov (kasnije tvorac Telegrama), prešla je pod kontrolu Kremlju naklonjenih firmi. Pokušaj blokiranja Telegrama između 2018. i 2020. godine nije uspio.
U međuvremenu, postalo je uobičajeno da ljudi budu krivično gonjeni zbog objava ili komentara na mrežama, što pokazuje koliko pažljivo vlasti prate online prostor.
Ipak, tada su mnogi stručnjaci smatrali da su napori Kremlja uzaludni, tvrdeći da je Rusija daleko od kineskog „Velikog vatrenog zida” (Great Firewall) kojim Peking blokira strane sajtove.
<h2>Inavazija na Ukrajinu pojačala represiju</h2>
Nakon početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022, vlasti su blokirale velike mreže poput Tvitera, Fejsbuka i Instagrama, kao i Signal i nekoliko drugih mesindžera. VPN-ovi su takođe postali meta, čime je otežan pristup zabranjenim sajtovima.
Prošlog ljeta je pristup Jutjubu bio otežan, a stručnjaci su to opisali kao namjerno usporavanje od strane vlasti. Kremlj je za to optužio Gugl, tvrdeći da ne održava opremu u Rusiji. Jutjub je, osim za zabavu, bio važna platforma i za kritičare vlasti, poput pokojnog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog.
Kompanija Klaudfler (Cloudflare), koja obezbjeđuje infrastrukturu internetu, saopštila je u junu da su sajtovi koji koriste njihove usluge žrtve usporavanja u Rusiji. Nezavisni medij Mediazona izvijestio je da su i drugi popularni zapadni hosting provajderi pod sličnim pritiskom.
Sajber advokat Sarkis Darbinjan, osnivač grupe Roskomsvoboda koja se zalaže za slobodu interneta, rekao je da vlasti pokušavaju da natjeraju kompanije da pređu na ruske hosting servise koje mogu da kontrolišu.
Procjenjuje da se oko polovine ruskih sajtova oslanja na strane provajdere, koji nude bolji kvalitet i cijenu. „Ogroman broj” globalnih sajtova koristi te servise, pa bi njihovo isključivanje značilo da su automatski nedostupni i u Rusiji.
Izvještaj Hjuman rajts voča od 30. jula ukazuje na još jedan zabrinjavajući trend – konsolidaciju internet provajdera i kompanija koje upravljaju IP adresama.
Prošle godine, vlasti su povećale cijenu licence za internet provajdere sa 7.500 rubalja (oko 90 dolara) na čak milion rubalja (preko 12.300 dolara). Državni podaci pokazuju da sedam velikih kompanija sada upravlja sa više od polovine svih IP adresa u zemlji, a državna firma Rostelekom pokriva čak 25 odsto.
- Kremlj teži da kontroliše internet prostor u Rusiji, da cenzuriše sadržaj i manipuliše saobraćajem - rekla je Kruope.
<h2>Kriminalizacija „ekstremističkih“ pretraga</h2>
Novi ruski zakon kriminalizuje online pretrage za široko definisanim „ekstremističkim” sadržajem. To može obuhvatiti LGBTQ+ sadržaj, opozicione grupe, neke pjesme izvođača koji kritikuju vlast – pa i Navaljnijeve memoare, koji su prošle sedmice proglašeni za ekstremistički materijal.
Aktivisti za ljudska prava upozoravaju da je to korak ka kažnjavanju samih korisnika – ne samo pružalaca sadržaja – po uzoru na Bjelorusiju, gdje ljudi često bivaju kažnjeni ili uhapšeni samo zbog čitanja ili praćenja nezavisnih medija.
Stručnjak za sajber bezbjednost i advokat grupe Net Freedom, Stanislav Seleznjov, ne očekuje masovna suđenja jer je tehnički teško pratiti sve pretrage u zemlji od 146 miliona stanovnika. Ipak, i mali broj slučajeva može zastrašiti ljude i odvratiti ih od pristupa zabranjenim sadržajima.
Još jedan potencijalni potez je blokada Vocapa, koji je, prema Medijaskoupu (Mediascope), u aprilu imao preko 97 miliona mjesečnih korisnika.
Poslanik Anton Gorelkin rekao je da bi Vocap „trebalo da se pripremi za napuštanje ruskog tržišta”. Umjesto toga, najavljena je promocija nacionalnog mesindžera pod imenom MAX, koji je razvila kompanija VK. Telegram, druga popularna aplikacija, prema njegovim riječima, vjerovatno neće biti ograničena.
MAX se promoviše kao aplikacija za sve – dopisivanje, državne servise, plaćanje i još mnogo toga. Do jula se, prema podacima agencije TASS, registrovalo preko 2 miliona korisnika, ali široko prihvatanje još izostaje.
Uslovi korišćenja predviđaju dijeljenje korisničkih podataka sa vlastima na zahtjev, a novi zakon propisuje da aplikacija mora biti unaprijed instalirana na svim telefonima koji se prodaju u Rusiji. Državne institucije, zvaničnici i firme podstiču se da svoje komunikacije i blogove presele na MAX.
Anastasija Žirmont iz grupe Access Now rekla je da su i Telegram i Vocap bili djelimično poremećeni u Rusiji u julu – vjerovatno kao test uticaja mogućih blokada na internet infrastrukturu.
To ne bi bilo iznenađenje. U prethodnim godinama, vlasti su redovno testirale isključivanje ruskog interneta od ostatka svijeta, što je nerijetko izazivalo prekide u pojedinim regijama.
Darbinjan vjeruje da je jedini način da ljudi počnu da koriste MAX taj da se „uguši” svaki zapadni alternativni servis.&nbsp;
- Ali navike se ne mijenjaju za godinu-dvije. To su navike građene decenijama, dok je internet bio brz i slobodan - kaže on.
Roskomnadzor, državni regulator za medije i internet, koristi sve sofisticiranije metode – analizira sav internet saobraćaj i identifikuje šta može da blokira ili uspori, dodaje Darbinjan.
Kao što ističe Kruope, u tome im pomažu „godine usavršavanja tehnologije, razumijevanja infrastrukture i igrača na tržištu”, ali i zapadne sankcije i povlačenje kompanija sa ruskog tržišta nakon 2022.
Darbinjan kaže da Rusija još nije potpuno izolovala svoj internet, ali napori Kremlja „sve više približavaju tom cilju”.

Kako Rusija obuzdava internet: Blokade sajtova i izolacija od ostatka svijeta

Portal ETV ekskluzivno objavljuje dokument Vlade – Ocjena rada drugi kvartal 2025. godine - koji se odnosi personalno na rad članova Vlade, prema kojem su najbolje ocijenjene ministarke Anđela Jakšić Stojanović i Maida Gorčević, dok je na začelju tabele, kao najgori – potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić sa prosječnom ocjenom – 1,50. Odmah uz Aleksića su i ministri poljoprivrede i kulture i medija Vladimir Joković i Tamara Vujović, koji imaju prosječnu ocjenu 1,66, a isto su ocijenjeni i ministri pomorstva i turizma Filip Radulović i Simonida Kordić. <h2>VRLO DOBRI I DOBRI&nbsp;</h2> Jakšić Stojanović i Gorčević imaju prosječnu ocjenu – 4, dok su iza njih ministar finansija Novica Vuković i premijer Milojko Spajić s ocjenom 3,66. Među najbolje ocijenjenima je i ministar pravde Bojan Božović – 3,50, dok je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović dobio ocjenu – 3,33, sa koliko je ocijenjena i ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4" data-rendition-name="original" width="1219" height="736" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, kao i ministarke saobraćaja Maja Vukićević i rada Naida Nišić, te minstri energetike i rudarstva i zdravlja Admir Šahmanović i Vojislav Šimun – ocijenjeni su prosječnom ocjenom – 3,16. Ministar socijalnog staranja Damir Gutić dobio je ocjenu – 3, dok su svi ostali niže ocijenjeni. Tako je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović dobio ocjenu – 2,83, kao i ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Momo Koprivica. Ministri ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, sporta i mladih i regionalnog razvoja – Damjan Ćulafić, Dragoslav Šćekić i Ernad Suljević prošli su sa prosječnom ocjenom – 2,5. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović dobio je prosječnu ocjenu – 2,33, dok su sa 2,16 ocijenjeni – ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić i Milun Zogović, kao i ministar bez portfelja Milutin Buturović. Ministri odbrane i unutrašnjih poslova Dragan Krapović i Danilo Šaranović ocijenjeni su ocjenom – 2, što znači da je to, poređujući sa ocjenjivanjem u prosvjeti, ocjena ,,zadovoljava“. Najniža moguća prelazna! <h2>,,JEDINIČARI“</h2> Ispod ocjene zadovoljava je ministar dijaspore Mirsad Azemović dobio je prosječnu ocjenu – 1,83. Nije usamljen u ocjeni nezadovoljava: u tom rangu su i ministarka turizma Simonida Kordić (1,66) , ministar pomorstva Filip Radulović (1,66), ministarka kulture i medija Tamara Vujović (1,66), ministar poljoprivrede Vladimir Joković (1,66).&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14" data-rendition-name="original" width="1884" height="373" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Na kraju kolone ,jediničara“ je najgore ocijenjeni – Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade (1,50).&nbsp; Da li će upravo ovi ,,jediničari“ biti prvi na listi za rekosntrukciju, ako Spajić uopšte bude smio da ide na rekonstrukciju?&nbsp; Prosječna ocjena, kako se vidi na tabeli, izvodila se iz parametara – postignuti rezultati, samostalnost, stvaralačka sposobnost, preduzimljivost, preciznost/savjesnost i kvalitet saradnje. Potpredsjednik Vlade Aleksić je najveći „jediničar“ u Vladi – za sve parametre ocjena mu je 1, osim za samostalnost – ocijenjen je najboljom ocjenom – 4, a odmah za njim je ministar Joković – koji je za samostalnost, takođe, dobio 4, ali je izvukao 2 za postignute rezultate. Ministarka Vujović ocijenjena je ocjenom 3 za preciznost/savjesnost, a ocjenu 2 dobila je za stvaralačku sposobnost i kvalitet saradnje. Ministar Šaranović dobio je jedan za parametre – samostalnost i kvalitet saradnje, dok je za postignute rezultate i stvaralačku sposobnost ocijenjen ocjenom – 3. Jedinicu iz „samostalnosti“ dobio je i ministar Krapović.&nbsp; Interesantno je da je, osim troje ministara iz Demokrata – Šaranović, Krapović i Vujović, za parametar samostalnost, jedan dobio i potpredsjednik Vlade Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića). <h2>,,STVARALAČKE SPOSOBNOSTI“</h2> Ocjene pokazuju i da po parametrima Vlade stvaralačku sposobnost, ma što značio taj parametar, ne posjeduju ministri Radunović, Đeka, Kordić i Joković, kao ni potpredsjednik Aleksić. Samo oni su dobili ocjenu – 1. Ministar Joković i potpredsjednik Aleksić jedini su koji su dobili jedinice i za parametar preciznost/savjesnost. Portal ETV objavio je 24. jula izvode iz dokumenta Vlade o ocjeni rada i realizacije, shodno programu zadataka za 2025. godinu, a zaključno sa junom, prema kojima su na kraju drugog kvartala najbolje ocijenjeni resori ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja i saobraćaja Maje Vukićević, sa 95,2 i 90 odsto realizovanih akrivnosti. Nekoliko sati kasnije, dokument je inoviran, odnosno friziran, pa je objavljena tabela sa poboljšanim rejtingom za određene resore.&nbsp; Vlada je u tabelu naknadno ubacila i realizovane programe iz jula, stvarajući tako privid o većoj realizaciji vladinih obaveza nego što to zapravo jeste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73" data-rendition-name="original" width="1734" height="1000" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Tako je ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću saldo realizacije skočio sa 47 na 58 odsto, ministru zdravlja sa 20 na 40 odsto, dok je Ministarstvu energetike i rudarstva procenat uspješnosti porastao sa 14 na iznad 40 odsto. Ministar Šahmanović resor energetike preuzeo je tek u martu. Ministarstvo evropskih poslova je na tabeli koja nije frizirana bilo na visokih 83,3, a Ministarstvo prosvjete na 86,7 odsto. Ministarstvo vanjskih poslova imalo je realizaciju zadataka na nivou od 80 odsto, a prostornog planiranja, urbanizma i državne uprave - 75 odsto.&nbsp; Bez rezultata su bili ministarstva dijaspore, kulture i medija, sporta i mladih, te socijalnog staranja.

NAJBOLJE: Jakšić Stojanović i Gorčević; NAJGORI: Aleksić, za petama mu Joković, Vujović, Radulović i Kordić

Premijer Milojko Spajić, kako saznaje Portal ETV od izvora iz Pokreta Evropa sad, sazvao je sinoć hitnu telefonsku sjednicu Predsjedništva partije kako bi dobio podršku da pokrene proceduru za smjenu ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate), nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. Školski brod „Jadran“ u vrijeme početka rata u bivšoj SFRJ zatekao se na remontu u tadašnjem tivatskom brodogradilištu „Arsenal“ i ostao je u Crnoj Gori u skladu sa dogovorm da republike stiču pravo na vlasništvo nad imovinom koja se u trenutku izbijanja sukoba našla na njenoj teritoriji.&nbsp; - Krapović je svojim postupkom gurnuo „trn u oko“ Vladi, iako je znao koliki se napori ulažu da se sa Hrvatskom saniraju sporne tačke. Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov tim, uz podršku mnogih ljudi iz Vlade, kao i partija, uradili su veliki i uspješan posao u saniranju psoljedica izazavnih usvajanjem u parlamentu Rezolucije o Jasenovcu. I onda Krapović uradi ovo sa značkama. Neshvatljivo i neprihvatljivo. Prekršio je sve dogovore – kategoričan je jedan od naših nezvaničnih sagovornika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235" data-rendition-name="original" width="1600" height="1084" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>UGROZIO EVROPSKI PUT: Dragan Krapović(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući „potrebu otvorenog i konstruktivnog bilateralnog dijaloga sa ciljem rješavanja otvorenog pitanja broda 'Jadran', a u izostanku toga će razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanja ovog pitanja“. - Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske izražava žaljenje i osuđuje ovakav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremost na dijalog i dogovorno rješavanje ovog otvorenog pitanja - naveli su iz ovog resora susjedne države. &nbsp; Poručili su da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Reagujući na protestnu notu Krapović je, pored ostalog, saopštio da nije bilo potrebe za protestom i reakcijom Hrvatske. - Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“ koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima – saopštio je on. Iz Krapovićevog resora 28. jula, kada su javnosti predstavljene značke, saopšteno je da je dizajn osmišljen „kako bi vizuelno izrazio identitet 'Jadrana' i njegove posade“.&nbsp; - U centralnom dijelu nalazi se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim mornarskim motivom – saopštili su tada iz Ministarstva odbrane. Osim znački za posadu „Jadrana“ ljutnju Hrvatske Krapović je izazvao odlukom da na ovogodišnjem obilježavanju operacije „Oluja“ ne prisustvuje vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Krajem jula prošle godine Hrvatska je nepoželjnima u ovoj zemlji proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika i Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade. Sva trojica su lideri proruskih i prosrpskih partija – Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, koje su bile konstituenti nekadašnjeg Demokratskog fronta, dok je Bečić na čelu Demokrata, stranke iz koje dolazi i Krapović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić (Foto: RSE)"> <figcaption>PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  Nepun mjesec prije toga Skupština Crne Gore usvojila je za Hrvatsku neprihvatljivu - Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Proruska i prosrpska trojka personama non grata proglašena je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa ovom zemljom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe. U decembru prošle godine Hrvatska je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Mjesec ranije uputila je našoj zemlji nonpejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a neđu njima i brod „Jadran“. Potez Krapovića sa izradom serije znački posebno dizajniranih za posadu školskog broda „Jadran“ uslijedio je nakon što se u javnosti sve češće špekuliše da će na jesen doći do rekonstrukcije Vlade i da u njoj, navodno, neće biti mjesta za proruske i prosrpske kadrove. Izvori Portala ETV iz Vlade kažu i kako je Krapovića, nekoliko dana prije nego je izazvao skandal sa Hrvatima, premijer Spajić pohvalio zbog načina na koji sprovodi veting u Ministarstvu odbrane, u odnosu na ono što radi Danilo Šaranović u Ministarstvu unutrašnjih poslova. - Krapović je pohvaljen da je dobro razumio upozorenja ministara pravde i finansija Bojana Božovića i Novice Vukovića da će „juriš varijanta“ vetinga donijeti državi ozbiljne posljedice. I finansijske i mnoge druge – kažu naši izvori.&nbsp; Predsjedništvo PES-a, prema riječima naših nezvaničnih sagovornika, podržalo je i ideju rekonstrukcije Vlade.

Spajić smjenjuje Krapovića

Dok turistički radnici širom Crne Gore upozoravaju na lošu ljetnju sezonu, ministarka turizma Simonida Kordić očigledno ne dijeli njihovu zabrinutost – barem sudeći po fotografijama koje kruže mrežom X, na kojima dominira luksuz. Na fotografijama koje su objavili korisnici ove platforme, Kordić je ovjekovječena sa komadima garderobe koji, ukoliko su originali, predstavljaju simbol statusa koji je daleko od džepova većine građana Crne Gore. Tu je Luj Viton tašna vrijedna 1.630 dolara (oko 1.400 eura), Hermes kaiš od 1.250 dolara (nešto više od 1.000 eura), kao i Šanel cipele čija cijena dostiže 1.100 dolara, odnosno oko 950 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96" data-rendition-name="original" width="3264" height="1754" loading="lazy" alt="Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić"> <figcaption>Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić(Photo: X)</figcaption> </figure>  I dok je modni izraz ministarke do posljednjeg detalja "markiran", turistička sezona u Crnoj Gori, prema izjavama mnogih ugostitelja i hotelijera, kuburi sa "siromašnim" brojkama.&nbsp; Ipak, prema riječima same ministarke, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je rast broja turista od 6,3 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, a u junu je evidentiran rast od 7,3 odsto u odnosu na jun prošle godine. - Ono što primjećujemo je da je značajan porast turista u individualnom smještaju za 14 posto, ali je evidentno da i dalje imamo problem sa sivom ekonomijom i da se sva ostvarena noćenja ne prijavljuju. Mi veoma vodimo računa i onome što su izvorni podaci od institucija koje su neposredno uključene u turističku sezonu i turističku privredu - uvjerava Kordić. Na mreži X, gdje je vizuelni luksuz ministarke izazvao brojne reakcije, korisnici ne štede na ironičnim komentarima. "Garderoba ministarke Kordić u punom cvatu, za razliku od turističke sezone. Markirano do posljednjeg detalja", &nbsp;"Ministar turizma je objavila podatak da je ovogodišnja turistička sezona bolja za 6,3 odsto. Po Hermesu, Šanelu i Luj Vitonu barem 63 odsto" - samo su neki od njih. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzostir%2Fstatus%2F1952046965862080589%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U zemlji u kojoj je turizam okosnica ekonomije, a sezona se ocjenjuje kao "ispod očekivanja", modni izričaj ministarke, ma koliko bio stvar ličnog ukusa, teško prolazi nezapaženo, naročito u jeku ljeta koje, kako stvari stoje, neće zabilježiti dobre rezultate.

Ministarka u Luj Vitonu i Šanelu, sezona u minisu

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih &nbsp;poslova uputilo je protestnu notu crnogorskom Ministarstvu vanjskih &nbsp;poslova zbog znački koje je prije nekoliko dana predstavilo Ministarstvo &nbsp;odbrane Crne Gore, a koje su specijalno namijenjene posadi školskog &nbsp;broda "Jadran", saznaje nezvanično M portal. 

Ministarstvo &nbsp;odbrane i Vojska Crne Gore saopštili su da su značke izrađene "u znak &nbsp;poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima &nbsp;za našu državu", te da je "dizajn značke osmišljen je kako bi vizuelno &nbsp;izrazio identitet „Jadrana" i njegove posade.&nbsp;
U centralnom dijelu nalazi &nbsp;se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode &nbsp;i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je &nbsp;brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne &nbsp;Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim &nbsp;mornarskim motivom". 

M portal je poslao pitanja u vezi protestne note Hrvatske crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova i očekujemo njihov odgovor. 

Republika &nbsp;Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu &nbsp;povoda da eskaliraju nesuglasice između Vlade Crne Gore i Vlade &nbsp;Republike Hrvatske, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i &nbsp;Ivana Anušića. 

Rezultat niza novootvorenih spornih &nbsp;pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i &nbsp;blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i &nbsp;odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja &nbsp;rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status &nbsp;"persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, &nbsp;potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću. 

Posljednji &nbsp;u nizu poteza, prije slanja protestne note Hrvatske, povukao je &nbsp;crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje &nbsp;obilježavanje operacije "Oluja" u Hrvatskoj ne ide vojni, već samo &nbsp;diplomatski predstavnik Crne Gore.

Tag: cvijetin-milivojevic

Atak srpskog politikologa na teritorijalni integritet CG: Đukanović pao, a mi ih i dalje trpimo; Razgovarajmo sa braćom Albancima u Malesiji

Milatović čestitao Dan opštine Gusinje: Svaki mladi čovjek mora imati prvu šansu u svojoj zemlji

Vrhovni sud Brazila naredio kućni pritvor za Bolsonara

Milatović: Sukob sa Đeljošajem nije politički, već opasna prijetnja predsjedniku države

Kako Rusija obuzdava internet: Blokade sajtova i izolacija od ostatka svijeta

PRATITE TVe UŽIVO