Srbija mora biti oštrija prema Crnoj Gori, a u međunarodnim odnosima postoji jedno jedino pravilo - reciprocitet. To je između ostalog poruka srpskog politikologa i novinara Cvijetina Milivojevića.
Milivojević je inače čest gost medija u Srbiji koji važe za opozicione, poput N1 i Nove S, pisao je kolumne i za Danas.
On je za beogradsku produkciju Balkan Info govorio kako Srbiji fali reciprocitet u odnosu sa svima, a posebno prema "slabijim zemljama kao što je Crna Gora".&nbsp;
<h2>Možda da podržimo našu braću Albance u Malesiji ili da priznamo CG ali bez stare Hercegovine</h2>
Pomenuo je da se Crna Gora i Sjeverna Makedonija ponašaju kao "lobisti Kosova kad se traži njegov ulazak u UNESKO ili Interpol", da je to "nevjerovatno" i da "Srbija to trpi".&nbsp;
- Nama fali odnos reciprociteta sa svima. Mi sa Crnom Gorom nijesmo razriješili, uslovno rečeno bratskom i prijateljskom. Čekajte ljudi moji, promijenile se sad već tri garniture vlasti poslije pada Mila Đukanovića. Šta bi sa time što je Crna Gora otpriznala Srbiju? CG nas ne priznaje. Ona nas ne priznaje, ako se dobro sjećam, da li od 2009. Ona je priznala Kosovo kao nezavisnu državu. Dakle, ona nas priznaje u smanjenom kapacitetu od 85 odsto teritorije.
On je u emisiji naveo "šta su uradili kao recipročnu mjeru".
- Povukli smo tadašnjeg ambasadora, je li bješe onaj Tarzan Milošević, ne znam, na diplomatski razgovor, šta je bilo od toga? Šta smo mi konkretno uradili? Ako nema recipročnog, na primjer da mi kažemo priznajemo CG od sada, ali bez stare Hercegovine. To vam je sve do Nikšića. To nikad nije bila Crna Gora do 1945. godine. Znači, ne priznajemo to. Ne priznajemo onu Sutorinu, izlazak Republike Srpske i Bosne i Hercegovine na more. To je do 1945. godine, do dogovora Blaža Jovanovića i Đure Pucara bio dio teritorije Bosne i Hercegovine. Danas je to Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. Dakle, ne priznajemo to. Je li to 15 odsto? Nije dovoljno. Dobro. Hajde da vidimo, da razgovaramo sa našom braćom Albancima u Malesiji. Oni imaju tamo neke potrebe da imaju nekakvu autonomiju, možda s pravom...
Možda, dodaje, da podrže, možda će time otopliti odnose sa "njihovim" Albancima na Kosovu.
- Ili možda sa Albancima u Albaniji. Sa državom Albanijom. Pa da kažemo, tako je, Malesija ima pravo na autonomiju unutar Crne Gore. Za početak. I to je za mene recipročno. Pa ne bi se to svidjelo Crnoj Gori. A je li? A je li se državi Srbiji sviđa što je Crna Gora priznala Kosovo? I što je čak i Crna Gora imala međunarodno ponovno reviziju onih graničnih prelaza prema Kosovu - izjavio je Milivojević.&nbsp;
<h2>Cetinje čuva Pećki prijesto&nbsp;</h2>
Rekao je da je "mitropolit crnogorsko primorski čuvar Pećkog prijestola".
- On je čovjek koji je egzarh. Cetinje čuva Pećki prijesto. Pa kako to CG prizna Kosovo kao nezavisnu državu? Pazite, ovo što sam ja rekao, kao ideja za recipročne mjere, je apsolutno na mjestu. Čak da Srbija ne traži otcjepljenje stare Hercegovine ili Sutorine ili Malesije, pogotovo pripajanje Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, ovamo Albaniji. Ne, nego autonomiju sa staru Hercegovinu. Pa zašto? Kako nema razloga? Pa ima li neko u tom prostoru stare Hercegovine ko se izjašnjava da je Crnogorac po nacionalnosti? Ima, ali to je tolika manjina, to je nenormalno. Svi se osjećaju Srbima i Hercegovcima. Takođe, Herceg Novi. Čak i u vrijeme Mila Đukanovića, to je bio grad koji ima uvijek srpsku vlast. Pa čekajte, je l' bi zaboljelo da kažemo, dobro, Herceg Novi nek' bude dio CG, ali sa autonomijom srpskom - izjavio je Milivojević.
Kompletnu njegovu izjavu možete poslušati <a href="https://youtu.be/2EndVrAzfvM?si=UhTDeKM15V_SuXOG">ovdje.</a>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Atak srpskog politikologa na teritorijalni integritet CG: Đukanović pao, a mi ih i dalje trpimo; Razgovarajmo sa braćom Albancima u Malesiji

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili da su na dionicama kroz usjeke mogući sitniji odroni.
Iz AMSCG su vozačima savjetovali da brzinu i vožnju prilagode trenutnom stanju na putu.
Oni su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi. 
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati. 
Saobraćaj na regionalnom putu R-17 na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča - Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara. 
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.

Na pojedinim dionicama promijenjen režim saobraćaja

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, povremeno će duvati umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak vjetar, sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do 11, najviša dnevna od nula do 16 stepeni.

Danas pretežno sunčano i vjetrovito

Premijerski sat: obaveza na papiru, opstrukcija u praksi Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da premijerski sat nije puka proceduralna obaveza, već jedan od ključnih mehanizama demokratskog nadzora nad izvršnom vlašću, jer omogućava neposredan dijalog, javnu odgovornost i transparentnost rada Vlade. Zato je, ističu u toj organizaciji, neprihvatljiva praksa koju uspostavlja premijer Milojko Spajić, koji takve sesije izbjegava na različite načine, čime se krši Poslovnik Skupštine Crne Gore, koji propisuje da se premijerski sat mora održati najmanje jednom u okviru svakog dvomjesečnog redovnog zasijedanja. Prijedlog predsjednika Skupštine, Andrije Mandića, o izmjeni Poslovnika, kojom bi se premijerski sat redovno održavao u posljednjoj sedmici svakog mjeseca tokom redovnih zasijedanja, nije dobio podršku, uz obrazloženje da bi takvo rješenje dodatno ograničilo prostor za njegovo održavanje zbog međunarodnih obaveza premijera, državnih praznika i potencijalnih vanrednih okolnosti. CGO je tokom 2024. i 2025. godine evidentirao niz opstrukcija održavanja premijerskog sata. - Sjednica zakazana za 29. jun 2024. godine otkazana je zbog službene posjete premijera Briselu, najavljene tek dan ranije, što je izazvalo oštre reakcije opozicije i ocjene o nepoštovanju Skupštine. Pomjerena sjednica za 1. jul nije održana zbog blokade opozicije, obrazložene kontinuiranim ignorisanjem Skupštine od strane premijera - podsjeća Itana Gogić, asistenkinja na programima u CGO. Ona podsjeća da je sličan scenario ponovljen 26. jula 2024. godine, kada je sjednica odložena zbog odlaska premijera u Pariz povodom otvaranja Olimpijskih igara.&nbsp; - Novi termin, 30. jul, nije realizovan jer je istovremeno trajalo kontrolno saslušanje premijera i ministra finansija pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet. Odlukom predsjednika Skupštine sjednica je otkazana uz obrazloženje očuvanja digniteta Skupštine, dok je opozicija ocijenila da je riječ o namjernom izbjegavanju političke odgovornosti - podsjeća Gogić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227081216_a2ac5a8c39e7cef7f55d3f2c3cad954fd816b7d801797c06f028611448cb3815.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227081216_a2ac5a8c39e7cef7f55d3f2c3cad954fd816b7d801797c06f028611448cb3815" data-rendition-name="original" width="3194" height="4791" loading="lazy" alt="Itana Gogić"> <figcaption>Itana Gogić(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Premijerski sat zakazan za 20. decembar 2024. godine nije održan zbog blokade opozicionih poslanika, koji su optužili vladajuću većinu za ustavni puč, u kontekstu produbljene institucionalne krize i spornog penzisonisanja sudije Ustavnog suda. Ni pomjereni termin 23. decembra, kaže Gogić, nije donio pomak, jer premijer nije prisustvovao sjednici, pravdajući odsustvo objavljivanjem pisanih odgovora na sajtu Vlade. CGO podsjeća da takva praksa ne može biti zamjena za neposredan i javan parlamentarni dijalog. - Ni 27. juna 2025. godine premijer nije prisustvovao premijerskom satu zbog održavanja Međuvladine konferencije sa Evropskom unijom. Iako je sjednica formalno održana, izostali su odgovori premijera na poslanička pitanja - napominje Gogić. Dodatna opstrukcija zabilježena je 28. jula, kada je Spajić odlučio da na pitanja odgovori isključivo u pisanoj formi, obrazlažući to prioritetima u vezi sa usvajanjem zakona iz oblasti evropskih reformi. To je izazvalo političke kritike zbog potkopavanja kontrolne uloge Skupštine. Gogić kaže da je tokom mandata premijera Milojka Spajića održan deset premijerskih satova, na kojima je razmatrano 457 poslaničkih pitanja, od čega je 132 bilo direktno upućeno premijeru.&nbsp; - Ovaj broj je značajno manji od onog predviđenog Poslovnikom, što ukazuje na sistemsku praksu izbjegavanja parlamentarne kontrole od strane premijera - ističe Gogić. Tematski, u 2024. godini dominirala su identitetska pitanja, naročito ona koja se odnose na dvojno državljanstvo i status srpskog jezika. No, navodi Gogić, fokus je bio i na infrastrukturnim projektima, uključujući kašnjenja u izgradnji ključnih dionica autoputa, saobraćajnim gužvama koje utiču na turizam, kao i razvoju sjevera Crne Gore.&nbsp; - Poslanici su se interesovali i za planove Vlade u vezi sa punom zaposlenošću i smanjenjem nezaposlenosti ispod četiri odsto, kao jednim od predizbornih obećanja. Zastupljene su bile i teme spoljne politike i evropskih integracija, naročito u kontekstu unutarkoalicionih tenzija i njihovog uticaja na proces pristupanja EU, kao i kadrovske promjene u institucijama - navela je Gogić. U 2025. godini fokus se, dodaje ona, proširio na javne finansije, fiskalnu stabilnost, javni dug, inflaciju i sprovođenje strukturnih reformi u skladu sa preporukama MMF-a. Poslanička pitanja obuhvatila su i pravosuđe, bezbjednost, zdravstvo, socijalnu zaštitu, evropske integracije, zaštitu životne sredine, demografiju i zakonodavne reforme. - U oblasti vladavine prava posebna pažnja bila je usmjerena na nezavisnost institucija, političke pritiske na pravosuđe i veting u bezbjednosnom sektoru, dok su bezbjednosne teme uključivale kriminal, političke uticaje na policiju, kontrolu granica i očuvanje javnog reda. Dodatno, pitanja su se odnosila i na kvalitet zdravstvenih usluga, prava zapošljenih, kao i kulturu, socijalnu politiku, natalitet, legalizaciju objekata i migracione politike - kazala je Gogić. CGO ističe da institucije ne mogu efikasno funkcionisati ukoliko se procedure poštuju selektivno, a njihova suština zanemaruje.&nbsp; - Premijerski sat ne smije biti sveden na administrativnu formu niti zamijenjen pisanim odgovorima. Riječ je o jednom od temeljnih stubova demokratskog nadzora koji mora ostati prostor neposrednog dijaloga i političke odgovornosti. Zato CGO poziva Skupštinu da obezbijedi dosljednu primjenu Poslovnika, a premijera da ličnim prisustvom pokaže spremnost na odgovornost i otvorenost prema kritikama - poručila je Gogić.

CGO: Niz opstrukcija održavanja premijerskog sata, Spajićeva praksa neprihvatljiva

Skupština Crne Gore zasijedaće i danas, a pred poslanicima će, pored ostalog, biti Prijedlog za imenovanje direktora Uprave policije, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Prijedlog zakona o posebnim mjerama za zaštitu životne sredine u opštini Pljevlja...
Radni dan će započeti sedmom sjednicom Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini, a na dnevnom redu biće Prijedlog zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o energetici i Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o efikasnom korišćenju energije. 
Nakon završene rasprave, uslijediće nastavak Prve sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja na kojoj će poslanici voditi raspravu o Prijedlogu zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije. 
Potom će poslanici nastaviti sedmu sjednicu na kojoj će rasrpavljati o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova, Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o radu, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Prijedlog zakona o posebnim mjerama za zaštitu životne sredine u opštini Pljevlja i Prijedlogu za imenovanje direktora Uprave policije. 
Početak sjednice zakazan je za 11 sati.

Danas dvije sjednice Skupštine: Na dnevnom redu i prijedlog za imenovanje direktora policije, mjere za Pljevlja, izmjene Zakona o PIO...

Bivši premijer Malezije Nadžib Razak danas je osuđen zbog pranja novca, jer je na svoje privatne račune prebacio više od 700 miliona dolara iz fonda 1MDB, koji je u vlasništvu Ministarstva finansija.
Nadžib je negirao da je počinio bilo kakvo krivično djelo i rekao da je novac na njegovom računu "politička donacija iz Saudijske Arabije", kao i da su ga "obmanuli finansijeri predvođeni Lou Tejk Džom".
Lou Tejk Džo, za koga se smatra da je organizator ove šeme, još uvijek je na slobodi.
Sutkinja Kolin Lorens Sekera rekla je da je Nadžibova tvrdnja o saudijskoj donaciji "nevjerovatna".
Četiri pisma navodnih saudijskog donatora su falsifikovana, a dokazi jasno pokazuju da sredstva potiču iz fonda 1MDB, rekla je ona.

Bivši premijer Malezije osuđen zbog pranja novca

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je u petak da će se uskoro sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, u okviru napora za okončanje ruske invazije.
&nbsp;- Dogovorili smo sastanak na najvišem nivou, sa predsjednikom Trampom u bliskoj budućnosti. Mnogo toga može se odlučiti prije Nove godine- naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Zelenski je u srijedu predstavio najnoviju verziju američkog plana za okončanje rata između Rusije i Ukrajine, o kojem se već sedmicama pregovara između Vašingtona i Kijeva. Plan predviđa zamrzavanje sukoba na postojećim linijama fronta i ne nudi rješenje za najspornije pitanje – teritorije koje je okupirala Rusija, a koje čine više od 19 odsto Ukrajine.
Za razliku od prvobitne verzije dokumenta, koju su izradili Amerikanci, nova verzija ne sadrži dva ključna zahtjeva Moskve: povlačenje ukrajinskih snaga sa djelova Donbasa koji su još pod njihovom kontrolom i pravno obavezujuće obećanje Kijeva da se neće pridružiti NATO-u. Zbog toga je malo vjerovatno da će Moskva prihvatiti ovu verziju plana.
Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je u četvrtak da je napredak ka okončanju rata „spor, ali stalan“.
Upitan o tome, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je u srijedu kazao da Moskva „formuliše svoj stav“, odbijajući da komentariše detalje. Zaharova je u četvrtak ponovila da je napredak u pregovorima o okončanju rata „spor, ali stalan“.
Ako želiš, mogu dodatno skratiti tekst, prilagoditi ga novinskom izvještaju ili urediti u agencijskom stilu.

Zelenski najavio skori susret sa Trampom: Mnogo toga može se odlučiti prije Nove godine

Policijska uprava iz Novog Sada saopštila je danas da je uhapsila L. N. (20) i L. M. (18) zbog sumnje da su u Savinom Selu, poslije kraćeg verbalnog sukoba, usmrtili nožem četrdesetšestogodišnjeg muškarca iz Vrbasa.
Njegovo tijelo pronađeno je na sportskom terenu, a poslije nekoliko sati, policija je identifikovala i pronašla osumnjičene, kao i nož kojim je, kako se sumnja, izvršeno krivično djelo.
Obojici osumnjičenih je određeno zadržavanje do 48 sati i biće privedeni, uz krivičnu prijavu, višem javnom tužiocu u Somboru.

Vrbas: U Savinom Selu nožem ubjen muškarac, uhapšeni osumnjičeni

Jake kiše koje su padale proteklih dana u velikim djelovima Kalifornije izazvale su poplave i klizišta, a poginule su tri osobe.
Kako je prenio BBC, oluje, za koje se očekuje da će trajati i tokom današnjeg dana, donijele su 27 centimetara kiše u neke djelove okruga Los Anđeles, izazvale evakuacije i onemogućile saobraćaj glavnim ulicama.
Hitne službe morale su izvesti nekoliko akcija spašavanja, uključujući ljude zaglavljene u vozilima zbog porasta nivoa poplavnih voda.
Guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio je vanredno stanje u Los Anđelesu i drugim okruzima južne Kalifornije.
Oko 100.000 ljudi u državi bez struje je od četvrtka uveče.

Tag: cvijetin-milivojevic

Atak srpskog politikologa na teritorijalni integritet CG: Đukanović pao, a mi ih i dalje trpimo; Razgovarajmo sa braćom Albancima u Malesiji

Na pojedinim dionicama promijenjen režim saobraćaja

Danas pretežno sunčano i vjetrovito

CGO: Niz opstrukcija održavanja premijerskog sata, Spajićeva praksa neprihvatljiva

Danas dvije sjednice Skupštine: Na dnevnom redu i prijedlog za imenovanje direktora policije, mjere za Pljevlja, izmjene Zakona o PIO...

PRATITE TVe UŽIVO