Tradicionalni 47. Crnogorski likovni salon „13. novembar“ svečano je otvoren večeras u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju.
Dobitnik Grand prix nagrade ovogodišnjeg Salona je umjetnik Damir Sobota, dok su tri ravnopravne nagrade dodijeljene Vladimiru Novaku, Luki Mrkaiću i Nikoli Pavlićeviću. Odluku je donio stručni žiri na čelu sa predsjednicom Ljiljanom Karadžić.
Otvarajući manifestaciju, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković istakao je da svaki dio Cetinja svjedoči o vremenu kada su se na tom prostoru rađale prve institucije kulture, a umjetnost bila neraskidivi dio državnosti i slobodarskog duha.
- Zato nije slučajno što je upravo na Cetinju, prije tačno šest decenija, utemeljen Crnogorski likovni salon ‘13. novembar’, jer je samo u prijestonici crnogorske kulture mogla nastati manifestacija koja će na najplemenitiji način objediniti umjetnost i slobodu u jedno trajno značenje. Naziv ovog salona podsjeća na hrabrost i odlučnost naših predaka i na njihovu viziju da se samo iz slobodnog duha rađa stvaralačka snaga, umjetnost i kultura – kao živo svjedočanstvo da narod postoji onoliko koliko stvara, pamti i vjeruje u svoje vrijednosti - kazao je Đurašković.
On je dodao da Cetinje i danas ostaje grad koji „diše umjetnošću“, grad u kojem se tradicija ne zadržava u okvirima sjećanja, već se pretače u novo stvaranje, čime se ogleda i duh ovogodišnje teme Salona – Sublacije.
Selektor Salona Milovan Novaković pojasnio je da naziv izložbe ukazuje na samorefleksivni karakter odabranih djela.
- Sublacija je višeznačni pojam, latinski ekvivalent za teško prevodivi filozofski termin Aufhebung, koji označava kontraintuitivan postupak istovremenog potvrđivanja i nadilaženja, očuvanja i potiranja, ostajanja unutar granica i njihovog prekoračivanja. Djela predstavljena na Salonu upravo kroz taj proces istražuju mogućnosti medijuma, potvrđujući i nadilazeći njegove granice – fizičke, formalne i pojmovne - kazao je Novaković.
Na ovogodišnjem Salonu svoja djela izložili su: Dragomir Ugren, Damir Sobota, Luka Mrkaić, Jelena Bulajić, Vladimir Novak, Aleksandra Aranitović, Aleksandar Ostojić, Branislav Nikolić, David Husić, Mihael Klanjčić, Nikola Pavlićević, Jelena Pavićević Marković, te su prikazani i omaži Juliji Kniferu (1924–2004) i Miodragu Vukoviću (1947–2013).
Organizatori manifestacije su Prijestonica Cetinje i Društvo istoričara umjetnosti Crne Gore, dok je Ministarstvo kulture i medija sufinansijer događaja. Partner Salona je Narodni muzej Crne Gore.
Izložba će biti otvorena do 15. decembra 2025. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Otvoren 47. Crnogorski likovni salon „13. novembar“

Miodrag Dado Đurić je svojim impresivnim opusom dosegao najveće domete stvaralačkog izraza, a svojim imenom proslavio našu državu širom svijeta. Na tome će mu Crna Gora zauvijek biti zahvalna, vrijeme je da mu se odužimo za to kako dolikuje. Njegovo djelo i ime to zaslužuju - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji je i otvorio večerašnju izložbu Miodraga Dada Đurića „Anđeli iz Crne Gore“ u galeriji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti u Podgorici. Kazao je da je sa posebnim zadovoljstvom prihvatio poziv da to učini. - Jer ovim povodom objedinjujemo dvije važne teme za crnogorsku kulturu - afirmaciju stvaralaštva velikog crnogorskog umjetnika i potencijal privatnih umjetničkih kolekcija. Zato želim da, na samom početku obraćanja, apostrofiram pregalaštvo gospodina Jovovića u građenju privatne kolekcije umjetničkih djela, o čijoj vrijednosti najbolje svjedoči izložba zbog koje smo se večeras okupili - naveo je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250224210252_8c39dc4001f80cbb426425192fa892934df005489eef03b782a62679a2c0e4f8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250224210252_8c39dc4001f80cbb426425192fa892934df005489eef03b782a62679a2c0e4f8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Sa izložbe"> </figure>  Istakao je da posebno želi da pohvali namjeru gospodina Jovovića da kolekciju učini javnom.&nbsp; - Država mora, kroz institucionalnu podršku i pravnu zaštitu, imati ozbiljan i odgovoran pristup ovoj inicijativi jer mogućnost da kolekcija poput ove postane javno dostupna može izmijeniti kulturnu mapu ne samo našeg Glavnog grada već i cijele države. U instituciji Predsjednika Crne Gore i u meni lično možete uvijek naći iskrenu podršku za svaku inicijativu usmjerenu ka razvoju i promociji crnogorske kulture. Stoga uvažavam programsku koncepciju Galerije Crnogorske akademije nauka i umjetnosti koja se u kratkom vremenskom periodu, za nepune dvije godine od osnivanja, istakla kao važna platforma za promociju crnogorske umjetnosti - poručio je Milatović. Programi ove galerije imaju, dodaje on, posebnu relevantnost u aktuelnom kontekstu kada je zatvoren dio Umjetničkog muzeja na Cetinju u kojem su predstavljene zbirke crnogorske likovne umjetnosti i gdje je, ujedno, izložena i najveća javna kolekcija Dadovih radova u Crnoj Gori. On je istakao da se u plejadi velikana koji su proslavili Crnu Goru kao zemlju slikara, Dado izdvaja po tome što se njegova profesionalna afirmacija prvo desila u inostranstvu, a tek nakon toga i kod nas.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250224210252_5fc309af630c9f1ad06d92c86e10dcb392a0784deecc99dbd823fd75d02164d5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250224210252_5fc309af630c9f1ad06d92c86e10dcb392a0784deecc99dbd823fd75d02164d5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Milatović izložba"> </figure>  - Već decenijama unazad njegovo djelo zastupljeno je u najvažnijoj literaturi o umjetnosti 20. vijeka. To potvrđuje da se Dado ubraja u velikane, ne samo crnogorskog već i evropskog slikarstva. Njegovo pripadanje Crnoj Gori je imalo emocionalnu i poetsku dimenziju. O Dadovom odnosu prema Crnoj Gori najupečatljivije govore njegove riječi koje se često i sa ponosom citiraju: "Čitavo moje slikarstvo je izvađeno iz Crne Gore, kao kad čovjek izvadi draču iz tabana ili ruke. Ja čupam svoje slike iz Crne Gore. Što više starim sve je više volim. Ona je element topline u meni" - naveo je Milatović. Činjenica da su Dadovi radovi sporadično zastupljeni u zbirkama i izloženi u postavkama crnogorskih muzeja, te da u Crnoj Gori nije publikovana nijedna sveobuhvatna analiza njegovog djela, nameće, cijeni Milatović, teško pitanje. - Da li je odnos Crne Gore prema Dadovom djelu bio adekvatan? Ne pretendujući da dajem odgovor na ovo pitanje, za koje držim da nije važno samo za crnogorsku kulturu već i za cijelo naše društvo, pozivam da svi razmislimo o ovome - rekao je Milatović. On je čestitao svima koji su doprinijeli organizaciji izložbe i ovom izuzetnom i važnom predstavljanju Dadovog djela.&nbsp; - Počastvovan sam što sam večeras ovdje sa vama, uz želju da crnogorske kulturne i obrazovne institucije u narednom periodu posvećenije nastave sa izučavanjem i promocijom djela Miodraga Dada Đurića, kao i podsticanjem umjetničkog stvaralaštva - zaključio je Milatović.

Milatović: Crna Gora će zauvijek biti zahvalna Dadu Đuriću, vrijeme je da mu se odužimo

Ministarska kulture i medija Tamara Vujovića oglasila se povodom izložbe radova Dada Đurića u Beogradu, ali nije uzela za shodno da reaguje ili makar konstatuje da je njen srpski kolega Nikola Selaković uoči otvaranje izložbe „prisvojio“ velikog crnogorskog i svjetskog umjetnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.5813%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fsrpski-ministar-prisvojio-miodraga-dada-durica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Selaković je na zvaničnom instagram nalogu objavio da je u Galeriji SANU prisustvovao otvaranju „fantastične prve retrospektivne izložbe Dado: Istorija prirode 1953-2000, autorke Amarant Zidon, ćerke našeg proslavljenog slikara, koji je začetak svog stvaralaštva i studentske dane proveo u Beogradu“.
Vujović se u reagovanju nije napisala ni riječi o objavi srpskog kolege.
- Dado Đurić jedan je od najznačajnijih umjetnika 20. vijeka čije je stvaraštvo neraskidivo vezano za Crnu Goru - konstatovala je ona.
Podsjetila je da je Đurić bio je član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i predstavljao Crnu Goru na Venecijanskom bijenalu. Djela mu se, kako je dodala Vujović, nalaze u kolekcijama mnogih svjetskih muzeja (Bobur, Gugenhajm, Stedelijk… ) i galerija, kao i u privatnim kolekcijama.&nbsp;
- Kao ministarka kulture mogu da iskažem zadovoljstvo što je jedan od najvećih crnogorskih, jugoslovenskih i svjetskih slikara predstavljen u gradu u kojem je i oblikovao svoj stvaralački put - gdje je studirao na Akademiji likovnih imjetnosti u klasi prof. Marka Čelebonovića - kazala je Vujović.&nbsp;
Istakla je i da „postavka u SANU mapira sve etape umjetnikovog stvaralaštva u razdoblju od 1953. do 2000. godine, od beogradskog perioda i slike „Marko Čelebonović i sovac“, koja je označila zaokret ka pronalaženju sopstvenog izraza, preko rada u Francuskoj i izlaganja u Americi, do posljednjih godina stvaralaštva“.
- Ministarstvo i institucije kulture Crne Gore afirmišu sve događaje kojima se promoviše stvaralaštvo crnogorskih autora, u zemlji i inostranstvu. Ovom prilikom bih i čestitala na pregalačkom duhu autorki izložbe, slikarevoj ćerki - Amarant Zidon na izložbi u SANU - poručila je Vujović.
Ona je podsjetila da je u Crnoj Gori jedna od većih izložbi Durića otvorena 2019. godine u Muzejima i galerijama Podgorice, dok je prvu samsotalnu izložbu slikar imao je 1958. godine u galeriji "Danijel Kordije" u Parizu.
- Imajući u vidu kosmopolitski duh i svjetsku reputaciju Dada Đurića još jednom konstatujem da je svaka postavka djela ovog velikana od nemjerljivog značaja za crnogorsku likovnu scenu ma gdje se u svijetu ta postavka prikazivala. MKM će se i u narednom periodu sa dužnom pažnjom, kao i do sada odnositi prema liku, djelu i grobnom mjestu velikana likovne umjetnosti - zaključila je Vujović.

Vujović ni riječi o Selakovićevom prisvajanju Dada Đurića

Dado je našao mir u Francuskoj, ali što on kaže ,, ja nikad nijesam u onom sentimentalnom smislu prodavao Crnu Goru” , a Crna Gora je za njega kao čapur, onaj trn koji te ubode u petu - pa te muči, tako je njega mučila Crna Gora - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, slikar Rajko Todorović Todor.
Na današnji dan, prije 14 godina umro je jedan od najvećih crnogorskih slikara, Dado Đurić.&nbsp;
Crna Gora nije svjesna umjetničkih gabarita Dada Đurića, kaže Todorović, ni proteklo vrijeme nije iskorišteno da se približi Dado, kako kaže, makar Crnoj Gori.
- Njegovo vrijeme u svjetskoj umjetnosti tek dolazi. To je, zaista, veliku umjetnik kroz koga se prožima sva istorija svjetske umjetnosti, oni najbolji i najplemenitiji sokovi od praistorije, renesanse, do najsavremenijih trendova. To je neviđena radna energija, neviđena lucidnost, spoj vrhunskog duhovitog cetinjskog mangupa i francuskog filozofa. To je bio Dado Đurić - rekao je Todorović.
Od ogromnog djela Dada Đurića, nažalost, podsjeća Todorović, Crna Gora malo ima, i ni tu se, kako kaže, Crnogorci nijesu potrudili.
- Dado je našao mir u Francuskoj, ali što on kaže ,, ja nikad nijesam u onom sentimentalnom smislu prodavao Crnu Goru - a Crna Gora je za njega kao čapur, onaj trn koji te ubode u petu, pa te muči, tako je njega mučila Crna Gora. On je kao dijete ostao bez majke, rano, i vidio je užase rata, na Košćelama. Vidio je mrtve konje, vojnike, i kod da je sve rat. Neki kritičari to pripisuju fantastici. To je užas! Dado ima jedno mjesto u svjetskoj umjetnosti, on je nastavak jedne strašne linije…Fašistički napad.na Gerniku, to je baskijski sveti grad, i u ranu zoru se desio taj napad u kom je Gernika sravnjena sa zemljom, i Pikaso pravi najveću sliku 20.vijeka, Gerniku, koja je jedno vrijeme bila, dok nije zavladala demokratija u Španiji, otišao Franko, u Ujedinjenim Nacijama. Pravio je crno bijelo, iako je 5.000 skica i slika napravio, crno bijela sugeriše te jezive scene, hladnoću metala, već najavljuje radijaciju, atomsku bombu, zato je ona crno siva bijela, àli je uzeo Gojin fenjer i stavio ga u svoju Gerniku. Posle Pikasove Gernike, dolazi Dado, na čije slike pada svjetlost kao prašina, kao radioaktivna prašina. On zatvara ciklus velikih umjetnika i ciklus svjetlosti - istakao je Todorović.
Dado Đurić je kao relativno mlad čovjek, podsjeća Todorović, izlagao u svim velikim muzejima i galerijama, ističe on, u Njujorku, Briselu, Parizu, iako on nije nikad radio, kako kaže, na svojoj slavi, naprotiv.
- On za svoga prijatelja Kamija kaže morao je tako završiti, jer je previše radio na slavi, dobio Nobelovu nagradu, kupio brzi auto i poginuo, previše je veli radio na slavi. Da je nevjerovatan tip! On kaže čovjek koji sebe hvali je mizerija, a čovjek koji dok radi misli na druge ljude i trendove je mrtav čovjek, to mrtav čovjek slika - zaključio je Todorović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Todorović: Dado Đurić je spoj vrhunskog, duhovitog cetinjskog mangupa i francuskog filozofa

Ovonedjeljni gost sportske emisije „Dres, nacija – reprezentacija“ biće Matija Roganović, evropski prvak u boksu.
Gledaoci će imati priliku da sa jednim od najuspješnijih crnogorskih sportista razgovaraju o njegovom sportskom putu, uspjesima na evropskoj sceni i planovima za nastavak karijere.
Emisija „Dres, nacija – reprezentacija“ emituje se subotom u 21 čas.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjJrUkqrKRkY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Matija Roganović gost emisije „Dres nacija – reprezentacija“

Da sam se na svom putu svaki minut zaustavljao kada su iz mraka neke džukele, hijene ili šakali – zalajali, zavijali, zakevćali, zaurlali…Nikad ne bih stigao do cilja, poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević na svom Instagram profilu.
- Prije interneta takve su ćerali iz kafane čim usta otvore, da im ne uznemiravaju goste, sad umjesto ludnice idu na Fejsbuk i Instagram, jer im je u apotekama zabranjen ulaz - dodao je Knežević čime je odgovorio kritičarima, koji negativno komentarišu ishod jučerašnje sjednice Predsjedništva DNP.
Prethodno je Knežević najavio izlazak iz "krvave Vlade" koja je "okrvarila ruke nad nedužnim građanima Botuna".

Knežević: Da sam se zaustavljao kada su iz mraka hijene zavijale nikad ne bih stigao do cilja

Oprema za automatizovani prijem signala sa satelita Luča testirana je u petak uveče, saopštili su iz Saveza radioamatera Crne Gore.
Oni su agenciji MINA kazali da su, u komunikacionim kolima na lokaciji Vraničke Njive, postavili antenski sistem i prijemnu opremu koja će automatski pratiti orbitu satelita Luča kada se bude pojavljivao iznad Crne Gore.
Kako su naveli, satelit će kada bude operativan emitovati telemetrijske podatke, nivo kosmičke radijacije iznad Crne Gore, ali i video slajdove sa visine od oko 600 kilometara, prenosi MINA.

Testirana oprema za automatizovani prijem signala sa satelita Luča

Udruženje podstanara Crne Gore poziva Vladu Crne Gore, nadležna ministarstva i lokalne samouprave da hitno razmotre uvođenje privremenog moratorijuma na izdavanje dozvola za nove stambene projekte koji nijesu u funkciji javnog interesa, sve dok se ne započne sa konkretnom i mjerljivom realizacijom Strategije socijalnog stanovanja koja je već usvojena na državnom nivou.
Crna Gora se, kako navode, suočava sa ozbiljnom stambenom krizom. Uprkos obimnoj privatnoj gradnji, stanovanje postaje sve nedostupnije za građane koji u ovoj zemlji žive i rade. Cijene zakupa i kupovine stanova, tvrde, kontinuirano rastu, dok primanja većine građana ne prate taj rast.
“Prema dostupnim podacima, prosječna cijena kvadratnog metra u novogradnji u Crnoj Gori prelazi 2.200 eura, dok je u Podgorici i primorskim opštinama ta cijena često i znatno viša. Ovakvi iznosi su van domašaja većine građana, posebno podstanara, mladih i porodica sa prosječnim ili ispodprosječnim prihodima.
Iako se često ističe da se „mnogo gradi“, postavlja se ključno pitanje: koliko ovakva gradnja zaista rješava stambeno pitanje građana bez riješenog stambenog statusa? Odgovor je — vrlo malo”, navode iz Udruženja podstanara.
Posebno naglašavaju da je država Crna Gora u prethodnim godinama, kako kažu, uspjela da obezbijedi izgradnju stambenih jedinica za raseljena i interno raseljena lica, što pozdravljamo kao ispunjavanje međunarodnih i humanitarnih obaveza države. Međutim, istovremeno ukazuju na činjenicu da za domicilno stanovništvo, koje decenijama živi i radi u Crnoj Gori, nije sproveden sistemski program izgradnje socijalnih i pristupačnih stanova u uporedivom obimu.
“Dodatnu zabrinutost izazivaju brojne javno iznesene sumnje i nalazi nadležnih institucija da su postojeći socijalni stanovi i stambene jedinice u pojedinim slučajevima dodjeljivani mimo zakona, kriterijuma i principa socijalne pravde, što je direktno ugrozilo povjerenje građana u sistem i ostavilo najugroženije bez adekvatne zaštite”, ističe se u saopštenju.
Država je usvojila Strategiju socijalnog stanovanja, ali njena primjena u praksi, tvrde iz Udruženja podstanara, ostaje ograničena i nedovoljno vidljiva. Ne postoje, ističu, jasni rokovi, transparentni spiskovi korisnika, niti kontinuirana izgradnja stanova namijenjenih građanima sa niskim i srednjim primanjima.
“Udruženje podstanara Crne Gore naglašava da ne traži potpunu zabranu gradnje, već privremenu, ciljanu i odgovornu mjeru koja bi omogućila: da se započne stvarna realizacija socijalnog stanovanja za domicilno stanovništvo, da se uvedu jasni, zakoniti i transparentni kriterijumi za dodjelu socijalnih stanova, da se razvoj stanogradnje uskladi sa javnim interesom, a ne isključivo sa profitnim ciljevima”, navodi se u saopštenju.
Stanovanje je, podsjećaju, osnovno ljudsko pravo, a ne privilegija.
“Država ima obavezu da obezbijedi jednak, zakonit i pravedan pristup stanovanju za sve građane. Razvoj koji ne rješava stvarne potrebe većine stanovništva ne može se smatrati održivim”, navode iz Udruženja stanara.
Oni pozivaju nadležne institucije da hitno otvore dijalog sa predstavnicima podstanara, stručnom i civilnom javnošću, kako bi se definisale konkretne i pravedne mjere za obezbjeđivanje dostupnog, priuštivog i stabilnog stanovanja u Crnoj Gori.

Tag: dado-duric