Sudija Osnovnog suda u Nikšiću Mirko Kojović izdao je naredbu za raspisivanje potjernice za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem - dvije godine i šest mjeseci od podizanja optužnog prijedloga i čak četiri godine nakon što je on februara 2021. godine uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakovo. &nbsp; -Obavještavamo vas da je postupajući sudija 11. marta izdao naredbu za raspisivanje potjernice – navodi se u odgovorima Osnovnog suda iz Nikšića na upite Portala ETV. &nbsp;&nbsp; Prethodno je 13. februara nikšićko Osnovno državno tužilaštvo zatražilo da se Simijanoviću odredi pritvor i da mu se sudi u odsustvu zbog krivičnog djela falsifikovanje isprava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250313140348_82492ef8d4e3a89d34b7458d86df9ae17991ab0b411aa6b5d860e0efaf9d7053.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250313140348_82492ef8d4e3a89d34b7458d86df9ae17991ab0b411aa6b5d860e0efaf9d7053" data-rendition-name="original" width="1098" height="1194" loading="lazy" alt="LAŽNE ISPRAVE: Američki pasoš Stevana Simijanovića"> <figcaption>LAŽNE ISPRAVE: Američki pasoš Stevana Simijanovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kako je u više navrata pisao Portal ETV, Stevan Simijanović je koristio falsifikovani diplomatski pasoš SAD, lažno se predstavljajući kao savjetnik Ambasade SAD u Beču. Tako je, uz pokroviteljstvo tadašnjeg potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, vodio je krajem 2020. i početkom 2021. godine brojne razgovore sa državnim zvaničnicima iliderima crnogorskih partija. &nbsp;Boravak Stevana Simijanovića i srpske ,,zavetnice” Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu ,,Ambasador”, plaćala je Abazovićeva Ura. &nbsp; HAPŠENJE I BROJNE KONTROVERZE &nbsp;Slučaj Simijanović obiluje brojnim kontroverzama i pokazao je velike propuste u postupanju Tužilaštva i Suda. Nakon što je Simijanović uhapšen sa lažnim diplomatskim pasošem, njega je tužiteljka Ana Doderović pustila na slobodu što je on iskoristio da izađe iz Crne Gore. &nbsp; Tek nakon četiri godine tužilaštvo je predlažilo pritvor iako nije poznato gdje se nalazi optuženi koji ima crogorsko i američko državljanstvo. Uslijedila je potom naredba sudije za raspisivanje potjernice. Postupak protiv Simijanovića sve ove godine nije mrdnuo sa mrtve tačke a tužilaštvo i sud tek sada su povukli poteze. Sve to navodi na zaključak da nekom nije u interesu da ovaj slučaj dobije epilog. Simijanović je uhapšen 8. februara 2021. u Nikšiću nakon što je zaustavljeno njegovo vozilo i ustanovljeno da posjeduje lažni dipolataski pasoš SAD. &nbsp; Njemu su lisice stavljene odmah nakon što je završio razgovor sa Miodragom Dakom Davidovićem u sjedištu kompanije Neksan. Prethodno je Simijanović napravio čvrste konekcije sa tadašnjim potpredsjednikom Vlade Crne Gore Dritanom Abazovićem, a čak je u Ministarstvu odbrane pregovarao o uvozu oružja jedne amerike kompanije na čijem su čelu – Rusi. &nbsp; DOGOVARANJE ,,STIVA”, ,,VAMPIRA” I ,,MARADONE”... &nbsp; Stevan Simijanović je, navodno, imao zadatak da nagovori Miodraga Davidovića da što prije uđe u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga pritisnu preko Abazovića, tadašnjeg potpredsjednika Vlade. Portal Libertas u junu prošle godine otkrio je Skaj prepisku u kojoj se pominju, osim ,,Stevanscg” (S. Simijanović) još i ,,Vampir” (D.Davidović) i ,,Kudravi” ili ,,Maradona”(D.Abazović), ali se otkriva i uloga bivšeg šefa kriminalistike u barskoj policiji. &nbsp;Nakon što su objelodanjene komunikacije Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo je bivšeg načelnika kriminalističke policije Iliju Vasovića, tereteći ga da je, sa pozicije na kojoj se nalazio, ,,pokrivao” nelegalne poslove u Luci Bar. &nbsp; Međutim, osim Ilije Vasovića, niko dalje nije procesuiran, a Specijalno državno tužilaštvo na čijem se čelu nalazi Vladimir Novović nije naložilo da se, u svojstvu građanina, saslušaju Dritan Abazović i Miodrag Daka Davidović koji se pominju prilikom ugovoranja važnog sastanka u Davidovićevoj zgradi u centru Podgorice. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250313140356_d11223498188c1ef604f6c4222bd62de784a15b5d6cccd893d228e037b9348bc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250313140356_d11223498188c1ef604f6c4222bd62de784a15b5d6cccd893d228e037b9348bc" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="ĆUTANJE NADLEŽNIH: Abazović, Novović, Davidović"> <figcaption>ĆUTANJE NADLEŽNIH: Abazović, Novović, Davidović(Photo: Portal ETV: Ilustracija - Ivana ABRAMOVIĆ)</figcaption> </figure>  ĆUTANJE SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA Zašto ni tada ni danas uloga Stevana Simijanovića, ali i Dritana Abazovića ili Dake Davidovića nije bila interesantna za Specijalno državno tužilaštvo Vladimira Novovića ili Vrhovno državno tužilaštvo na čijem je čelu Milorad Marković – nije poznato. &nbsp; &nbsp;Nije otkriveno zašto državni službenici u Vladi, ali i Agencija za nacionalnu bezbjednost, nijesu provjeravali validnost isprava lažnog američkog diplomate koji je svuda svečano pokazivao i uručivao, lažni američki pasoš i vizitkartu ,,savjetnika u Ambasadi SAD u Beču”. &nbsp;Suđenje protiv Simijanovića zakazano je za 7. maj. Do sada nije održano nijedno ročište. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Marija Žižić

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Naredba za raspisivanje potjernice za Simijanovićem četiri godine od kada je napustio Crnu Goru?!

Novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Tramp još nije saopštio ko će biti njegov državni sekretar, ali mediji u ovoj zemlji kažu da je finalna lista "spala" na četiri imena.
Riječ je o Ričardu Grenelu, Viveku Ramasvamiju, Marku Rubiju i Bilu Hagertiju.
Naravno, najveću pažnju na Balkanu izaziva Grenel, koji je poznat po svojim kontroverznim stavovima i bliskosti s režimom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Firme povezane s njim i njegovom suprugom su izrazito "aktivne" u balkanskim zemljama, a mediji bliski Vučiću u Srbiji ne kriju uzbuđenje zbog potencijala da Grenel bude izabran na ovu ključnu poziciju.
Pri tome, Grenel je ostao lojalan Trampu i u prethodne četiri godine, a svoje naloge na društvenim mrežama je često koristio da vodi "ratove" s osobama koje su se protivile Trampu i njegovoj politici.
Budući američki predsjednik je pokazao više puta da zna nagraditi lojalnost pa bi Grenel mogao doći na ovu poziciju.
Ipak, mediji u SAD-u kažu da je pozicija daleko od odlučene, te da je drugi najozbiljniji kandidat Marko Rubio, senator iz Floride.
On ovu saveznu državu u Senatu predstavlja od 2011. godine, a dugo se predstavljao kao "budućnost Republikanske stranke", imajući u vidu svoj latinoamerički identitet kao dijete kubanskih imigranata.
Što se tiče Trampa, oni su svoje bitke imali 2016. godine tokom internih izbora za kandidata Republikanske stranke za predsjedničke izbore te godine, a od tada Rubio i te kako Trampa prati po svim pitanjima.
Rubio zagovara aktivnu politiku SAD-a u sferi vanjske politike te "aktivniju konfrontaciju" s Iranom, Rusijom, Sjevernom Korejom i Kinom.
Posebno je Kina "trn u oku" senatora s Floride, a imajući u vidu Trampova stajališta po pitanju ove države, Rubio bi bio sasvim logičan izbor.
Dva autsajdera su Hagerti, senator iz savezne države Tenesi, koji je posebno povezan s Japanom (gdje je imao poslovne veze i bio ambasador SAD-a), te Ramasvami, milijarder koji je "osvojio" republikance svojim populističkim i "Trampovskim" stavovima tokom predizborne kampanje.

Portal ETV

Četiri imena u igri za Trampovog državnog sekretara, jedan posebno zainteresovan za Balkan

Višemjesečna pasivnost SDT i SPO, izostanak nastavka istrage o švercu cigareta - i prije i u doba Vlade Dritana Abazovića - nije promakla crnogorskim zapadnim partnerima, koji nijesu željeli da dalje posmatraju neaktivnost Specijalnog državnog tužilaštva Vladimira Novovića.
<h2>Opasna prepiska</h2>
Poziv na akciju SDT-u stigao je 5. juna, kada je Portal Libertas, objavio Skaj prepiske bivšeg šefa barske kriminalističke policije Ilije Vasovića, u kojima se vidi kako ga je odbjegli biznismen Aleksandar Aco Mrkić, osumnjičen za šverc cigareta, instruisao da sa lažnim diplomatom Stevanom-Stivom Simijanovićem, u stanu biznismena Miodraga-Dake Davidovića u Podgorici, ugovara preuzimanje svih poslova u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori.
Davidović je trebalo da obezbijedi kanale uticaja na protok robe preko tadašnjeg potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića.
Samo dan poslije objave prepiski, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića SPO uhapšen je Ilija Vasović, u času kada je namjeravao da sa podgoričkog aerodroma putuje za Beograd.
<h2>Kad SDT ,,zagubi spise“</h2>
Ispostavilo se, međutim, da je Libertas objavio inkriminišuće Skaj prepiske iz 2021. godine, koje su bile dostavljene Specijalnom državnom tužilaštvu iz Pariza još juna 2023. godine! Zbog čega Novović i ekipa iz SDT-a ništa nije preduzimala, sve do objave prepiski na portalu Libertas, i danas je ostalo nepoznanica.
Kao što nijesu jasni razlozi zbog čega je SDT, nakon hapšenja Vasovića, ponovo ,,obustavilo“ dalje aktivnosti.
Inače, Skaj prepiska počinje 6. januara 2021. godine tako što, navodno, Stevan Simijanović, kodnog imena ,,Stiv diplomata“, šalje poruku Iliji Vasoviću u kojoj ga obavještava da će imati sastanak sa ,,Vampirom u dogovoru sa Kovrdžavim“.
<h2>,,Stiv diplomata“, ,,Vampir“ i ,,Kudravi“</h2>
Iza nadimka ,,Vampir“ krije se kontroverzni biznismen Miodrag Daka Davidović, dok je ,,Kovrdžavi“ nadimak za Dritana Abazovića, tadašnjeg potpredsjednika u Vladi Zdravka Krivokapića.
U akciji pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja, dva dana nakon objave prepiske, uhapšen je Vasović, dok nema naznaka da će se istraga nastaviti u pravcu biznismena Davidovića i lidera Ure Dritana
Abazovića koji su, kako proizilazi iz Skaj prepiski, bili ,,vrlo voljni“ učesnici u dilovima o švercu cigareta.
Kako su novinari Pobjede Kaćuša Krsmanović i Draško Đuranović svojevremeno pisali, Aleksandar Mrkić, koji se jedno vrijeme nalazio na Bliskom istoku, već duže se ,,skrasio“ u Beogradu, odakle je slao lažne poruke kojima je targetirao brojne crnogorske zvaničnike, pokušavajući da ih uplete ,,u švercersko kolo“.
Upravo je Mrkić, kada je shvatio da je razotkriven, slao Skaj poruke o ,,plaćanju 300.000 eura Milu Đukanoviću“, koje su kasnije objavljivane, bez ikakve selekcije, u dnevnom listu Vijesti.
Nalog za hapšenje Vasovića, prema informacijama Libertasa, izdao je specijalni tužilac Vukas Radonjić.
Kasnije, na pitanje šta je sa ostalima koji se pominju u prepiskama, koje je objavio Libertas, poput biznismena Miodraga-Dake Davidovića, a koga su Sjedinjene Američke Države stavile na crnu listu zbog sumnje na povezanost sa kriminalom i malignim uticajem Rusije u regionu, Novović je samo pominjao već uhapšenog Vasovića.
,,U ovom trenutku mi imamo podatke do nivoa osnova sumnje da je Ilija Vasović bio korisnik jednog od pinova“, kazao je Novović.
<h2>Istraga bez traga</h2>
Zanimljivo, glavni specijalni tužilac je kazao da je ,,prerano odgovarati“ na pitanja ko je ,,Kovrdžavi“, iako su tih dana iz Pokreta ,,Evropa sad“ javno prepoznali ono što su skoro svi znali – da je riječ o bivšem premijeru Dritanu Abazoviću.
Teško da Novović može navesti realan razlog zbog čega je iz istrage povodom Skaj prepiski, koje je objavio portal Libertas, isključio neke poznate osobe, prije svega kontroverznog biznismena Miodraga Daku Davidovića kao i lažnog američkkog diplomatu, srpsko-američkog špijuna Stevana Simijanovića.
Čudno je, takođe, da Specijalno tužilaštvo nije nikada ispitalo i Dritana Abazovića, premda je Rade Milošević, visoki funkcioner Ure i bliski Abazovićev prijatelj, bio označen kao šef kriminalne organizacije koja je krijumčarila cigarete.
Nereagovanje tužilaštva još je čudnije kada su odavno poznate veze između Abazovića i Simijanovića, još iz vremena kada je lažni američki diplomata povezivao Abazovića i ,,svetosavskog“ biznismena Daku Davidovića u namjeri da se ostvari kontrola nad prometom u Luci Bar.
Tajni posao između Abazovića i Simijanovića nije mogao ostati sakriven za tužioca Novovića i njegove iz SDT-a, naročito kontakti Abazovića i Davidovića koje je Simijanović obezbijedio prije lokalnih izbora u Nikšiću marta 2021. godine.
Naravno, izbori su bili samo maska za stvarne razgovore. Do političkog saveza Davidovića i Abazovića nije došlo, ali jeste do intenzivnih pregovora u Podgorici, oko kontrole izvoza i uvoza u Luci Bar. Davidoviću, koji je u međuvremenu postao nepoželjan u Vučićevoj Srbiji, biznismenu na kojeg je pucano u centru
Beograda i koji je igrom slučaja ostao živ, prilika da se ovlada unosnim poslovima ,,reeksperta“ se činila kao šansa za brzi profit u Crnoj Gori.
Motivi Dritana Abazovića, tadašnjeg potpredsjednika Vlade, nijesu bili političke prirode jer je već bio na moćnoj državnoj poziciji. Očito je mogućnost brze zarade bila veliki izazov.
<h2>,,Ćutanje je zlato“</h2>
Upravo o tome su svjedočile, pune tri godine kasnije, Skaj prepiske koje je objavio Libertas press: pravljena je šema šverca cigareta, moguće i druge ,,unosne robe“ upravo preko Luke Bar.
Da li je zaista ta grupa ,,Skaj dopisivača“ pripremala ili činila krivična djela krijumčarenja, trebalo je da utvrdi Specijalno državno tužilaštvo nakon detaljnog saslušanja Ilije Vasovića, koji se u Skaj prepiskama pojavljuje pod kodnim imenom ,,pantelijabar“.
Međutim, Novović i ekipa iz SDT-a za sada nijesu preduzeli korake u rasvjetljavanju posla sa cigaretama preko Luke Bar. Osim ,,kudravog“ Abazovića nije saslušan ni ,,Vampir“ Davidović.
Prema saznanjima Portala ETV, Miodrag Daka Davidović nije saslušan ni u Specijalnom državnom tužilaštvu, ni u Specijalnom policijskom odjeljenu. Ni kao građanin ili kao svjedok, kamoli kao osumnjičeni.
Na upit naše redakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva danima nema odgovora.
Kao što je nepoznato zbog čega – i nakon tri godine – Specijalno državno tužilaštvo nema namjeru da obavi precizan popis zaplijenjenih cigareta u skladištu kompanije ,,Pacorini“ u Luci Bar, ali i nastavi istragu u šemi šverca cigareta iz skladišta u Luci Bar.
Da li to Novović ponovo čeka neki signal iz inostranstva da bi prekinuo tihovanje? &nbsp;
,,Vlada Crne Gore ima snažnu volju da se do kraja eliminišu šverc, krijumčarenje i sve sa njima povezane kriminalne i koruptivne aktivnosti, te zloupotre moći čije su žrtve građani Crne Gore, kako bi se jednom za svagda stalo na put štetnim aktivnostima koje su, ne samo potkopavale temelje pravnog sistema, već i urušavale ugled naše države, a tu volju potvrđuje konkretnim djelima i postupanjem, o čemu svjedoči i međunarodna podrška“, konstatovano je, marta ove godine, na konstitutivnoj sjednici Koordinacionog tijela za popis zaplijenjenih cigareta u Luci Bar na čijem je čelu Momo Koprivica.
Od tada Koordinaciono tijelo, baš kao i Specijalno tužilaštvo, nije povuklo ni jedan jedini potez, pa danas niko nema pouzdanu informaciju: koliko je cigareta u skladištu kompanije Pacorini u Baru.
Precizan popis akcizne robe je imperativna norma koju nalaže Carinski zakon, izričito u slučaju kada se obavlja izmiještanje akcizne robe. Prije tri mjeseca, 14. maja, tadašnji ministar bez portfelja Zoran Miljanić je izjavio ,,da će popisom biti razdvojene legalne od nelegalnih cigareta, kako bi se utvrdila njihova tačna vrijednost i obaveze vlasnika prema drzavi“.
Kao i mnoga druga ministarska obećanja, i ovo je ,,prohujalo s vihorom“.
(Sjutra: Nikšićki ,,plamen šverca“ vrijedan više miliona eura)

Zašto Novović neće da sasluša ,,Vampira“ i ,,Kudravog“ zbog šverca cigareta?

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: daka-davidovic