Opština Bijelo Polje još jednom izražava zabrinutost zbog načina na koji se planira i vodi državna politika kapitalnih investicija. Dok se građanima na sjeveru Crne Gore godinama obećava završetak ključnih turističkih projekata, poput žičare na Cmiljači i žičare prema Đalovića pećini, ovi projekti ni nakon pet godina nijesu privedeni kraju, odnosno, potpuno su zapostavljeni i prepušteni zubu vremena, kazali su u Komisiji za kapitalne projekte Opštine Bijelo Polje.
Umjesto da se, kako kažu u Komisiji, država fokusira na finalizaciju već započetih investicija i da pronađe model javno–privatnog partnerstva za projekte koji imaju gotove trase, urađenu infrastrukturu i već dokazan turistički potencijal, građanima se sada nudi nova priča o još jednoj žičari, vrijednoj 50 miliona eura, ovog puta između Lovćena i Cetinja, a što je, ističu, znatno više nego što je potrebno za završetak pomenitih projekata u Bijelom Polju.
U Komisiji za kapitalne projekte podsjećaju da je za Opštinu Bijelo Polje, ali i za cijeli sjever, završetak postojećih projekata od strateškog značaja.
- Žičare na Cmiljači i Đalovića pećini nijesu samo turistički sadržaji, to su razvojni stubovi koji otvaraju radna mjesta, povećavaju posjete i podižu ekonomski potencijal cijelog regiona, a što bi uticalo na evidentno iseljavanje sjevera. Umjesto realnih rokova, jasnog plana i odgovornosti, građani sjevera dobijaju nove najave i nove skupe projekte, dok postojeći stoje u mjestu i čekaju neku novu, ozbiljniju Vladu koja će imati volje da ih završi - navedeno je u saopštenju za javnost Komisije.
Komisija za kapitalne projekte Opštine Bijelo Polje pozvala je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Ministarstvo turizma i Ministarstvo javnih radova da hitno objave realne rokove za završetak Cmiljače i Đalovića pećine, pokažu plan finansiranja i model upravljanja i objasne zbog čega sjever konstantno čeka, dok se nove investicije usmjeravaju isključivo na jug i centralni dio države.
- Građani Bijelog Polja i sjevera zaslužuju ravnopravan tretman i završene projekte – ne nova obećanja. I na kraju, pitamo se svi, šta je za ovu vladu ravnomjeran regionalni razvoj - zaključeno je u saopštenju Komisije za kapitalne projekte koju čine Ljubomir Sošić, direktor Direkcije za imovinu i zaštitu prava opštine, Fahrudin Begović, menadžer opštine i Mensur Hajdarpašić, sekretar Sekretarijata za investicije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Komisija za kapitalne projekte BP: Hitno objaviti realne rokove za završetak Cmiljače i Đalovića pećine

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se sa predsjednikom Petrom Smolovićem i rukovodstvom opštine Bijelo Polje, gdje je poručio da su završetak važnog projekta Đalovića pećine i ski centra Cmiljača u tom kontekstu prioritet za lokalne i državne vlasti, kako bi se vratio optimizam, posebno među mlade ljude koji napuštaju sjever.
Teme razgovora, kako se navodi u saopštenju, bile su aktuelna situacija u opštini i izazovi sa kojima se suočava, te načini na koji bi se ubrzao razvoj grada i bolji život građana.
- Imam odgovornost da, nakon današnjeg sastanka, dodatno stavim fokus na završetak ovih velikih i važnih infrastrukturnih projekata za Bijelo Polje - poručio je Milatović.
On je kazao da je nezadovoljan dosadašnjom lošom koordinacijom rada određenih ministarstava u okviru Vlade sa opštinom Bijelo Polje.
- Očigledno je to razlog kašnjenja brojnih infrastrukturnih projekata. Zahtijevam od Vlade da se odgovornije uključi u rješavanje ovih problema. Ključno je da prilikom implementacije i realizacije svakog od velikih infrastrukturnih projekata imate jedan kontinuiran dijalog projektnih timova opštine Bijelo Polje i Vlade, na čijem čelu bi bio ili predsjednik Vlade ili potpredsjednik Vlade, koji bi u kontinuitetu koordinirao ključnim resornim ministarstvima zaduženim za implementaciju ovih projekata - rekao je predsjednik Milatović.
Dodao je da se već godinama izdvajaju sredstva u kapitalnom budžetu države, koja nikako da se adekvatno utroše kako bi se projekti poput pomenutih doveli do kraja.
Na sastanku se razgovaralo i o uticajima gradnje druge faze autoputa, zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, razvoju poljoprivrede i drugih privrednih grana u opštini.
Milatović se, kako se dodaje, osvrnuo i na današnji razgovor sa građanima Bijelog Polja, uz ocjenu da je taj vid komunikacije praksa koju zastupa od početka svog mandata.
<ol>
 <li>- Ovo je prvi put u višepartijskoj istoriji Crne Gore da imate političku kulturu da dođe predsjednik kojega su građani neposredno birali i da možete da mu postavite bilo koje pitanje. Želim da čujem građane Bijelog Polja i svih drugih crnogorskih opština. Želim da ih čujem, da dodatno razumijem izazove i probleme sa kojima se suočavaju i da u okviru svoje nadležnosti i odgovornosti predsjednika države stavim fokus na te probleme. Da u saradnji sa Vladom i lokalnim samoupravama rješavamo te izazove - saopštio je Milatović.</li>
</ol>

500x500

1250x600

1084x550

Milatović: Vlada da se posveti realizaciji projekata Đalovića pećine i ski centra Cmiljača

Nakon godina planiranja i obećanja, valorizacija jednog od najznačajnijih turističkih potencijala sjevera Crne Gore – Đalovića pećine – konačno dobija nastavak. U naselju Gubavač počela je druga faza rekonstrukcije istoimenog putnog pravca, koji će biti ključna saobraćajna veza ka budućem turističkom kompleksu. Vrijednost radova iznosi 2,5 miliona eura, a osim proširenja puta, planirana je i kompletna prateća infrastruktura – trotoari, rasvjeta, rigole i pristupni putevi. Projekat je dio šire inicijative započete još 2019. godine, čija se realizacija godinama najavljuje kao šansa za razvoj ne samo Bijelog Polja, već i cijelog sjevera. Mašine koje trenutno rade u Gubavaču mještanima donose nadu da će put konačno biti ono što godinama priželjkuju – bezbjedan i funkcionalan. - Mnogo će nam značiti, kako za mještane ovog mjesta, tako i za sve koji prolaze ovuda. Zadovoljni smo, problemi koji se pojave rješavaju se u hodu - kaže Ermin Kovačević, predsjednik MZ Gubavač. Sličan stav ima i Šućro Bučan, jedan od mještana. - Srećni smo jer se kapaciteti šire prema rijeci Bistrici i naselju. Biće mjesta i za jednu dodatnu traku. Ima manjih problema sa prilazima kućama, ali narod je kooperativan i generalno zadovoljan – kazao je on. Rekonstrukcija dionice kroz Gubavač, zajedno sa presvlačenjem asfalta od Lozne Luke do Bistrice, predstavlja završetak druge faze izgradnje puta ka Đalovića pećini – prirodnom dragulju koji godinama čeka na punu valorizaciju. U njen turistički potencijal se vjeruje, ali se realizacija konstantno odlaže – uz nadu da će, ukoliko ne država, onda strani investitori biti ti koji će priču konačno pomjeriti s mrtve tačke. Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, ističe da je projekat već predstavljen premijeru, sa idejom da ga dalje ponudi investicionim kompanijama iz Emirata. - Mislim da bi to bio strateški ulaz na sjever Crne Gore. Nama je važno da se resursi koje smo godinama stvarali zajednički – država i opština – konačno upotrijebe, da dovedu turiste i otvore nova radna mjesta - rekao je Smolović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042107040_75bee5b1ddb37060152d56868d172bc1d5098d1ec65d8bfbe6017b34f6115724.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042107040_75bee5b1ddb37060152d56868d172bc1d5098d1ec65d8bfbe6017b34f6115724" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žičara - Đalovića pećina"><figcaption>Žičara za potrebe pećine(Photo: Portal ETV/A.H.)</figcaption></figure>  Međutim, iako su planovi ambiciozni, realizacija i dalje ne protiče bez prepreka. Radovi na izgradnji vodovoda kasne, a završetak žičare od manastira Podvrh do ulaza u pećinu još se čeka. - Nakon više sastanaka sa Upravom za kapitalne projekte i izvođačima, dobili smo čvrsta obećanja da će radovi na vodovodu i žičari biti nastavljeni početkom maja. Vrijednost radova na vodovodu je 910 hiljada eura, a na žičari oko četiri miliona. Opština je sve svoje obaveze izvršila – sada je red na Upravi i izvođačima - poručuju iz bjelopoljskog Sekretarijata za izgradnju. Završetkom druge faze ovog projekta, do početka ljeta, očekuje se kompletiranje svih radova na saobraćajnici od raskrsnice sa magistralnog puta Beograd-Bar do žičare kod manastira Podvrh, u ukupnoj dužini od 14 kilometara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042107044_97b70dc67709edb6b922f33f96394b5d711818f4ed23adfc5255b62261ddac88.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042107044_97b70dc67709edb6b922f33f96394b5d711818f4ed23adfc5255b62261ddac88" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Centar za posjetioce u Bistrici"><figcaption>Centar za posjetioce u Bistrici(Photo: Portal ETV/A.H.)</figcaption></figure>  Mještani Bistrice i okolnih sela, koji se već dugo pripremaju za prve turiste, sve više gube strpljenje. Iako spremni da ponude ono što imaju – netaknutu prirodu, gostoprimstvo i bogatu kulturnu baštinu – turisti još ne stižu. Sve češće se postavlja pitanje koliko je država zaista posvećena projektu koji bi mogao da promijeni svakodnevicu ovog kraja. A dok odgovori kasne, a radovi se odlažu, građanima Bijelog Polja ostaje samo nada – da će Đalovića pećina ipak jednog dana postati ono što joj svi već godinama predviđaju – evropski turistički biser.

Arnela Hajdarpašić

Počela druga faza rekonstrukcije puta ka Đalovića pećini

U projekat valorizacije Đalovića pećine, na sjeveru Crne Gore, do sada je uloženo oko 19 od planiranih 25 miliona eura, kazali su iz Uprave za kapitalne projekte za Radio Slobodna Evropa.
Međutim, radovi na projektu, koji je trebalo da podstakne razvoj sjevera, obustavljeni su 2021. zbog neovlašćenog probijanja ulaza u pećinu. To je dovelo do ekološke devastacije i uginuća velikog broja slijepih miševa.
Nije poznato kada će radovi biti nastavljeni.
Ovaj državni projekat počeo je 2012, u vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista koja je 2020. izgubila vlast.
- Do tada je bilo završeno gotovo 70 odsto radova. Veliki je novac uložen i sada projekat propada. Revanšizam, loše namjere i neznanje - kaže za RSE Nikola Rakočević, poslanik ove stranke.
Novac je uložen u izgradnju centra za posjetioce, žičaru, enterijer pećine, kao i putnu i elektro infrastrukturu… No, ništa od toga nije konačno završeno.
<h2>Neistraženi prirodni fenomen</h2>
Đalovića pećina smještena je u istoimenoj klisuri, dvadesetak kilometara od Bijelog Polja. Dugačka je nešto više od 17 i po kilometara.
- To je, bez sumnje, najveća i najljepša pećina u Crnoj Gori i jedna od najljepših na Balkanu - kaže za RSE speleolog Željko Madžgalj, jedan od inicijatora njene valorizacije.
Navodi da je istražen samo jedan njen dio, koji obiluje kanalima, hodnicima, dvoranama, brojnim pećinskim ukrasima.
- U njoj se nalazi čak 15 stalnih i do 30 povremenih jezera. Nevjerovatan potencijal - naveo je on.
Prema riječima Madžgalja, glavni problem bila je njena nepristupačnost turistima jer se nalazi u dubini klisure.
Zato su tu “manu”, kaže, htjeli da, pretvore u prednost, izgradnjom žičare.
- Žičara vodi do njenog ulaza i skoro je završena. Ostao je još jedan stub - dodao je.
Prema riječima Madžgalja, procjene su da bi Đalovića pećinu, nakon završetka radova, moglo posjetiti više od 120.000 ljudi godišnje.
Speleološka istraživanja Đalovića klisure i njene okoline započeta su 1987. godine.
<h2>Obustava radova</h2>
Radovi su prije četiri godine obustavljeni zbog probijanja ulaza u pećinu, za šta izvođač radova Novi Volvox iz Podgorice nije imao dozvolu.
Iz ove firme više od mjesec nisu odgovorili na upit RSE o detaljima probijanja ulaza.
- Imali su dozvole samo za dio ispred ali ne i za ulaz u pećinu - kažu za RSE iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Probijanje ulaza prouzrokovalo je ekološku štetu u ovom području.
Agencija za zaštitu životne sredine je u međuvremenu počela izradu Studije koja treba da pokaže kakvo je bilo stanje biodiverziteta u pećini prije početka radova.
Rezultati studije će biti poznati početkom ove godine a neophodni su kako bi se planirao nastavak radova, kazali su za RSE.
<h2>Stradali slijepi miševi</h2>
Vještačko otvaranje u Đalovića pećini prekinulo je hibernaciju slijepih miševa, uzrokujući uginuće oko 100 jedinki.
Utvrđeno je da se otvaranjem ulaza direktno uticalo na promjenu mikroklime pećine.
Hibernacija je ključna za njihov opstanak tokom zime, jer im omogućava da štede energiju u periodu kada nema hrane. Nagli prekid hibernacije ih prisiljava na trošenje rezervi energije koje ne mogu obnoviti, što često dovodi do uginuća.
Svi slijepi miševi u Crnoj Gori zakonom su zaštićeni.
<h2>Odgovornost nepoznata</h2>
Iz Agencije kažu da su im za dalje planiranje potrebni i projekti i planovi Uprave za kapitalne investicije koje čekaju duže od dvije godine.
- Do danas nismo dobili informaciju o tome - kažu oni.
Uprava za kapitalne investicije za RSE kaže da odgovornost za pribavljanje traženih saglasnosti pripada Ministarstvu ekonomskog razvoja, odakle su RSE uputili na Ministarstvo turizma. Tamo je za RSE, nezvanično, rečeno da to nije u njihovoj nadležnosti.
Iz Uprave za kapitalne projekte, kažu da su sa Opštinom Bijelo Polje uskladili aktivnosti vezane za nastavak radova, čim dozvole vremenski uslovi ove godine.
- Ali obaveza Ministarstva turizma je da u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine obezbijedi preduslove za nastavak radova na objektima ispred pećine - kažu za RSE.
Radovi u unutrašnjosti pećine zavise od završetka Studije Agencije za zaštitu životne sredine, kažu iz Uprave za kapitalne projekte.
Dok institucije međusobno prebacuju odgovornost, pećina ostaje nezaštićena i izložena riziku od devastacije, smatraju u Speleološkom klubu Pauk.
U međuvremenu je u avgustu 2022. na zidovima pećine ispisivanjem imena, napravljena šteta.
- Na tim našim predivnim ‘freskama’ prirode, koje je stvarana milionima godina napravljena je velika šteta. Ista imena koja su ispisana na zidovima, upisana su u knjigu utisaka tako su počinioci otkriveni - kazali su iz Speleološkog kluba Pauk.
Oni su prijavljeni i prekršajno odgovarali.
<h2>Politička previranja i prekid radova</h2>
Trenutna stagnacija je rezultat “neznanja i loše namjere”, smatra Nikola Rakočević, poslanik opozicione Demokratske partije socijalista, u vrijeme čije vladavine je odrađen veći dio radova.
- Projekti su planirani u kapitalnim budžetima, ali realizacija se odugovlači. To ne možemo tumačiti drugačije nego kao namjeru da se uspori razvoj sjevera - izjavio je Rakočević.
Navodi i da značajna svjetska imena iz oblasti speleologije procjenjuju da je ona među sedam najvažnijih u Evropi.
- Iskustvo Slovenije sa Postojinskom jamom potvrđuje značaj ovakvog turističko-istraživačkog projekta - dodao je on.
Rakočević kaže da bi efekti otvaranja Đalovića klisure bili brojni - povećanje proizvodnje hrane, otvaranje novih hotelskih i smještajnih kapaciteta, pokretanje male privrede, ali i zaustavljanje migracija iz Bijelog Polja.
Bijelo Polje ima oko 38 hiljada stanovnika.

Đalovića pećina: Milioni potrošeni, radovi zaustavljeni, odgovorni nepoznati

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, sastao se danas u Rektoratu sa delegacijom Univerziteta u Skadru „Luigj Gurakuqi“, koju je predvodio rektor prof. dr Tonin Gjuraj, a razgovori su bili usmjereni na dalje unapređenje saradnje u oblasti nauke i nastave, kao i zajedničko apliciranje za projekte finansirane iz fondova Evropske unije i drugih međunarodnih izvora.
Tokom sastanka istaknuto je da Univerzitet Crne Gore i Univerzitet u Skadru već imaju uspješnu saradnju, ostvarenu kroz projekat Reforma doktorskih studija u Crnoj Gori i Albaniji, realizovan u okviru Erasmus+ programa za izgradnju kapaciteta u visokom obrazovanju. Projekat je prepoznat kao primjer dobre prakse, a njegov najznačajniji rezultat je uspostavljanje prvog programa doktorskih studija na engleskom jeziku pod nazivom Održivi razvoj.
Posebno je naglašena intenzivna saradnja nastavnog osoblja dva univerziteta u okviru Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, naročito na studijskom programu Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku, u okviru kojeg su angažovani profesori Univerziteta u Skadru, čime se dodatno jača akademska razmjena i kvalitet nastavnog procesa.
Na sastanku su razmotrene i zajedničke aktivnosti u okviru Erasmus+ ESN-AIR projekta (Engaging Students for eNhancing Internationalization Practices in the Adriatic-Ionian Region).
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima saradnje i saglasili se da postoje značajne mogućnosti za njeno dalje unapređenje kroz nove zajedničke projekte, razmjenu akademskog osoblja i studenata, kao i jačanje međunarodne vidljivosti obje institucije.
Sastanku su prisustvovali predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore prof. dr Milivoje Radović, prorektorica za internacionalizaciju prof. dr Sanja Peković i rukovodilac studijskog programa Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku prof. dr David Kalaj.
Delegaciju Univerziteta u Skadru činili su prof. as. dr Blerta Dragusha, prorektorka za međunarodne odnose i naučnoistraživački rad, prof. dr Artan Haxhi, dekan Fakulteta društvenih nauka, i mr Erard Çurçija, rukovodilac Kancelarije za međunarodnu saradnju (IRO).

UCG i Univerzitet u Skadru jačaju saradnju u nauci, nastavi i EU projektima

Većina najnovijih kritika Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) u odnosu na pretrpanost istražnog zatvora i nepoštovanje prava pritvorenika, kao i neuslovnog smještaja i tretmana pacijenata u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti ponavljaju se godinama unazad, kazali su u Akciji za ljudska prava (HRA) komentarišući preliminarni nalaz CPT poslije nedavne posjete Crnoj Gori, a čiji dio su objavile Vijesti.
U HRA su konstatovali da neuslovne zgrade istražnih zatvora nikako ne obezbjeđuju obavezne uslove za boravak ljudi u odnosu na koje važi pretpostavka nevinosti.
- A posebno što saznajemo od CPT da su u njima postavljani i kreveti na čak četiri sprata koji ugrožavaju život. Ignorisanje pretvaranja civilne Dobrote u forenzičku (zatvorsku) bolnicu bez adekvatnih uslova za to odavno je prevršilo svaku mjeru - naglasili su u HRA.
Zatečeni su, kako kažu u toj organizaciji, alarmantnim nalazima o dječjim pritvorskim i zatvorskim odjeljenjima u Podgorici, da šesnaestogodišnjaci žive zaključani po 23 sata dnevno u prljavim ćelijama u neprihvatljivim uslovima, kao i o ponižavajućoj oskudici siromašnih ljudi i stranih državljana u istražnim zatvorima, gdje ne dobijaju ni osnovna sredstva za higijenu.
Kako ističu, uslovi u kojima borave ljudi lišeni slobode pokazuju savjest jedne države i ono što ona stvarno misli o ljudskim pravima malo dalje od očiju javnosti.&nbsp;
- Stanje koje je CPT zatekao u državnim ustanovama - zatvorima u Podgorici i Bijelom Polju, kao i Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti, ogledalo je iznevjerenih očekivanja od novih vlasti, koje su nastupile posle avgusta 2020. godine i koje su se predstavljale kao reformske - naglasili su u HRA.
Dodaju da nije sadržaj preliminarnih nalaza CPT nije ništa novo, te da je ista upozorenja taj komitet dao i 2017. i 2022. godine.
- Prošlo je pet punih godina u kojima poštovanje prava ljudi lišenih slobode u ustanovama zatvorenog tipa nije unaprijeđeno. Umjesto toga je i pogoršano, kako se CPT nije ustezao da saopšti - ističu u HRA.
Podsjećaju da je potpredsjednik Vlade, Aleksa Bečić, prilikom sastanka na najvišem nivou sa predsjednikom CPT-ja Alenom Mičelom, u februaru 2024. saopštio da „nadležne institucije aktivno rade na implementaciji preporuka CPT-ja“.&nbsp;
- Međutim, preporuke do novembra 2025. očigledno nisu dovoljno implementirane, pa je CPT stanje u istražnim zatvorima ocijenio kao nečovječno i ponižavajuće - napominju u HRA.
Podsjećaju da Crna Gora ove godine u novembru preuzima predsjedavanje Savjetom Evrope, "pa joj tim prije višegodišnje nepoštovanje preporuka komiteta Savjeta Evrope za sprječavanje mučenja ne služi na čast".
U HRA naznačavaju da bez primjene preporuka CPT neće biti učlanjenja Crne Gore u EU, jer je to završno mjerilo za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23.
- Žalosno je, da smo zbog nerada Vlade, dovedeni u situaciju da EU kao uslov za pridruživanje mora da zahtijeva od Crne Gore osnovno poštovanje prava i dostojanstva naših građana ugroženih bolešću i bijednim uslovima u Dobroti, u pritvoru i zatvoru - poručuju u HRA.
Imajući u vidu značaj nalaza CPT za nacionalni interes pridruživanja EU, u HRA kažu da premijer Milojko Spajić treba da objavi cjelokupne preliminarne nalaze CPT i saopšti koje je sve hitne mjere već preduzela njegova Vlada, na ministarskom nivou, od kada je primila preliminarna zapažanja CPT, i šta će sve i u kojim rokovima preduzeti da ispuni preporuke komiteta, koje se samo ponavljaju posljednjih deset i više godina. Takođe, napominju da Vlada treba da da automatsko odobrenje za objavu cjelokupnog izvještaja CPT čim bude sačinjen.
- Šteta je i što je Vlada propustila priliku da sama objavi preliminarne nalaze CPT i da bez prozivanja sama objavi mjere koje preduzima da stanje hitno popravi. Akcija za ljudska prava je još početkom decembra apelovala da se to učini. Ipak, objava procurjelih nalaza u Vijestima daje nadu da u državnim organima ima savjesnih službenika, spremnih da sebe izlože riziku da bi upalili alarm za pomoć ljudima i djeci koji tavore zatvoreni u nečovječnim i ponižavajućim uslovima u državnim ustanovama Crne Gore - zaključeno je u saopštenju HRA.

HRA: Bez primjene preporuka CPT nema članstva u EU, žalosno je da se od od Crne Gore zahtijeva osnovno poštovanje prava i dostojanstva građana

U Informativnoj emisiji 24 sata večeras pogledajte: 
Tema dana: Ustavni sud ukinuo neradnu nedjelju

- Ustavni sud ukinuo kao neustavnu neradnu nedjelju u trgovinama. Fidelity consulting poručio da je sve moglo biti spriječeno da su usvojene izmjene zakona o unutrašnjoj trgovini.
- SDT ometa postupak pred cetinjskim Osnovnim sudom koji se vodi protiv Olivere Krivokapić zbog oružja koje je posjedovao Vuk Borilović. SDT oduzelo predmet uoči završnih riječi, porodice žrtava poručuju da neće odustati.

- Zalihe goriva na pumpama dovoljne za još nekoliko dana, Ministarstvo energetike i rudarstva apeluje na građane da se ponašaju odgovorno i da ne kupuju prekomjerne količine goriva. Uprava policije saopštila da je šteta koju države Balkana trpe zbog blokade granica oko 100 miliona eura.
Gost "24 sata" je Oskar Huter, poslanik DPS-a.
Večerašnju emisiju vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Oskar Huter

Holandija je najbolja zemlja na svijetu kad je u pitanju dobrobit djece, saopštio je Unicef na osnovu svog Innocenti istraživanja.
Innocenti izvještaj predstavlja rang listu zemalja po tome kako napreduju u ključnim aspektima dobrobiti djece. Kako navodi UNICEF, rangiranje se ne zasniva na infrastrukturi ili ekonomskim pokazateljima, već na stvarnim uslovima u kojima deca odrastaju, prenosi Nova.rs.
U ovom izvještaju, 43 zemlje u Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Evropskoj uniji (EU) rangirane su po mentalnom blagostanju, fizičkom zdravlju i vještinama djece i adolescenata.
Uz napomenu da postoji prostor za poboljšanje u svim zemljama, čak i onima na vrhu rang liste, kao tri prve zemlje su se istakle Holandija, Danska i Francuska. Ove zemlje su i najjače u sve tri kategorije.
<h2>"Samo budi normalan"</h2>
Holandija posebno dobro prolazi u segmentu mentalnog zdravlja – djeca generalno imaju niži nivo stresa u poređenju s mnogim drugim zemljama, a društvo i školski sistem često podržavaju ravnotežu između učenja i slobodnog vremena.
Neobično veliki procenat djece, posebno tinejdžera, reći će vam da su zadovoljni svojim životom, a država ulaže u zdravstvene usluge, kvalitetno predškolsko obrazovanje i razne javne usluge (biblioteke, sportske i kulturne sadržaje) koje pomažu djeci da se razvijaju u zdravom i podsticajnom okruženju.
Dio ovoga je kulturološki, objašnjava Olga Meking, majka troje djece koja živi u Holandiji 15 godina i autorka je knjige "Niksen: Embracing the Dutch Art of Doing Nothing".
- Postoji diskurs o tome kako Amerikanci pokušavaju da nauče sve da budu izuzetni. Ovdje postoji izreka: "Samo budi normalan, to je već dovoljno ludo", rekla je svojevremeno za BBC, skrenuvši pažnju na način razmišljanja za koji misli da doprinosi manje opterećenom djetinjstvu. Takođe se stavlja veliki naglasak na druženje, dodala je, a grupe, klubovi i aktivnosti u zajednici su posebno česte.
Ali, kaže ona, ako su holandske porodice i djeca srećni, to je takođe zbog strukturnih faktora.&nbsp;
- Ne možete imati holandsko roditeljstvo bez holandskog sistema socijalne zaštite. A Holandija zaista nudi roditeljima mnogo podrške - primijetila je ona.
Pogledajte kako izgleda lista top 20 zemalja, iz ugla odrastanja:
Holandija
Danska
Francuska
Portugal
Irska
Švajcarska
Španija
Hrvatska
Italija
Švedska
Mađarska
Austrija
Slovenija
Japan
Litvanija
Rumunija
Finska
Češka
Kanada
Slovačka

Tag: dalovica-pecina