Sjutra, 27. februara, navršavaju se 32 godine od otmice i ubistva putnika iz voza koji je saobraćao na pruzi Beograd - Bar. Brzi voz 671 koji je išao iz pravca Beograda prisilno je zaustavljen u stanici u Štrpcima i iz njega je izvedeno, a kasnije i ubijeno, 20 osoba nesrpske nacionalnosti. Najstarija žrtva ovog zločina imala je 59 godine, a najmlađa svega 16 godina. Do danas su pronađeni ostaci samo četiri osobe - kazao je koordinator programa Ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje Damir Suljević
Ovaj voz je, kako je naveo, kako je i utvrđeno u odvojenim sudskim procesima, bio pod pratnjom dva policajca, kojima je bio dat pisani nalog da Vojsci Republike Srpske omoguće legitimisanje putnika i odvođenje vojnih obveznika bh. entiteta Republika Srpska, što je zloupotrijebljeno.&nbsp;
- Otpravniku vozova je rečeno da su u vozu dezerteri i šverceri oružja, a on je u strahu za sopstveni život, od strane naoružanih vojnika, dao vozu znak za zaustavljanje u toj stanici. Nakon što je voz zaustavljen, vršeno je legitimisanje putnika od pripadnika Interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske i iz voza su izvedeni, kasnije i ubijeni, Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rafet Husović iz Bijelog Polja, Halil Zupčević iz Trebinja, Senad Đečević iz Bara, Jusuf Rastoder iz Berana, Ismet Babačić iz Podgorice, Tomo Buzov iz Beograda, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović iz Brodareva, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević iz Prijepolja, Zvjezdan Zuličić iz Sarajeva, kao i jedna nepoznata osoba afričkog porijekla - precizirao je Suljević.
Oteti su, kako dodaje, nakon izvođenja iz voza, odvedeni u fiskulturnu salu jedne škole u selu Prelovo kod Višegrada, gdje su im oduzete sve lične stvari, novac i nakit, a potom su, pretučeni i vezani žicom, ponovo ukrcani u kamion i odvedeni do jedne zapaljene kuće u selu Mušići, na teritoriji iste opštine. U grupama su odvođeni do garaže te kuće, gdje su ubijani iz automatskog oružja.
- U svjedočenju jednog od osuđenih za ovaj zločin, Nebojše Ranisavljevića, pred istražnim sudijom Višeg suda u Bijelom Polju se navodi: “U jednom momentu, jedna osoba je pokušala da pobjegne, pa sam na njega ispalio rafal metaka. Ova osoba je počela da kuka govoreći 'jao majko moja'. Nakon ovog, Lukić je izašao iz garaže i kada je bio upoznat šta se dogodilo prišao je i bajonetom zaklao ovu osobu koja je davala znake života”. Naveo je i da je i, na drugoj strani, neko drugi pokušao da bježi i da je likvidiran na isti način od drugog uniformisanog lica, kao i da su ubijeni putnici bačeni u obližnju rijeku Drinu - rekao &nbsp;je Suljević.
Krivični postupci za počinjene zločine vođeni su u tri države – Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
- Zbog ovog zločina na kazne zatvora u trajanju od 10 do 15 godina osuđeno je više od 10 pripadnika grupe koja je izvršila otmicu, među kojima je i Nebojša Ranisavljević, koji je prvi iz te grupe osuđen 2002. godine, i to pred Višim sudom u Bijelom Polju. Za otmicu u Štrpcima nikada nije suđeno Milanu Lukiću, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog drugih zločina počinjenih u Višegradu - istakao je Suljević.
Početkom marta, kako je najavio, CGO će objaviti publikaciju koja uključuje obimnu sudsku dokumentaciju iz predmeta protiv Nebojše Ranisavljevića, pravosnažno osuđenog za ovaj zločin.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

CGO: Štrpci kao sinonim surovosti ratnih zločina počinjenih devedesetih

Postupke koji se odnose na ratne zločine pratilo je niz kontroverzi. Saust izvještaj je jasno pokazao da smo napravili ozbiljne propuste u procesuiranju tih ratnih zločina, koji su vođeni u Crnoj Gori. Tako postupak započne sa sedam optuženih, a na kraju niko od njih ne bude osuđen - kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje.
Po istraživanju CGO, građane Crne Gore gotovo ništa pozitivno ne asocira na ‘90-e godine.
- Na ‘90-e ih pretežno asocira rat, bombardovanje, siromaštvo, težak period. Jedina stvar koja se negdje mogla istaći kao pozitivna asocijacija ispitanika za ‘90- e, jeste upravo muzika koja je postojala ‘90-ih godina, i koja je i dan danas aktuelna - rekao je Suljević.
Suljević napominje da udžbenici istorije vrlo malo tretiraju period devedesetih i to, obično, u posljednjim sedmicama osnovne ili srednje škole.
- To je onaj period, obično, kada učenici popravljaju ocjene, kada nijesu na časovima, kada su im preče kombinacije za malu maturu, maturu, nego samo gradivo, tako da se taj period vrlo često i preskoči tokom obrazovanja. Ono što mi pratimo jeste jedan trend kod mladih da su vrlo slabo informisani o ovim temama, da formalno obrazovanje izuzetno kaska za tim da isprati ono što su njihova interesovanja, jer su oni itekako zainteresovani za ovaj period, i negdje najveću odgovornost za to nosi formalni obrazovni sistem koji nedovoljno tretira, ne mora se ta tema izučavati kroz nastavu istorije, već mi imamo i neke druge predmete, može se neka od tih tema izučavati kroz nastavu sociologije, kroz nastavu psihologije, pa da analiziramo ličnosti iz tog perioda, i što su bile njihove namjere, i što su bile njihove emocije u tom trenutku - rekao je Suljević.
Prema njegovim riječima, može se izučavati i kroz građansko obrazovanje - predmet koji je ukinut kao obavezan. 
- Dakle, da bi se nadomjestio nedostatak toga sadržaja u formalnom obrazovnom sistemu, i mi kao nevladina organizacija organizujemo različite obuke za mlade, pa tako mogu pomenuti da imamo aktuelan poziv za Školu tranzicione pravde koje upravo namijenjena mladim ljudima, i okviru te škole, osim kroz teorijski dio, oni imaju priliku učiti i o ovom razdoblju, i kroz posjetu mjestima zločina, i sjećanja u Crnoj Gori, kroz obilazak svih područja, koja su bila obilježena jednim takvim činom - istakao je Suljević.
Nedostatak povjerenja građana Crne Gore u pravosudni sistem je, navodi Suljević, hroničan problem za Crnu Goru, i ne odnosi se samo na sumnju građana da se taj pravosudni sistem može nositi sa procesuiranjem ratnih zločina. 
- Kad je riječ o samom procesuiranju ratnih zločina, mi znamo da su te postupke pratili niz kontroverzi, da smo imali izvještaje relevantnih stranih eksperata, imali smo Saust izvještaj koji je jasno pokazao da smo napravili ozbiljne propuste u procesuiranju tih ratnih zločina, koji su vođeni u Crnoj Gori, pa tako postupak započne sa sedam optuženih, na kraju niko od njih ne bude osuđen, ili imamo, kao slučaj porodice Klapuh da su ljudi osuđeni, a da tu kaznu nikad nijesu odslužili, iz tog razloga i vjerujem, da osim te kapacitiranosti pravosudnog sistem, da iznese slučaj na adekvatan način, postoji i jedan hroničan nedostatak adekvatne komunikacije tih pitanja sa građanima. Ta pitanja bi morala biti aktuelnija, tužilaštvo i sudovi bi morali to jasnije da komuniciraju prema građanima, kako bi sami građani bili u toku da takvi postupci postoje, i da se takvi postupci vode u Crnoj Gori - zaključio je Suljević.

1250x600

Suljević: Građanima je muzika jedina lijepa uspomena na ‘90-e

Prošla, 2024. godina je bila značajna za Crnu Goru po mnogo različitih pitanja, &nbsp;jer se radi o jednoj vrlo turbulentnoj godini kada je &nbsp;politička slika značajno varirala, kazao je Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
- U prethodnoj godini smo imali situaciju sa rekonstrukcijom Vlade, sa ulaskom koalicije Za budućnost Crne Gore i Bošnjačke stranke u tu Vladu. To što je Bošnjačka stranka ušla u tu Vladu naišlo je na osudu i od strane njihovih birača, s obzirom da su ušli u Vladu koju čine neke političke partije, koalicije, koje gaje dijametralno suprotne, prije svega političke, a onda i ideološke stavove, od onoga što zastupa ta partija. Sa druge strane, imali smo situaciju da se predsjednik države jasnije pozicionirao kao neko ko predstavlja kontratežu, ko opozicija aktuelnoj vladajućoj većini, pa je tako negdje i otežan sam proces kohabitacije između predsjednika države i Vlade. To usložnjava proces i usvajanja zakona, imenovanja ambasadora, a i onoga što je jednoglasje u društvu - rekao je Suljević.
Prošlu godinu je obilježila i situacija oko Ustavnog suda i penzionisanja sutkinje Đuranović.
- Nemamo dilemu da se radi o proceduralno ozbiljnom propustu, gdje je prekršen Ustav Crne Gore, gdje je prekršen Zakon o Ustavnom sudu, Poslovnik o Ustavnog suda, i gdje je dozvoljeno da se i sama predsjednica tog Ustavnog suda profiliše kao neko ko je dozvolio sebi da bude instrumentalizovan zarad ostvarivanja nekih političkih interesa vladajuće većine. Nažalost, ono što smo vidjeli ne svjedoči o tome da imamo jednu državu gdje će, makar, u skorije vrijeme postojati vladavina prava, gdje će postojati meritokratija, i gdje će, zaista, građani moći da vjeruju u bolju budućnost, i u to da ih u narednom periodu čeka jedna izvjesnija politička slika- istakao je Suljević.
&nbsp;Samo usvajanje IBAR zakona, naglasio je Suljević, &nbsp;pokazalo je da nije postojao široki dijalog u vezi usvajanja tih zakona i sadržaja tih zakona što je rezultiralo time da se ti zakoni moraju ponovo mijenjati i usklađivati sa domaćim i međunarodnim okvirom.
- Nažalost, čini se da interesovanje da Crna Gora postane članica EU više postoji od strane same Evropske unije, nego od strane Crne Gore i naše vlasti. Sve i da uđemo u Evropsku uniju, u naredne dvije, tri godine vjerujem da će to biti isključivo zbog interesovanja od strane Evropske unije, a ne zbog toga što smo mi, zaista, postigli neke suštinske reforme, koje građanima, zaista mogu da garantuju neki boljitak- &nbsp;smatra Suljević.
Vlast je spremna, cijeni Suljević, da vrlo nevješto simulira reforme, a za to je primjer usvajanje Zakona o zaradama u javnom sektoru i značajno povećanje tih zarada, i uz sve to, kako navodi, i niz spornih imenovanja na značajnim pozicijama.
Suljević smatra i da održavanje lokalnih izbora u različitim vremenskim periodima građane drži u nekoj pripravnosti, u nekom stanju hronične političke kampanje.
- Sama izborna kampanja diže političke i društvene tenzije, i to nije dobro za nas. Iz tog razloga se nadam da će u narednom periodu kroz izbornu reformu, koja je u ovom trenutku u potpunosti propala, da će biti riješeno i to pitanje i da će svi lokalni izbori biti u jednom danu. Vezano za ono što su bili politički dogovori, formiranja vlasti na lokalnom nivou, nam u jednu ruku govori o tome kakvi su apetiti političkih partija u Crnoj Gori, da oni, u principu, više mare za pozicije koje će dobiti unutar te vlasti, a ne za ono što su njihovi programski ciljevi, i što je zaista ostvarivanje tih programskih ciljeva. Ako se neko fokusira na to da dobije poziciju predsjednika Skupštine opštine, ako se fokusira na to da dobije pozicije poziciju sekretara za finansije, to negdje nama govori da, u principu, njima znače samo pozicije moći, a ne ono.šta će sa tih pozicija moći da usvoje. Vidimo da su predizborna obećanja jeftini stanovi, veće plate, veće penzije i slično, i onog momenta kad oni sjednu za pregovarački sto, vidimo da oni ne stavljaju na taj sto takva pitanja, već da oni pregovaraju isključivo oko pozicija- zaključio je Suljević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Suljević: Predsjednica Ustavnog suda instrumentalizovana zarad ostvarivanja nekih političkih ciljeva

Kad u vojsku pođeš (lj)ubit ću te ja &nbsp;je panel diskusija Centra za građansko obrazovanje (CGO) posvećena temi uvođenja &nbsp;obaveznog služenja vojnog roka, jer u ovom trenutku niko mlade ljude ne pita da si spremni da pođu u vojsku - kazao je za emisiju E uživo, na Televiziji E, Damir Sujević iz CGO.
Centar za građansko obrazovanje organizuje regionalnu panel diskusiju pod nazivom Kad u vojsku pođeš (lj)ubit ću te ja, posvećenu temi uvođenja vojnog roka u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Motiv koji stoji iza organizovanja ove panel diskusije jeste, kaže Suljević, to je da mladi ljudi koji su najviše pogođeni uvođenjem obaveznog vojnog roka nemaju dovoljno prostora da o tome govore, nemaju ni dovoljno prostora, dodaje on, da izraze svoje mišljenje po tom pitanju.
- Niko mlade ljude &nbsp;u ovom trenutku ni ne pita da li su oni spremni da krenu u vojsku i da li su oni spremni i voljni, da na isti takav način prožive ono što su bile uspomene naših roditelja - rekao je Suljević.
Učesnici diskusije će imati različite perspektive, &nbsp;poručuje Suljević, stoga će se čuti mišljenje onih koji su za uvođenje vojnog roka, kao i onih, dodaje on, koji su protiv uvođenja vojnog roka.
- Sami cilj ovog događaja je da se o ovoj temi razgovara na odgovarajući način, da i za odluke državnih vlasti u Crnoj Gori, jer kako smo.mogli čuti je da i oni planiraju da razmotre tu mogućnost, da zaista iza toga stoji jedna argumentovana diskusija - poručio je Suljević.
O uvođenju vojnog roka ozbiljno se zagovara u Srbiji i Hrvatskoj, kaže Suljević, tako da će se tokom diskusije upoznati sa onim što je regionalna slika, ali i, ističe on, i sa onim što je slika u Evropi i svijetu po pitanju vojnog roka.
- Da vidimo jednostavno kako u drugim državama to funkcioniše, ko je sve u drugim državama izuzet od vojnog roka, da li su, u nekim državama, osim osoba muškog pola, vojni rok dužne služiti i žene, pa na kraju krajeva, da vidimo da li je neko zbog činjenice braka pošteđen služenja vojnog roka, to je sve ono što ćemo imati večeras na uvodu u sami panel. Naravno, čućemo i ono što su vizure mladih iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i iz Crne Gore - zaključio je Suljević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D78XG-mWZYlc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Suljević: Niko mlade ljude ne pita da li su spremni da pođu u vojsku

Jasno je da je Vlada sa Ministarstvom kulture i medija sprovela proceduru u nerealnom roku. Jasno je da su zaboravili da daju prostor javnosti i čuje njeno mišljenje u vezi sa namjerom podizanja spomenika prethodnom mitropolitu crnogorsko-primorskom Srpske pravoslavne crkve, Amfilohiju, u Beranama. Izostala je i javna rasprava o tome da li zaslužuje spomenik ili ne, kazao je za 24 sata Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
- Jasno je da se spomenik ne može podići prije isteka 20 godina od smrti osobe, sa izuzetkom kada Vlada daje saglasnost. Nesporno je da je to urađeno u skladu sa zakonom, ali je problem što se zaobišlo sve ono što su kontroverze koje se vezuju za ličnost mitropolita, i za ono što su bile njegove poruke koje je slao za života, a koje su obilovale govorom mržnje, uvredama, a bio je prepoznat po tome što je veličao četnički pokret, ratne zločince i negirao zločine počinjene tokom devedesetih godina - istakao je Suljević.
On vjeruje da su manjinske partije dale zeleno svijetlo za ovakvu politiku onog momenta kad su pristale da uđu u Vladu. Dodaje da im je bilo jasno, i prije ulaska u Vladu, da neće imati efektivnu moć i da se njihov glas neće čuti.
- Ono što su manjinske partije uradile kada su napustile sjednicu Vlade, predstavlja teatralni potez koji je usmjeren, prije svega, prema njihovim biračima, a u pokušaju da se opravdaju zato što su dio Vlade koja donosi takve odluke. Ukoliko je kod tih manjinskih partija postojala iskrena namjera da se suprotstave potezu Vlade, onda su njihova reagovanja trebala stići blagovremeno, odnosno, prije nego je Vlada odlučila da da saglasnost za dizanje spomenika Amfilohiju. Svakako, trebalo je da prisustvuju sjednici Vlade, kako bi pokazali svoje mišljenje, suprostavili se prijedlogu Vlade i dozvolili da se sve konstatuje u zapisniku. Ovako su pobjegli od svake diskusije, a sve u namjeri da pošalju poruku svom biračkom tijelu - poručio je Suljević.
Riječ je, dodaje, o predizbornom triku, čemu svjedoči i brzina kojom je saglasnost o podizanju spomenika stigla. Suljević smatra da će od samog poteza Vlade više profitirati one partije koje pokazuju lojalnost Srpskoj pravoslavnoj crkvi, nego manjinske partije.
- Ostaje da vidimo što će se dešavati tokom narednih dana, ali ne vjerujem da će se ovo na bilo kakav način odraziti na funkcionalnost Vlade. Ne vjerujem ni da će partijama, koje su učestvovale u donošenju saglasnosti za podizanje spomenika u Beranama, donijeti neku značajnu političku prednost na predstojećim lokalnim izborima - zaključio je Suljević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGzF_BwPsJdQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Suljević: Teatralan potez manjinskih partija, bježe od diskuje

Američko Ministarstvo pravde objavilo je da je danas uhapšen Jozef Najmejer, 28-godišnji državljanin SAD-a i Njemačke, zbog pokušaja podmetanja požara u ambasadi SAD u Tel Avivu u Izraelu.
Američko Ministarstvo pravde objavilo je da je danas uhapšen Jozef Najmejer, 28-godišnji državljanin SAD-a i Njemačke, zbog pokušaja podmetanja požara u Ambasadi SAD u Tel Avivu u Izraelu.
Najmejer je uhapšen na aerodromu Džon F. Kenedi u Njujorku, nakon što su ga izraelske vlasti deportovale.
U blizini ambasade pronađen je sa ruksakom u kojem su bile eksplozivne naprave.
- Osumnjičeni je planirao razoran napad na naše ambasadu u Izraelu, prijetio Amerikancima smrću i ciljao na život predsjednika Trampa – izjavila je glavna državna tužiteljka Pamela Bondi.

Muškarac pokušao da zapali američku ambasadu u Izraelu, prijetio i atentatom na Trampa

Institut za javno zdravlje godinama ukazuje na zabrinjavajući pad obuhvata imunizacijom, posebno kada je riječ o MMR vakcini, naglašava,epidemiolog Redžeb Zejnelagić.
- Konkretno za djecu rođenu 2023. godine obuhvat je 23 odsto, što je daleko od traženih zadovoljavajućih 95 odsto obuhvata kada stičemo kolektivni imunitet. Situacija i za druge uzraste je isto loša, obuhvati su niski i daleko od ovih 95 odsto - kazao je.
Upozorava da nizak procenat vakcinisanih predstavlja značajan rizik po javno zdravlje. 
- S obzirom na to da imamo nekih 75 odsto osjetljive populacije, postoji realan rizik za pojavu epidemije morbila. Prevashodno se odnosi na djecu koja nisu vakcinisana i sa tog aspekta imamo individualni rizik, ali i na kolektivnom nivou s obzirom na to da nemamo kolektivni imunitet - kazao je Zejnelagić. 
Roditelji najčešće izbjegavaju ili odgađaju vakcinaciju zbog straha ili dezinformacija koje se šire putem društvenih mreža, navodi Zejnelagić. Jedna od takvih je, ističe, da MMR vakcina izaziva autizam.
- Svi naučni dokazi ukazuju da nema veze između aplikacije MMR vakcine i autizma. U prilog tome kazaću samo jedan podatak, a to je da zadnjih godina bilježimo porast broja djece koja boluju od poremećaja iz spektra autizma, dok na drugoj strani imamo pad obuhvata MMR vakcinom - ističe Zejnelagić. 
Dodaje da je ono za šta se dovodi korelacija jeste ta da se MMR vakcina prima sa navršenih 12 mjeseci života.
- U tom periodu su najbolje dijagnostičke metode za dijagnostiku autizma, tako da se samo javlja vremenska korelacija, nikako ne postoji klauzalna korelacija između davanja MMR vakcine i autizma - naglasio je on. 
Zejnelagić apeluje na roditelje da se informišu kod pedijatara i epidemiologa kako bi dobili relevantne informacije i što prije vakcinišu svoju djecu.

Zejnelagić: Postoji realan rizik za pojavu epidemije morbila

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sreo se u Dejtonu sa predsjednikom Atlantskog savjeta Fredom Kempeom, a tom prilikom su razgovarali o trenutnim globalnim izazovima, kao i o ulozi transatlantskog savezništva u očuvanju stabilnosti.
- U tom kontekstu, istakao sam važnost strateškog partnerstva između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, koje predstavlja temelj našeg zajedničkog opredjeljenja za mir, bezbjednost i demokratiju - kako u regionu Zapadnog Balkana, tako i šire - saopštio je Milatović na Iks mreži.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1926735503556022633&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović - Kemp: Strateško partnerstvo Crne Gore i SAD-a temelj zajedničkog opredjeljenja za mir, bezbjednost i demokratiju

Rijeka je napravila senzaciju i osvojila fudbalski šampionat Hrvatske.
Crnogorski trener Radomir Đalović ispisao je istoriju sa klubom sa Rujevice, nakon današnje pobjede nad Slavenom 2:0, kojom su obezbijedili titulu prvaka.
Podsjetimo, u igri za titulu do posljednjeg kola bili su Dinamo Zagreb i Hajduk, koji su takođe slavili u ovom kolu.
Đalović može uzeti i duplu krunu - &nbsp;u četvrtak ga kod kuće čeka revanš finala kupa protiv Slavena. U prvom meču bilo je 1:1.
Radomir Đalović obratio se javnosti nakon toga.
- Prvi klub, prvi posao, prvak… Mogu sada i da se ostavim ovog posla i kažem da je dosta! Hvala Miškoviću koji mi je dao priliku, hvala direktorima iz kluba, hvala divnim navijačima i mojim igračima - rekao je crnogorski trener.
On je mandat na klupi počeo u avgustu, malo nakon toga je ubjedljivo eliminisan iz Evrope u dvomeču sa Olimpijom iz Ljubljane.
- Poslije onoga u Ljubljani protiv Olimpije je malo ko vjerovao. Bila je priča kako preživjeti svaku narednu utakmicu. Trener bez iskustva, nije bilo jednostavno. Predano sam radio, davao sam sve od sebe, imao sam iza sebe momke koji su fenomenalni ljudi i veliki karakter. Napravili smo čudo. Sve vrijeme se povezuju Dinamo i Hajduk, mi smo ćutali, radili svoj posao. Čekali i na kraju osvojili naslov - kazao je bivši crnogorski reprezentativac.

Đalović: Napravili smo čudo, dok su svi pominjali Hajduk i Dinamo mi smo ćutali i radili

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: damir-suljevic