Pripremljen je Nacrt novog Zakona o NVO koji je prošao javnu raspravu i &nbsp;uskoro će biti upućen Vladi na usvajanje.
To je saopšteno iz Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje nakon što je ministar Ernad Suljević govorio na panelu u okviru Foruma civilnog društva, u organizaciji Britanskog savjeta i Vlade Velike Britanije.
U obraćanju je, kako je saopšteno iz njegovog resora, poručio da je Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama snažno posvećeno razvoju civilnog društva, većem uključivanju NVO u proces pripreme i sprovođenja javnih politika i jačanju međusobnog povjerenja.
Nakon četiri godine ponovo je, ističe, uspostavljen Savjet za saradnju organa državne uprave i NVO.
- Realizuje se program „Mreža resursnih centara u Crnoj Gori“ za koji je opredijeljeno 500.000 eura, od čega najviše sredstava ide sjevernoj regiji. Samo u 2024. godini NVO sektor podržan je sa skoro sedam miliona eura, dok je od 2018. ukupno opredijeljeno 37 miliona eura - rekao je on.&nbsp;
Najavljene su, kako je istakao, nove aktivnosti - uključujući digitalnu platformu za kofinansiranje EU projekata NVO i pripremu nove Strategije saradnje 2027–2031.
Suljević je, kako je saopšteno, naglasio da će Ministarstvo i u narednom periodu raditi na stvaranju povoljnog ambijenta za djelovanje NVO sektora, kako bi zajednički doprinijeli kvalitetnijim javnim politikama i boljim uslugama za građane, dodajući da iz ličnog iskustva u radu u nevladinom sektoru dobro razumije izazove i značaj njihovog djelovanja.
Forum civilnog društva okuplja predstavnike NVO, stručnjake iz različitih oblasti, institucije EU, vlade zemalja regiona i međunarodne partnere.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Suljević: Pripremljen Nacrt novog Zakona o NVO, uskoro će biti upućen Vladi na usvajanje

Sjutra, 27. februara, navršavaju se 32 godine od otmice i ubistva putnika iz voza koji je saobraćao na pruzi Beograd - Bar. Brzi voz 671 koji je išao iz pravca Beograda prisilno je zaustavljen u stanici u Štrpcima i iz njega je izvedeno, a kasnije i ubijeno, 20 osoba nesrpske nacionalnosti. Najstarija žrtva ovog zločina imala je 59 godine, a najmlađa svega 16 godina. Do danas su pronađeni ostaci samo četiri osobe - kazao je koordinator programa Ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje Damir Suljević
Ovaj voz je, kako je naveo, kako je i utvrđeno u odvojenim sudskim procesima, bio pod pratnjom dva policajca, kojima je bio dat pisani nalog da Vojsci Republike Srpske omoguće legitimisanje putnika i odvođenje vojnih obveznika bh. entiteta Republika Srpska, što je zloupotrijebljeno.&nbsp;
- Otpravniku vozova je rečeno da su u vozu dezerteri i šverceri oružja, a on je u strahu za sopstveni život, od strane naoružanih vojnika, dao vozu znak za zaustavljanje u toj stanici. Nakon što je voz zaustavljen, vršeno je legitimisanje putnika od pripadnika Interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske i iz voza su izvedeni, kasnije i ubijeni, Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rafet Husović iz Bijelog Polja, Halil Zupčević iz Trebinja, Senad Đečević iz Bara, Jusuf Rastoder iz Berana, Ismet Babačić iz Podgorice, Tomo Buzov iz Beograda, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović iz Brodareva, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević iz Prijepolja, Zvjezdan Zuličić iz Sarajeva, kao i jedna nepoznata osoba afričkog porijekla - precizirao je Suljević.
Oteti su, kako dodaje, nakon izvođenja iz voza, odvedeni u fiskulturnu salu jedne škole u selu Prelovo kod Višegrada, gdje su im oduzete sve lične stvari, novac i nakit, a potom su, pretučeni i vezani žicom, ponovo ukrcani u kamion i odvedeni do jedne zapaljene kuće u selu Mušići, na teritoriji iste opštine. U grupama su odvođeni do garaže te kuće, gdje su ubijani iz automatskog oružja.
- U svjedočenju jednog od osuđenih za ovaj zločin, Nebojše Ranisavljevića, pred istražnim sudijom Višeg suda u Bijelom Polju se navodi: “U jednom momentu, jedna osoba je pokušala da pobjegne, pa sam na njega ispalio rafal metaka. Ova osoba je počela da kuka govoreći 'jao majko moja'. Nakon ovog, Lukić je izašao iz garaže i kada je bio upoznat šta se dogodilo prišao je i bajonetom zaklao ovu osobu koja je davala znake života”. Naveo je i da je i, na drugoj strani, neko drugi pokušao da bježi i da je likvidiran na isti način od drugog uniformisanog lica, kao i da su ubijeni putnici bačeni u obližnju rijeku Drinu - rekao &nbsp;je Suljević.
Krivični postupci za počinjene zločine vođeni su u tri države – Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
- Zbog ovog zločina na kazne zatvora u trajanju od 10 do 15 godina osuđeno je više od 10 pripadnika grupe koja je izvršila otmicu, među kojima je i Nebojša Ranisavljević, koji je prvi iz te grupe osuđen 2002. godine, i to pred Višim sudom u Bijelom Polju. Za otmicu u Štrpcima nikada nije suđeno Milanu Lukiću, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog drugih zločina počinjenih u Višegradu - istakao je Suljević.
Početkom marta, kako je najavio, CGO će objaviti publikaciju koja uključuje obimnu sudsku dokumentaciju iz predmeta protiv Nebojše Ranisavljevića, pravosnažno osuđenog za ovaj zločin.

1084x550

CGO: Štrpci kao sinonim surovosti ratnih zločina počinjenih devedesetih

Postupke koji se odnose na ratne zločine pratilo je niz kontroverzi. Saust izvještaj je jasno pokazao da smo napravili ozbiljne propuste u procesuiranju tih ratnih zločina, koji su vođeni u Crnoj Gori. Tako postupak započne sa sedam optuženih, a na kraju niko od njih ne bude osuđen - kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje.
Po istraživanju CGO, građane Crne Gore gotovo ništa pozitivno ne asocira na ‘90-e godine.
- Na ‘90-e ih pretežno asocira rat, bombardovanje, siromaštvo, težak period. Jedina stvar koja se negdje mogla istaći kao pozitivna asocijacija ispitanika za ‘90- e, jeste upravo muzika koja je postojala ‘90-ih godina, i koja je i dan danas aktuelna - rekao je Suljević.
Suljević napominje da udžbenici istorije vrlo malo tretiraju period devedesetih i to, obično, u posljednjim sedmicama osnovne ili srednje škole.
- To je onaj period, obično, kada učenici popravljaju ocjene, kada nijesu na časovima, kada su im preče kombinacije za malu maturu, maturu, nego samo gradivo, tako da se taj period vrlo često i preskoči tokom obrazovanja. Ono što mi pratimo jeste jedan trend kod mladih da su vrlo slabo informisani o ovim temama, da formalno obrazovanje izuzetno kaska za tim da isprati ono što su njihova interesovanja, jer su oni itekako zainteresovani za ovaj period, i negdje najveću odgovornost za to nosi formalni obrazovni sistem koji nedovoljno tretira, ne mora se ta tema izučavati kroz nastavu istorije, već mi imamo i neke druge predmete, može se neka od tih tema izučavati kroz nastavu sociologije, kroz nastavu psihologije, pa da analiziramo ličnosti iz tog perioda, i što su bile njihove namjere, i što su bile njihove emocije u tom trenutku - rekao je Suljević.
Prema njegovim riječima, može se izučavati i kroz građansko obrazovanje - predmet koji je ukinut kao obavezan. 
- Dakle, da bi se nadomjestio nedostatak toga sadržaja u formalnom obrazovnom sistemu, i mi kao nevladina organizacija organizujemo različite obuke za mlade, pa tako mogu pomenuti da imamo aktuelan poziv za Školu tranzicione pravde koje upravo namijenjena mladim ljudima, i okviru te škole, osim kroz teorijski dio, oni imaju priliku učiti i o ovom razdoblju, i kroz posjetu mjestima zločina, i sjećanja u Crnoj Gori, kroz obilazak svih područja, koja su bila obilježena jednim takvim činom - istakao je Suljević.
Nedostatak povjerenja građana Crne Gore u pravosudni sistem je, navodi Suljević, hroničan problem za Crnu Goru, i ne odnosi se samo na sumnju građana da se taj pravosudni sistem može nositi sa procesuiranjem ratnih zločina. 
- Kad je riječ o samom procesuiranju ratnih zločina, mi znamo da su te postupke pratili niz kontroverzi, da smo imali izvještaje relevantnih stranih eksperata, imali smo Saust izvještaj koji je jasno pokazao da smo napravili ozbiljne propuste u procesuiranju tih ratnih zločina, koji su vođeni u Crnoj Gori, pa tako postupak započne sa sedam optuženih, na kraju niko od njih ne bude osuđen, ili imamo, kao slučaj porodice Klapuh da su ljudi osuđeni, a da tu kaznu nikad nijesu odslužili, iz tog razloga i vjerujem, da osim te kapacitiranosti pravosudnog sistem, da iznese slučaj na adekvatan način, postoji i jedan hroničan nedostatak adekvatne komunikacije tih pitanja sa građanima. Ta pitanja bi morala biti aktuelnija, tužilaštvo i sudovi bi morali to jasnije da komuniciraju prema građanima, kako bi sami građani bili u toku da takvi postupci postoje, i da se takvi postupci vode u Crnoj Gori - zaključio je Suljević.

1250x600

Suljević: Građanima je muzika jedina lijepa uspomena na ‘90-e

Prošla, 2024. godina je bila značajna za Crnu Goru po mnogo različitih pitanja, &nbsp;jer se radi o jednoj vrlo turbulentnoj godini kada je &nbsp;politička slika značajno varirala, kazao je Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
- U prethodnoj godini smo imali situaciju sa rekonstrukcijom Vlade, sa ulaskom koalicije Za budućnost Crne Gore i Bošnjačke stranke u tu Vladu. To što je Bošnjačka stranka ušla u tu Vladu naišlo je na osudu i od strane njihovih birača, s obzirom da su ušli u Vladu koju čine neke političke partije, koalicije, koje gaje dijametralno suprotne, prije svega političke, a onda i ideološke stavove, od onoga što zastupa ta partija. Sa druge strane, imali smo situaciju da se predsjednik države jasnije pozicionirao kao neko ko predstavlja kontratežu, ko opozicija aktuelnoj vladajućoj većini, pa je tako negdje i otežan sam proces kohabitacije između predsjednika države i Vlade. To usložnjava proces i usvajanja zakona, imenovanja ambasadora, a i onoga što je jednoglasje u društvu - rekao je Suljević.
Prošlu godinu je obilježila i situacija oko Ustavnog suda i penzionisanja sutkinje Đuranović.
- Nemamo dilemu da se radi o proceduralno ozbiljnom propustu, gdje je prekršen Ustav Crne Gore, gdje je prekršen Zakon o Ustavnom sudu, Poslovnik o Ustavnog suda, i gdje je dozvoljeno da se i sama predsjednica tog Ustavnog suda profiliše kao neko ko je dozvolio sebi da bude instrumentalizovan zarad ostvarivanja nekih političkih interesa vladajuće većine. Nažalost, ono što smo vidjeli ne svjedoči o tome da imamo jednu državu gdje će, makar, u skorije vrijeme postojati vladavina prava, gdje će postojati meritokratija, i gdje će, zaista, građani moći da vjeruju u bolju budućnost, i u to da ih u narednom periodu čeka jedna izvjesnija politička slika- istakao je Suljević.
&nbsp;Samo usvajanje IBAR zakona, naglasio je Suljević, &nbsp;pokazalo je da nije postojao široki dijalog u vezi usvajanja tih zakona i sadržaja tih zakona što je rezultiralo time da se ti zakoni moraju ponovo mijenjati i usklađivati sa domaćim i međunarodnim okvirom.
- Nažalost, čini se da interesovanje da Crna Gora postane članica EU više postoji od strane same Evropske unije, nego od strane Crne Gore i naše vlasti. Sve i da uđemo u Evropsku uniju, u naredne dvije, tri godine vjerujem da će to biti isključivo zbog interesovanja od strane Evropske unije, a ne zbog toga što smo mi, zaista, postigli neke suštinske reforme, koje građanima, zaista mogu da garantuju neki boljitak- &nbsp;smatra Suljević.
Vlast je spremna, cijeni Suljević, da vrlo nevješto simulira reforme, a za to je primjer usvajanje Zakona o zaradama u javnom sektoru i značajno povećanje tih zarada, i uz sve to, kako navodi, i niz spornih imenovanja na značajnim pozicijama.
Suljević smatra i da održavanje lokalnih izbora u različitim vremenskim periodima građane drži u nekoj pripravnosti, u nekom stanju hronične političke kampanje.
- Sama izborna kampanja diže političke i društvene tenzije, i to nije dobro za nas. Iz tog razloga se nadam da će u narednom periodu kroz izbornu reformu, koja je u ovom trenutku u potpunosti propala, da će biti riješeno i to pitanje i da će svi lokalni izbori biti u jednom danu. Vezano za ono što su bili politički dogovori, formiranja vlasti na lokalnom nivou, nam u jednu ruku govori o tome kakvi su apetiti političkih partija u Crnoj Gori, da oni, u principu, više mare za pozicije koje će dobiti unutar te vlasti, a ne za ono što su njihovi programski ciljevi, i što je zaista ostvarivanje tih programskih ciljeva. Ako se neko fokusira na to da dobije poziciju predsjednika Skupštine opštine, ako se fokusira na to da dobije pozicije poziciju sekretara za finansije, to negdje nama govori da, u principu, njima znače samo pozicije moći, a ne ono.šta će sa tih pozicija moći da usvoje. Vidimo da su predizborna obećanja jeftini stanovi, veće plate, veće penzije i slično, i onog momenta kad oni sjednu za pregovarački sto, vidimo da oni ne stavljaju na taj sto takva pitanja, već da oni pregovaraju isključivo oko pozicija- zaključio je Suljević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Suljević: Predsjednica Ustavnog suda instrumentalizovana zarad ostvarivanja nekih političkih ciljeva

Kad u vojsku pođeš (lj)ubit ću te ja &nbsp;je panel diskusija Centra za građansko obrazovanje (CGO) posvećena temi uvođenja &nbsp;obaveznog služenja vojnog roka, jer u ovom trenutku niko mlade ljude ne pita da si spremni da pođu u vojsku - kazao je za emisiju E uživo, na Televiziji E, Damir Sujević iz CGO.
Centar za građansko obrazovanje organizuje regionalnu panel diskusiju pod nazivom Kad u vojsku pođeš (lj)ubit ću te ja, posvećenu temi uvođenja vojnog roka u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Motiv koji stoji iza organizovanja ove panel diskusije jeste, kaže Suljević, to je da mladi ljudi koji su najviše pogođeni uvođenjem obaveznog vojnog roka nemaju dovoljno prostora da o tome govore, nemaju ni dovoljno prostora, dodaje on, da izraze svoje mišljenje po tom pitanju.
- Niko mlade ljude &nbsp;u ovom trenutku ni ne pita da li su oni spremni da krenu u vojsku i da li su oni spremni i voljni, da na isti takav način prožive ono što su bile uspomene naših roditelja - rekao je Suljević.
Učesnici diskusije će imati različite perspektive, &nbsp;poručuje Suljević, stoga će se čuti mišljenje onih koji su za uvođenje vojnog roka, kao i onih, dodaje on, koji su protiv uvođenja vojnog roka.
- Sami cilj ovog događaja je da se o ovoj temi razgovara na odgovarajući način, da i za odluke državnih vlasti u Crnoj Gori, jer kako smo.mogli čuti je da i oni planiraju da razmotre tu mogućnost, da zaista iza toga stoji jedna argumentovana diskusija - poručio je Suljević.
O uvođenju vojnog roka ozbiljno se zagovara u Srbiji i Hrvatskoj, kaže Suljević, tako da će se tokom diskusije upoznati sa onim što je regionalna slika, ali i, ističe on, i sa onim što je slika u Evropi i svijetu po pitanju vojnog roka.
- Da vidimo jednostavno kako u drugim državama to funkcioniše, ko je sve u drugim državama izuzet od vojnog roka, da li su, u nekim državama, osim osoba muškog pola, vojni rok dužne služiti i žene, pa na kraju krajeva, da vidimo da li je neko zbog činjenice braka pošteđen služenja vojnog roka, to je sve ono što ćemo imati večeras na uvodu u sami panel. Naravno, čućemo i ono što su vizure mladih iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i iz Crne Gore - zaključio je Suljević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D78XG-mWZYlc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Suljević: Niko mlade ljude ne pita da li su spremni da pođu u vojsku

Jasno je da je Vlada sa Ministarstvom kulture i medija sprovela proceduru u nerealnom roku. Jasno je da su zaboravili da daju prostor javnosti i čuje njeno mišljenje u vezi sa namjerom podizanja spomenika prethodnom mitropolitu crnogorsko-primorskom Srpske pravoslavne crkve, Amfilohiju, u Beranama. Izostala je i javna rasprava o tome da li zaslužuje spomenik ili ne, kazao je za 24 sata Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
- Jasno je da se spomenik ne može podići prije isteka 20 godina od smrti osobe, sa izuzetkom kada Vlada daje saglasnost. Nesporno je da je to urađeno u skladu sa zakonom, ali je problem što se zaobišlo sve ono što su kontroverze koje se vezuju za ličnost mitropolita, i za ono što su bile njegove poruke koje je slao za života, a koje su obilovale govorom mržnje, uvredama, a bio je prepoznat po tome što je veličao četnički pokret, ratne zločince i negirao zločine počinjene tokom devedesetih godina - istakao je Suljević.
On vjeruje da su manjinske partije dale zeleno svijetlo za ovakvu politiku onog momenta kad su pristale da uđu u Vladu. Dodaje da im je bilo jasno, i prije ulaska u Vladu, da neće imati efektivnu moć i da se njihov glas neće čuti.
- Ono što su manjinske partije uradile kada su napustile sjednicu Vlade, predstavlja teatralni potez koji je usmjeren, prije svega, prema njihovim biračima, a u pokušaju da se opravdaju zato što su dio Vlade koja donosi takve odluke. Ukoliko je kod tih manjinskih partija postojala iskrena namjera da se suprotstave potezu Vlade, onda su njihova reagovanja trebala stići blagovremeno, odnosno, prije nego je Vlada odlučila da da saglasnost za dizanje spomenika Amfilohiju. Svakako, trebalo je da prisustvuju sjednici Vlade, kako bi pokazali svoje mišljenje, suprostavili se prijedlogu Vlade i dozvolili da se sve konstatuje u zapisniku. Ovako su pobjegli od svake diskusije, a sve u namjeri da pošalju poruku svom biračkom tijelu - poručio je Suljević.
Riječ je, dodaje, o predizbornom triku, čemu svjedoči i brzina kojom je saglasnost o podizanju spomenika stigla. Suljević smatra da će od samog poteza Vlade više profitirati one partije koje pokazuju lojalnost Srpskoj pravoslavnoj crkvi, nego manjinske partije.
- Ostaje da vidimo što će se dešavati tokom narednih dana, ali ne vjerujem da će se ovo na bilo kakav način odraziti na funkcionalnost Vlade. Ne vjerujem ni da će partijama, koje su učestvovale u donošenju saglasnosti za podizanje spomenika u Beranama, donijeti neku značajnu političku prednost na predstojećim lokalnim izborima - zaključio je Suljević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGzF_BwPsJdQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Suljević: Teatralan potez manjinskih partija, bježe od diskuje

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: damir-suljevic