Crna Gora dijeli zajedničke vrijednosti demokratskih i građanskih društava utemeljenih na vladavini prava. Istrajno sprovodimo reforme i aktivnosti u pravcu ostvarenja najvažnijeg vanjskopolitičkog prioriteta - članstva u Evropskoj uniji, što je i težnja sveukupnog crnogorskog društva. Na tom putu od krucijalne važnosti su odlučna nastojanja za postizanjem konkretnih rezultata u evropskim integracijama od naše administracije i diplomatije i čvrsto sam uvjeren da ćemo 2028. biti članica Evropske unije - kazao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
On je, na prijemu povodom Dana crnogorske diplomatije, kazao da je najznačajniji uspjeh na vanjskopolitičkom planu u savremenoj istoriji Crne Gore ostvaren 5. juna 2017. godine kada smo postali članica NATO-a, najveće međunarodne političko-vojne organizacije na svijetu.
- Biti dio najvećeg kolektivnog sistema bezbjednosti za našu zemlju predstavlja garanciju nacionalne bezbjednosti, očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Kao pouzdana i stabilna članica NATO čvrsto smo posvećeni sprovođenju nacionalnih političkih prioriteta u okviru NATO-a i konkretnim doprinosima svim ključnim politikama i oblastima djelovanja NATO-a - rekao je Ibrahimović.
Imajući u vidu značaj izuzetne istorije diplomatije Crne Gore, a polazeći od reformi Senata iz doba Knjaževine Crne Gore, kada je 1874. ozvaničeno novo ustrojstvo državne uprave i ustanovljena Knjaževska kancelarija za spoljne poslove, danas se prvi put obilježava 6. maj, „Dan crnogorske diplomatije“ ustanovljen odlukom Vlade od 23. jula 2024. godine.
- Time ukazujemo visoko poštovanje neprolaznim vrijednostima diplomatije, slavne istorije i državnosti Crne Gore koja je kroz svoje viševjekovno trajanje od Duklje, preko Zete i knjaževine Crne Gore do današnje, moderne Crne Gore gajeći dobre odnose sa istokom i zapadom bila ne samo mjesto spajanja nego i mjesto prožimanja istoka i zapada, različitih kultura, vjera i nacija. Ti dobri odnosi, poštovanje i uvažavanje drugih i drugačijih temelj su današnjih dobrih odnosa Crne Gore sa svima sa kojima dijeli iste vrijednosti i iste vizije, dakle temelj naše diplomatije - kazao je Ibrahimović.&nbsp;
Nakon Berlinskog kongresa 13. jula 1878, kada je potvrđena postojeća nezavisnost Crne Gore, naša diplomatija dobija puni zamah.&nbsp;
- Formira se Ministarstvo inostranih djela. Otvaraju se poslanstva (ambasade) u Carigradu, Beogradu, Parizu, Vašingtonu, djeluju konzulati u Skadru, Trstu, Rimu, uz razgranatu strukturu počasnih konzula, uglednih i uticajnih ličnosti. Respektabilna diplomatsko-konzularna mreža Knjaževine Crne Gore, drevne mediteranske zemlje, skromne državne kase a velikog srca, čojstva i herojskih podviga, iskonskih vrijednosti slobodarstva, starovremenskih znamenja i dubokih brazdi kulture. Cetinje, jezgro državnosti, postaje ugodan i gostoljubiv dom stranim diplomatama koji dodatno Cetinje i Crnu Goru oplemenjuje šarmom novih kultura, običaja i stranih jezika - naveo je Ibrahimović.&nbsp;
Dodaje da da je "državnička mudrost i vizionarstvo knjaza Nikole Petrovića i intenzivno promišljanje da, shodno diplomatskim uzusima i međudržavnoj korespondenciji, dostojanstveno predstavlja Crnu Goru u međunarodnim odnosima, omogućava mu plejada brilijantnih crnogorskih diplomata viteškog duha i evropskog kova, raskošnog obrazovanja i intelekta, ratničkog nerva i beskrajne odanosti, koji su svojim osmišljenim diplomatskim angažmanom i patriotskim stavom ispisali prve diplomatske note i udarili temelje našoj diplomatiji, čime je uzdignut međunarodni ugled Crne Gore".&nbsp;
- Stoga je ovaj dan ujedno i omaž sjenima markantnih ličnosti naše istorije: vojvodi Stanku Radonjiću i Gavru Vukoviću, dr Antu Gvozdenoviću, Evgeniju Popoviću, Peru Šoću, Dušanu Gregoviću, Lazaru Tomanoviću, Mitru Bakiću, Petru Plamencu i drugim diplomatama. Njihovim odlaskom s diplomatske pozornice, gasi se duh romantičnih vremena i herojskog doba, nažalost nestaje i država Crna Gora, zemlja saveznica i pobjednica u Prvom svjetskom ratu. &nbsp;Opštenarodni ustanak u Crnoj Gori 13. jula 1941. i slavna Narodnooslobodilačka epopeja! Plemenito i hrabro antifašističko srce Crne Gore ustalo je protiv fašizma i nacizma u Drugom svjetskom ratu, i formalno obnovilo našu državnost. Na scenu međunarodnih odnosa i svjetske diplomatije, smjelo i čvrsto, stupaju slavni ratnici, ovjenčani zasluženom slavom veličanstvenih pobjednika, neustrašivih partizanskih komandanata i revolucionara, smjelo i čvrsto elitni ambasasadori SFRJ iz Crne Gore: Danilo Lekić, Veljko Mićunović, Vladimir Popović, heroina i dama Stana Tomašević, Mišo Pavićević, Obrad Cicmil, Vladimir Rolović, Jovo Kapa, Peko Dapčević, Miljan Komatina, Sulejman Redžepagić i brojni drugi. Afirmisali su napredne ideje jednakosti svijeta i aktivne miroljubive koegzistencije - ističe Ibrahimović.
Krasio ih je, prema njegovim riječima, autentičan slobodarski duh, beskompromisna lojalnost svojoj zemlji, snažna posvećenost univerzalnim vrijednostima čovječanstva zbog čega je njihov internacionalizam bio visoko vrednovan i poštovan širom svijeta.&nbsp;
- Crna Gora, ponosna na svoju vjekovnu samostalnost i identitet, raskošno kulturno-istorijsko nasljeđe, baštineći čvrst multietnički svjetonazor, uzorno čuvajući multivjerski sklad, nepokolebljivo posvećena antifašizmu, obnavlja nezavisnost 21. maja 2006. godine, zahvaljujući i plejadi naših vrsnih diplomata toga doba. Stoga mi je zadovoljstvo da su danas i oni sa nama na Cetinju, i srdačno ih pozdravljam. Ministarstvo vanjskih poslova ponosno na našu čuvenu prošlost i dostignuća sadašnje diplomatije, nastoji kreirati svijetlu perspektivu Crne Gore u međunarodnim odnosima - rekao je Ibrahimović.
Diplomatija naše države, kako dodaje, snažno je posvećena stalnom razvoju bilateralnih odnosa sa drugim zemljama.
- &nbsp;Posebno usmjerena ka jačanju dobrosusjedske saradnje sa zemljama Regiona i kontinuirani razvoj političkih, ekonomskih, kulturnih i drugih relacija. Intenziviranje bilateralnih odnosa sa državama EU su ključni za dalju vanjskopolitičku afirmaciju Crne Gore i ostvarivanje strateških prioriteta. Stoga naše bilateralne odnose sa državama EU karakteriše konstantan trend unaprjeđenja, dijalog na visokom nivou, dinamična saradnja u brojnim oblastima, uključujući i saradnju u domenu dalje afirmacije integracije Crne Gore u EU i aktivnog članstva u okviru NATO. &nbsp;Sa primarnim fokusom na evropske integracije, Crna Gora ostaje opredijeljena i za unaprjeđenje bilateralnih odnosa i dinamiziranje sveukupne saradnje i sa drugim državama u svijetu - istakao je Ibrahimović.
Crna Gora učestvuje u radu više od 30 regionalnih inicijativa, od ekspertskog do najvišeg političkog nivoa, usmjerenih na jačanje saradnje i uspostavljanje kontakata u različitim oblastima od nacionalnog, regionalnog i međunarodnog značaja.&nbsp;
- Naročito se zalažemo za bolje pozicioniranje naše zemlje u Regionu i pružamo kontinuiran doprinos stabilnosti i nastavku političkog dijaloga sa svim državama regiona. Vjerujemo da se kroz intenzivnu regionalnu i dobrosusjedsku saradnju može postići da Zapadni Balkan bude stabilan i prosperitetan. Posebno ističem naš intenzivan angažman u multilateralnim organizacijama, usmjeren ka promociji međunarodne saradnje na polju rješavanja globalnih pitanja različitog karaktera, prije svega, očuvanje međunarodnog mira i bezbjednosti, razvijanje prijateljskih odnosa između zemalja, zaštitu ljudskih prava i sloboda, afirmaciju održivog razvoja, humanitarnu i zdravstvenu pomoć, borbu protiv klimatskih promjena, uz brojne druge aktivnosti - naveo je Ibrahimović. &nbsp;
Poseban senzibilitet u svom radu, kako dodaju, poklanjaju zaštiti prava i interesa crnogorskih državljana u inostranstvu.
- Neizostavan je naš angažman na očuvanju i jačanju državnog, nacionalnog i kulturnog identiteta dijaspore-iseljenika Crne Gore, čemu će doprinos dati i aktivnosti ambasada Crne Gore u Kraljevini Danskoj i Švajcarskoj Konfederaciji, i Kancelarije Crne Gore u Velikom Vojvodstvu Luksemburg, koje će u punom kapacitetu otpočeti sa radom tokom ove godine, što predstavlja uspjeh u širenju mreže naših misija, ujedno i podstrek dinamiziranju bilateralnih odnosa sa tim državama - zaključio je Ibrahimović.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović: Čvrsto sam uvjeren da ćemo 2028. biti članica EU

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović organizovaće sjutra prijem povodom Dana crnogorske diplomatije. 
 
Kako je saopšteno iz Vlade, prijem će biti organizovan u Vladinom domu na Cetinju. 
 
Iz Vlade su podsjetili da je Dan crnogorske diplomatije - 6. maj, ustanovljen prošle godine, u znak sjećanja na reforme Senata iz doba Knjaževine Crne Gore 1874. godine. 
 
Kako su dodali, 1874. godine uspostavljena je Knjaževska kancelarija za spoljne poslove, koja je preteča Ministarstva inostranih djela Knjaževine i Kraljevine Crne Gore. 
 
Prijem počinje u 12 sati.

Na Cetinju sjutra prijem povodom Dana crnogorske diplomatije

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović prirediće u ponedjeljak, 12. maja, u Vladinom domu na Cetinju, prijem povodom Dana crnogorske diplomatije.&nbsp;
Kako je najavljeno iz MVP-a, prijem u Vladinom domu počinje u 12 sati.
Dan crnogorske diplomatije – 6. maj, ustanovljen je 2024. godine, u znak sjećanja na reforme Senata iz doba Knjaževine Crne Gore 1874. godine, kada je uspostavljena Knjaževska kancelarija za spoljne poslove, preteča Ministarstva inostranih djela Knjaževine i Kraljevine Crne Gore.

Ibrahimović organizuje prijem na Cetinju povodom Dana crnogorske diplomatije

Danas se prisjećamo svih diplomata koji su doprinijeli utemeljenju i razvoju moderne Crne Gore, afirmišući uzvišene vrijednosti slobodarstva, odanosti domovini i baštineći multietnički karakter i multivjerski sklad našeg društva. Zahvaljujući tim naporima, danas živimo u demokratskoj, evropskoj i evroatlantskoj Crnoj Gori - članici NATO-a, budućoj članici Evropske unije, državi koja je pouzdan međunarodni partner, posvećena dobrosusjedstvu i privržena vrijednostima multilateralizma, saopštio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, povodom Dana crnogorske dijaspore.
Crna Gora prvi put obilježava 6. maj - Dan crnogorske diplomatije. Ibrahimović je podsjetio da je ovaj datum ustanovljen prošle godine, u znak sjećanja na reforme Senata iz doba Knjaževine Crne Gore 1874. godine, kada je uspostavljena Knjaževska kancelarija za spoljne poslove, preteča Ministarstva inostranih djela Knjaževine i Kraljevine Crne Gore.
- Ovaj dan predstavlja omaž slavnoj istoriji crnogorske diplomatije, kao i znamenitim ličnostima koji su kroz vijekove gradili međunarodni ugled naše zemlje. Prisjećamo se i svih diplomata koji su doprinijeli utemeljenju i razvoju moderne Crne Gore, afirmišući uzvišene vrijednosti slobodarstva, odanosti domovini i baštineći multietnički karakter i multivjerski sklad našeg društva. Zahvaljujući tim naporima, danas živimo u demokratskoj, evropskoj i evroatlantskoj Crnoj Gori - članici NATO-a, budućoj članici Evropske unije, državi koja je pouzdan međunarodni partner, posvećena dobrosusjedstvu i privržena vrijednostima multilateralizma - naveo je Ibrahimović u saopštenju za javnost.
On je rekao da je ovaj dan prilika da se posebno istakne važna uloga dijaspore u očuvanju i promociji nacionalnog identiteta i kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore širom svijeta.
- Ponosan na brojna, zajednička, dostignuća, svim kolegama u Ministarstvu vanjskih poslova čestitam Dan crnogorske diplomatije. Odanost, profesionalizam i posvećenost ostvarivanju vanjskopolitičkih prioriteta garant su ugleda naše države i daljeg jačanja njene uloge na međunarodnom planu - poručio je Ibrahimović.

Ibrahimović: Zahvaljujući naporima diplomata, danas živimo u demokratskoj, evropskoj i evroatlantskoj Crnoj Gori

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: dan-crnogorske-diplomatije