Povodom Dana državnosti Crne Gore, na inicijativu naše Ambasade u Republici Turskoj, sinoć je toranj Atakule, simbol grada Ankare, osvijetljen u bojama crnogorske zastave - kazali su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Na ekranu u podnožju tornja, kako navode u objavi na mreži Iks (X), emituje se promotivni spot Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmfa_mne%2Fstatus%2F1944507395478085704%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

(VIDEO) Povodom Dana državnosti Crne Gore simbol grada Ankare osvijetljen u bojama crnogorske zastave

Povodom Dana državnosti upriličen defile Gradske muzike i malih mažoretki rekonstruisanom Njegoševom ulicom &nbsp; Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore u Herceg Novom je sinoć upriličen defile Gradske muzike i malih mažoretki kroz centar grada, od glavnog trga, pa rekonstruisanim dijelom Njegoševe ulice, do parka “Boke”. Defileu se pridružila i delegacija Opštine Herceg Novi na čelu sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem i predsjednikom Skupštine opštine, Milošem Konjevićem. Predsjednik Opštine, Stevan Katić ukazao je da je u Herceg Novom dobra tradicija da se svake godine na Dan državnosti stavi fokus na neki od značajnih projekata u gradu. Prošle godine je 13. jula završena rekonstrukcija šetališta u Igalu, prije tri godine istog datuma su otvorili javnu garažu, dok je sinoćni defile bio prvi javni događaj u Njegoševoj ulici koja je u finalnoj fazi velikog projekta rekonstrukcije. - Radovi koji su trajali od novembra prethodne godine skoro su privedeni kraju, nekih 93 posto je urađeno. Ostale su još neke finese koje bi trebalo završiti na jesen. Njegoševa ulica je zablistala, dobili su se širi trotoari, potpuno je rekonstruisana kanalizaciona i atmosferska mreža, kao i javna rasvjeta. Ugrađeno je nešto više od 2.000 kvadrata zaista kvalitetnog kamena. Sve ovo je bilo veoma zahtjevno da se realizuje u prethodnom periodu, te bih zahvalio svim saradnicima iz Agencije za izgradnju i razvoj, sekretaru za urbanizam, arhitekti konzervatoru Marloviću i svim ljudima koji su radili predano kako bi se radovi u ovoj ulici priveli kraju i da danas imamo jednu ovako lijepu sliku koja se šalje iz Herceg Novog za veliki praznik kakav je Dan državnosti - ispričao je Katić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_b6e0c776b9a11267e298aad564c760f8e7c3308c494ee4463f3afa9ee0ff95a1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071410078_b6e0c776b9a11267e298aad564c760f8e7c3308c494ee4463f3afa9ee0ff95a1" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  Podsjetio je da je vrijednost projekta rekonstrukcije Njegoševe ulice 1,5 miliona eura, a izvođač radova je konzorcijum “AB Gradnja”. - Njegoševa ulica je posljednji put doživjela ozbiljnu rekonstrukciju 1965. godine. Mislim da je ovo sada urađeno veoma kvalitetno, te da građani Herceg Novog i njihova pokoljenja ne moraju da brinu i da je sve urađeno kvalitetno za minimum narednih pola vijeka - istakao je Katić. Na značaj projekta rekonstrukcije Njegoševe ulice ukazao je i Miloš Konjević, predsjednik SO Herceg Novi. - Mislim da je ovo srce grada i da je Njegoševa ulica dobila jedan novi sjaj. Na ponos svih građana i turista, ulica će se koristiti decenijama. Nastavljamo da sređujemo staro jezgro grada i sa projektima koji su u najavi, a fokus ćemo staviti i na pijacu, spomenik Mirku Komnenoviću, Škver i zvonik - kazao je Konjević. Srđan Marlović, autor konzervatorskog projekta, napomenuo je da je rekonstrukcija Njegoševe ulice kompleksan projekat zato što nije u pitanju samo jedna parcela i pojedinačan objekat, već jedan od najznačajnijih infrastrukturnih pravaca grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_8d75b99c5530c357b86f692284f143edb08277c8793d69c52fc18c9ce1a49323.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071410078_8d75b99c5530c357b86f692284f143edb08277c8793d69c52fc18c9ce1a49323" data-rendition-name="original" width="1601" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  - Sama ta definicija da se radi o jednom od najstarijih djelova grada govori o količini problema sa kojima smo se zapravo nosili prilikom ove rekonstrukcije. To je sada sve iza nas, ostaje nam određeni dio poslova koji se prvenstveno odnosi na istočni dio koji je najdelikatniji, jer je u pitanju kontakt projektovanog dijela Njegoševe ulice sa istorijskim, pješačkim dijelom ulice. To je posao koji je ostavljen za nakon turističke sezone. Kompletne aktivnosti su ubrzane da bi se stanovništvu i turistima osigurao jedan novi komfor - rekao je Marlović.&nbsp; Dodao je da je rekonstrukcijom ulica dobila šire trotoare, a privrednici znatno komforniji pristup lokalima. - Ovo je jedan viši stepen urbaniteta ovog dijela grada. Kroz materijalizaciju koja je upotrijebljena po prvi put imamo segregaciju saobraćaja prema brzini kretanja. Imamo kameni pločnik za pješake, granitnu kocku za stacionarni saobraćaj, imamo i asfalt koji je namijenjen sporom saobraćaju. Ideja je bila da se brzina kretanja automobila kroz Njegoševu uspori, da sigurnost bude znatno veća - saopštio je Marlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_a56a7715472a12639784ceba7a44e22f9cf740cfa0f63baf69afa4d70e39de04.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025071410078_a56a7715472a12639784ceba7a44e22f9cf740cfa0f63baf69afa4d70e39de04" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  Skrenuo je pažnju i na dva najznačajnija projektantska gesta u ovom projektu. - Izvršena je korekcija ose Njegoševe ulice i tom prilikom je zgrada nekadašnjeg Narodnog doma postala dno dubinske vizure Njegoševe ulice i taj cijeli pravac je podcrtan jednom značajnom rekonstrukcijom, a to je kameni potporni zid prema parku “Boke”. Dobili smo jedan novi urbanistički motiv grada - poručio je Marlović. Zadovoljstvo zbog privođenja kraju radova na izuzetno značajnom, ali kompleksnom projektu kakav je rekonstrukcija Njegoševe izrazio je i sekretar za prostorno planiranje i izgradnju Opštine Herceg, Vladislav Velaš. Velaš je ovom prilikom najavio i nove značajne pojekte.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_18db6240e3ac54a257a5043bae8e4e9ff275ad15b8c8e11847a3fd9453ee5768.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025071410078_18db6240e3ac54a257a5043bae8e4e9ff275ad15b8c8e11847a3fd9453ee5768" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  - Krećemo u realizaciju projekta panoramske gondole Igalo – Ilinica, neka to bude projekat koji ćemo otvoriti sljedeće godine na Dan državnosti. U proteklom periodu je odrađeno dosta toga vezano za sam projekat, završeni su istražni radovi, tako da je glavni projekat u fazi revizije skoro gotov. Određene saglasnosti se još čekaju i vrlo brzo možemo očekivati početak radova na izvođenju i tog objekta - najavio je Velaš. Osim malih mažoretki i Gradske muzike, koji su dobru atmosferu pronijeli centrom grada, prolaznike je sinoć svojim repertoarom pjesama posvećenih Herceg Novom i Crnoj Gori zabavio i dječiji hor “Cvrkutići”.

1250x600

1084x550

Herceg Novi obilježio Dan državnosti uz muziku, mažoretke i novu Njegoševu

Crna Gora je dočekala 13. jul podijeljena i društveno i politički, sa snažnim pokušajima istorijskog revizionizma, negiranjem ratnih zločina i slavljenjem ratnih zločinaca. Dva velika događaja su nanovo udarila temelje Crnoj Gori, a da slučajnosti nema potvrđuje i da su se oba događaja dogodila na isti dan 13. jul. Dan državnosti se slavi jer je 1878. na Berlinskom kongresu Crna Gora međunarodno priznata, a 1941. je mali evropski narod zapalio iskru borbe protiv fašista i okupatora. Trinaestojulski ustanak 1941, nakon odluke Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru o pružanju otpora okupatoru, koja je donesena u Stijeni Piperskoj, buknuo je u Crnoj Gori kao akt otpora i pobune crnogorskog naroda protiv fašizma. Bio je to prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi. Slobodarskim duhom podstakao je buđenje i pokretanje otpora fašizmu na jugoslovenskim i evropskim prostorima. Znameniti francuski filozof Žan Pol Sartr ocijenio ga je veličanstvenim događajem evropske istorije 20. vijeka i kazao da je usmjerio čovječanstvo kojim putem treba da ide. <h2>Quo vadis Montenegro</h2> Crna Gora je možda tim opštenarodnim ustankom pokazala svijetu kako i kuda treba da ide, ali ostaje pitanje, kako ona sama opstaje na tom putu. Sagovornici Pobjede Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Cetntra za građansko obrazovanje (CGO) i istoričar Milan Šćekić odgovaraju na pitanja o tome u kakvoj atmosferi Crna Gora dočekuje ovaj 13. jul. Oba datuma za njih predstavljaju snažne simbole borbe za slobodu, dostojanstvo i identitet građana i građanki Crne Gore. - Ovaj 13. jul Crna Gora dočekuje u atmosferi dubokih društvenih i političkih podjela, osnaženog istorijskog revizionizma zasnovanog na ideologiji koja je poražena 1945. godine, i paradoksalno – sa formalno-pravnom dominacijom političkih struktura za koje je državnost Crne Gore tek privremena kategorija, dok se tekovine NOB-a sistematski potiskuju i obesmišljavaju – smatra Uljarević. Ona ističe da umjesto afirmacije antifašizma, slobode i našeg identiteta, danas svjedočimo relativizaciji istorijskih činjenica, instrumentalizaciji prošlosti u dnevno-političke svrhe i porastu nacionalističkih narativa, primarno kao posljedice sprovođenja koncepta tzv. srpskog sveta. - Sve to dovodi do toga da datum koji bi trebalo da ujedini građane i građanke Crne Gore postaje grubo zloupotrijebljen od onih koji bi morali biti prvi u njegovoj zaštiti i očuvanju njegovog dostojanstva – poručila je ona. Istoričar Milan Šćekić ističe da Crna Gora dočekuje Dan državnosti 2025. godine zavađena i podijeljena više nego što je to bio slučaj 1878. godine, 1918. godine, 1941. godine, 1945. godine, 1991. godine… - Iako je kroz noviju istoriju u manjoj ili većoj mjeri crnogorsko društvo uvijek bilo podijeljeno, čini se da nikada nije bilo podijeljeno kao danas, posebno kada je u pitanju odnos prema prošlosti i identitetskim pitanjima – kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071409078_79091ad7d5288f7eacf569cde80e402d898db29fee4f59aeb22107c62828cfb0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071409078_79091ad7d5288f7eacf569cde80e402d898db29fee4f59aeb22107c62828cfb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  U Crnoj Gori danas, sve više političari, aktivisti ali i Srpska pravoslavna crkva tumače istoriju revizionistički, izjednačavajući one koji su se borili sa okupatorom i protiv fašizma – do kraja, sa onima koji su u jednom trenutku prešli na „tamnu stranu“. Na pitanje da je poznata maksima da istoriju pišu pobjednici, a da se čini da se nama događa neka nova istorija, Šćekić odgovara da - istoriju pišu istoričari. - U zavisnosti od toga da li su objektivni i korektni prema činjenicama, istorijskim događajima i procesima, kao i koliko su kreativni i zanimljivi kao pisci, ljudi se određuju prema njihovom djelu i radu. Učestale pojave prekrajanja istorije građanstvo obično percipira kao novu istoriju, ali korektnije je te pojave nazvati pravim imenom - negativnim istorijskim revizionizmom – istakao je Šćekić. A na pitanje kako je došlo do toga da se danas bavimo revizionizmom i da su nam 1942. i 1943. postale brane razvoja društva, istoričar odgovara da nema više kontrolisanog sistema koji je imao mehanizme da nam nametne svoje svjetonazore, kao i da sankcioniše one koji mu se protive. - Revizionisti i savremeni sljedbenici kvislinških pokreta na prostorima bivše Jugoslavije to obilato koriste. No, ne slažem se sa Vama da 1942. i 1943. godina ometaju razvoj društva. Istina, da je sreće, prema događajima iz Drugog svjetskog rata, crnogorsko društvo trebalo bi da ima jasan stav. Ali, kako to nije slučaj, ako dopustimo da se kvislinški pokreti proglase za antifašističke, zaboravimo na njihovu saradnju sa okupatorom, kao i njihove zločine, istorija će nam se na neki način vjerovatno ponoviti – rekao je Šćekić. <h2>Ko nam kreira realnost</h2> Drugi svjetski rat okončan je1945. godine, ali ni nakon 80 godina društveni i politički problemi nijesu nestali– a postavlja se pitanje da li politika kreira realnost i koliko je ta društvena realnost zapravo stvarna. Za Daliborku Uljarević izvorište naših problema je u izostanku državno odgovorne političke vizije i političkih kapaciteta, dok se društvo i dalje hrani podjelama, klijentelizmom i populizmom koji ga razaraju na raznim nivoima. - Politika uglavnom kreira „realnost“ kroz dnevne poruke i manipulacije emocijama, a stvarni problemi - ekonomska nesigurnost, urušavanje institucija, nejednakost i diskriminacija, te planski i smišljeni napadi na građansko tkivo i održivost države – ostaju marginalizovani iako se, od pojedinih aktera, adresiraju – poručila je ona. Naglašava da ta paralelna, vještački stvorena stvarnost služi da održi na okupu krhke strukture moći i zamagli more neispunjenih obećanja. - No, svaka obmana ima svoj kraj… - kaže Uljarević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f" data-rendition-name="original" width="954" height="529" loading="lazy" alt="Daliborka Uljarević"> </figure>  Direktorica CGO smatra da postoji sistemski napor aktuelne vlasti da potisne tekovine 13. jula i oslabi antifašističko nasljeđe Crne Gore, i to uz podršku vanjskih aktera čiji su interesi suprotni interesima države Crne Gore. - Ipak, vjerujem da to već izaziva kontrareakciju, jer je antifašizam duboko ukorijenjen u identitet crnogorskog društva. Nijedna vlast, koliko god se trudila, ne može izbrisati vrijednosti koje su utkane u suštinu ovog društva – odlučna je ona. Poručuje da zato sada vodimo „odsudnu bitku“ - možda nedovoljno glasnu, ali ne manje važnu - da ne dozvolimo svjesno mijenjanje narativa i urušavanje temeljnih vrijednosti zarad trenutnih političkih interesa. - Na kraju krajeva, crnogorski antifašizam je preživio i veće oluje od ove – kazala je Uljarević. <h2>Razlozi za slavlje</h2> Crna Gora ima razloga za slavlje ovog 13. jula, jer postoje i dobre stvari u ovom društvu u ovim smutnim vremenima. Sve glasniji stavovi na kršenje ljudskih prava, revizionizam istorije i bunt protiv slavljenja ratnih zločinaca, te nedozvoljavanje dobrog dijela javnosti da se izjednače borci i saradnici okupatora i fašista jasne su poruke koje se šalju, nažalost najčešće od građana, NVO i opozicije, a veoma malo ili nemušto od onih koji su na vlasti. Uljarević ističe da bi 13. jul trebalo da slavimo kao simbol hrabrosti, solidarnosti i borbe za slobodu, i to ne samo kao istorijsku činjenicu, nego i kao trajnu obavezu da te vrijednosti živimo svakodnevno i prenosimo budućim generacijama. - Nažalost, danas je sve to u mračnoj sjenci, zatrpano teretom revizionizma i neodgovorne, čak antidržavne, politike. Ipak i uprkos svemu tome, društvo pokazuje otpornost kroz različite izraze, počev od nepristajanja na ovu realnost koja nam se slika kao neka nova Crna Gora, što ponekad uključuje i proteste, preko različitih građanskih inicijativa kojima se brani javni interes i štite ljudska prava, do spremnosti mnogih da se, makar i tiho, suprotstave mržnji, nepravdi i osionosti – poručila je ona. Ističe da su to žilave iskre dostojanstva koje zaslužuju pažnju, podršku i ohrabrenje. - I 13. jul nas uči da se ne odustaje, čak ni kad se čini da su oni koji ne razumiju njegovu simboliku i sadržaj privremeno na pozicijama moći sa kojih pokušavaju da ga ponište. Slavimo upravo tu nesalomivu spremnost da budemo bolji, čak i kad okolnosti govore suprotno jer dostojanstvo i sloboda nemaju cijenu – tvrdi ona. <h2>Kome i kakvu Crnu Goru ostavljamo</h2> Milan Šćekić je na pitanje koliko je obrazovni sistem kriv zbog onoga što nam se danas događa, jer je primjetno da mladi danas ne razlikuju Dan državnosti od Dana nezavisnosti, odgovorio da mladi naraštaji rođeni početkom 21. vijeka apsolutno nijesu krivi što ne razlikuju ta dva događaja. - Odgovornost za to prevashodno snose kreatori prosvjetne politike koja je vođena u Crnoj Gori poslije 2006. godine, i pogubnih reformi obrazovanja kojima je smanjen fond časova iz istorije do te mjere da se istorija 20. vijeka u devetom razredu osnovnih škola obrađuje jedan čas sedmično. Sa tolikim fondom časova nemoguće je obraditi kompleksne procese i događaje u 20. vijeku. Pritom, kreatori ovih nakaradnih reformi su nas tada uvjeravali da učenici treba više da znaju o Elvisu Prisliju, muzici i filmu nego o ratovima u 20. vijeku – ističe Šćekić. On podjseća da su kreatori obrazovnih politika tvrdili da u srednjim stručnim školama učenici pojedinih smjerova, poput automehaničara, frizera, pekara, konobara, ne treba da uče istoriju. - Nevjerovatno, ali kao da je neko pripremao teren za sve što nam se danas dešava. I sada kada smo počeli da živimo posljedice tih reformi, ponašamo se infantilno i zgražavamo se što istraživanja pokazuju da mladi vole autoritarne režime, što ne znaju mnogo o antifašizmu, i što dio njih ima afirmativan stav prema kvislinškim pokretima – kazao je on. Poručio je da ne zna koje smo gradivo iz istorije dobro savladali, ali da 20. vijek zasigurno nijesmo, budući da se stalno sporimo oko njega. - Donedavno predmet sporenja su bile 1918. godina, Podgorička skupština, Božićni ustanak, a danas se uglavnom sporimo oko četnika i partizana, jer aktuelna vlast želi da četnički pokret pedstavi kao drugi antifašistički pokret. Novije generacije istoričara imaće mnogo materijala da pišu o rastrojenom i beznadežno podijeljenom crnogorskom društvu u 21. vijeku – naglasio je Šćekić. CGO je imao niz istraživanja u kojima su ispitivani mladi i njihov odnos prema politici, crkvi, društvenim problemima... Ta istraživanja su pokazala da mladi odrastaju u društvu, najblaže rečeno, poljuljanog vrijednosnog okvira, u atmosferi koja promoviše podjele, klijentelizam, etnonacionalizam, partitokratiju i retradicionalizaciju, što značajno i neminovno oblikuje njihove stavove. - Od njih se očekuje da budu nosioci promjena, a istovremeno im se uskraćuju prilike, što ih često vodi u apatiju ili okretanje konzervativizmu. Budućnost u velikoj mjeri zavisi od toga koliko ćemo ulagati u obrazovanje, ali ono obrazovanje koje nije zasnovano samo na reprodukciji znanja već na razvoju kritičkog mišljenja i uvažavanja različitosti – istakla je Uljarević. Tumačeći pojedine detalje analize, Uljarević je kazala da ne vjeruje da su stariji zaista liberalniji. - Naime, prosječni stavovi mladih odražavaju stanje u opštoj populaciji. Ali, zato što od mladih očekujemo moderniji i progresivniji duh, njihova sklonost ka konzervativizmu nam je uočljivija – pojasnila je ona. <h2>Važno je da istoričari ne izjednačavaju četnike i partizane</h2> - Revizionisti mogu da izjednačavajupartizane i četnike, i oni će, u to nema sumnje, i u buduće nastaviti to da čine. Ali važno je da partizanski i četnički pokret ne izjednačavaju istorijski izvori. Posebno ne arhivska dokumentacija njemačke provenijencije, koja je prevedena i dostupna čitalačkoj publici, a u kojoj ćete pronaći mnogo pohvalnih ocjena o partizanskom pokretu, posebno o disciplini i borbenom moralu partizanskih jedinica, kao i gomilu dokaza o kolaboraciji četničkog i drugih kvislinških pokreta – kazao je Šćekić. On je citirao izvod iz jednog od tih dokumenata: „Njemačka operativna komanda je uspostavila puno operativno jedinstvo taktičkog komandovanja. Tako su u zajedničkim operacijama protiv partizana - rame uz rame - učestvovale njemačke snage, snage NDH i četnički odredi“. Nakon višedecenijskog jednopartijskog sistema, u kome se nije mnogo govorilo o komunističkim zločinima, Golom otoku i odnosu prema neistomišljenicima, otvorio se jedan prostor za relativizovanje zločina koji su počinili saradnici okupatora. Šćekić ističe da partizanski pokret jeste počinio zločine u ratu i da to niko ne sporti, ali i upozorio: - Poenta je da se potenciranjem partizanskih zločina, relativizuje kolaboracija drugih kvislinških pokreta, čije ideje revizionisti nastoje neobaviještenoj javnosti da predstave kao progresivne. Danas su protiv partizanskog pokreta i socijalističke vlasti najgrlatiji oni koji su se do unazad nekoliko decenija kleli u bratstvo i jedinstvo, bili u članstvu Saveza komunista, participirali u socijalističkom sistemu vlasti, bili stipendisti Titovog fonda... – kazao je on. Ističe da može da razumije neke jugoslovenske narode, posebno one iz bogatih krajeva Jugoslavije, što nijesu bili impresionirani komunistima, koji su im nakon rata ograničili i oduzeli imovinu. - Većina Crnogoraca te razloge nema, jer je Crna Gora u socijalističkoj Jugoslaviji doživjela nesumnjiv društveni i kulturološki preobražaj. Komunisti su obnovili crnogorsku državnost, zemlja je industrijalizovana, stvorena je brojna radnička klasa koje ranije praktično nije bilo, saobraćajno je povezana sa drugim jugoslovenskim republikama, iskorijenjena je nepismenost kod radnosposobne populacije, otvorene su brojne osnovne i srednje škole, fakulteti, albanska nacionalna zajednica je dobila pravo da se obrazuje na maternjem jeziku, sredinom šezdesetih godina 20. vijeka otvorena je pomorska veza sa Italijom (Bar – Bari), koja tokom većeg dijela godine danas ne funkcioniše, sedamdesetih godina 20. vijeka dobili smo Univerzitet i nacionalnu akademiju... Bolnice u kojima se danas liječimo, sagrađene su u socijalističkom periodu. Treba li podsjećati što smo prije 1945. godine od toga imali? – podsjetio je Šćekić na ono što je Crna Gora osvojila i dobila nakon Drugog svjetskog rata. On naglašava da ne govori da takav sistem nije imao mana, naprotiv, ali da je činjenica da je u socijalističkom sistemu i sinu Draže Mihailovića omogućeno bilo da radi u Auto-moto savezu Srbije, kćerki Milana Nedića u Crvenom krstu, kao i brojnim drugim sinovima i kćerima čiji su očevi bili protivnici socijalističke vlasti. - Ne mogu da zamislim djecu istaknutih pripadnika partizanskog pokreta da rade u državnom sektoru, da su kojim slučajem na vlast u Jugoslaviji 1945. godine došli četnici. U socijalizmu je to bilo moguće – zaključio je on.

Umjesto afirmacije antifašizma prekraja se istorija i slave ratni zločinci

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić čestitao je građanima 13. jul - Dan državnosti.
- Danas s ponosom slavimo dan koji simbolizuje viševjekovnu težnju na izazovnom putu slobode i suvereniteta. Crna Gora se oduprla velikodržavnim projektima i postala nezavisna, dio NATO-a, a nadam se brzo i dio Evropske unije - naveo je Fejzić na mreži Iks (X).
On je istakao važnost očuvanja državnosti, slobode i evropskog puta Crne Gore, kao i zajedništva svih građana, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost.

Fejzić čestitao građanima Dan državnosti

Dukljanska akademija nauka i umjetnosti čestitala je crnogorskom narodu koji, kako navode, poštuje zemlju u kojoj živi, Dan državnosti 13. jul, dok dijelu naroda koji ne poštuje svoju zemlju žele "ubuduće srećan rad i/ili boravak u druge zemlje u koje oni to žele, samo da ostave Crnu Goru da nastavi demokratski, samostalni, slobodarski, antifašistički život koji joj je istorija dodijelila".&nbsp;
- "Oni" su došli do crvene linije preko koje se više nema kuđ. Da ne bi došlo do teških posljedica, sada je trenutak da se popovi povuku u zonu svog zakonskog i crkvenog propisanog djelovanja. Ukoliko to dobrovoljno ne urade mora se naći način da se spriječi njihovo dalje klerofašističko djelovanje - smatraju u DANU.&nbsp;
Nakon toga bi, kako navode, sasvim je jasno, bila riješena prva stepenica za mir, koji bi po automatizmu zavladao u Crnoj Gori.&nbsp;
- Druga stepenica stabilizacije stanja u Crnoj Gori je zabrana četničkog fašističkog djelovanja. Četnički vojvoda u tome može doprinijeti svojom dobrovoljnom ostavkom, nakon svega što je zamutio. U suprotnom potrebno je četničkog vojvodu odmah smijeniti. To je vrlo jednostavno, ako svi koji sada javno slave 13. jul to rade iskreno. Valjda se i narod više alavertio kakva je glupost primijenjenih metoda popova i četnika, da je sama činjenica kako se ko nacionalno izražava dovoljna za sukob, što je klasićan Hitler-fašistički sindrom. Ovakvo stanje je sada ušlo u veliku zonu opasnosti i može dovesti do ozbiljne destabilizacije. Prekidom aktuelnih dejstava metodom hibridne okupacije od strane popova i četnička bi po automatizmu došlo do stabilizacije Crne Gore - ocijenili su u DANU.
Iako nema diplomatske i državne preference, DANU na osnovu svog, kako su rekli, prirodnog prava suštine svoje naučne djelatnosti, traži od Rusije da se javno i zvanično izjasni.&nbsp;
- Da li Rusija podržava Hitlerove nasljednike četnike pobijeđene u II svjetskom ratu, u kojem je Rusija podnijela najviše žrtava. Izjašnjenje ne bi trebalo zamagliti globalnim tokovima raspodjele moći u svijetu i miješati sa uništenjem “najmanjeg od naroda Velike Crne Gore”, od strane vjekovnog prijatelja naše države. Ovo je istorijski trenutak kada to više mora biti jasno - ističu u DANU.
NATO mole da se opredijeli da li ima osnova da se aktivira klauzula odbrane članice NATO zbog, kako su kazali, potpuno jasne, za sada samo djelimično oružane, agresije na Crnu Gori, kamuflirane finansijskim, bezbjednosnim i plaćenim simulacijama demokratije.&nbsp;
- Oružani dio agresije je djelimično počeo dovođenjem krimimalaca u organizaciji popova, još od vremena Amfilohija, korišćenjem vojnih helihoptera za nasilno postavljanje crkava, helihoptersko vojno ustoličenje stranih popova u naš manastir i otimanje naših crkava, manastira i groblja, sa krajnjim ciljem uništenja države. Malo li je - ističu u DANU.
Smatraju da su se na ovaj način koliko toliko odužili, predlažući "kao naučna ustanova tačnu dijagnozu i terapiju".&nbsp;
- Oni koji čine dijagnozu i rješenje će uraditi po svom nahođenju. Ali poslije svega što se desilo, i što je sada kristalno jasno, neko će biti moralno, politički i bezbjednosno odgovoran za slijed budućih događaja - zaključili su u DANU.

DANU: Sada je trenutak da se popovi povuku u zonu svog zakonskog i crkvenog propisanog djelovanja

Zaista ne mislim da je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović fašista, ali za čovjeka njegovog intelektualnog i životnog iskustva ne mogu da razumijem kako on ne postavi sebi pitanje što poručuje građanima Crne Gore kad ode da im se obrati na Dan državnosti, na Dan ustanka crnogorskog naroda, ispod spomenika i kosturnice u kojoj je 66 narodnih heroja, od kojih je mnoge u smrt poslala ruka i ideologija onih sa kojima on danas sjedi u vlasti i njegova politička partija u Vladi - kazao je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković.
Podsjećamo, Mujović je prisustvovao Svečanoj akademiji povodom 13. jula, ali je, nakon što mu je grupa građana okupljena na Gorici zvižducima i skandiranjem onemogućila da održi govor, napustio događaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-mujovic-izvizdan-na-gorici-sram-te-bilo-slugo-andrije-mandica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Šuković pita zbog čega Mujović i oni koji su danas pokušali da ga odbrane misle da svako treba da zaćuti pred tom činjenicom, da logiku, etiku i principe baci pod noge i da se pravi da se ništa ne dešava.
- Da se pravite da je u Crnoj Gori sve u redu, a da se na jedan neprihvatljiv, sa vrijednosnog aspekta, nepodnošljiv način, ponašete tako licemjerno - rekao je Šuković.
Njemu, kako ističe, nije jasno, kako dio strukture vlasti prelazi preko tih stvari, da nema nikakav problem da sjedi pored ljudi koji slave Pavla Đurišića i Ratka Mladića.
- Ne znam kako je bilo Ervinu Ibrahimoviću u petak u Srebrenici kad je slušao govor Denisa Bećirovića, da li je u tom govoru prepoznao neke procese koji se dešavaju u Crnoj Gori i da li misli da je priča o Evropskoj uniji, kao alibiju za to što žmurimo pred povampirenim fašizmom u Crnoj Gori, dovoljna lukava i mudra politika da može sve da ispegla, da je priča o kriminalu i korupciji stare vlasti dovoljno velika maska za ćutanje na ono što se dešava sad - upitao je Šuković.
Demokrate su, kako dodaje, dio tih struktura u vlasti o kojima je govorio kao nosiocima svega najgoreg i najretrogradnijeg.
- Oni su čak najopasniji u tome jer pokušavaju, sve manje uspijevaju, da tu svoju suštinsku politiku upakuju u nekakvo evropejstvo, patriotsku i građansku priču, "mir je naša nacija" i tako dalje, a zapravo meni liče na kombinaciju stranke i sekte koja je sve bezobzirnija u izvršavanju svojih zadataka, što primjećuje da joj pada rejting - ocijenio je Šuković.&nbsp;
Protesti mu, kako ističe, nisu bili potrebni da mu dokažu da Crna Gora ima potencijal da se bori protiv istorijskog revizionizma.
- Znam da Crna Gora ima taj potencijal. Ovo što se sad dešava je ulazak u jedan obrazac "Udar nađe iskru u kamenu". Ovo bezočno, sve vulgarnije ponižvanje i razaranje Crne Gore je taj udar, a ovo što se dešava i sve će se više dešavati je iskra iz kamena koja svakome ko zna što znači bit Crne Gore ne može biti iznenađenje. To je refleks hiljadugodišnjeg trajanje Crne Gore i jedne opsesivne potrebe za slobodom - kategoričan je Šuković.
Komentarišući jutrošnja dešavanja i reakcije rekao je da to nije bilo baš najljepše za gledati i da je bilo logično, praktično neizbježno.&nbsp;
- Zašto kažem da nije bilo najljepše za gledati &nbsp;zato što bih volio da se najveći državni praznici proslavljaju na najljepši način, koji nikog ne tjeraju da protestuje. Sve ono što se dešava posljednjih dana, mjeseci i godina moralo je da dovede do protesta i građani kojima je stalo do Crne Gore, kao i svih stvari koje 13. jul simbolizuje - to je država Crna Gora, sloboda i antifašizam - dovedeni su u sitaciju da su morali da protestuju, jer su sve te vrijednosti gotovo zgažene u posljednjih nekoliko godina - ocijenio je Šuković.
Smatra da je momenat kad je formirana nova vlast u Crnoj Gori i kad su se stvari iskristalisale i postalo jasno da je najmoćniji, najorganizovaniji i s najjasnijim projektivanim ciljem u toj vlasti onaj dio koji baštini vrijednosti koje su sve suprotno od onoga protiv čega su se partizani borili, odnosno kad su došli na vlast ideološki nasljednici poraženih u Drugom svjeskom ratu, bilo je jasno da će do ovoga vrlo brzo doći.
- To je ideologija koja ima za cilj veliku, etnički čistu, odnosno homogenu Srbiju. Drugo ime tog projekta je "srpski svet" i realizacija toga projekta je jedini zadatak najmoćnijeg dijela aktuelne vlasti u Crnoj Gori. Tom segmentu aktuelne vlasti, svjesno ili nesvjesno, pomažu u realizaciji tog cilja jedan dio političkih snaga i subjekata koji, verbalno ili stvarno, ne pripadaju toj ideologiji, ali građanskoj Crnoj Gori od toga nije nimalo bolje, niti to može biti ozbiljniji alibi za njih - zaključio je Šuković.
J. B.&nbsp;

Šuković: Ne mislim da je Mujović fašista, ali kako ne postavi pitanje što poručuje građanima obraćanjem ispred kosturnice narodnih heroja koje je u smrt poslala ideologija onih sa kojima je u vlasti

Neki uporno pokušavaju da prekrajaju i revidiraju istoriju, ignorišu događaje i ličnosti iz narodno-oslobodilačkog rata, žele da četnike, dokazane saradnike okupatora prikažu kao antifašiste - kazao je potpredsjednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Milojica Dakić na Svečanoj akademiji povodom Dana državnosti u Na ovom skupu na brdu Gorica, u organizaciji SUBNOR-a i antifašističkih organizacija iz država bivše Jugoslavije, Dakić je rekao da se Srpska pravoslavna crkva, umjesto da svoju djelatnost obavlja u hramovima, pretvorila u novu ustanovanju obrazovanja zasnovanu na falsifikatima gdje ratne zločince proglašava svecima. - Najsvježiji primjeri da najveća državna priznanja prime osvjedočeni negatori crnogorske države nije ništa drugo do potiranje svog identiteta i potiranje svoje zemlje pod tuđe skute - istakao je Dakić. Na Berlinskom kongresu 13. jula 1878. godine Knjaževina Crna Gora je, kako je naglasio, potvrdila svoju nezavisnost, dok je u osvit 13. jula 1941. godine nad našom zemljom zasjala luča slobode. - Narodnooslobodilački rat je pokazao da je Crna Gora jedinstveno ustala da se bori protiv okupatora i ujedno za nacionalnu i socijalnu ravnopravnost svih njenih građana. Bio je to prvi organizovani, opštenarodni ustanak u porobljenoj Evropi, događaj koji je imao širok odjek u svijetu - rekao je Dakić. Bivši jugoslovenski diplomata i antifašista Jovan Vejnović rekao je da 13. jul nije imao samo značaj za Crnu Goru, već da je to jedinstveni slučaj kada se velika većina jednog naroda digla protiv fašizma.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713190712_413de1bb50f046daec1154a334f2a5becba2968e784df5ddaf6376e4357909b5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250713190712_413de1bb50f046daec1154a334f2a5becba2968e784df5ddaf6376e4357909b5" data-rendition-name="original" width="1918" height="1078" loading="lazy" alt="Jovan Vejnović"><figcaption>Jovan Vejnović(Photo: TV E)</figcaption></figure>  - Nema takvog slučaja i nije bilo u Evropi. Možete biti ponosni na to. Bez poštovanja principa antifašizma nema moderne i demokratske Evrope - kategoričan je Vejnović. Okupljeni su istakli da, iako pobijeđen 1945. godine, fašizam nije uništen, ali i da strahote drugog svjetskog rata i devedesetih godina prošlog vijeka za pojedine nijesu dovoljna opomena. Zbog toga, kažu, svjedočimo osporavanju antifašističkih vrijednosti i istorijskom revizionizmu. Sava Kovačević, Ljubo Čupić, Jaglika Adžić, pored ostalih, imena su koja ne smijemo zaboraviti, poručeno je sa skupa. Zbog toga, ovakvi datumi podsjećaju na očuvanje istorijskog pamćenja, a podsjećanje na 13 jul nije samo poštovanje istorije, već poziv da sačuvamo duh slobode, hrabrosti i istine - koji su danas za očuvanje građanske, sekularne, antifašističke i evropske Crne Gore, podjednako potrebni kao i onda. Svečanoj akademiji povodom 13. jula prisustvovao je i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović. Nakon što mu je grupa građana okupljena na Gorici zvižducima i skandiranjem onemogućila da održi govor, Mujović je napustio događaj.

Dakić: Neki uporno pokušavaju da revidiraju istoriju i četnike prikažu kao antifašiste, Vejnović: Bez poštovanja principa antifašizma nema moderne i demokratske Evrope

Klub odbornika Demokrata najoštrije osuđuje sramni i ekstremistički ispad male grupe građana, među kojima su se našle i pojedine kolege iz opozicije, koji su na Spomeniku partizanu borcu, simbolu slobode i svih naših pobjeda, najprizemnije vrijeđali univerzitetskog profesora, dugogodišnjeg dekana i gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića, saopštio je klub poslanika Demokrata.
- Potpirivati mržnju na dan najvećeg crnogorskog praznika, na mjestu koje simbolizuje žrtvu i trijumf naših predaka, pokazuje pravo lice onih kojima pomirenje i napredak Podgorice i Crne Gore nikada nisu bili na umu - navode u saopštenju.
Ako već, kako su rekli, "imaju potrebu da zvižde, neka zvižde Milu Đukanoviću, pod čijim režimom je Crna Gora bila prepoznata kao centar šverca cigareta, čime je državna ekonomija desetkovana, novinari ubijani, a kriminal institucionalizovan".&nbsp;
&nbsp;Neka zvižde Đukanoviću, čije se ime našlo u panamskim papirima zbog ofšor firmi i skrivenog bogatstva dok je narod tonuo u siromaštvu - navode u saopštenju.
Neka, kako dodaju, "zvižde Ivanu Brajoviću koji je kao ministar saobraćaja ostavio auto-put bez ključne petlje, dok je istovremeno partijske ručkove u hotelu Ramada plaćao novcem građana, a brata Mila Đukanovića častio sa 10,5 miliona eura".
- Zlo izviždati to je antifašizam! Reći ne mržnji to je patriotizam. Braniti obraz, čast i slobodu svakog čovjeka to je naša dužnost. Organizatori su se sami otkrili, ali jedno je sigurno, oni nikada više neće biti vlast. Nikada više fašizam pod maskom lažnog antifašizma - zaključuju u saopštenju.

Demokrate: Neka zvižde Milu Đukanoviću i Ivanu Brajoviću

Danas stojimo pred novim ispitom: Odbraniti crnogorsku državu od agresivnog revizionizma i etnofederalizma - kazali su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista u Bijelom Polju.
Delegacija ovog odbora je, povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore, položila vijenac na Spomeniku palim borcima na bjelopoljskom gradskom trgu.
- Na Berlinskom kongresu 1878. godine udaren je trinaestojulski pečat na crnogorsku državnost. To je bilo priznanje velikih sila da je crnogorska država, rođena u velikim bitkama, na temeljima čovjekoljublja i pravednosti, sazrela da se u okviru forme državnog oblika bori za svoju budućnost - ističu iz OO DPS Bijelo Polje.
Istorijski ispiti su, kako dodaju, bili nemilosrdni.
- Od gubitka državnosti i progona, do njene reinkarnacije na krilima najvećeg antifašističkog ustanka na tlu Evrope 1941. godine - navode u saopštenju.

DPS Bijelo Polje: Danas stojimo pred novim ispitom odbrane države

Antifašizam nije stvar ceremonije nego identiteta. Nije simbol nego obaveza. Nije samo sjećanje, već aktivna borba protiv onih koji bi da opravdaju zločine, izjednače uloge i iznova ponižavaju istinu - poručio je predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
- Na Dan ustanka naroda Crne Gore, koji predstavlja temelj slobodarske Crne Gore, svjedočimo jeftinom pokušaju zloupotrebe antifašističkog nasljeđa, od strane onih koji ga svakodnevno negiraju kroz političke saveze s njegovim negatorima i glasno ćutanje pred četničkom rehabilitacijom. Ne može se stajati uz partizanski spomenik, a istovremeno biti u vlasti sa onima koji slave četnike, relativizuju zločine i veličaju ideologiju zbog koje je 13. jul i bio potreban - istakao je Šehović.
Prema njegovim riječima, nema izgovora, nema opravdanja i nema mosta između fašizma i antifašizma.
- Ne može se stavljati znak jednakosti između partizana i četnika, niti ćutati pred onima koji šire istorijski revizionizam, a očekivati poštovanje od onih koji znaju razliku između borbe za slobodu i služenja okupatoru. Riječju, o tim temama se ne pregovara - kazao je Šehović.
On je istakao da danas okupljeni slobodni građani nijesu reagovali iz političkog hira, već iz dubokog osjećaja poniženja.
- Njima nije problem bilo ko personalno, problem je poruka. Poruka da se može tolerisati veličanje srebreničkih zločinaca, da se može ćutati pred rehabilitacijom četništva, a istovremeno govoriti o antifašizmu. To nije kontradikcija, to je izdaja ideala na kojima počiva savremena Crna Gora - dodao je Šehović.
Neka bude jasno, naglasio je on, antifašizam nije ornament za protokol već temelj našeg društvenog ugovora.
- Ko god ga pokušava relativizovati neka zna da će naići na otpor onih koji 13. jul ne obilježavaju iz obaveze nego ga žive svakoga dana. I neće se umoriti da ga brane. Naprotiv - zaključio je Šehović.

Šehović: Ne može se stajati uz partizanski spomenik, a biti u vlasti s onima koji slave ili ćute na slavljenje četništva

Nezakonito pripajanje Krimskog poluostrva od strane Rusije, prije gotovo 11 i po godina – 18. marta 2014. – bilo je brzo i bez krvi, ali je odnose Moskve i Zapada bacilo u spiralu kakva nije viđena još od Hladnog rata. Taj potez otvorio je i put ka sveopštoj invaziji na Ukrajinu 2022. godine, tokom koje je Moskva prisvojila još teritorije iz ratom razorene zemlje. Pogled na dijamantsko poluostrvo u Crnom moru, koje žele i Rusija i Ukrajina zbog svojih vojnih baza i plaža: <h2>Zašto je Krim važan?</h2> Jedinstveni položaj Krima čini ga strateški važnim, i Rusija se vijekovima borila za njega. Krim je bio dom turkijskih Tatara kada ga je Rusko carstvo prvi put pripojilo u 18. vijeku. Dva vijeka kasnije nakratko je povratio nezavisnost, prije nego što ga je progutao Sovjetski Savez. Godine 1944, sovjetski diktator Josif Staljin deportovao je skoro 200.000 Tatara – otprilike trećinu stanovništva Krima – u Centralnu Aziju, 3.200 kilometara istočno. Optužio ih je za saradnju s nacističkom Njemačkom – tvrdnju koju istoričari široko odbacuju. Procjenjuje se da je polovina njih umrla u narednih 18 mjeseci zbog gladi i surovih uslova. Sovjetski lider Nikita Hruščov prebacio je poluostrvo iz Rusije u Ukrajinu 1954. godine, dok su obje bile dio SSSR-a, u znak obilježavanja 300. godišnjice ujedinjenja Moskve i Kijeva. Kada se 1991. SSSR raspao, poluostrvo je postalo dio nezavisne Ukrajine. Ipak, Rusija je zadržala uporište: njena Crnomorska flota imala je bazu u Sevastopolju, a Krim – iako u sastavu Ukrajine – nastavio je da je udomljava. Sevastopolj je bio i omiljena destinacija za odmor posljednjeg ruskog cara Nikolaja II. Južni grad Jalta bio je prestižna destinacija u sovjetsko doba, sa brojnim lječilištima. Svjetsku slavu stekla je 1945, kada su se tamo sastali Staljin, američki predsjednik Frenklin D. Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil kako bi odlučivali o sudbini Njemačke i Evrope poslije Drugog svjetskog rata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818120840_60dbb96a132302c855514439ff78b3320bd9801bbdfdc29cab65a091d5929d06.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818120840_60dbb96a132302c855514439ff78b3320bd9801bbdfdc29cab65a091d5929d06" data-rendition-name="original" width="1600" height="1214" loading="lazy" alt="Britanski premijer Vinston Čerčil, američki predsjednik Frenklin Ruzvelt i sovjetski lider Josif Staljin sjede na terasi palate Livadija, u Jalti, na Krimu, 4. februara 1945."> <figcaption>Britanski premijer Vinston Čerčil, američki predsjednik Frenklin Ruzvelt i sovjetski lider Josif Staljin sjede na terasi palate Livadija, u Jalti, na Krimu, 4. februara 1945. (Photo: AP foto, arhiva)</figcaption> </figure>  Za Kijev, Krim je takođe bio strateški resurs. Kada ga je Rusija anektirala 2014, bio je u sastavu Ukrajine 60 godina i postao dio identiteta zemlje. Prvi predsjednik nezavisne Ukrajine, Leonid Kravčuk, kazao je da je Kijev uložio oko 100 milijardi dolara u poluostrvo između 1991. i 2014. Sa bezbjednosne tačke gledišta, Ukrajini je Krim potreban da bi imala kontrolu nad aktivnostima u Crnom moru. <h2>Kako je Rusija zauzela Krim?</h2> Godine 2014. masovni narodni ustanak u Ukrajini svrgnuo je s vlasti proruskog predsjednika Viktora Janukoviča. Vladimir Putin je odgovorio tako što je poslao trupe na Krim – pojavili su se u uniformama bez oznaka – i organizovao referendum o pripajanju Rusiji, koji su Ukrajina i Zapad odbacili kao nezakonit. Nezakonitu aneksiju Krima priznale su samo zemlje poput Sjeverne Koreje i Sudana. U Rusiji je to izazvalo talas patriotizma i parola „Krim naš!“ postala je okupljajuća parola. Putinova popularnost je tada naglo skočila. Prema podacima nezavisnog ruskog istraživačkog centra „Levada“, njegova podrška, koja je u januaru 2014. bila 65%, porasla je na 86% u junu iste godine. <h2>Šta se desilo nakon aneksije?</h2> Putin je Krim nazvao „svetim mjestom“ i krivično gonio one koji su javno tvrdili da je dio Ukrajine. Reprsesije nad krimskim Tatarima nastavile su se i pod Putinom, uprkos negiranju Moskve da postoji diskriminacija. Oni su snažno odbijali aneksiju, a procjenjuje se da je oko 30.000 njih napustilo poluostrvo između 2014. i 2021. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će ga vratiti, naglasivši da Rusija „neće moći da ukrade“ poluostrvo. Odnosi Rusije i Zapada pali su na novo dno. Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i druge zemlje uvele su sankcije Moskvi i njenim zvaničnicima. Samo nekoliko nedjelja nakon aneksije, izbili su sukobi na istoku Ukrajine između proruskih milicija i snaga Kijeva. Moskva je stala iza pobunjenika, iako je Kremlj poricao da ih snabdijeva vojskom i oružjem. Dokazi su, međutim, bili obilni – uključujući i nalaz holandskog suda da je ruski protivvazdušni sistem oborio avion „Malezija erlajnsa“ iznad istočne Ukrajine u julu 2014, kada je poginulo svih 298 putnika i članova posade. Ruski tvrdi nacionalisti kasnije su kritikovali Putina što nije zauzeo čitavu Ukrajinu te godine, tvrdeći da je to bilo lako moguće dok je vlada u Kijevu bila u rasulu, a vojska u haosu. Borbe na istoku Ukrajine trajale su, s prekidima, sve do februara 2022, kada je Putin priznao dvije ratom razrušene ukrajinske oblasti – Donjeck i Lugansk – kao nezavisne države, i nekoliko dana kasnije pokrenuo sveopštu invaziju na Ukrajinu. <h2>Kakvu ulogu Krim ima u ratu Rusije protiv Ukrajine?</h2> U napadu na Ukrajinu, Moskva je rasporedila trupe i oružje na Krim, što je omogućilo ruskim snagama da u prvim nedjeljama rata brzo zauzmu velike dijelove juga Ukrajine. Kasnije je visoki ruski vojni zvaničnik rekao da je obezbjeđivanje kopnenog koridora ka Krimu, preko okupiranih dijelova Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti, bilo jedan od ključnih ciljeva onoga što je Kremlj insistirao da se naziva „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini. Prije invazije, Zelenski se fokusirao na diplomatske napore da vrati Krim, ali nakon što su ruske trupe prešle granicu, Kijev je počeo javno razmatrati i opciju povratka poluostrva silom. Krim je ubrzo postao bojno polje: Ukrajina je pokretala napade dronovima i bombardovanja, pokušavajući da potkopa rusku kontrolu nad teritorijom. Na meti su bile ruska Crnomorska flota, skladišta municije, aerodromi, kao i Putinov „dragulj“ – Kerčki most koji povezuje Krim s Rusijom, pogođen u oktobru 2022. i ponovo u julu 2023. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.0708%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fevropski-politicki-teskasi-danas-sa-zelenskim-kod-trampa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krim je bio i bojno polje i igralište: Zašto ga žele i Rusija i Ukrajina

Predsjednik Vlade bh. entiteta Republika Srpska Radovan Višković podnio je ostavku, prenose Nezavisne.
- Nikada se nisam bolje osjećao i da je ovo dan koji je očekivao od trenutka kada je postao premijer - rekao je Višković.
Ostavku je kaže podnio u konsultacijama sa Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske i liderom SNSD-a.
- Biraće se nova vlada. Ostajem da radim, ja sam dijete SNSD-a. Tačno šest godina i osam mjeseci sam bio premijer i na to sam ponosan - naveo je on.
Višković je jutros rekao za Nezavisne novine da su njegova ostavka medijski natpisi, da bi samo dva sata kasnije podnio ostavku.
Višković je na čelu Vlade Republike Srpske bio od 2018. godine, a njegov mandat često je kritikovala opozicija zbog načina upravljanja entitetskim resursima i odnosa prema institucijama Bosne i Hercegovine.
Takođe, od jula 2023. godine, Višković se nalazi na listi sankcionisanih osoba Sjedinjenih Američkih Država zbog prijetnji Dejtonskom mirovnom sporazumu i ugrožavanja suvereniteta Bosne i Hercegovine.
Višković je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva finansija SAD, jedan od lidera u RS, odgovoran "za podsticanje na donošenje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS, čime se opstruiše i ugrožava provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma".
Ove sankcije uključuju zabranu ulaska u SAD i zamrzavanje imovine pod njihovom jurisdikcijom.
Višković je i jedan od osumnjičenih u istrazi Tužilaštva Bosne i Hercegovine zbog krivičnog djela napad na ustavni poredak.
Osim Viškovića, za isto djelo se tereti i Milorad Dodik, predsjednik RS, te Nenad Stevandić, predsjednik entiteteskog parlamenta.

U konsultacijama sa Dodikom: Predsjednik bh. entiteta RS podnio ostavku

Na procurelom audio snimku, čuje se bivši šef izraelske vojne obavještajne službe kako kaže da su smrti desetina hiljada Palestinaca u Gazi „neophodne i potrebne za buduće generacije“.
- Za sve što se dogodilo 7. oktobra, za svaku osobu 7. oktobra, 50 Palestinaca mora da umre - rekao je general-major Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) Aaron Haliva na snimcima koje je u petak objavio izraelski Kanal 12, prenosi CNN.
Dodao je da "sada nije važno da li su to djeca".&nbsp;
- Činjenica da u Gazi već ima 50.000 mrtvih je neophodna i potrebna za buduće generacije - rekao je Haliva na snimcima.
Nije jasno kada je on ovo izgovorio, ali broj ubijenih u Gazi je premašio 50.000 u martu.
- Nema izbora — s vremena na vrijeme im je potrebna Nakba da bi osjetili cijenu - rekao je Haliva.
Nakba, ili „katastrofa“ na arapskom, presudni je događaj u palestinskoj istoriji kada je oko 700.000 Palestinaca pobjeglo ili su bili protjerani iz svojih domova od strane naoružanih jevrejskih grupa 1948. godine, tokom osnivanja države Izrael.
Haliva je bio šef izraelske vojne obavještajne službe 7. oktobra 2023. godine, kada je Hamas pokrenuo napade na južni Izrael u kojima je ubijeno 1.200 ljudi, a 250 oteto.
Podnio je ostavku na svoju poziciju u aprilu 2024. godine zbog svoje „odgovornosti kao lidera“, postavši prvi visoki oficir IDF-a koji je to učinio.
Snimci su izgleda dio dugih razgovora između Halive i druge osobe, koju Kanal 12 nije identifikovao.
Haliva stalno ponavlja je da izraelska vojska nije jedina organizacija odgovorna za neuspjehe koji su doveli do napada 7. oktobra.
On krivi izraelsko političko rukovodstvo i Šin Bet, službu unutrašnje bezbjednosti, zbog vjerovanja da Hamas neće izvršiti napad.
U izjavi za izraelski Kanal 12, Haliva je rekao da su snimci napravljeni na „zatvorenom forumu i da može samo da žali zbog toga“.
Nazvao je snimke „fragmentima , koji ne mogu da odražavaju potpunu sliku — svakako kada je riječ o složenim, detaljnim pitanjima, od kojih je većina strogo povjerljiva“.
Izrael se suočava sa sve većim kritikama zbog rata u Gazi i svojih novih planova za okupaciju grada Gaze. Prošle nedjelje, novozelandski premijer Kristofer Lukson rekao je da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu „izgubio kontrolu“ i da bi preuzimanje grada Gaze bilo „potpuno, potpuno neprihvatljivo“.
U petak je danska premijerka Mete Frederiksen u intervjuu za list Jilands-Posten rekla da je „Netanjahu sada sam po sebi problem“.
U saopštenju, Hamas je osudio Halivine komentare i rekao da audio snimak „potvrđuje da su zločini protiv našeg naroda odluke na visokom nivou i zvanična politika neprijateljskog političkog i bezbjednosnog rukovodstva“.
Izvještaj Specijalnog komiteta Ujedinjenih nacija objavljen prošlog novembra utvrdio je da je ponašanje Izraela u Gazi „u skladu sa karakteristikama genocida“.
Prošlog mjeseca, dve izraelske grupe za ljudska prava takođe su optužile Izrael da je počinio genocid u Gazi. Izraelska vojska je saopštila da je zaključak „potpuno neosnovan“.
Izrael je više puta negirao optužbe za genocid, rekavši da postupa u skladu sa međunarodnim pravom.

Bivši šef izraelskih obavještajaca u audio snimku: "Neophodno 50.000 mrtvih u Gazi, nije važno da li su to djeca

Odluka o besplatnom prevozu u gradskom i prigradskom linijskom saobraćaju za učenike osnovnih i srednjih škola na teritoriji Podgorice stupa na snagu 1. septembra 2025. godine, kada učenici ostvaruju pravo na besplatan prevoz, saopšteno je iz Glavnog grada.
Zahtjevi za izdavanje kartica mogu se podnositi od 15. avgusta, a svi učenici koji imaju prebivalište na teritoriji Podgorice i pohađaju verifikovanu osnovnu ili srednju školu u Podgorici ostvaruju pravo na besplatan prevoz.
Potrebna dokumentacija za punoljetne korisnike je fotokopija lične karte (original na uvid), ua maloljetna lica fotokopija lične karte, pasoša, zdrastvene knjižice ili izvoda iz matične knjige rođenih (original na uvid), originalna potvrda o pohađanju verifikovane osnovne škole na teritoriji Podgorice, originalna potvrda o pohađanju verifikovane srednje škole na teritoriji Podgorice i uvjerenje o prebivalištu se pribavlja po službenoj dužnosti.
Novi korisnici popunjavaju zahtjev na šalteru u zgradi Skupštine Glavnog grada (ulaz sa Trga nezavisnosti), prilažu potrebnu dokumentaciju i fotografišu se na licu mjesta, nakon čega im se odmah izdaje kartica.
Već postojeći korisnici su dužni da donesu svoju postojeću karticu, popune novi zahtjev i prilože potrebnu dokumentaciju.
Zahtjevi se mogu podnositi radnim danima i subotom od osam do 15 sati.
- Kartica je obavezna prilikom svakog korišćenja linijskog prevoza - napominju iz Glavnog grada.

U toku podnošenje zahtjeva za besplatan prevoz za osnovce i srednjoškolce

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: dan-drzavnosti