Dok Aleksandar Vučić proslavlja Dan pobjede nad fašizmom u Moskvi, u gostima kod Vladimira Putina, Hitlera našeg doba, njegova dvorska svita u Srbiji takođe obilježava praznik, mada nikome nije jasno zašto. Odavno je obilježavanje ovog svijetlog datuma pretvoreno u farsu, otkad su Srbiju zajahali duhovni i ideološki potomci onih koji su u Drugom svjetskom ratu bili na strani okupatora. Tradicija ruganja antifašizmu, poglavito Narodno-oslobodilačkom pokretu koji je porazio naciste i njihove sluge, nastavljena je i ove godine.
Kao i svake godine, i sada su zvaničnici prvo oskrnavili Spomen kompleks “Groblje oslobodilaca Beograda”. Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski, kao i ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko položili su vence na spomenike onih koji su dali živote u borbi protiv fašizma. Njima su se pridružili i takozvani “studenti koji žele da uče”, izdajnici svojih kolega koji se bore za slobodu, pravdu i demokratiju, za iste one ideale za koje su se borili i oni koji počivaju na Groblju oslobodilaca.
Potom je uslijedila šetnja Besmrtnog puka do Trga Republike, što je običaj uveden prije nekoliko godina. Tačnije – presađen iz matuške Rusije. Pošto su naši revizionisti, zakleti protivnici partizana i ostalih antifašista, temeljno izbrisali sjećanje na naše autohtone antifašističke tradicije, sa posebnim naglaskom na komuniste i partizane, ostalo im je jedino da uvoze lažnu tradiciju iz Rusije, zemlje koja danas djeluje slično kao Treći Rajh vo vremja ono. Kod nas se predstavnici vlasti ponašaju kao da je taj Besmrtni puk neka dugovečna tradicija, kao da potiče iz davnih dana, a zapravo se radi o novotariji.
<h2>Uvoz običaja iz Rusije</h2>
Besmrtni puk je nastao u Tomsku 2011. godine na inicijativu trojice novinara – Sergeja Lapenkova, Sergeja Kolotovkina i Igora Dmitrijeva. Po riječima istoričara Milana Subotića, ideja te manifestacije je bila da građani “nošenjem fotografija svojih umrlih predaka simbolično potvrde njihovo prisustvo u slavljeničkoj koloni”. Nešto kasnije, Putinov režim je preuzeo ovu građansku inicijativu, pa je Besmrtni puk preinačen u militarističku manifestaciju koja slavi moć Rusije i njenog gospodara. A onda su se srpske sluge ruskog hazjajina dosjetile da svoje podaništvo pokažu i uvozom Besmrtnog puka, manifestacije koja slavi ideologiju ruskog imperijalizma, što je u dijametralnoj suprotnosti sa antifašizmom. Kad pogaziš sopstveni antifašizam, normalno je da se ponašaš vazalski i kvislinški, kako drugačije.
Na čelu kolone stajali su ambasador Rusije i srpski ministri, među njima i osvjedočeni ultranacionalisti Nikola Selaković i Milica Đurđević Stamenkovski. Aleksandar Bocan-Harčenko je predstavnik države koja upravo sprovodi genocid u Ukrajini, masovno ubija civile, diči se pokoljima nevinih, sravnjuje gradove sa zemljom, zatire sve pred sobom, ukratko – ponaša se slično kao nacistička Njemačka. Teško je pronaći adekvatniju osobu za povorku koja slavi antifašizam, pošto su nacisti iz Drugog svjetskog rata mrtvi.
Doduše, vlast je u namjeri da oskrnavi praznik posezala i za radikalnijim rješenjima, pa je tako prije koju godinu Besmrtni puk u Nišu predvodio osuđeni ratni zločinac Vladimir Lazarević. Njega su izabrali silom prilika, jer su Gebels, Gering, Himler, Hajdrih i slični nacistički zlikovci bili opravdano odsutni.
<h2>Zabranjeno pominjanje partizana</h2>
Da čitava manifestacija bude još apsurdnija, pomenuti ministri su poznati kao vatreni obožavaoci svih mogućih srpskih ratnih zločinaca iz devedesetih godina, kao i cijelog velikosrpskog projekta koji je iza sebe ostavio etnički očišćene teritorije, spaljena sela, porušene gradove, desetine hiljada mrtvih, milione raseljenih, silne masovne grobnice, neizmjernu patnju, jad i pustoš. Baš kao i fašizam u Drugom svjetskom ratu.
Nepotrebno je napominjati da su Vučićevi saradnici listom pristalice rehabilitacije kvislinga. Revizionisti, mrzitelji partizana, duhovna čeda četnika i ostalih kolaboracionista proslavljaju Dan pobjede nad svojim ideološkim istomišljenicima – zaista djeluje kao nacrt za neku dramu apsurda.
Kao i svake godine, i ove su funkcioneri izgovarali bezlične, besmislene izjave koje dodatno potcrtavaju svu bizarnost čitave predstave. Tako je, na primjer, Ana Brnabić proslovila kako “Dan pobjede nad fašizmom obilježavamo sa ponosom, dubokim poštovanjem i zahvalnošću prema svima koji su se borili za slobodu, pravdu i dostojanstvo čovjeka”. A ko su ti svi koji su se borili za slobodu? Kako se zvao njihov pokret? Imaju li ti ljudi neka imena?
Političari se brižljivo čuvaju da nijednom riječju ne pomenu partizane, Narodno-oslobodilački pokret, Josipa Broza Tita, Koču Popovića, Peka Dapčevića, nekog od nebrojenih narodnih heroja, bilo koga ko je zaista oslobodio Srbiju i Jugoslaviju od fašizma. Neupućeni posmatrač sa strane iz onog što političari govore nikada ne bi mogao da zaključi ko se to borio protiv fašizma i ko je oslobađao zemlju. Ako bismo slijedili zvanični narativ, zasnovan na istorijskoj reviziji, ispalo bi da su Draža Mihailović, njegovi četnici i Crvena armija porazili fašizam, a da su im u tome eventualno pomogli Milan Nedić i Dimitrije Ljotić.
<h2>"Uz maršala Tita, junačkoga sina"</h2>
Zato ne čudi što muzičkim dijelom proslave dominiraju pjesme kao što su “Marš na Drinu”, “Vostani Serbije”, “Ovo je Srbija” ili “Tamo daleko”. Kakve veze imaju te pjesme sa Narodno-oslobodilačkom borbom, antifašizmom i Drugim svjetskim ratom, to ni najvispreniji istoričar muzike ne bi umio da objasni. Važno je samo da se ne čuju pjesme koje su pjevali partizani, borci protiv fašizma, kojima bi ovaj praznik trebalo da bude posvećen. I bez kojih praznika ne bi ni bilo.
Nikako da čujemo neke stihove kojima su se bodrili borci protiv nacističkog okupatora i njegovih slugu. Na primjer: “Po šumama i gorama naše zemlje ponosne idu čete partizana, slavu borbe pronose”, ili “Padaj silo i nepravdo, narod ti je sudit zvan. Bež'te od nas noćne tmine, svanuo je i naš dan”, ili “Uz maršala Tita, junačkoga sina, nas neće ni pakao smest’, mi dižemo čelo, mi kročimo smjelo i čvrsto stiskamo pest”, ili “Sred pušaka bajoneta, straže oko nas, tiho kreće naša četa kroz bilećki kras”, ili “Budi se istok i zapad, budi se sjever i jug! Koraci tutnje u napad, naprijed uz druga je drug! Naprijed sve bliže i bliže, čuje se koraka bat! Glas miliona se diže, dole fašizam i rat!” Te pjesme su izbrisane iz kolektivnog pamćenja, zajedno sa onima koji su ih pjevali. Kao da onih 800.000 partizanskih boraca i borkinja na čelu s Titom nikad nijesu ni postojali.
Dobro, ne treba biti previše kritičan prema nevoljnim slavljenicima Dana pobjede nad fašizmom, koji su prinuđeni da kiselih lica obilježavaju praznik koji bi najradije izbrisali iz istorije. Imali su oni i mnogo crnjih i gorih prestupa. Prije četiri godine su naši vrli antifašisti uspjeli da Dan pobjede nad fašizmom obilježe pjevanjem ljotićevskih pjesama iz zbirke dobrovoljačke lirike “Tvrđava”, objavljene tokom Drugog svjetskog rata. Na sceni Narodnog pozorišta orile su se popjevke pokojnih fašista iz Srpskog dobrovoljačkog korpusa, koje je sa ekrana smještenog iza pojaca pomno slušao čuveni borac protiv fašizma Draža Mihailović.
<h2>Neznani junaci</h2>
Do kakvog nonsensa može da dovede negiranje i falsifikovanje prošlosti najbolje je pokazao premijer Srbije Đuro Macut. Za razliku od kolega koji su se bar obreli na pravom mestu, predsjednik Vlade je potpuno zalutao, pa se našao na Avali, gdje je položio vijenac na Spomenik neznanom junaku. Kakve veze ima taj spomenik sa Drugim svjetskim ratom i pobjedom nad fašizmom? Nikakve.
Spomenik je posvećen žrtvama balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata, Ivan Meštrović ga je napravio 1938. godine, prije okupacije i borbe protiv fašizma. Otkud onda Macut na Avali? Kako je uspio da pobrka ratove? Odgovor je jednostavan – da ne bi morao da oda počast omraženim partizanima, te da bi pobjedu nad fašizmom izmjestio iz istorijskog konteksta, prevashodno jugoslovenskog, i upisao je u tradiciju srpskih oslobodilačkih ratova.
Brisanje partizanskih, komunističkih, antifašističkih i socijalističkih tradicija u Srbiji traje već decenijama. Na kraju smo stigli u apsurdnu situaciju da se partizani ne pominju čak ni prilikom proslavljanja praznika za koje su sami zaslužni, kao što su Dan pobjede nad fašizmom ili Dan oslobođenja Beograda. Mladi naraštaji su sistematski indoktrinirani lažnim nastavnim programima, njima partizani i njihova borba ništa ne znače. To je vidljivo i u studentskoj pobuni, nema parola, pjesama, ikonografije koji bi podsjećali na partizane, dominiraju nacionalni motivi, potekli iz ideologije koja je uvijek stvarala ovakvu državu protiv koje se studenti bore.
Tito, Koča Popović, Ivo Lola Ribar, Nada Dimić, Đuka Dinić, Sava Kovačević, Lepa Radić – nisu više narodni heroji, već neznani junaci. Dok takvo stanje traje, dok srpsko društvo ostaje pogruženo u revizionizam i falsifikovanje prošlosti, dok nam vlada ideologija koju su partizani porazili – nema mnogo smisla da obilježavamo 9. maj. Više bi nam priličilo da slavimo Dan pobjede nad antifašizmom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kako su partizani postali neznani junaci

Antifašistička Crna Gora koja se prva oduprla naci-fašističkoj okupaciji, bila je i ostala sudionik borbe za uspostavljanje svjetskog mira i uzdizanje Evrope, kazao je premijer Crne Gore povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom.&nbsp;
On je istakao da u ime velike ideje napretka i slobode, ova generacija ne smije propustiti šansu da se pridruži Evropskoj uniji. &nbsp;&nbsp;
- Sasvim siguran u trijumf progresivnih ideja neka nam je srećan Dan pobjede nad fašizom i Dan Evrope - poručio je Spajić.&nbsp;

1250x600

1084x550

Spajić: Antifašistička Crna Gora bila i ostala sudionik borbe za uspostavljanje svjetskog mira i uzdizanje Evrope

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da je ponosan što služi u Crnoj Gori koja je dala ogroman doprinos u borbi za oslobođenje Evrope.
- Ponosan sam što služim u Crnoj Gori, zemlji snažne antifašističke tradicije, koja je dala ogroman doprinos u borbi za oslobođenje Evrope - napisao je Satler u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) čestitajući Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope.
Danas, 80 godina kasnije, kako je rekao, nastavljamo da čuvamo zajedničke evropske vrijednosti slobode, mira i dostojanstva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjosattler%2Fstatus%2F1920801722898768020%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1920801722898768020%7Ctwgr%5Eafa9e457076a760d32e64b6adaffbf1cb4000d5a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Satler: Ponosan sam što služim u zemlji snažne antifašističke tradicije, koja je dala ogroman doprinos u borbi za oslobođenje Evrope

Sa posebnim poštovanjem i zahvalnošću sjećamo se svih onih koji su, u najmračnijim danima Drugog svjetskog rata, nosili baklju antifašizma. To nije bila samo borba protiv neprijatelja ili reakcija na zlo, bio je to ljudski čin za dobrobit čovječanstva. Bila je to borba za dostojanstvo, za budućnost u kojoj će svaki čovjek biti slobodan, kazao je tokom svečanosti povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Milatović je u prisustvu ministra odbrane Dragana Krapovića i gradonačelnika Glavnog grada Saše Mujovića položio vijenac na Spomenik Partizanu- borcu na brdu Gorica
U obraćanju prisutnima, a kako je navedeno u saopštenju, Milatović je istakao da mu je zadovoljstvo što su se danas okupili da obilježe Dan pobjede nad fašizmom - datum koji predstavlja jedan od najznačajnijih trenutaka u svjetskoj i našoj istoriji, kada je prije osam decenija poražena najmračnija ideologija u istoriji čovječanstva.
- Svojim prisustvom, kod spomenika Partizanu – borcu, gdje počivaju sjeni nekih od najvećih antifašista koje je dala ova zemlja, potvrđujemo svoju privrženost idealima slobode, mira i dostojanstva i odajemo počast svima koji su svoje životno djelo utkali u pobjedu nad fašizmom i nacizmom - istakao je Milatović.&nbsp;
Naglasio je da je ovo je prilika i da se iskaže pijetet prema milionima nevinih žrtava širom svijeta koji su okončali svoje živote u stravičnim zločinima koje su počinili fašisti i nacisti. Slava im!”
- Slava im! - kazao je Milatović.&nbsp;
Podsjetio je da iako teško pogođena ratnim stradanjima, sa spaljenim selima, porušenim gradovima i hiljadama nevinih žrtava, tokom četiri godine rata Crna Gora nije poklekla.
- Žene i muškarci, staro i mlado, iz sela i iz gradova, iz svakog kraja Crne Gore, ustajali su protiv okupatora, nošeni idealima slobode i pravde. "Udar nađe iskru u kamenu” – iz vjekovnog slobodarskog duha Crne Gore iznikao je prkos i snaga koja nije mogla biti pokorena. Stoga ću podsjetiti da je naša zemlja – Crna Gora - bila među prvim ustaničkim tačkama u tadašnjoj porobljenoj Evropi - poručio je predsjednik Crne Gore. .
Poručio je da upravo ideali narodnooslobodilačkog rata – antifašizam, zajedništvo i jednakost čine osnovu savremene crnogorske države.
- Ovi ideali bili su pokretač marljivim obnoviteljima i nakon rata, kada se zemlja iz ruševina ponovo gradila i uzdizala. I nijesu ostali samo u knjigama i spomenicima. Oni su živo nasljeđe, vrijednosni kompas koji nas i danas usmjerava. Heroji poput Ivana Milutinovića, Đine Vrbice, Vukosave Mićunović, Peka Dapčevića, Jelice Mašković, Danila Jaukovića, Rifata Burdžovića, Veljka Milatovića, Blaža Jovanovića i mnogih drugih, nosili su ideale antifašizma od Pljevalja do Sutjeske, od Košćela do Neretve. Njihova borba za slobodu predstavlja trajno upaljenu luču nepokornosti koja i danas pobjedonosno svijetli nad Crnom Gorom! Dozvolite mi da na trenutak budem ličan - kao neko čiji su preci svoje životno djelo ugradili u temelje današnje Crne Gore kroz učešće u Narodnooslobodilačkoj borbi i društveno-političko angažovanje nakon rata – ponosan sam na njihovu borbu i snažno posvećen afirmaciji vrijednosti antifašističkog pokreta - naveo je Milatović.
Predsjednik države je kazao da dok se svijet ponovo suočava sa podjelama, ratnim sukobima netrpeljivostima i porastom ekstremizama, naša istorijska i moralna obaveza je da se još snažnije držimo principa međusobnog poštovanja, solidarnosti i tolerancije.
- U vremenima koja dolaze, a koja će umnogome oblikovati evropsku budućnost Crne Gore, njegovanje međunacionalnog i međuvjerskog sklada treba da bude temelj sveukupnog razvoja našeg društva. U tom smislu, svako od nas ima odgovornost da doprinese jačanju i zaštiti vrijednosti demokratskog društva u kojem vlada humanost i saosjećanje, u kojem svi imaju jednake šanse, gdje se vladavina prava ostvaruje preko snažnih i nezavisnih institucija. Samo tako ćemo biti dostojni nasljeđa onih koji su prije osamdeset godina stali u odbranu slobode i izvojevali pobjedu za sve nas. Slaveći istovremeno Dan Evrope, čiji temeljne civilizacijske vrijednosti dijelimo, slavimo ideale pravde i slobode koji su preduslov prosperiteta svakog pojedinca i zajednice. Naš put ka članstvu u Evropskoj uniji je put privrženosti antifašizmu, demokratiji, vladavini prava i društvu u kojem se ljudsko dostojanstvo poštuje bez izuzetka. Srećan vam Dan pobjede nad fašizmom! Živjela demokratska, evropska i antifašistička Crna Gora! - zaključio je Milatović.
Ministar odbrane Dragan Krapović kazao je da ministarstvo i Vojska Crne Gore sa ponosom baštine naše slobodarske tekovine, uvjereni da je sabiranje oko trajnih vrijednosti i ideala najviši iskaz poštovanja prema djelima slavnih predaka.
- Istorija je neophodan podsjetnik prošlosti, kroz koji se ukazuje poštovanje i izražava odnos spram čovječnosti, ali samo oni zagledani naprijed imaće jasnu viziju budućnosti. Zato u strahotama minulih ratova nađimo najrečitije poruke mira. Vijenac slave na bojištu besmtnosti sa porukama da se nikad iznova ne ponovi Ijudsko razaranje. Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore sa ponosom baštine naše slobodarske tekovine, uvjereni da je sabiranje oko trajnih vrijednosti i ideala najviši iskaz poštovanja prema djelima slavnih predaka. Srećan Dan pobjede i Dan Evrope - poručio je Krapović.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ukazao je na značaj koji obilježavanje 9.maja nosi za Glavni grad.
- Sa pozicije gradonačelnika Podgorice, želim da istaknem da je ovo slobodarski grad, da je bio i biće. Da je nekada bila borba, ali da borba još uvijek traje. Nekad smo se borili oružjem, a danas kulturom, umjetnošću i naukom. I ovo novo doba, ma koliko bilo humanije, nosi svoje izazove i nosi svoje zamke. Ali danas smo jači za 9. maj, koji nas opominje i koji ističe koliko je važno zajedništvo. Koliko je važno da budemo ljudi u odnosu jedni prema drugima, ma kako se zvali, ma gdje živjeli i ma u šta vjerovali. Samo na taj način možemo ostati dostojni borbe naših predaka i ove slobode u kojoj danas živimo - kazao je Mujović.&nbsp;
Na svečanosti je upriličen i prigodan kulturno-umjetnički program, u kojem su nastupili KIC POP HOR i dječji hor “Zvjezdice”.
Događaju na brdu Gorica prisustvovale su brojne zvanice, predstavnici udruženja boraca, diplomatskog kora, nevladinog sektora i građani.

Milatović: Živjela demokratska, evropska i antifašistička Crna Gora

Na današnji dan sa ponosom se prisjećamo slavne antifašističke borbe naroda Crne Gore - poručila je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović čestitajući Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope.
Iskra slobode, zapaljena 13. jula 1941. godine, prerasla je, ističe Popović, u plamen otpora koji je svoj vrhunac dostigao 9. maja 1945. godine, obasjavši čitavu Evropu pobjedom nad zlom fašizma.
- Danas odajemo duboko poštovanje svim našim borcima i herojima koji su, vođeni idealima slobode i pravde, utkali svoje živote u temelje naše budućnosti. Među njima je i Ljubo Čupić, simbol nepokolebljivosti, hrabrosti i vjere u slobodu, koji je s osmijehom na licu otišao u vječnost, ostavivši nam nezaboravnu lekciju dostojanstva i otpora - poručila je ona.
Takvi heroji, kako je dodala, ne pripadaju samo Crnoj Gori, već cijelom čovječanstvu.
- Ujedno, 9. maj obilježavamo i kao Dan Evrope, dan mira, jedinstva i zajedničkih vrijednosti koje dijelimo sa narodima evropskog kontinenta. Crna Gora, čvrsto opredijeljena za evropski put, nastavlja da gradi društvo zasnovano na slobodi, vladavini prava i borbi protiv kriminala i korupcije - navela je ona.
Popović kaže da vjerujemo da ćemo, kao država koja već živi evropske vrijednosti, uskoro postati prva naredna članica Evropske unije.
- Neka ovaj dan bude podsjetnik na časnu prošlost, inspiracija za pravednu sadašnjost i motiv za evropsku budućnost - zaključila je ona.

Popović: Danas se s ponosom prisjećamo slavne antifašističke borbe naroda Crne Gore

Ovaj datum nas podsjeća na veličanstvenu pobjedu antihitlerovske koalicije nad najvećim zlom u istoriji čovječanstva - fašizmom. Njima u nezaborav ovdje na ovom časnom i ponositom mjestu na današnji dan položili smo cvijeće i odali počast - poručio je predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević na svečanom obilježavanju Dana pobjede i Dana Evrope.
Delegacija SOBNOR-a i OBNOR 1941-1945 Glavni grad Podgorica, Zeta i Tuzi položili su vijence ovim povodom. Tom slobodarskom skupu prisustvovale su delegacije političkih partija Crne Gore i Podgorice, prisutni poslanici i odbornici u skupštini Glavnog Grada, delegacija Vojnih penzionera Crne Gore i Udruženja ratova 1990 godine Crne Gore, delegacija SKOJ-a Crne Gore.
Nakon polaganja vijenaca, Predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević je čestitao ovaj veliki praznik koji, kako kaže, slave svi slobodoljubivi ljudi i narodi svijeta. Pozvao je prisutne da minutom čutanja odaju dužnu poštu poginulim herojima Crne Gore i Podgorice.
Radojević je istakao da se obilježavanje ovog datuma organizuje u znak sjećanja na stotine hiljada civila i vojnika stradalih u borbama za oslobođenje Evrope, Crne Gore i našeg grada.
- Deveti maj je simbol herojstva i jedinstva naroda koji su odbranili svijet od fašizma i dan kada se sa posebnim pijetetom sjećamo svih onih koji su za odbranu čovječanstva i elementarnih civilizacijskih vrijednosti dali svoje živote. Obilježavanje ovog datuma organizujemo u znak sjećanja na 9. maj 1945. godine kada su stradali na stotine hiljada civila i vojnika u borbama za oslobođenje Evrope, Crne Gore i našeg grada, kada je u Berlinu nešto posle ponoći 8. maja, odnosno prvih minuta 9. maja 1945. godine, potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Njemačke - naveo je on.
Time je, kako je konstatovao, formalno završen Drugi svjetski rat u Evropi, ali su ostaci njemačkih trupa još nekoliko dana davali otpor, između ostalih i u Jugoslaviji (do 15. maja).
- U ratu koji je trajao nešto manje od šest godina, učestvovala je 61 država i oko 110 miliona vojnika, a poginulo je između 55 i 60 miliona ljudi, a njih oko 35 miliona je ranjeno. Deveti maj prihvaćen je i kao Dan Evrope, jer je baš 9. maja 1950. ministar spoljnih poslova Robert Šuman objavio deklaraciju kojom je pozvao na uspostavljanje novog poretka kojim bi se sukobljavanje između evropskih zemalja, učinilo ne samo nezamislivim, nego i nemogućim - naveo je Radojević.
U borbi protiv fašizma crnogorski narod za slobodu je, kako je rekao, dao ogromne žrtve.
- Poslije-ratni popis utvrdio je ukupno 18.573 poginula borca, žrtava fašističkog terora i civilnih žrtava iz Crne Gore. Mi danas sa ponosom i pijetetom se prisjećamo boraca podgoričkog sreza, koji su predvođeni sa 52. narodna heroja iz ovog grada bili primjer hrabrosti i junaštva na bojnim poljima. Na oltaru slobode dalo je živote 1500 boraca, toliko je i ostavilo živote u koncetracionim logorima. Oko 5000 boraca je učestvovalo u NOP - rekao je Radojević.
U tom frontu hrabrih, časnih i odlučnih bili su, kako je rekao, i naš narod i naša zemlja.
- Zbog toga se i danas sa ponosom sjećamo uloge Crne Gore u antifašističkoj koaliciji i našeg doprinosa velikoj pobjedi čovječanstva nad nacizmom. Nadahnuti riješenošću da brane do posljednjeg svoju porobljenu domovinu, nadahnuti dubokom vjerom u pobjedu svoje pravedne stvari, borci naše armije su od 1941. godine zadavali nemilosrdne i žestoke udarce zajedničkom neprijatelju. Njihova besmrtna djela vječno će živjeti u srcima naših naroda i njihovih budućih pokoljenja, dok su poprišta slavnih bitaka na Sutjesci, Zelengori, Kozari, Neretvi, vječiti spomenici heroizma vaših i naših palih drugova. 
Za te pobjede, svoj život su dali i njbolji sinovi i kćeri Crne Gore, koji su pokazali kako se voli svoja otadžbina - rekao je on.
Tim žrtvama i njihovoj hrabrosti dužni smo, poručuje on, slobodu koju danas imamo.
- I zato im se, i danas, najdublje zahvaljujemo. Čestitam 9. maj - Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope svim građanima Podgorice i Crne Gore, sa željom da se vječno pamte ovi svijetli datumi iz naše istorijske prošlosti. Neka je vječna slava palim borcima za slobodu naše zemlje i ovog grada. Hvala im! - zaključio je Radojević.

SUBNOR: S ponosom se sjećamo našeg doprinosa velikoj pobjedi čovječanstva nad nacizmom

Nikola Obradović iz Centra za građansko obrazovanje kazao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E da je antifašizam temeljni dio istorijskog identiteta Crne Gore i da bi njegove vrijednosti morale ostati trajno prisutne u javnom životu.
- Svjedoci smo, definitivno, da posljednjih nekoliko godina prisustvujemo rastućim narativima koji za cilj imaju relativizaciju zločina i normalizaciju ekstremizma, stoga stojimo na tome da bi upravo antifašističke vrijednosti, kako u ovom trenutku tako i u budućnosti, trebale biti živo prisutne u javnom životu, u obrazovanju, ali i u kulturi pamćenja - kazao je Obradović.&nbsp;
Kako navodi, u Centru za građansko obrazovanje 9. maj se ne posmatra samo kao dan pobjede nad fašizmom, već kao važan vrijednosni orijentir za savremeno crnogorsko društvo.
- Taj datum bi nas, između ostalog, trebao podsjećati na jedan skup vrijednosti koje bi trebale biti temelj našeg društvenog poretka – sloboda, jednakost i solidarnost, ali i važan otpor svakom mogućem obliku nepravde i diskriminacije - ističe Obradović.&nbsp;
Obradović ističe da je antifašizam bio ključan za obnovu crnogorske državnosti i izgradnju modernog društva, ali da danas svjedočimo pokušajima da se njegovo značenje potisne.
- Danas svjedočimo raznim pokušajima da se njegova vrijednost umanji ili potisne, ili da se u konačnici predstavi i kao prevaziđen koncept. To ne dolazi spontano, već sa određenih političkih adresa, kako van Crne Gore, ali sa veoma agilnim pomagačima na lokalnom nivou. Potiskivanje antifašizma se ne dešava samo otkazivanjem poštovanja takvoj ideji, već jednostavnim ignorisanjem – kako u javnim politikama, tako i u obrazovanju, ali i u institucionalnom pamćenju - zaključuje Obradović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-Ip87hXheeg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Obradović: Antifašizam je duboko utkan u istorijski identitet Crne Gore

Evropska unija mora da zauzme jasniji stav, pogotovu u ovakvoj geopolitičkoj situaciji, da nije toliko diplomatska i nejasna kao što je slučaj u posljednjem periodu, nego da bude ujedinjena i ima čvršći stav po određenim pitanjima, makar onim najvažnijim i najizazovnijim, jer geopolitička situacija to zaista zahtijeva - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Andrea Popović iz Mreže za evropske politike.
Dan Evrope obilježava se svake godine 9. maja, jer je tog maja 1950. godine Robert Šuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske, predstavio svoj prijedlog formiranja Evropske zajednice za ugljen i čelik. Ovaj prijedlog, poznat kao Šumanova deklaracija, smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Evropska unija. Naima, 9.maja 1945. sovjetski maršal Rukov ratifikovao je ispred saveznika sporazum o njemačkoj kapitulaciji i od tada ovaj dan se slavi danom pobjede nad fašizmom.&nbsp;
Crnogorske brigade prolivale su krv od Triglava do Đevđelije, oslobađale Beograd, Zagreb, Sarajevo, petina narodnih heroja, 40 odsto generala, trećina komandanata &nbsp;korpusa dala je Crna Gora sa tri odsto stanovništva.
Danas je izazovno poštovati vrijednosti Evropske unije, kaže Popović, &nbsp;jer je izazovna geopolitička slika u svjetlu strateškog rata Kine i SAD-a i ruske agresije na Ukrajinu.
- Unutar Evropske unije postoje razni izazovi kao što je jačanje populizma i nacionalizma unutar nekih država članica Evropske unije. Sa druge strane je upitno koliko može da baštini vrijednosti na kojima je zasnovana kada možemo da kažemo da je zavisna, to jest ima ekonomski interes od strane Kine, a Kina sa druge strane i nije baš poštovalac ljudskih prava za koja se zalaže Evropska unija. Sa druge strane tu imamo agresiju Rusije na Ukrajinu, u blizini Evropske unije, a i unutar zemalja članica Evropske unije vidimo to jačanje populizma i nacionalizma u Mađarskoj, gdje se govori o nedemokratskim institucijama, manjku poštovanja ljudskih prava, prije svega mislim na prava manjina, prava LGBT populacija. U Poljskoj se suočavamo sa nezavisnošću pravosuđa i to su sve one stvari na kojima Evropska unija mora dodatno da radi, jer ako oni unutar Evropske unije ne poštuju vrijednosti na kojima su osnovane, kako da očekuju od zdmalja kandidata da iste baštine unutar svojih država - rekla je Popović.
Slogan Evropske unije je ,,ujedinjeni u različitosti”, podsjeća ona, ali sve zemlje EU moraju biti ujedinjene i u poštovanju evropskih vrijednosti na kojima je EU zasnovana.
EU putem evropskih fondova, objašnjava Popović, pokušava da sankcioniše one koje ne poštuju vrijednosti na kojima EU počiva, kao što je Poljskoj zaprijećeno ukidanje raznih fondova.
- Vidimo da Evropska unija mora da zauzme jasniji stav, pogotovu u ovakvoj geopolitičkoj situaciji mora zaista zauzme stav, da nije toliko diplomatska i nejasna, kao što je slučaj u posljednjem periodu, nego da bude ujedinjena i ima čvršći stav po određenim pitanjima, makar onim najvažnijim i najizazovnijim, jer geopolitička situacija to zaista zahtjeva - istakla je Popović.
Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom simbolizuju događaje iz prošlosti i težnje za budućnost, a zajednička je spona perspektiva i stabilnost koju je Crna Gora htjela i tada 1945.godine.
- Prvi ustanak 1941. je krenuo od nas, i mi smo tada pokazali hrabrost i solidarnost. Ujedinili smo se u zajedničkoj misiji i mislim da bismo to trebali da preslikamo i na sadašnji proces, na proces evropskih integracija, jer ulazak u EU svim našim građankama i građanima će donijeti određenu perspektivu koja je bolja nego danas i životni standard svih nas. Ja bih samo rekla zašto ne bismo preslikali te vrijednosti koje smo tada baštinili, mislimo na hrabrost i odlučnost, jer vidimo koliko traje proces evropskih integracija, koliko pričamo o njemu, a suštinski se slabo što mijenja i građani zaista ili ne vide napredak, ili je taj napredak minimalan. Započeli smo pregovore prije čak 15 godina, zaista mislimo da država sa 600.000 stanovnika &nbsp;kroz 15 godina može da ispuni najvažnije kriterijume koje su standardi - zaključila je Popović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-Ip87hXheeg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Popović: Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope su crnogorska prošlost i budućnost

Fotografija pod nazivom “Podizanje zastave nad Rajhstagom” prikazuje vojnika Crvene armije kako postavlja crvenu sovjetsku zastavu na krov zgrade Rajhstaga u Berlinu, glavnom gradu nacističke Njemačke, na samom kraju Drugog svjetskog rata u Evropi. Snimljena tokom Bitke za Berlin, 2. maja 1945. godine, ova fotografija postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola Dana pobjede, praznika koji se u bivšem Sovjetskom Savezu obilježava 9. maja u znak sjećanja na vojnu pobjedu nad nacističkom Njemačkom. Fotografija je širom svijeta postala istorijska slika kraja rata, iako su identiteti vojnika i samog fotografa Jevgenija Haldeja često bili predmet rasprava zbog tadašnje tajnovite sovjetske medijske politike. piše Klix.ba. <h2>Bitka za Berlin i značaj Rajhstaga</h2> Bitka za Berlin bila je posljednja velika ofanziva u evropskom teatru rata. Počela je 16. aprila 1945. godine kada je Crvena armija probila njemačku odbranu i munjevito napredovala prema zapadu. Najžešće borbe vodile su se u samom Berlinu od 20. aprila do 2. maja, a Rajhstag je bio ključni simbol nacističke moći i stoga jedan od najvažnijih ciljeva. Zgrada Rajhstaga, sagrađena 1894. godine, bila je istorijsko sjedište njemačkog parlamenta. Tokom nacističke vlasti Rajhstag je, nakon požara 1933. godine, izgubio svoju funkciju, ali je za Sovjete ostao simbol fašističkog režima. <h2>Ko je prvi podigao zastavu?</h2> Podizanje zastave bilo je neizvjesno zbog haotičnih okolnosti borbe. Prvi pokušaji podizanja zastave uključivali su njeno spuštanje iz aviona na krov zgrade, dok su pojedini izvještaji govorili da su vojnici Mihail Bondar i kapetan Viktor Makov možda postavili zastavu već 30. aprila. Najpoznatija verzija kaže da su Rahimžan Koškarbajev i Grigorij Bulatov prvi stigli do krova 30. aprila u 14:25 sati, dok je grupa predvođena Mihailom Mininom u kasnim večernjim satima postavila zastavu na skulpturu “Boginja pobjede” na zapadnoj strani Rajhstaga.&nbsp; Najslavnija zastava, ona koja je prikazana na čuvenoj fotografiji, podignuta je oko tri sata ujutro i jedina je preživjela naknadno granatiranje. <h2>Nastanak legendarne fotografije</h2> Fotograf Jevgenij Haldej došao je do Reichstaga 2. maja, noseći sa sobom veliku crvenu zastavu sašivenu od stolnjaka koje mu je pripremio ujak. Prema Haldejevim riječima, zamolio je trojicu vojnika koji su se našli u blizini da pomognu u insceniranju fotografije. Glavni na slici bio je Aleksej Kovalev iz Kazahstana, uz podršku Abdulhakima Ismailova iz Dagestana i Leonida Gorjičeva iz Minska. Fotografija je snimljena kamerom Leica III sa 35mm objektivom. <h2>Kontroverze i obrada slike</h2> Kada je fotografija objavljena 13. maja 1945. godine u magazinu “Ogonjok”, urednici su primijetili da je Ismailov na slici imao dva sata, što je moglo sugerirati pljačku - strogo kažnjivu radnju.&nbsp; Haldej je iglom uklonio jedan od satova sa negativa. Kasnije je tvrdio da je “drugi sat” bio zapravo kompas. Fotografija je dodatno obrađena kako bi se naglasio dramatičan efekat dima u pozadini, a kadar je prilagođen za objavu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509110532_9b77216ae4c09f9b1552c481bbe18715337a8b638f8a39f4f5a7b75d04aa29ea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509110532_9b77216ae4c09f9b1552c481bbe18715337a8b638f8a39f4f5a7b75d04aa29ea" data-rendition-name="original" width="336" height="296" loading="lazy" alt="Originalna fotografija je izmijenjena jer je na njoj vojnik nosio dva ručna sata"> <figcaption>Originalna fotografija je izmijenjena jer je na njoj vojnik nosio dva ručna sata</figcaption> </figure>  <h2>Autorska prava i nasljeđe</h2> Kako je Haldej radio za sovjetsku novinsku agenciju TASS, autorska prava na fotografiju pripadala su toj agenciji. Prema ruskom zakonu, autorska prava na ovu fotografiju istekla su 1. januara 2016. godine. Fotografija i danas ostaje jedan od najsnažnijih simbola pobjede nad fašizmom i završetka rata u Evropi.

Legendarna ruska fotografija koja simbolizuje krah nacističke Njemačke: Malo ko zna da je izmijenjena

Na Dan pobjede nad fašizmom Glavni grad Podgorica najbolje pokazuje svoj odnos prema istorijskim i kulturnim spomenicima - kazao je odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Adi Jakupović.
Dokaz za to je, kako navodi na mreži Iks (X) stanje spomenika borcima Narodnooslobodilačke borbe Crne Gore na brdu Trijebač, koji je obrastao u travi, sa mnogo otpada u svojoj okolini.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakupovicAdi%2Fstatus%2F1920751337219748156%2Fphoto%2F1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jakupović o odnosu Glavnog grada prema Danu pobjede nad fašizmom: Spomenik borcima NOB-a na brdu Trijebač obrastao u travi

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: dan-pobjede-nad-fasizmom