Prijestonica Cetinje je nacionalni i regionalni simbol slobode, crnogorske državnosti i nesalomivosti ljudskog dostojanstava - poručio je premijer Milojko Spajić čestitajući građankama i građanima Cetinja Dan Prijestonice i osam decenija od oslobođenja Grada Heroja.
Trinaesti novembar, kako je naveo premijer, jedan je od najvećih datuma u prebogatoj istoriji cetinjskog kraja, kada iznova sabiramo sjećanja na sve izvrsne uspone Prijestonice i izazove kojima je u viševjekovnoj prošlosti bila izložena i sagledavamo buduće trase razvoja, koji se odvija u duhu poštovanja nacionalnog nasljeđa i najviših evropskih vrijednosti.
- Dovoljno je uputiti letimičan, panoramski pogled na arhitekturu i najprepoznatljivija zdanja spomen grada, pa zaključiti da naš pristupni put nije ništa drugo do bezrezervni povratak na kolosijek koji je davno determinisan. Iako prostorno mnogo manje, Cetinje od najranijih vremena diše u saglasju sa evropskim prijestonicama koje su nam bliske, saglasne, prijateljske i sa kojima želimo još intenzivnije i sadržajnije da gradimo zajedničku budućnost - napisao je Spajić u čestitki.
Prema njegovim riječima, cetinjska opština ostaje, kako joj i priliči, prioritetno zastupljena u planu realizacija kapitalnih projekata, kojima će se još jače povezati sa zaleđem i Primorjem, učvršćujući njenu glavnu ulogu u državotvornom, kulturnom, duhovnom i turističkom smislu.
- Njegujući autentičnost Prijestonice, u saglasju sa lokalnom upravom, imamo zadadatak da održivo unapređujemo uslove života svih njenih građanki i građana. Trudićemo se da valorizujemo sav njen bogati kulturnoistorijski i prirodni potencijal, kako bi snažnije bili prepoznati ne samo kao prva naredna članica porodice evropskih naroda, već i kao istinska kolijevka i čuvarka njenih izvornih vrijednosti. Siguran u ostvarenje visoko postavljenih ciljeva, na šta nas obavezuje 13. novembar, još jednom vam čestitam Dan Prijestonice - zaključio je Spajić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Snažnije valorizovati bogati kulturnoistorijski i prirodni potencijal Cetinja

Prijestonica Cetinje, posredstvom Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade i Sekretarijata za kulturu, a u saradnji sa lokalnim sportskim klubovima i kulturnim ustanovama, organizovala je bogat program proslave 13. novembra - Dana Prijestonice. 
Program počinje 1. novembra promocijom projekta “Intelektualna kritika fašizma 1933-1941 u Crnoj Gori”, autora Bobana Batrićevića. Izložba Matice crnogorske “Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka” biće otvorena 4. novembra, a dan kasnije svi zainteresovani moći će da pogledaju izložbu “Žena... nosilac društvenog razvoja u socijalizmu”, autorke Biljane Drašković. 
- Program se nastavlja u petak, 8. novembra otvaranjem izložbe “Dani prkosa i slobode – Cetinje 1941-1944” na Dvorskom trgu. 9. novembra održaće se 18. Međunarodni judo turnir “13. novembar” kao i Otvoreni kup Prijestonice u bench press-u i dead lift-u. Sportski program nastavlja se Bilijar turnirom “Cetinje OPEN” koji će biti održan 10. novembra, kao i XXII Međunarodnom atletskom uličnom trkom “Oslobođenje Cetinja” 12. novembra - saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Glavni dio programa biće Svečana sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, koja će biti održana 13. novembra, sa početkom u 12 sati, dok će prije toga biti položeni vijenci na Spomen kosturnicu i kod Vlaške crkve. Takođe, tradicionalni Crnogorski likovni salon „13. novembar“ biće otvoren 12. novembra u galeriji „Miodrag Dado Đurić“.
- Pored ovih aktivnosti, programom je predviđeno i otvaranje izložbe „49 narodnih heroja“, takmičenje za mlade “Crna Gora i njena sloboda”, predstava umjetničke igre “Velika od Prijestonice”, Cetinje Montenegro Fight III, a za kraj programa proslave Dana Prijestonice održaće se promocija knjige “Suverena Crna Gora”, autora Radovana Radonjića - navedeno je u saopštenju Prijestonice Cetinje.

Raznovrstan program povodom 13. novembra - Dana Prijestonice Cetinje

Studenti u blokadi, koji nedjeljama protestuju u Srbiji, pozvali su danas građane da im se sjutra pridruže na blokadama od 11:52 do 12:19 sati u znak odavanja počasti nastradilma u tragediji na Cetinju.
-Duboko smo pogođeni dogđajem koji se desio na Cetinju. Ovo je trenutak kada je potrebno pokazati solidarnost, humanost i empatiju. Naše misli su sa porodicama i prijateljima nastradalih. Pozivamo vas da u petak 03.01.2025. zajedno sa nama izadjete od 11:52 do 12:19 u znak odavanja počasti nastradalima. Vaši studenti u blokadi – piše u objavi&nbsp;

Studenti u blokadi uz Cetinje

Večeras u 19 sati na Trgu slobode u Novom Sadu biće organizovanje odavanje pošte tragično ubijenima na Cetinju, objavio je Građanski pokret Bravo. 
 
 - Vijest o masovnom ubistvu na Cetinju, u kojem je stradalo 12 ljudi, među kojima i dvoje djece, još jednom nas poziva da zastanemo i pokažemo duboko saosjećanje prema onima koji danas pate i tuguju. Nasilje i brutalnost, nažalost, ne poznaju granice. Zato i empatija i solidarnost moraju prelaziti granice. Želimo Cetinju i svim građankama i građanima Crne Gore da u zajedništvu prebrode ove teške dane, te da novim rješenjima, zakonima i dobrim praksama grade bezbjedniju zajednicu – piše u objavi pokreta. 
 
 Dodaju da je Novi Sad nedavno doživio zločin koji mu je nanio rane koje se još nisu zacijelile, te da je i Zagreb prije nekoliko dana doživio ubistvo u školi, dok u Bosni i Hercegovini učestalost nasilja u porodici izvodi građane na proteste. 
 
 - Samo zajedno i solidarno, suočeni s problemima naših zajednica, možemo izaći iz tame koja nas već dugo okružuje. Pozivamo sugrađane da danas u 19 časova, na Trgu slobode kod spomenika Svetozaru Miletiću, zajednički odamo počast žrtvama masakra na Cetinju – zaključuje se u objavi.

Novi Sad solidarno uz Cetinje i Crnu Goru

Tim stručnjaka Klinike za psihijatriju Kliničkohg centra Crne Gore će tokom dana dati podršku Domu zdravlja Cetinje i staviti se na raspolaganje svima kojima je potreban ovaj vid podrške i pomoći.
Kako je saopšteno iz KCCG, ssoblje Klinike za psihijatriju je prije dvije godine obučilo 400 profesionalaca u Crnoj Gori iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, policije i vojske, o pružanju psihiloške prve pomoći.
- U trenucima masovnih stradanja, postoji povećana potreba za psihološkom podrškom, u vidu psihološke prve pomoći, koja je najučinkovitija odmah, i upravo zato su oni prvi koji izlaze na teren, a da nisu psihijatri i psiholozi, oni koji mogu najviše i da pomognu. Crna Gora ima te ljude, i među nekima od njih sinoć bili su i oni koji su posebno obučeni za ovaj vid zbriniavanja građana u stanju šoka i velike tragedije – navodi se u saopštenju. 
Dodaje se da se Klinika za psihijatriju KCCG organizovala da u narednim danima, uključujući i praznične dane, ovim povodom u svojim ambulantama pruži potrebnu psihološku podršku

Tim stručnjaka Klinike za psihijatriju daće podršku Domu zdravlja Cetinje

Izraz koji su sinoć koristili Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije - „situacioni događaj”, čime se najviše poštapao ministar Danilo Šaranović, odstupnica je od sopstvene odgovornosti, ocijenio je za Portal ETV advokat Zoran Piperović.&nbsp;
- Zašto? U konkretnom, „situacioni događaj“ prestao je onoga sekunda kada A.M., nakon tuče, napušta lokal i odlazi po oružje. Tog trenutka, ta situacija, nestala je u krivičnom-pravnom smislu. Da je A.M. u tuči potegao oruzje i neko lice lišio života, bio bi to situacioni događaj gdje bi se počinilo eventualno krivično dijelo ubistvo na mah, bila nužna odbrana, prekoračenje nužne odbrane, teško ubistvo, obično ubistvo – kazao je Piperović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, odlazak počinioca iz lokala tu situaciju završava jer situacioni događaj ne može se desiti na šest lokacija kako je to potvrdila i dežurna tužiteljka Andrijana Nastić.&nbsp;
- Ovaj naziv nametnut je vrlo namjerno da bi se kao i kod masakra od prije dvije godine, izbjegla lična odgovornost. Odnosno, prosto utvrdio fakat da počinilac u realnom vremenu ide po gradu, od mjesta do mjesta, ubija nedužne ljude, a ne biva spriječen. Samo zato što smo prvi put dozvolili da (Dritan) Abazovic relativizuje evidentnu odgovornost, desila nam se i ova tragedija. Sistem funkcioniše bez objektivne i lične odgovornosti i to od strane ljudi koji građane Crne Gore po vas bijeli dan ubjeđuju o uspjesima ne radeći glavnu stvar, a to je pojačani nadzor nad licima evidentiranim da su skloni nasilju i da su već odgovarali za nedozvoljeno držanje oružja – kazao je Piperović.
Dodaje da ako niko ne podnese ostavku, ako se sistem odgovornosti ne izmjesti iz „prokletih partijskih fotelja“, ako ministri budu i dalje nedodirljivi, imaćemo, nažalost, nova zla u kojima ćemo svi patiti.

Izraz „situacioni događaj“ odstupnica od sopstvene odgovornosti

Najmanje deset osoba je stradalo, a nekoliko je ranjeno danas na Cetinju nakon što je poslije 17 sati došlo do oružanog obračuna u jednom ugostiteljskom objektu u centru Prijestonice.
Policija traga za Cetinjaninom Acom Martinovićem koji je još na slobodi, a pucao je na još dvije lokacije - Humci i Bulevar. Među stradalima je i dvoje djece. Kako nam je nezvanično saopšteno iz Uprave policije, među ubijenima su i članovi porodice Martinovića.
Kako saznajemo, službenici policije su pronašli automobil Martinovića.
Na Cetinju su tužiteljka Andrijana Nastić i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.
Prema saopštenju Uprave policije, A. M. je "upotrebom vatrenog oružja lišilo života nekoliko lica", a potom se dao u bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm2dnlcmT2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Policija apeluje na građane Cetinja da ostanu prisebni i da ostanu u svojim objektima stanovanja, dok su sve raspoložive jedinice policije na terenu i preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja situacije pod kontrolu i procesuiranja izvršioca.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIOM3NjX_Oik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
U Prijestonici je trenutno vanredno stanje, čuju se sirene policijskih automobiča i kola hitne pomoći.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfHpxlFCrl3U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Najmanje deset mrtvih na Cetinju, među žrtvama i dvoje djece, policija pronašla automobil Martinovića

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.