Danas, 11. novembra, na Dan pobjede u Prvom svjetskom ratu, sjećamo se veličanstvene borbe našeg naroda za slobodu i ujedinjenje. Ovaj datum predstavlja konačno ostvarenje goruće želje za slobodom našeg naroda od jarma dva velika carstva, o kojoj je sanjao i veliki Petar II Petrović Njegoš, čije rođenje takođe proslavljamo ovih dana. Sjećamo se naših heroja, koji su svojom hrabrošću i žrtvom ispisali najslavnije stranice naše istorije, poručili su iz Nove srpske demokratije i dodali da s ponosom pominju junake sa Mojkovca, Cera, Kolubare, Kajmakčalana, sve one koji su dali život za slobodu.
- Kao i naše Komite, koji su od Topličkog ustanka, preko naše Crne Gore kada joj je bilo najteže, odbili da prihvate sramnu kapitulaciju 1916. godine, pa sve do kraja rijeke Neretve, nastavili borbu za slobodu, da bi kao pobjednici 1918. zajedno sa vaskrslom srpskom vojskom oslobodili našu zemlju i brojne njene krajeve - naveli su iz NSD.
Oni kažu da zahvaljujući njihovom duhu, upornosti i ljubavi prema otadžbini, danas živimo u slobodi.
- Poučeni velikom žrtvom koju su naši preci položili za slobodu, mir i ujedinjenje, naša je obaveza da čuvamo sjećanje na njihovo djelo i ne dozvolimo da se stradanja svjetskih razmjera ikada više ponove. Neka 11. novembar, kao i do sada, bude svjetionik koji će nas uvijek voditi ka sigurnoj luci — i koji neće dozvoliti da se zaboravi cijena slobode i mira. Slava junačkim precima, slava svim našim herojima - zaključuje se u saopštenju NSD.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

NSD: Na današnji dan pobijedila Njegoševa ideja o oslobođenju i ujedinjenju

U znak poštovanja prema svim žrtvama ratova i sukoba, delegacije Ujedinjenog Kraljevstva i Crne Gore položile su danas vijence na spomenik u Tološima, posvećen savezničkim posadama aviona stradalim tokom Drugog svjetskog rata. Ceremonija, koju Britanska ambasada tradicionalno organizuje svake godine, okuplja zemlje saveznice i partnere u zajedničkom sjećanju na hrabrost i žrtvu onih koji su dali svoje živote u borbi za mir i slobodu
&nbsp;- Tradicionalno obilježavanje Dana sjećanja potiče iz 1918. godine, kada je 11. novembra u 11 časova potpisano primirje koje je okončalo Prvi svjetski rat. Taj istorijski trenutak, poznat i kao „11. sat, 11. dan, 11. mjesec“, danas simbolizuje univerzalnu poruku sjećanja i zahvalnosti svim vojnicima, mornarima, pilotima i civilima koji su kroz istoriju branili temeljne vrijednosti slobode, pravde i ljudskog dostojanstva- podsjećaju iz Britamske ambasade.
&nbsp;Britanska ambasadorka Don Meken &nbsp;izjavila je da se danas sjećamo žrtava i njihove hrabrosti, kao i svih onih koji su se žrtvovali da bi nam podarili slobodu.&nbsp;
- Takođe se sjećamo da je suočavanje s nevoljama lakše kada stojimo zajedno. Sjećamo se i zahvalni smo na našem savezništvu, jedinstvu i solidarnosti. I dok se sjećamo i izražavamo zahvalnost za naše savezništvo, jedinstvo i solidarnost, moramo se nadati da će te žrtve iz prošlosti i borbe u sadašnjosti izgraditi temelje budućnosti u kojoj vladaju mir i sloboda- naglasila je ambasadorka Meken.
&nbsp;Državna sekretarka u Ministarstvu odbrane, Sandra Radević, kazala je da spomenik britanskim i američkim pilotima simbolizuje međuvremenski odnos poštovanja prema onima koji su dali doprinos u borbi za slobodu i mir – podsjećajući nas na zajedničku borbu koju su Crna Gora, Velika Britanija i SAD vodile u prošlosti.&nbsp;
- Na temeljima te borbe izgrađena je savremena Crna Gora – otvorena, ponosna i okrenuta Evropi, ali vjerna svom antifašističkom nasljeđu- kazala je Radević. Ona je i podsjetila da je danas, naš zadatak da čuvamo sjećanje na one koji su nam omogućili slobodu. Njihova borba i žrtva opominju nas da sloboda nema cijenu i da se ne smije uzimati zdravo za gotovo. Ona se brani znanjem, poštenjem i solidarnošću – onim istim vrijednostima koje su vodile naše pretke- kazala je.
&nbsp;Državna sekretarka u MO istakla je i da ovakvi spomenici ne služe samo kao znak poštovanja prema toj borbi, već i kao podsticaj današnjoj generaciji da cijeni prijateljstva kao i da razumije međunarodnu solidarnost.&nbsp;
- Spomenici i sjećanja nijesu samo kamen i bronza, već živi dokazi zajedništva, hrabrosti i vjere u bolji svijet- poručila je državna sekretarka.

1250x600

Ambasadorka Meken: Nadamo se da će žrtve iz prošlosti i borbe u sadašnjosti izgraditi temelje budućnosti u kojoj vladaju mir i sloboda

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: dan-primirja

NSD: Na današnji dan pobijedila Njegoševa ideja o oslobođenju i ujedinjenju

Ambasadorka Meken: Nadamo se da će žrtve iz prošlosti i borbe u sadašnjosti izgraditi temelje budućnosti u kojoj vladaju mir i sloboda

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Milanović: Grenland je beskoristan, ne znam je li Trampova administracija na karti vidjela Svalbard

PRATITE TVe UŽIVO