Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, položio je vijenac na spomenik stradalima u genocidu u Srebrenici, podsjećajući da su nacionalizam, šovinizam i mitovi bili uzrok neslućenih patnji i sukoba u našoj prošlosti.
- Dan sjećanja na genocid u Srebrenici poziva nas da se s dubokim žaljenjem prisjetimo svih onih koji su izgubili svoje živote, ali i da se suočimo s opomenom – kuda nas mogu odvesti nacionalna isključivost, mitovi i šovinizam. Upravo takve ideje bile su uzrok neslućenih patnji i sukoba u našoj prošlosti. Naša je obaveza da učimo iz tih tragičnih događaja, kako se nikada više ne bi ponovili. Moramo se boriti protiv mržnje i graditi mostove međusobnog razumijevanja, poštovanja i solidarnosti- poručio je Dukaj.
Ministar je podjsjetio da je naša obaveza da učimo iz tih tragičnih događaja, kako se nikada više ne bi ponovili. Moramo se boriti protiv mržnje i graditi mostove međusobnog razumijevanja, poštovanja i solidarnosti.
- Neka nas naše različitosti ne dijele, već ujedine u ostvarivanju zajedničkih ciljeva i vrijednosti. Samo tako možemo izgraditi otvoreno i pravedno društvo, sposobno da se uspješno suoči sa savremenim izazovima- poručio je Dukaj.
Ministar Dukaj u sastavu crnogorske delegacije danas prisustvuje komemoraciji povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Dukaj: Žal zbog izgubljenih života, opomena kuda vode nacionalna isključivost, mitovi i šovinizam

U susret obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici, Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za mirovno i žensko obrazovanje – ANIMA pozivaju Skupštinu i Vladu Crne Gore da hitno utvrde 11. jul kao zvaničan Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i već ove godine organizuju njegovo obilježavanje na dostojanstven način, u skladu sa Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) iz 2024. godine, koju je Crna Gora prošle godine podržala, ali i Rezolucijom Skupštine Crne Gore iz 2021. godine.
- Od 2021. godine svake godine zahtijevamo da Crna Gora zvanično ustanovi 11. jul kao Dan sjećanja. Prošle godine, povodom obilježavanja 29. godišnjice genocida u Srebrenici, tu inicijativu je podržalo i 76 nevladinih organizacija iz Crne Gore - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju da su pripadnici Vojske Republike Srpske od 11. do 19. jula 1995. godine „sistematski ubili preko osam hiljada nenaoružanih Bošnjaka starosti od 14 do 70 godina. Ubijeno je, kako su naveli, i preko šest stotina djece, a najmlađa žrtva je beba, rođena 13. jula 1995, ekshumirana iz masovne grobnice kod Srebrenice 2012. godine“.
Naglašavaju da je genocid u Srebrenici najmasovniji zločin izvršen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, i da je utvrđen presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i presudom Međunarodnog suda pravde (MSP), kao i presudama nacionalnih sudova u više država.
- MKSJ i Međunarodni rezidualni mehanizam osudili su 21 osobu za zločine u Srebrenici, od kojih sedam za zločin genocida na osnovu preko 1.500 svjedočenja i oko 28.000 dokaznih predmeta. U BiH je za ista djela pravosnažno osuđena 31 osoba, od čega 14 za genocid, u Srbiji njih pet, a u Hrvatskoj dvije - navodi se.
Iz HRA, CGO i Anima podsjećaju da je Skupština Crne Gore još 17. juna 2021. godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kojom je prepoznala genocid počinjen u julu 1995. godine i obavezala se na njegovu osudu i njegovanje kulture sjećanja.&nbsp;
Takođe ukazuju da je prema Rezoluciji Generalne skupštine UN iz 2024. godine Crna Gora dužna da već ove godine zvanično obilježi 11. jul kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, jer je u članu 1 te rezolucije određeno da se taj datum proglašava Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici, a u Rezoluciji Skupštine Crne Gore naglašava se „značaj proglašenja 11. jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici“.
Organizacije upozoravaju na „brojne izraze nedostatka institucionalne svijesti i senzibiliteta kada je riječ o kulturi sjećanja“, što vide kao „odraz izostanka sistemskog pristupa suočavanju s prošlošću“.
Pozivajući se na rezultate istraživanja CGO-a, navode da „značajan dio građana/ki Crne Gore negira tvrdnju da je u Srebrenici počinjen genocid - gotovo svaki peti ispitanik (18.5 odsto), dok je 16.5 odsto građana/ki uzdržano po ovom pitanju“. Istraživanje iz 2024. među mladima pokazalo je da „oko 15 odsto mladih negira genocid u Srebrenici, a da 18.4 odsto mladih ne zna ili odbija da odgovori na pitanje u vezi genocida u Srebrenici“.
- Ovo ukazuje na ozbiljne nedostatke u opštoj informisanosti građana/ki, ali i izazove u kulturi sjećanja i suočavanja s prošlošću, koje retrogradni narativi dodatno kompromituju. Negiranje genocida ili umanjivanje njegove težine nije samo protivno zakonu, već predstavlja i vrijeđanje dostojanstva žrtava i njihovih porodica, ali i direktna prijetnja miru i stabilnosti u regionu. Kultura sjećanja i jasno distanciranje države od ratnih zločina, uključujući genocid, predstavljaju temelj odgovornog društva zasnovanog na vladavini prava, istini i poštovanju ljudskih prava - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Tri organizacije naglašavaju da institucije Crne Gore imaju odgovornost da ovu važnu godišnjicu obilježe dostojanstveno, u skladu sa međunarodnim standardima i sopstvenim rezolucijama, kako bi se žrtvama genocida u Srebrenici odala dužna počast, a preživjelima pružila podrška i priznanje za njihovu patnju“.
Pozivaju nadležne da hitno pokrenu proceduru za zvanično proglašenje 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici i uvrste ovu tačku u dnevni red Skupštine, već ove godine preduzmu sve potrebne korake kako bi se 11. jul zvanično obilježio kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, čime bi Crna Gora pokazala dosljednost u odnosu na svoje proklamovane vrijednosti i međunarodne obaveze. objave program obilježavanja ovog datuma za 2025. godinu, u skladu s međunarodnim standardima i domaćim obavezama“.
- Već ove godine Crna Gora mora pokazati privrženost svojim principima i međunarodnim obavezama, te spremnost da se suoči s prošlošću na dostojanstven i odgovoran način. Zvanično proglašenje 11. jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i njegovo institucionalno obilježavanje poslalo bi jasnu poruku posvećenosti istini, pravdi i kulturi sjećanja. Takođe, to bi bila važna mjera protiv negiranja ovog zločina, koja bi doprinijela obrazovanju mladih generacija o opasnostima mržnje, nacionalizma i ratnih zločina i obezbijedila trajni mir u regionu - zaključuju iz HRA, ANIMA i CGO.

Crna Gora da utvrdi 11. jul kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

Države članice Evropske unije biće zastupljene na najvišem nivou na komemoraciji kojom će iduće sedmice u Srebrenici biti obilježena 30. godišnjica genocida nad Bošnjacima koji su 1995. počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba. 
 
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković na sastanku u Sarajevu izvijestio je šefa delegacije EU-a u BiH Luiđija Sorecu i ambasadore država EU-a akreditovane &nbsp;u toj zemlji o pripremama za centralnu komemoraciju koja će u Srebrenici biti održana 11. jula u znak sjećanja na više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijenih 1995. godine nakon pada enklave koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Uz potvrdu da će najviši zvaničnici evropskih državaučestvovati na toj komemoraciji, predstavnici država EU-a dali su podršku svim manifestacijama kojima se obilježava 30 godina od srebreničkog genocida.
- Sjećanje nije samo moralni imperativ, nego i poziv na suprotstavljanje mržnji, netoleranciji i nepravdi - napisao je Soreca u objavi na društvenoj mreži X.

Predstavnici država EU na najvišem nivou dolaze na komemoraciju u Srebrenici

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) na hitnoj sjednici 2. jula je donijela odluku kojom se 11. juli, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašava Danom žalosti u tom bh. entitetu.
- Odluka je donesena radi izražavanja saučešća i suosjećanja s porodicama žrtava, te sjećanja na genocid u Srebrenici - saopšteno je nakon sjednice Vlade Federacije BiH.
Na Dan žalosti se zastava Bosne i Hercegovine spušta na pola jarbola na zgradama institucija u Federaciji BiH. Ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima, dok su medijske kuće dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.
Na nivou Bosne i Hercegovine, već godinama nema saglasnosti da se 11. juli proglasi danom žalosti, iako se svake godine ovakav zahtjev nađe pred Savjetom ministara BiH.
Ove godine, na 30. godišnjicu srebreničkog genocida, još nema zvaničnih informacija hoće li se Savjet ministara izjašnjavati o danu žalosti.
Prošle godine su glasali protiv ministri iz entiteta Republika Srpska, odnosno zamjenik predsjedavajućeg iz reda srpskog naroda bez koga se nijedna odluka ne može staviti na dnevni red sjednice.
Posljednji put je odluka o proglašenju 11. jula danom žalosti u cijeloj BiH usvojena 2019. godine.
Ove godine u Memorijalni centar u Potočarima biće ukopano sedam žrtava genocida.
Snage Vojske Republike Srpske ubile su u julu 1995. godine u Srebrenici više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, a Generalna skupština UN-a usvojila je 23. maja 2024. Rezoluciju kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Vlada Federacije BiH proglasila 11. jul Danom žalosti

Politička i vjerska pozadina incidenta u beranskom selu Gornje Zaostro, u kojem su napadnuti reporteri Vijesti i Pobjede, Boris Pejović i Stevo Vasiljević, utiče na odluke pravosudnih organa - ocijenili su u Društvu profesionalnih novinara (DPNCG).
Ročište pred beranskim Osnovnim sudom u slučaju Gornje Zaostro peti put je odgođeno jer je jedan od okrivljenih tražio izuzeće sudije, a DPNCG izražava zabrinutost zbog činjenice da napad i onemogućavanje izvještavanja Pejovića i Vasiljevića neće imati za ishod njihovo pravično zadovoljenje.
- Jer očigledno politička i vjerska pozadina tog incidenta utiče na odluke pravosudnih organa - naglasili su u DPNCG.
Navodeći da nemaju namjeru da iznose paušalne ocjene, iz DPNCG su rekli da se napad na njihove kolege dogodio nakon odluke da se ukloni nezakonito postavljeni spomenik četničom vojvodi Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru. &nbsp;Oni su dodali da je u postavljenju tog spomenika važnu ulogu imala i crkva, odnosno sveštenici Mitropolije crnogorsko-primorske.&nbsp;
Iz DPNCG su kazali da „bjekstvo“ spomenika od nadležnih pravosudnih i policijskih organa i napad na novinare, kako bi se izbjeglo dokumentovanje njegovog uklanjanja, potkrepljuju da će postupak utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja onih koji su prijetili novinarima potpuno biti obesmišljen.&nbsp;
- Da nije bilo volje da se on pokrene potvrdilo je i svjedočenje oštećenih koji su nakon napada pozvani da daju izjavu u policiji u Beranama, tek nakon što je iz Podgorice upućen poziv nadležnima u tom gradu da reaguju zbog dešavanja na svojoj teritoriji - ističe se u saopštenju.
Iz DPNCG su rekli da su u tom kontekstu i odluke sudova da se tri osobe oslobode prekršajne odgovornosti, kao i opstrukcija suđenja u Osnovnom sudu u Beranama.
- Pred tim sudom vode se, naime, dva odvojena postupka, od kojih jedan protiv Danka Femića, koji je optužen za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera. U drugom postupku za isto krivično djelo terete se Nikola Raičević i Milić Ralević - naveli su u saopštenju.
Dok je suđenje Femiću u toku drugo ročiše odlaže se, ukazuju oni, više puta zbog nepojavljivanja okrivljenih ili branilaca.
- Viši sud za prekršaje je istovremeno potvrdio prvostepenu presudu i oslobodio odgovornosti Dušana Petrića, Draga Labovića i Vuku Došljaka za napad na fotoreportere Vijesti i novinara Pobjede, kao i dio presude kojom je dvojici maloljetnika izrečena vaspitna mjera pojačanog nadzora roditelja - kazali su u DPNCG.
Reporteri se, kako su rekli iz DPNCG, presudom upućuju na to da u privatnim postupcima obezbijede naknadu štete usljed oštećenja sredstava za rad.
- Ovakav rad pravosuđa u Beranama, uz slične odluke njihovih kolega u Kolašinu, Podgorici i Bijelom Polju u predmetima Alise Hajdarpašić i Dragane Šćepanović, a godinama prije toga i novinara Tufika Softića, Seada Sadikovića, nimalo ne ohrabruju novinare &nbsp;u lokalnim sredinama da su bezbjedni u obavljanju svog posla - ističe se u saopštenju.
Iz DPNCG su rekli da su se nadali da odluke pravosuđa više neće zavisiti od politike, kriminalaca, crkve i uticajnih kontroverznih pojedinaca u lokalnim sredinama.
- Ali očito da sloboda medija odgovara svima samo kad oni nijesu predmet izvještavanja i istraživanja novinara - kazali su iz DPNCG i poručili da će nastaviti da prate slučajeve procesuiranja napada na novinare.

DPNCG: Politička i vjerska pozadina napada na fotoreportere utiče na odluke pravosudnih organa

Četiri godine bukti rat u srcu Evrope. Jesmo li živjeli u zabludi da su ratovi “rezervisani” za daleke kontinente - centralna je tema emisije E-uživo. Koliko je daleko mir i kakve su patnje prolazili Ukrajinci u četvorogodišnjoj ruskoj agresiji na tu zemlju, za 24 sata govorio je ambasador Ukrajine Oleg Gerasimenko, čiji će intervju biti reemitvovan u emisiji E-uživo.
Brak bi trebalo da bude prostor sigurnosti, povjerenja i uvažavanja. Ali šta se dešava kada upravo kroz svakodnevnu komunikaciju počinje tiho podrivanje samopouzdanja jednog partnera? Kada rečenice koje zvuče bezazleno - „pretjeruješ“, „preosjetljiva si“, „to se nikad nije dogodilo“ - postanu obrazac koji mijenja nečiji osjećaj stvarnosti? Na ovu temu razgovaramo sa psihološkinjom Stelom Burzanović.
Emisiju E-uživo gledajte na TV E, od 16 do 18 sati.

E uživo: Jesmo li živjeli u zabludi da su ratovi „rezervisani“ za daleke kontinente?

Trajekt “Trideseti avgust”, čiju kupovinu je ugovorila Vlada Dritan Abazović, ponovo je na remontu, pa će nakon ovog “popravljanja”, državu koštati ukupno oko 1,3 miliona eura. Trajekt je star više od pet decenija. Portal ETV objavljuje fotografije “čuvenog” trajekta koji je stigao na remont. Morsko dobro je nedavno sa firmom Brodoremont Punat iz istoimenog mjesta na ostrvu Krk potpisalo ugovor za redovni godišnji remont “Tridesetog avgusta”, vrijednosti 260.948 eura bez PDV-a. Trajekt 30. avgust, koji je Vlada Abazovića kupila za 569.000 eura, već je jednom bio na remontu u Hrvatskoj. Remont je koštao oko 420.000 eura. Podsjetimo da je na ovom trajektu odmah nakon što je počeo da saobraća izbio požar. Nedugo nakon toga mu je otkazao jedan od motora. Specijalno policijsko odjeljenje SPO prikupljalo je obavještenja i dokaze po zahtjevu specijalnog tužioca u predmetu koji je Specijalno državno tužilaštvo SDT formiralo povodom kupovine trajekta “Prizna” (30. avgust).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022515020_2ae28c99dc10c04670ed975477d5be67e438e911a3838f9d934f6e9ff71ea987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026022515020_2ae28c99dc10c04670ed975477d5be67e438e911a3838f9d934f6e9ff71ea987" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="trajekt"> <figcaption>Foto: Portal ETV</figcaption> </figure>  Trajekt „Trideseti avgust“, koji je u vlasništvu JP Morsko dobro, imao je velikih problema na putovanju iz Boka kotorska prema ostrvu Krk, kada je krenuo na remont. U blizini južnog dijela ostrva Hvar „Trideseti avgust“ se, zbog pogoršanja vremenskih prilika, kretao veoma sporo i otežano. Kako je pisao portal „Dalmacija danas“, postojala je opasnost da se trajekt nasuče. - On nije potpuno ostao bez pogona, ali plovi minimalnom brzinom i uz veliki oprez. Podaci sa servisa ‘MarineTraffic’ pokazuju da ima pogon, ali da je njegovo kretanje znatno usporeno. U pomoć mu je upućen remorker ‘Hrabri’ u posjedu splitske kompanije ‘Brodospas’, prenose hrvatski mediji - objavio je ranije ovaj portal.

Trajekt „Trideseti avgust“ guta milione: Kupovina Vlade Dritana Abazovića državu košta već oko 1,3 miliona eura

Informer i Prva RS glorifikovali Mladića, Karadžića i Pavkovića, puštali pjesme o četnicima i „Velikoj Srbiji“, u kontinuitetu negirali crnogorski identitet i jezik, pozivali na nasilje nad studentima...

Tag: dan-sjecanja-na-genocid-u-srebrenici