Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je Dan studenata 4. april specifičnom porukom na svom Instagram nalogu, dajući podršku ''ćacijima'' u Pionirskom parku, koji se protive studentskim protestima u Srbiji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDIA35l2sGDD%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Kao što vidite, u majici sam na kojoj piše “I ja sam ćaci”. Nijesam. Ti mladi momci i djevojke su puno hrabriji od mene. Ja sam spavao u velikoj i toploj sobi ovdje u Sofiji u hotelu, dok su oni bili pod šatorom, na kiši i vjetru i tako se muče svaki dan i svaku noć, da ne govorim o tome kako ih napadaju fizički, na sve moguće načine- rekao je Vučić.
Vučić je kazao da malo ko želi da govori o njihovoj nevjerovatnoj borbi.
- A ta borba je čudesna, ti mladi ljudi u Ćacilendu ništa ne traže ni od koga, već žele dobiti pravo na učenje. Ništa više od toga. Nikoga ne ometaju ni u čemu, nikoga ne blokiraju, ne sprovode teror ni nad kim, jedino što traže je njihovo pravo da uče- dodaje.
On je poručio da će u istoriju ući kako su neki mladi ljudi imali hrabrosti suprotstaviti se gomili i smjeli reći: ''Da, možda nas je manje, možda nas napadate, ali mi imamo svoje uvjerenje.''
Dodao je i da je snaga uvjerenja uvijek veća i snažnija od snage čopora. Snaga uvjerenja, snaga ideje je ono što nas vodi naprijed.
- I stavio sam majicu s natpisom “I ja sam ćaci”, ne zato što mislim kako mogu da se poredim sa njima, već da im pružim podršku i kažem koliko im se divim. I njima i blokaderima i svima drugima srećan Dan studenata. Želim im da uče, rade i da Srbija bude uspješna- poručio je Vučić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vučić: I ja sam ćaci

Povodom obilježavanja 4. aprila – Dana studenata, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, predsjednica Skupštine Prijestonice Cetinje Milena Vujović i predsjednik UBNOR-a Cetinje Borislav Pravilović položili su vijenac na grob Žarka Marinovića na mjesnom groblju u Očinićima.
Vijence su položili i predstavnici Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, studentski predstavnici Građevinskog i Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
- Na ovaj način odali su počast studentu prava i članu Komunističke partije Jugoslavije Žarku Marinoviću, koji je tragično izgubio život 4. aprila 1936. godine tokom studentskih demonstracija na Beogradskom univerzitetu. Demonstracije su bile odgovor na pokušaj tadašnjih vlasti da uvedu univerzitetsku policiju, što je naišlo na snažno protivljenje studenata. Njegova žrtva je podstakla inicijativu da se 4. april obilježava kao Dan studenata, čime se čuva sjećanje na sve koji su se borili za prava i dostojanstvo studenata- navodi se u saopštenju.
Čestitajući Dan studenata, gradonačelnik Đurašković je kazao da nas ovaj datum podsjeća na hrabrost, idealizam i odlučnost mladih ljudi koji su se borili za pravo na slobodno obrazovanje i bolje društvo.
- Među njima je i naš sugrađanin, student prava Žarko Marinović, čija je žrtva utemeljila vrijednosti koje Dan studenata danas simbolizuje. Studentski aktivizam, kroz istoriju i danas, pokazuje koliko su mladi ljudi sposobni da prepoznaju nepravdu, da se organizuju i djeluju u opštem interesu. Snaga studentskog pokreta ne leži samo u protestu, već u viziji promjena i spremnosti da se za njih bori. Zato je važno da budite kritički nastrojeni, hrabri, da se suprotstavite nepravdi, tragate za istinom i budete pokretači onih promjena koje želite da vidite u svijetu oko sebe- poručio je Đurašković u čestitci.
On je dodao da su studenti pokretačka snaga društva, njegovi najvažniji glasnici promjena i nosioci budućnosti i poručio da će Prijestonica Cetinje ostati posvećena stvaranju uslova u kojima će studenti moći da se obrazuju, stvaraju i doprinose razvoju naše države.
Povodom obilježavanja Dana studenata, maturanti srednjih škola prošetaće danas Ulicom Žarka Marinovića, u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje biće održano predavanje Miloša Vukanovića na temu „Studentski aktivizam kao preduslov društvene promjene“, a nakon toga i koncert studenata Muzičke akademije.

1250x600

Delegacije Prijestonice Cetinje i UBNOR-a položili vijence na grob Žarka Marinovića

Studenti u blokadi Beogradskog univerziteta će Dan studenata, 4. april, obiljležiti na ulicama.
Dan studenata se od 1955. godine obilježava u znak sjećanja na studenta prava Žarka Marinovića koji je stradao 4. aprila 1936. na &nbsp;protestu, „boreći se protiv uvođenja univerzitetske policije“ i „narušavanja autonomije“ univerziteta.
Studenti u blokadi su na Instragramu objavili da će se okupiti na Studentskom trgu u 14h, odakle će početi protestnu šetnju, a da će u 15h biti ispred Instituta za patologiju.
Tu će biti održan minut ćutanja za Žarka Marinovića, a nakon toga će se uputiti prema Slaviji gdje će odati poštu stradalima u padu nadstrešnice u Novom Sadu i u požaru diskoteci u Kočanima.
Najavili su program kod Pravnog fakulteta gdje će u 16h biti organizovana obraćanja nakon čega će studenti položiti vijence na Novom groblju u Ruzveltovoj ulici što će biti i kraj tog protesta.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fstudentblokade%2Fstatus%2F1907918850181771406%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1907918850181771406%7Ctwgr%5E8bba64b25face31ba35470456b1844655badc104%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Beograd: Studenti u blokadi na ulicama ubilježavaju Dan studenata

Dan studenata, 4. april, podsjeća nas na nepokolebljivu snagu mladih, koji su kroz istoriju bili simbol borbe za pravdu, jednakost i bolje društvo. U ovim izazovnim vremenima, studenti ponovo su digli svoj glas, odlučni da osiguraju sigurniju, pravedniju i prosperitetniju budućnost za sve nas, kazao je generalni sekretar Foruma Mladih SDP i predstavnik Evropskog saveza Edon Čauši.&nbsp;
Čauši je rekao da ova borba nije samo za prava studenata, već i za sistem koji će omogućiti kvalitetno obrazovanje, jednake prilike za sve mlade i razvoj društva koje prepoznaje i cijeni njihov doprinos.
- Naša je odgovornost da podržimo ovu energiju i odlučnost, jer bez mladih nema promjena, a bez njihove vizije nema napretka. Svim studentima čestitam njihov dan, uz poruku da nastave hrabro da grade put ka društvu u kojem će njihove ideje i potencijali biti osnov za bolju budućnost - poručio je Čauši.

Čauši: Bez mladih nema promjena, a bez njihove vizije nema napretka

U Crnoj Gori se danas obilježava Dan studenata, u sjećanje na 4. april 1936. godine, kad je tokom studentskih demonstracija u Beogradu poginuo student sa Cetinja, Žarko Marinović. Povodom ovoga važnog datuma, odnosa studenata, profesora i cijele akademske zajednice, u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, govorio je profesor crnogorskog jezika i južnoslovenske književnosti &nbsp;na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore dr Draško Došljak.
Profesori su tu gdje jesu, kaže Došljak, zbog studenata, ne samo zbog nastavnog procesa edukacije, već zbog ukupnog života studenata.
- Profesori moraju biti ti koji će saslušati studente, vidjeti njihov ukupan životni ambijent. Moraju voditi računa ne samo o onome što se dešava u amfiteatru na fakultetu, nego i onome što jeste i studentski standard, što je proces smještaja, ishrane, ali, naravno, i ukupan društveni život. Ne zaboravimo sve ono što je istorijski ambijent studentskog života na Balkanu, prije svega u bivšoj SFRJ, naš Univerzitet Crne Gore, i ostali univerziteti u Crnoj Gori su mladi univerziteti, i studentski život je, rekao bih nešto drugo u istorijskom kontekstu u odnosu na ono što je studentski život na Beogradskom, Zagrebačkom univerzitetu prije svega. Profesori su ti koji moraju, prije svega, voditi računa o studentima, razumjeti studentske zahtjeve, izlaziti u susret i time učiniti studente naprednijim, konkurentnijim i sve ono što jeste proces nastave učiniti boljim i kvalitetnijim- rekao je Došljak.
&nbsp;Studentski protesti se, podsjeća Došljak, ciklično javljaju, s vremena na vrijeme, dodaje on i podsjeća na proteste koji su se događali na Beogradskom univerzitetu.
- Ne zaboravimo da je značajan broj Crnogoraca, studenata iz Crne Gore studirao i studira na tom Univerzitetu. To su oni protesti iz 1903. godine, iz 1936. godine, čini se ključne za današnji dan, 1968. godine, kasnije 1996. godine, pa i ovi protesti koji traju sad u Beogradu i Crnoj Gori. Kada kažem za ove proteste iz 1936. godine danas se moramo svi prisjetiti, i ne samo danas, nego u kontinuitetu, velikog Žarka Marinovića, gimnazijalca cetinjskog iz Očinića, koji je bio vrlo solidaran prema svom kolegi Jovanu Šćepanoviću, pokazao svoju hrabrost i nije mario za svoj život da spasi život svog druga, koji je tragično nastradao u tim protestima iz 1936. godine ispred Instituta za patologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu i time pokazao snagu studenata kao kolektiva, ali i važnost svakog pojedinca. Ne zaboravimo da su se oni tada pobunili protiv nabujalog fašizma, dolazećeg fašizma na ove prostore, ali i protiv onoga što je bilo narušavànje svega što je integritet i autonomija univerziteta. Zato se svi prisjećamo Žarka Marinovića, u kontinuitetu, i on jeste uzor, ne samo studentima, ne samo mladima, nego svima onima koji žele da se suprotstave fašizmu u bilo kojem obliku, ali i &nbsp;svemu onome što je branjenje institucije kakav je univerzitet - zaključio je Došljak.

Došljak: Svi se moramo prisjetiti cetinjskog gimnazijalca iz Očinića, velikog Žarka Marinovića

Centar za građansko obrazovanje (CGO) čestitao je svim studentkinjama i studentima 4. april – Dana studenata - podsjećajući na značaj kritičke misli, građanskog aktivizma i studentskog bunta u izgradnji otvorenog, pravednog i demokratski funkcionalnog društva.
- U kontekstu rastućih izazova u dijelu urušavanja akademskih standarda, partijskog uticaja na obrazovni sistem i ograničavanja slobode mišljenja, od suštinskog je značaja da studentska grupacija ne pristaje na projektovanu pasivnost, već da učestvuje u kreiranju društvenih promjena. Studenti su kroz istoriju često bili presudni nosioci progresivnih promjena, hrabro ukazujući na nepravde i zahtijevajući odgovornost od onih na pozicijama moći što je bilo važno za društvo u cjelini. Mnoge reforme različitih sistema i režima počinjale su kao studentske pobune, koje su, uz njihovu istrajnost i energiju, dobile podršku šire javnosti i prerasle u masovne i uspješne proteste kazala je Ivana Matanović, saradnica na programima u CGO-u.
Ona je istakla da u proteklom periodu, svjedočimo i impresivnim studentskim protestima u Srbiji koji su indukovani tragedijom u Novom Sadu, gdje je život izgubilo 16 osoba, a kroz koje oni zahtijevaju odgovornost nadležnih i transparentnost u radu institucija. Ovi protesti, podsjeća Matanović, kulminirali su okupljanjem stotina hiljada građana i građanki u Beogradu 15. marta 2025. godine, što je jedan od najvećih takvih skupova u novijoj istoriji Srbije, ali i regiona.
Podsjeća da je u Crnoj Gori neformalna grupa studenata "Kamo Śutra?" organizovala proteste u Podgorici, zahtijevajući ostavke ključnih osoba u sektoru bezbjednosti ali i važne sistemske refome, nakon tragičnih događaja na Cetinju 1. januara 2025. godine, kada je u masakru stradalo 13 osoba. 
- Prema podacima najnovijeg CG Pulsa, koji su sproveli CGO i Institut DAMAR ove godine, većina građana i građanki, tj. 61,1 odsto u većoj ili manjoj mjeri, podržavalo je njihove zahtjeve, a jedan broj je i samostalno organizovao okupljanja, proteste i blokade - navela je Matanović.
I u Bosni i Hercegovini su organizovani protesti koji se odnose na odgovornost vlasti nakon tragičnih događaja. U februaru 2025. godine, studenti i studentkinje su, podsjeća Matanović, u Sarajevu pokrenuli demonstracije, zahtijevajući odgovornost za smrt 29 osoba u poplavama koje su 2024. godine pogodile Jablanicu. Studenti su tražili odgovornost nadležnih institucija, ističući izostanak transparentnosti u radu i adekvatnih reakcija na prirodne katastrofe.
Matanović je poručila da CGO nastavlja da pruža podršku svim mladim ljudima koji žele da mijenjaju društvo na bolje, jer su, kako poručuje, oni ti koji imaju moć da postave temelje za društvo zasnovano na pravdi, slobodi i jednakim mogućnostima za sve.
- Podsjećamo na Žarka Marinovića, u čiju čast i obilježavamo Dan studenata. Njegova hrabrost i borba za pravdu pokazuju koliko je važna istrajnost u odbrani svojih prava i zalaganja za društvenu odgovornost. Takvi primjeri treba da budu inspiracija mladima da se ne povlače pred nepravdom, već da aktivno oblikuju budućnost u kojoj žele da žive - zaključila je Matanović.

Matanović: Konačno čujemo i studentski glas

U procesi je izrada Zakona o visokom obrazovanju na su radili predstavnici svih univerziteta, studenata i Agencija za kontrolu visokog obrazovanja, predstavnici NVO sektora, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a sve to na čelu sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija.Iimali fenomenalnu saradnju sa Ministarstvom koje je pokazalo da može da uključe sve bitne i relevantne činioce na koje će se taj Zakon i odnositi, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, &nbsp;Bogdan Malavrazić iz Foruma studenata na UDG.
Dan studenata se obilježava u znak sjećanja na proteste koji su se desili 1936.godine i tragično stradanje studenta Žarka Marinovića.
- Žarko Marinović je u herojskom činu izgubio život, &nbsp;braneći kolegu od agresije policije. Mislim da nas ovaj dan sjeća na to da treba da imamo svoj glas, da su studenti ti koji donose promjene i da su studenti ona pokretačka snaga u jednom narodu, jednom društvu koje treba da vodi svijet naprijed - rekao je Malavrazić.
Optimista je, kaže Malavrazić, jer misli da ima kapaciteta među crnogorskom studentskom populacijom, kao i volje, želje i energije.
- Studentima, pored svih onih stvari o kojima klasično govorimo, neophodni su bolji uslovi studiranja, poboljšanje situacije sa domovima za studente, menzama i svemu &nbsp;ostalom, jeste da mi kao studenti budemo saslušani. Mi se nalazimo u jednome turbulentnom periodu za nas same i naprosto moramo da budemo saslušani prvo od naših roditelja, zatim moramo da budemo saslušani od naših univerziteta. Moram da kažem da sam ponosan, &nbsp;jer mislim da Univerzitet Donja Gorica sa kojeg ja dolazim, ali i drugi univerziteti u Crnoj Gori, prije svega Univerzitet Crne Gore sa kojim sarađujemo, sa njihovim Studentskim parlamentom, itekako rade da slušaju potrebe svojih studenata i da im izlaze u susret - istakao je Malavrazić.
Govoreći o situaciji u državi, sagovornik "Budilnika" kaže da treba obratiti pažnju na zajednički apel Univerziteta Donja Gorica, Univerziteta Crne Gore, studenata sa oba univerziteta, koji traže donošenje, kako podsjeća, novog Zakona o visokim obrazovanju.
- To je nešto o čemu sam ja govorio u Omladinskom parlamentu, koji smo imali u decembru mjesecu, i to je naprosto jedan zakon koji Crnoj Gori, crnogorskim studentima i našem društvu treba - naglasio je Malavrazić.
Ogroman broj studenata, podsjeća Malavrazić, boravi na stranim univerzitetima, gdje vide prednosti, ali i mane tih sistema.
- Za očekivati je da studenti žele da vide prednosti i u Crnoj Gori, zato se daju brojne inicijative, brojni prijedlozi, na kraju krajeva ako je vjerovati situaciji i političarima u Crnoj Gori, mi ćemo brzo da postanemo članica Evropske unije, tako da se očekuje taj standard kad je Evropska unija u pitanju diktira, i to je naprosto nešto što studenti traže. Sa druge strane opet se moram vratiti na Zakon o visokom obrazovanju, koji nam je neophodan, što mi od momenta kada su usvojene, ja mislim 2017. ili 2018. godine, značajne izmjene, imamo onu situaciju sa tri plus dva, odnosno tri godine osnovnih studija i dvije godine mastera, sada je u procesi izrada Zakona na kojem smo zajedno radili, predstavnici svih univerziteta, predstavnici studenata svih univerziteta, Agencija za kontrolu visokog obrazovanja, predstavnici NVO sektora, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a sve to na čelu sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, jer smo sa njima imali fenomenalnu saradnju, gdje su pokazali da mogu da uključe sve one bitne i relevantne činioce na koje će se taj Zakon i odnositi - zaključio je Malavrazić.

Malavrazić: Neophodno je donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju

Usvajanje novog Zakona o visokom obrazovanju – uključujući promjenu modela studija, prelazno rješenje za aktuelne studente, rangiranje univerziteta i redefinisanje praktične nastave, uspostavljanje Studentskog servisa po ugledu na zemlje regiona i Evrope, početak izgradnje novog studentskog doma u Podgorici, temeljna reforma Programa stručnog osposobljavanja treba da bude visoko na listi prioriteta, kazali su u Studentskom parlamentu Univerziteta Crne Gore povodom Dana studenata. Oni su najavili i različite vidove djelovanja, u zavisnosti od dinamike i stepena ispunjenosti zahtjeva studenata.
Dan studenata obilježava se u Crnoj Gori svake godine u znak sjećanja na žrtvu Žarka Marinovića, koji je položio život u borbi za svoja, studentska, prava.&nbsp;
Ovaj datum osim što podsjeća na podvig, obavezuje sve napredne strane društva, navode u Studentskom parlamentu, da istraju u misiji zaštite svega što je progresivno.&nbsp;
- Kvalitetan obrazovni sistem predstavlja preduslov za razvoj svakog drugog segmenta društva – pa se tako prema pitanjima koja se tiču obrazovnog sistema treba i odnositi – stavljajući ih na listu stvarnih prioriteta kako bi se postojeći problemi pravovremeno rješavali, a budući prevenirali - kazali su u Studentskom parlamentu.
Kako su istakli, hiperprodukcija kadrova, visoka stopa nezaposlenosti svršenih visokoškolaca i ostali aktuelni problemi, koji su &nbsp;postali konstanta, odavno vape za rješenjima.
- Svi ovi izazovi i problemi, po svakom karakteru su takvi da zahtijevaju hitne i odlučne reakcije, možda i ne tako prijatne sistemske promjene – a sve u cilju postizanja vidljivih rezultata, velikog dometa – isključivo u najboljem interesu studenata. Već dugi niz godina insistiramo na boljem kvalitetu studija, većem kvalitetu znanja svršenih visokoškolaca, usklađivanju sa evropskim prostorom visokog obrazovanja – ali uz uvažavanje kontekstualnih, crnogorskih specifičnosti, jer visokoškolac treba da ima mogućnost i prilike, prije svega u našem sistemu, a naravno, prohodnost i ka drugim, većim sistemima - navedeno je u saopštenju Studentskog parlamenta.
Napominju da godinama unazad sistem visokog obrazovanja nije usklađen sa potrebama i zahtjevima crnogorskog tržišta rada, usljed čega se generacije studenata susrijeću sa brojnim posljedicama.&nbsp;
U ovom dijelu, kao jedino rješenje vide donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju, promjenu modela studija ali i istim zakonskim tekstom, neizostavno i urgentno rješavanje statusa studenata koji studiraju po aktuelnom modelu studija – budući da je, kako kažu u Studentskom parlamentu, velikom broj generacija upisanim od studijske 2017/18. godine pričinjena nepravda, onemogućena participacija i konkurentnost na tržištu rada i u tom pogledu – ugrožena egzistencija.
Prihvatanjem rješenja i prijedloga Studentskog parlamenta UCG omogućilo bi se, smatraju, postizanje sklada između onoga što studente očekuje na tržištu rada nakon završenih studija, kao i kompetencija i kvalifikacija koje stiču u toku istih.
- Realnost je, nažalost, takva da su donosioci odluka, uz određene izuzetke, i dalje u malom obimu spremni da se suštinski pozabave problemima koji opterećuju studentsku populaciju – a na čije postojanje godinama ukazujemo, osluškujući poruke i inpute koje dobijamo od studentske populacije od oko 20 hiljada mladih, sa svih fakulteta Univerziteta Crne Gore - ističe se u saopštenju.
S obzirom na to da naše društvo odlikuje dominantan problem nezaposlenosti mladih, to predstavlja, kako kažu u Studentskom parlamentu, najveći problem naših studenata i svršenih visokoškolaca. Studiranje se, poručuju, ne smije svoditi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda.&nbsp;
- Ukoliko produkujemo kadar koji ne može naći adekvatno radno mjesto u oblasti za koju se školuje – ne samo da govorimo o problemu koji pogađa studentsku populaciju, već i o problemu koji dugoročno održava održivost, konkurentnost i razvoj države - naglašeno je u saopštenju.
Čekajući na rješavanje starih, godinama i decenijama prisutnih problema, postoje neki čije rješavanje, kažu u Studentskom parlamentu, treba da bude visoko na listi prioriteta.&nbsp;
- Ovdje mislimo na usvajanje novog Zakona o visokom obrazovanju – uključujući promjenu modela studija, prelazno rješenje za aktuelne studente, rangiranje univerziteta i redefinisanje praktične nastave, uspostavljanje Studentskog servisa po ugledu na zemlje regiona i Evrope, početak izgradnje novog studentskog doma u Podgorici, temeljnu reformu Programa stručnog osposobljavanja (uz odbacivanje bilo kakvih ideja o ukidanju pomenutog programa), te dodatne podsticaje Univerzitetu Crne Gore kako bi se ulagalo u izgradnju nove i unapređenje postojeće infrastrukture - naglašeno je u saopštenju.
U cilju što jasnijeg i transparentnijeg ukazivanja na prethodno pobrojane probleme, kao i njihovog rješavanja, Studentski parlament UCG će, poručuju, kao i do sada, biti na braniku prava i interesa studenata, činiti da se njihov glas čuje i interesi poštuju.
- U tom pogledu ćemo koristiti različite vidove djelovanja, u zavisnosti od dinamike i stepena ispunjenosti zahtjeva studenata - kažu u Studentskom parlamentu.
Koračajući putem koji je krenuo Žarko Marinović, kao budući akademski građani, poručuju da njeguju potrebu za sticanjem znanja i usavršavanjem, a sve u cilju napretka društva u kojem će predstavljati inicijatore reformi za dobrobit svih.
- Bolje sjutra nije ostvarivo bez progresivne i proaktivne studentske populacije koja je spremna da se nosi sa izazovima savremenog društva. Ohrabrujemo uključenost studenata i mladih u društvene procese i društveni život, a za dostizanje tih ciljeva potrebna je podrška cjelokupnog društva, odnosno svih struktura. Zbog dnevnopolitičkih pitanja, podjela ili tema koje bi trebalo da su odavno arhivirane, van fokusa donosilaca odluka ne smiju biti oni koji su budućnost društva – jer, u suprotnom, ne treba da nas čudi trend da većina mladih profesionalnu i životnu sreću potraži u inostranstvu - dodaje se u saopštenju.
U tom svjetlu, u Studentskom parlamentu zahtijevaju da studentska populacija bude u fokusu djelovanja nadležnih, ne samo za Dan studenata – već tokom cijele godine.&nbsp;
- Svim crnogorskim studentima upućujemo čestitke povodom 4. aprila – Dana studenata, uz želju da mladalačkom energijom, zajedničkim radom i inovativnošću doprinesemo poboljšanju statusa studenata, kvalitetnijem obrazovnom sistemu i boljoj budućnosti svih nas. Iskreno se nadamo da ćemo naredni Dan studenata, dočekati u boljem raspoloženju, riješenim problemima i primjerenijom pozicijom u društvu - zaključeno je u obraćanju Studentskog parlamenta.

Studentski parlament: Promijeniti model studiranja, početi izgradnju novog doma, reformisati Program stručnog osposobljavanja...

Mislim da je Dan studenata jedinstvena prilika da se sjetimo onih koji su se borili za bolje uslove obrazovanja, ali i samim tim i trenutak da se zapitamo koliko smo mi kao studenti danas svjesni svog uticaja i važnosti - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, studentkinja Mina Peruničić.
Međunarodni Dana studenata 17.novembra koji se obilježava svake godine u spomen na dan kada su 1939.godine nacisti ubili nekoliko čeških studenata, a preko 1200 studenata poslali u koncetracione logore, zbog protesta protiv okupacije Češke. 
Pošto je već imala iskustvo starijeg brata i sestre sa studijama u inostranstvu, prisjeća se Perunučić, to je bio i njen plan još od, kako kaže, gimnazijskih dana, pa je tako posle završenih osnovnih studija u Podgorici, dodaje ona, master studije nastavila u Beču.
- Htjeli smo da imamo to iskustvo osamostaljivanja, upoznavanja drugih kultura i jezika, što smatram da je dragocjeno iskustvo. Zašto baš Beč, pa zato što je prelijep grad, bezbjedan, opet dovoljno daleko, a dovoljno blizu i lako je pala prava odluka - rekla je Peruničić.
Što se tiče razlike u studiranju u Crnoj Gori i Austriji, objašnjava Peruničić, razlika je u pristupu profesora,dodaje ona i kaže da su profesori dosta otvoreniji.
- Ne postoji onaj momenat da vam je neugodno nešto da pitate i koliko god je puta potrebno da se ponovi odgovor na to pitanje. Podstiču na diskusiju, podstiču da su stalno tu za vas. Imaju jedan jako prijateljski otvoreni odnos. Nastava je dosta praktičnija, a sam Univerzitet nudi mnogo nekih prilika koje mi nemamo, a baš su krucijalne u kreiranju nekog puta i iskustava i prilika za studenta. Konkretno, na mom primjeru, na mom Univerzitetu postoji career launch sto bi znacilo da idete kod kompanije, gdje vam oni predstave zaposlene i gdje imate priliku i da iz prve ruke od HR- a čujete neke zaista korisne savjete sjutra za zaposlenje. To omogućava kontakte, da zaista pričate sa zaposlenima, što je meni lično dalo priliku intervju u jednoj ogromnoj kompaniji, kao šansu za praksu koju sam skoro imala. Mnogo bi mi bile manje šanse da prosto nijesam imala tu priliku da odem, koju je organizovao moj Univerzitet - naglasila je Peruničić.
Razliku čine i prilike za zaposlenje, poručuje Peruničić, jer se u Beču zaista cijeni trud, znanje i vještine, navodi ona, a svako ko pokaže trud i znanje će, kako kaže, dobiti priliku za intervju i razmatranje.
Sagovornica Budilnika kaže da studira na engleskom jeziku, jer je Webster univerzitet multikulturalan, a njemački poznaje solidno, i, ističe ona, cilj joj je da usavrši i taj jezik.
- Međunarodni Dan studenata za mene ima posebnu simboliku jer slavi slobodu,solidarnost i borbu za prava studenata širom svijeta. Mislim da je to jedinstvena prilika da se sjetimo onih koji su se borili za bolje uslove obrazovanja, ali i samim tim i trenutak da se zapitamo koliko smo mi kao studenti danas svjesni svog uticaja i važnosti. Mislim da ovaj dan ne samo mene, nego sve studente podsjeća koliko je važno da svi mi kao mladi budemo aktivni učesnici u obrazovnim procesima, ne samo pasivni primaoci znanja, već samo aktivni učesnici i da se borimo za društvo koje vrjednuje obrazovanje i prilika da se osvrnemo na prethodnu godinu i neke promjene koje su se desile u obrazovnom sistemu i isto tako da razmotrimo šta bi se moglo dalje poboljšati za narednu godinu - istakla je Perunučić.
U kratkoročnim planovima , vjeruje Peruničić, ne namjerava povratak u Crnu Goru, jer je na dobrom putu da započne inostranu karijeru, ali, dodaje ona, na duže staze je otvorena opcija da se vrati i donese iskustvo, kako kaže, u svoju Crnu Goru.
Izazov je bio preseliti se u inostranstvo, prisjeća se Perunučić, i otići u nepoznato, i nije uvijek , kako kaže, prijatno.
- Izlazite iz zone komfora i napuštate sve što vam je poznato i idete u nepoznato. Koliko god da je to vaša želja, apsolutno nije uvijek prijatno. Prva i glavna stvar, rekla bih, jeste što vam nedostaje dom, nedostaju vam ljudi koje volite, drugo jeste da se teško prilagoditi na tu promjenu studiranja na stranom jeziku, koliko god da dobro poznajete neki jezik, studirati na tom jeziku je nešto što vam na samom početku stvara pritisak, zato što tu postoji taj trenutak odgovornosti da znate zašto ste došli i da opravdate svoju odgovornost i odgovornost svojih roditelja. Sve su to neki mali izazovi s kojima se susrećemo na dnevnim bazama, sve je novo i taj proces osamostaljenja je, rekla bih, najizazovniji - zaključila je Peruničić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7bmRuxlpWTA&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Peruničić: Studenti u Beču imaju mnogo više prilika i šansi za zaposlenje

Pokret penzionera Crne Gore saopštio je da će danas u 12 sati u Podgorici predsjedniku i članovima Vlade Crne Gore uručiti pomoć sakupljenu od posljednjeg povećanja penzija od 1.70 eura.&nbsp;
- Penzioneri sa sjevera prikupili su pomoć od posljednjeg povećanja penzija kroz humanitarnu akciju koje su organizovane u Bijelom Polju i Rožajama od strane Pokreta penzionera Crne Gore - naveli su u saopštenju.
„Veliki humanitarni događaj“, kako su naveli, zakazan je za podne.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpenzioneri-porucili-ispred-skupstine-povecanje-od-1-70-eura-je-ponizenje-a-ne-pomoc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pokret penzionera danas Vladi uručuje „pomoć“ sakupljenu od posljednjeg povećanja penzija

Nakon velikih požara koji su prošle godine zahvatili Crnu Goru, vatrogascima su obećane reforme, bolja oprema i jačanje sistema zaštite i spašavanja, ali ključni problemi uglavnom su ostali neriješeni. &nbsp;Nedostatak kadra, neujednačeno finansiranje, nedovoljno jasni pravilnici i oslanjanje na ad-hoc rješenja i dalje su problemi sa kijima se suočavaju vatrogasci.&nbsp;
Kada su prošle godine požari buktali širom Crne Gore, donosioci odluka su vatrogascima obećavali mnogo toga. Kako za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/tripkovic-iz-sezone-u-sezonu-vatrogasci-dobijaju-samo-obecanja-placamo-cijenu-nepostojanja-pravilnika-i-dugorocne-strategije">Analitiku</a> kaže predsjednik Strukovnog sindikata vatrogasaca, Goran Tripković, uglavnom je sve i ostalo na tome.
- Iz godine u godinu, iz sezone u sezonu, dobijamo obećanja da će se sistem u Crnoj Gori konačno kreirati po stručnim uputstvima na način kako je to urađeno u većini zemlja Evrope. Svi prethodni ministri i premijeri davali su zajedničko obaćenje: da je došlo vrijeme da se uočeni nedostaci što hitnije moraju rješavati. Sva ta obećanja izgleda završiše u korpi, a za njihovu realizaciju, po nama, je dovoljna samo dobra volja - smatra Tripković.
<h2>Novca manje, očekivanja veća</h2>
Uprkos brojnim obećanjima, sredstva za Direktorat za zaštitu i spasavanje i Avio-helikoptersku jedinicu za ovu godinu su smanjena. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova ranije su kazali da u 2026. ulaze spremniji kada je riječ o zaštiti i spašavanju. Tripoković ukazuje da rješavanje problema vatrogasaca donosiocima odluka nije prioritet.&nbsp;
- Treba objasniti da Direktorat u našem sistemu ima samo zakondavnu i kontrolnu funkciju i da kao takav nema puno uticaja na same vatrogasce- spasioce, ali bi morao da napravi pravilnike kako bi uredili naš sistem. To im očigledno nije prioritet iz njima znanih razloga, što je za nas neprihvatljivo - poručuje on.&nbsp;
Nakon što su se požari razbuktali i vatrena stihija gutala sve pred sobom širom Crne Gore, javnost je saznala da dva aviona MUP-a čekaju servisiranje i da nijesu mogla da se koriste za gašenje. Operativni su bili helikopteri. Ove godine novca je manje, pa je pitanje da li će svi vazduhoplovi biti operativni.
- Direktorat, što se tiče vatrogasaca, ima spojnicu preko avio-helikopterske jedinice. Pošto je dio sredstava smanjen i samoj jedinici, postavlja se logično pitanje - ako proteklih godina, sa većim sredstvima u budžetu nijesu uspijevali da organizuju rad jedinice u punom kapacitetu kako će to biti sprovedeno ove. Ostaje da se nadamo da će konačno Avio-helikopterska jedinica biti jedinica koja će u punom kapacitetu ispunjavati obaveze - kaže sagovornik Analitike.
<h2>Prepušteni lokalnim upravama</h2>
U protekloj godini ni neke opštine nijesu isplatile bonuse vatrogascima. Iako posao vatrogasaca podrazumijeva visok nivo odgovornosti, rizika i posvećenosti zajednici, praksa nagrađivanja i dodatne motivacije nije ujednačena među opštinama.
- Istina je da nekoliko opština u Crnoj Gori nije isplatilo nagrade svojim vatrogascima. Napominjem da to i nije obaveza, i da svaki vatrogasac posao ne radi zbog bonusa, ali sam gest puno znači. Razlog zašto opštine koje nijesu isplatile bonuse i pored obećanja da će to biti urađeno, nama nije poznat. Odgovor na to pitanje treba da daju gradonačelnici i predsjednici opština - smatra Tripković.
Oslanjanje isključivo na lokalne uprave i njihovu ekonomsku snagu dovelo je do situacije u kojoj pojedine opštine raspolažu zadovoljavajućom finansijskim sredstvima, dok druge funkcionišu u otežanim uslovima.
- Sistem finansiranja vatrogastva u Crnoj Gori je pao samo na lokalne uprave i na njihovu ekonomsku jačinu. Tako pojedine opštine imaju pristojnu opremu, kako kolektivnu, tako i ličnu, dok ostale, naročito na sjeveru kubure sa opremom, neredovnom nabavkom i servisiranjem iste. Pa i jedan od naših zahtjeva u svim razgovorima sa resornim ministrima i premijerima u proteklom periodu se odnosi na uređenje, odnosno donošenje zakonskih rješenja kako bi se ovaj sistem uredio makar kao u našem okruženju - pojašnjava Tripković.&nbsp;
<h2>Jaz između crnogorskih kapaciteta i evropskih standarda</h2>
Prošlog ljeta, kada su stigle ekipe iz EU, vidjeli smo drastičnu razliku u opremi i resursima u odnosu na naše vatrogasce. Sagovornik Analitike ukazuje da je dolazak ekipa iz EU pokazao sve manjkavosti našeg sistema zaštite i spašavanja.
- Zahvalan sam svim našim kolegama koji su došli iz raznih država na pokazanoj požrtvovanosti da u danima velikih požara, vatrena stihija bude stavljena pod kontrolu. Ali njihov dolazak je ogolio u potpunosti stanje u našoj profesiji kako u pogledu opreme, tako i pogledu obuke, organizacije kao i onog, po nama najporaznijeg, način kako je sistem reagovao - ističe Tripković.
Ukazuje i da je u narednom periodu neophodno uložiti mnogo više kako u opremu, tako i u ljudstvo i stručnost kadra.&nbsp;
- Dolazak naših kolega iz EU pokazao je i da se u narednom periodu moraju planirati mnogo veća sredstva za ulaganje u opremu i obuku, ali prije svega da se sistem reorganizuje tako da se struka konačno pita. Treba prestati sa eksperimentisanjem i postavljanjem na odgovorna mjesta osoba koje su jedine dodirne tačke sa vatrogasno spasilačkim poslom imale gledajući filmove na televiziji - podvlači Tripković.&nbsp;
<h2>Manjak kadra</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje i da problem predstavlja manjak kadra, što dodatno opterećuje sistem zaštite i spašavanja u kriznim trenucima.&nbsp;
- U Crnoj Gori ima oko 600 profesionalnih vatrogasaca spasilaca. Da li postoji potreba za povećanjem broja, svakako postoji, ali bi se u tom pravcu moralo naći najkorisnije rješenje. Vidjeli smo protekle požarne sezone da je veliki, od 600 koliko ih ima u Crnoj Gori, dio vatrogasaca bio angažovan samo na teritoriji opštine Podgorice. Kod nas ne postoji nikakav rezervni sastav odnosno rezervne snage na čijem se formiranju u narednom period mora poraditi - kaže Tripoković.&nbsp;
Ukazuje i da problem prestavlja nepostojanje jedinstvene, dugoročne strategije ili plana modernizacije vatrogasno-spasilačkih službi i da se sve radi ad-hoc.
- Na našu veliku žalost rijetke su jedinice koje imaju razrađene planove razvoja, opremanja i obuke svoga sastava, i u većini slučajeva se u zavisnosti od snalažljivosti domaćina i podrške njihove uprave u realizuju iste. Nažalost, plaćamo cijenu nepostojanja pravilnika za osnivanje Službi zaštite i spašavanja u Crnoj Gori gdje bi postojao zakonski propisan način opremanja, broja pripadnika i njihovog obučavanja, te ne bi bilo mogućnosti osnivanja službi ukoliko se propisana pravila ne bi ispoštovala - kaže Tripković.&nbsp;
<h2>Vatrogasci u Crnoj Gori u lošijem položaju od kolega u EU</h2>
Naš sagovornik ukazuje i da vatrogasci, imajući u vidu rizike kojima su izloženi prilikom obavljanja radnih zadataka, nijesu dovoljno zaštićeni u pravnom i materijalnom smislu.
- To je tema koja je otvorena onog dana kada je vatrogasac postao profesionalan. Kako kod nas, tako i u inostranstvu, postoji borba za poboljšanjem uslova rada, materijalnih uslova i pravnog statusa, a mi smo u debelom zaostatku za zemljama Evrope - kaže Tripković.
Iako vatrogasci obavljaju izuzetno zahtjevan i rizičan posao, često u ekstremnim uslovima, od gašenja požara tokom vrelih ljetnjih mjeseci, preko intervencija u poplavama, pa sve do spasilačkih akcija iz smetova, sistem im ne pruža dovoljnu zaštitu.
- Podatak da u Crnoj Gori ne postoji institut za profesionalne bolesti, tako da crnogorske vatrogasce ne muče samo nadolazeće vrućine, kakve smo sretali prethodnih godina, jer pored vatre, svaki ljekarski pregled za nas je poseban izazov koji nas može izbaciti iz stroja čak iposlati na biro rada, bez prava na zaštitu, kakve postoje u zemljama gdje postoje ovakve ustanove - ukazuje Triković.&nbsp;
Nedavno je javnost saznala i da je jedna vatrogasna stanica isključena sa mreže kao nelegalni potrošač struje i to nakon što nije uplaćena rata od 1.700 eura. Iako je problem riješen, to je samo jedan od primjera sa kakvim preprekama se suočavaju u svakodnevnom radu.
- Taj problem je u međuvremenu riješen, uz nadu, da takvih dešavanja u budućnosti neće biti. Sam podatak da je prošla četvrtina 21. vijeka a da se u Crnoj Gori suočavamo sa ovakvim problemima mora da bude alarm da se nešto mora mijenjati - kategoričan je Tripković.&nbsp;
<h2>Nova sezona, stari problemi</h2>
Ukoliko nadležni ne preduzmu neke mjere po pitanju rješavanja položaja vatrogasaca, iz Sindikata poručuju da će oni reagovati.&nbsp;
- Mi i dalje vjerujemo da će nadležni do požarne sezone ispuniti obećanja jer ne bismo voljeli da je dočekamo sa istim problemima. Sindikat će se truditi i stalno podsjećati nadležne na njihove obaveze. Ukoliko ipak do pomaka ne dođe svi vatrogasci će donijeti odluku kakav će odgovor biti, na koji način i u koje vrijeme saopšten, naravno vodeći računa na potrebe naših građana - kaže Tripković.&nbsp;
Predsjednik Strukovnog sindikata vatrogasaca ukazuje i koje međunarodne prakse ili standarde bi Crna Gora mogla da primijeni kako bi unaprijedila rad vatrogasno-spasilačkih službi i smanjila zavisnost od pomoći iz inostranstva.
- Suština naše obuke je učenje na osnovu iskustava naših kolega širom svijeta inajlakše bi bilo prekopirati standard iz visoko razvijenih sredsina. Svjesni smo da država sada nema snage da ispoštuje sve te standarde koji su tamo na snazi, ali bi za početak valjalo da preuzmemo rješenja, iskustva i znanja koji su iz našeg okruženja, konkretno iz Hrvatske, Slovenije ili Srbije. Po našem mišljenju te su zemlje na najefikasniji način uspjele da naprave most između standarda u visoko razvijenim zemljama i potreba u njihovim zemljama koji se puno ne razlikuju od potreba kod nas - kaže Trikpković.&nbsp;
Poručuje i da se nada da će 2026. godina konačno predstavljati prekretnicu u rješavanju nagomilanih problema svih vatrogasaca u Crnoj Gori.

Tripković: Iz sezone u sezonu vatrogasci dobijaju samo obećanja, plaćamo cijenu nepostojanja pravilnika i dugoročne strategije

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, sa najvišom dnevnom temperaturom do 17 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru je na sjeveru po kotlinama moguća magla i povećana niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od minus tri do sedam, najviša dnevna od sedam do 17 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 17 stepeni

Crna Gora, kao članica NATO saveza i država kandidatkinja za članstvo u EU, mora ostati jasna i principijelna u podršci Ukrajini i odbrani vrijednosti savremenog demokratskog poretka - poručili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO) povodom četvrte godišnjice od početka ruske vojne agresije na Ukrajinu.
Oni su podvukli da najoštrije osuđuju brutalno i kontinuirano kršenje međunarodnog prava, državnog suvereniteta i temeljnih civilizacijskih vrijednosti.
- Odgovor demokratske međunarodne zajednice mora biti još odlučniji, utemeljen na principu nulte tolerancije prema agresiji, kršenju međunarodnog prava i stradanju civila - decidni su u CGO.
Izrazili su solidarnost sa građankama i građanima Ukrajine, koji istrajno i hrabro brane slobodu, dostojanstvo i teritorijalni integritet svoje države, uprkos razaranjima i stradanjima nesagledivih razmjera.
- Vlada Crne Gore se od početka agresije pridružila zajedničkom odgovoru Evropske unije, uključujući restriktivne mjere prema Rusiji, te pružila utočište velikom broju ukrajinskih izbjeglica. Upravo zato brine izostanak predstavnika Vlada na samitu Koalicije voljnih u Parizu u januaru 2026. godine, čime je propuštena važna prilika za potvrđivanje spoljnopolitičke dosljednosti i kredibiliteta Crne Gore - ukazali su u CGO.
Ovo je, ukazuju oni, najteži i najrazorniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, sa katastrofalnim ljudskim i materijalnim gubicima, ali i ozbiljnim posljedicama po međunarodni poredak i globalnu bezbjednost.

Tag: dan-studenata