Premijer Milojko Spajić to je najavio još prije godinu, a ministarska evropskih poslova Maida Gorčević očekuje da će se to desiti do kraja ove godine i da će ugovor biti gotov do sredine naredne. I predsjednik države Jakov Milatović nedavno je pred evropskim zvaničnicima inicirao to pitanje. Priprema ugovora o pristupanju bila bi važan politički signal i snažna potvrda da se proces približava kraju, ali ne i garancija članstva, smatraju sagovornice "Dana".
Još u oktobru prošle godine, premijer Spajić je najavio da će Evropska komisija predložiti Savjetu EU da se počne sa sastavljanjem pristupnog ugovora sa Crnom Gorom, apelujući na sve političke aktere da se fokusiraju na proces integracija. I ministarka Gorčević nedavno je kazala da očekuje da rad na nacrtu ugovora počne tokom predsjedavanja Danske EU, a da bude završen tokom predsjedavanja Kipra – u prvoj polovini 2026. godine. Na nedavno održanoj sjednici Samita Evropske političke zajednice, održanog u Kopenhagenu, početak rada na pristupnom ugovoru između Crne Gore i EU inicirao je i predsjednik države.
Kako navodi docent na Univerzitetu "Donja Gorica" Nikoleta Đukanović, ugovor o pristupanju je završna faza pregovora i pokreće se tek kada je jasno da je država u završnici procesa i da će sva pregovaračka poglavlja biti zatvorena u doglednom roku.
– U slučaju Crne Gore, realno je očekivati da bi tehničke pripreme mogle da počnu najranije godinu do godinu i po prije samog pristupanja. Dakle, ako se zaista računa na 2028. godinu, taj proces bi mogao da počne u drugoj polovini 2026. ili početkom 2027. Međutim, to zavisi isključivo od dinamike zatvaranja pregovaračkih poglavlja i napretka u ključnim oblastima. Trenutno Crna Gora nije u fazi u kojoj bi priprema ugovora o pristupanju bila opravdana, upravo zbog činjenice da je veliki broj poglavlja još uvijek otvoren i da su u pojedinim oblastima, poput vladavine prava, reforme tek u toku. Status "države pristupnice" stiče se tek kada su svi pregovori tehnički završeni, a zemlja spremna da preuzme obaveze članstva. Drugim riječima, Crna Gora je još uvijek relativno daleko od te faze, i iako politički signali iz Brisela i država članica mogu biti ohrabrujući, oni ne mogu zamijeniti konkretne reforme koje su preduslov za formalni završetak pregovora – ističe Đukanović.
Priprema ugovora o pristupanju, kako dodaje, bila bi važan politički signal i snažna potvrda da se proces približava kraju. Ona bi predstavljala svojevrsnu pretpristupnu garanciju, pokazatelj da EU planira prijem Crne Gore u određenom vremenskom okviru.
– Međutim, važno je naglasiti da priprema i potpisivanje ugovora ne predstavljaju automatsku garanciju članstva, jer taj dokument mora da ratifikuje svaka država članica EU. Do konačnog pristupanja može doći samo ukoliko Crna Gora do tada ispuni sve kriterijume i zadrži političku podršku država članica. Drugim riječima, priprema ugovora jeste korak ka članstvu, ali ne i formalna potvrda da će ono biti ostvareno u tačno određenom roku – kazala je Đukanović.
Snažan podsticaj reformama
Predsjednik Jakov Milatović i juče je istakao važnost nacrta ugovora o pristupanju uoči sastanka lidera Brdo–Brioni procesa u Draču, koji se ove godine održava pod motom "Zajednički interesi, zajednička posvećenost zajedničkoj budućnosti: Zajedno ka EU".
– Dobri odnosi sa zemljama regiona važan su preduslov za naš evropski put. U tom kontekstu, smatram da bi nam nacrt ugovora o pristupanju Crne Gore EU bio snažan podsticaj da završimo preostale reforme, ali i snažan signal svim zemljama zapadnog Balkana da je politika proširenja živa i da se reforme zaista isplate – kazao je Milatović.
Prema ocjeni Danijele Darmanović iz Građanske alijanse, logičan trenutak za pokretanje izrade nacrta ugovora o pristupanju jeste onaj kada Evropska unija procijeni da je Crna Gora pred vratima članstva, kada su reformski rezultati dovoljno stabilni i održivi, naročito u oblasti vladavine prava.
– U praksi, taj posao može teći paralelno sa finalizacijom pregovora, jer tehničke službe mogu započeti pripremu teksta dok mi zatvaramo preostala poglavlja. Podsjetila bih da su iz Brisela još prošle godine najavili da bi izrada ugovora mogla početi u dogledno vrijeme. Danas i ministarka Gorčević i predsjednik Milatović podsjećaju na važnost tog procesa, ali smatram da bez jasnih i mjerljivih rezultata u oblasti vladavine prava neće doći do konkretnog pokretanja tog koraka – rekla je Darmanović za "Dan".
Naglašava da bi priprema ugovora o pristupanju imala snažnu političku težinu i praktične koristi, ali i jasan signal da je Crna Gora prepoznata kao lider u procesu proširenja.
– Skratio bi se period između pregovora i članstva jer se pravne i tehničke procedure rješavaju unaprijed i pružila dodatnu sigurnost našim institucijama, građanima i investitorima. Važno je naglasiti da sama priprema ne znači automatsku garanciju datuma članstva. Da bi ugovor stupio na snagu, potrebno je da bude potpisan i ratifikovan u parlamentima svih država članica. Zato ga treba doživljavati kao snažan okvir i potvrdu pravca u kojem idemo, ali i podsjetnik da je odgovornost na nama – da nastavimo da isporučujemo rezultate i u potpunosti ispunimo sve kriterijume – navodi Darmanović.
Dokument moraju ratifikovati sve zemlje članice 
Kada je riječ o proceduri u vezi sa pristupnim ugovorom i daljim koracima, prvo se tekst ugovora priprema i usaglašava na nivou EU i zemlje kandidata. Sadrži uslove članstva, prelazne rokove, datum ulaska..., potpisuju ga predstavnik države kandidata, svih država članica i EU institucija. Nakon toga, zemlja kandidat dobija status posmatrača u u evropskim institucijama. Zatim, potrebno je da ugovor bude ratifikovan u svim državama članicama EU, ali i u parlamentu države kandidata. Tek kada sve države podrže ugovor, zemlja kandidat zvanično postaje članica EU.
Kako napominje, priprema nacrta ugovora može se pokrenuti i prije nego što zatvorimo sva poglavlja, pod uslovom da pokažemo uvjerljive rezultate u najvažnijim oblastima.
– Cilj kojem težimo je da to postignemo kroz zatvaranje pregovora do 2026. godine i članstvo do 2028. godine. Ambicija jeste velika, ali ohrabruje činjenica da se u ovom trenutku u samoj Evropskoj uniji osjeća snažna politička volja i geopolitički interes za proširenje na Zapadni Balkan, što našim naporima daje dodatnu težinu – zaključila je Darmanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Đukanović i Darmanović poručile: Pristupni ugovor snažna poruka, ali ne i garancija članstva

Preduzeće Čistoća ne uspijeva da se izbori sa čestim bolovanjima zaposlenih. Na dan 31. oktobar ove godine na bolovanju je bilo 144 zaposlena, od kojih je najveći broj iz Sektora za tehničko - operativne poslove, prenosi ''Dan''.
– U Čistoći na dan 31. oktobar 2025. godine angažovano je ukupno 707 zaposlenih. Na isti dan na bolovanju je bilo 144 zaposlena, od kojih je najviše zaposlenih iz Sektora za tehničko-operativne poslove. Problem bolovanja jeste izražen, posebno ako se ima u vidu da je u prosjeku na bolovanju oko 20 procenata zaposlenih, u odnosu na broj stalno angažovanih - saopštili su "Danu" iz Čistoće na čijem je čelu Denis Hot.
Iz Čistoće navode da poslodavac ne može zaposlenom uskratiti niti osporiti pravo na bolovanje.
– Društvo kontinuirano preduzima sve mjere koje su u okviru naših zakonskih ovlašćenja – od praćenja evidencija do upućivanja inicijativa nadležnim institucijama sa zahtjevom za provjeru osnovanosti privremene spriječenosti za rad zaposlenih iz Čistoće. Međutim, bolovanje je zakonom zagarantovano pravo zaposlenog i poslodavac ga ne može uskratiti niti osporiti bez mišljenja i postupanja nadležnih organa. Upravo zbog toga je saradnja sa zdravstvenim institucijama ključna, a bez njihovih nalaza preduzeće nema mogućnost pokretanja daljih postupaka - kažu iz Čistoće.
Oni ističu da su se za pomoć obraćali nadležnim institucijama, ali da ništa nije preduzeto.
– Čistoća je sve navode o mogućoj zloupotrebi dostavljala nadležnim institucijama, budući da jedino one imaju ovlašćenja da utvrde da li je do zloupotrebe zaista došlo. Bez njihove potvrde i zvanične dokumentacije, poslodavac nema pravni osnov za pokretanje disciplinskog postupka. Nakon što dobijemo odgovarajuće nalaze, preduzeće će eventualno preduzeti sve zakonom propisane mjere - kazali su iz Čistoće.

Svakog mjeseca preko 100 radnika Čistoće na bolovanju

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević uputio je čestitku povodom 24. novembra – Dana oslobođenja Bara, sa porukom da ovaj datum predstavlja „sublimaciju milenijumske slobodarske i antifašističke istorije grada“ i snažan podsjetnik na vrijednosti na kojima Bar i danas počiva.
Raičević je naglasio da 24. novembar nije samo važan istorijski dan, već i savremeni putokaz koji oblikuje Bar kao grad „otvorenog duha, solidarnosti i međusobnog uvažavanja“.
- Bar je danas mjesto i način života. Grad čiji su građani uvijek znali da ispruže ruku kada je to potrebno, da grade mostove onda kada ih drugi ruše, da njeguju različitosti onda kada to drugi doživljavaju kao manu- poručio je Raičević.
On je kazao da se Bar neprestano razvija i povezuje, te da su evropske vrijednosti duboko ukorijenjene u lokalnoj zajednici. Prema njegovim riječima, te vrijednosti Bar živi decenijama, što gradu daje posebnu odgovornost prema onome što 24. novembar simbolizuje.
Obilježavajući 81. godišnjicu oslobođenja, Bar, kako je istakao, potvrđuje da ostaje dosljedan svojim korijenima, a istovremeno snažan, moderan i odvažan da predvodi procese koji Crnu Goru vode ka članstvu u Evropskoj uniji.
 
- U Baru evropski duh nije samo ideal – on je svakodnevnica- poručio je Raičević.
Predsjednik Opštine zahvalio je svima koji doprinose razvoju grada i očuvanju njegovih najvažnijih vrijednosti – ljudi, tradicije i duha koji Bar krase vijekovima.
- Neka nas i ovaj 24. novembar podsjeti da je sloboda najveća obaveza, a antifašizam naša neuništiva vrijednost- zaključio je Raičević, čestitajući sugrađanima Dan opštine i Dan oslobođenja Bara.

Raičević: U Baru evropski duh nije samo ideal – on je svakodnevnica

Crna Gora je završila sve obaveze u pet pregovaračkih poglavlja koja treba da budu zatvorena krajem godine i čeka se ocjena Evropske komisije i članica Evropske unije (EU), kazali su iz Ministarstva evropskih poslova.
&nbsp;U tom resoru očekuju da će rezultati rada Vlade i nadležnih institucija biti jasno prepoznati.
&nbsp;Iz MEP-a su “Vijestima” rekli da vjeruju da je Crna Gora na dobrom putu da na predstojećoj Međuvladinoj konferenciji sa EU zatvori poglavlja “na kojima je intenzivno i predano radila tokom ove godine”.
&nbsp;To su poglavlja 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala), 6 (Privredno pravo), 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo).
&nbsp;Na pitanje šta će biti sa poglavljem 31 (Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika), čije zatvaranje je blokirala Hrvatska krajem prošle godine, iz MEP-a su odgovorili da je proces u fazi političkih konsultacija sa Hrvatskom i ishod će zavisiti od njihove procjene.
&nbsp;U MEP-u očekuju Međuvladinu konferenciju sredinom decembra, u skladu sa dinamikom danskog predsjedavanja Savjetom EU.
Oni su istakli su da je urađen veoma obiman i zahtjevan posao na ispunjavanju mjerila u poglavljima koja su planirana za zatvaranje do kraja godine.
Kako dodaju, Ministarstvo evropskih poslova, zajedno sa svim resornim ministarstvima i institucijama koje su nadležne za ova poglavlja, preduzelo je sve aktivnosti kako bi se obaveze u potpunosti realizovale.
&nbsp;- Međutim, važno je naglasiti da finalnu procjenu ispunjenosti mjerila i spremnosti poglavlja za zatvaranje donose Evropska komisija i države članice EU. Naše očekivanje je da će rezultati Vlade i nadležnih institucija biti jasno prepoznati od strane Komisije i država članica- rekli su iz resora ministarke Maide Gorčević.

MEP završio obaveze, čeka se ocjena Evropske komisije i članica EU

Po nalogu Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj Opštine Bijelo Polje, u toku je završna faza čišćenja korita rijeke Lješnice, s ciljem prevencije poplava tokom predstojeće kišne sezone.
Zaposleni u preduzeću Komunalno "Lim" intenzivno rade na uklanjanju granja, nanosa i otpada koji ometaju prirodan protok vode.
– Angažovani smo na čišćenju korita rijeke Lješnice, uklanjanju rastinja i raznovrsnog otpada – kaže Senad Pačariz, koji rukovodi radovima. On ističe da se radovi izvode fazno i započeli su od gradske tržnice uzvodno rijekom Lješnicom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjN111OOKmWY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
– Prvo smo ručno uklonili rastinje i drveće, oslobodili izlazne kanalizacije i druge instalacije koje se nalaze u koritu rijeke. Do sada smo očistili oko polovine toka rijeke – pojašnjava Pačariz.
Mehanizacijom se uklanjaju nanosi zemlje, mulj i komunalni otpad, kako bi se proširilo i produbilo korito rijeke.
– To je obavljeno od gradske tržnice do mosta u naselju Mrdavac, a sav prikupljeni otpad odvozi se do gradske deponije u Kumanici. Plan je da se očisti čitavo korito rijeke, od početka naselja Lješnica do ušća u Lim u naselju Pruška, sve do blizine Đapanovog groba. Uklanjamo grane uz samo korito, kao i one sa bočnih strana, da bismo omogućili prolaz bagera manjih gabarita i dodatno proširili tok rijeke. Na taj način, voda će imati prirodan tok i smanjiće se rizik od poplava. Posao je obiman i zahtjevan, a ponekad se susrećemo i sa otporom pojedinih mještana koji ne dozvoljavaju prolaz. Apelujemo na sve da doprinesu procesu – dodaje Pačariz.
Mještani: Akcija ohrabruje, ali treba očistiti čitav tok rijeke
Mještani Lješničke ulice u prigradskom naselju Ćukovac – Rijeka, upozoravali su na ekološko-komunalni problem zbog otvorene kanalizacije i velike količine otpada u rijeci.
– Svakodnevno gledamo ružnu sliku – velika količina smeća pluta rijekom, a miris je nesnosan. Uz obalu Lješnice nalazi se gradska tržnica gdje se prodaju osnovne životne namirnice. Nikoga, prvenstveno nadležne službe, nije mnogo zanimalo što se tokom rijeke izlivaju fekalije i baca otpad. To nije samo problem za nas koji živimo u blizini, već i za prolaznike i turiste. Sada su temperature niže, a šta tek biva kada porastu – kažu zabrinuti mještani.
Oni ističu da ih ohrabruje akcija čišćenja, ali naglašavaju da je važno očistiti čitav tok rijeke Lješnice.
Navodi da se planira nastavak radova od samog ušća Lješnice u Lim, u naselju Pruška, sve do blizine Đapanovog groba.
– Količine smeća u rijeci su ogromne – od čvrstog i kabastog otpada do životinjskog otpada i opasnog materijala. Lješnica je pretvorena u pravu deponiju. Zabrinjavajuće je što mještani nastavljaju da bacaju otpad u rijeku i tokom akcije čišćenja njenog korita – ističe Pačariz.
Iz komunalnih službi ranije je saopšteno da će nadležne službe permanentno raditi na identifikaciji i sankcionisanju onih koji bacaju smeće u rijeku.

(VIDEO) Pačariz: Lješnica pretvorena u pravu deponiju

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

Sedamdesetogodišnji Božidar Šundić poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se danas, oko 12:15 sati, dogodila u nikšićkoj Župi, saopšteno je nezvanično iz Uprave policije.
Do nesreće je došlo kada je automobil kojim je upravljao Šundić, iz za sada neutvršenih razloga, sletio sa puta.
Kako prenosi RTCG, riječ je o bivšem generalnom direktoru Javnog servisa. Njegovo vozilo nađeno je pored puta u Župi, a kako prenosi taj medij informacije iz policije, pretpostavlja se da je doživio srčani udar tokom vožnje.
U policiji kažu da utvrđuju uzrok nesreće.
Šundić je bio na čelu RTCG od 2018. godine do 2021. godine.&nbsp;
Šundić je bio diplomirani inženjer, dugogodišnji novinar i urednik više crnogorskih medija.&nbsp;

Nikšić: Poginuo bivši generalni direktor RTCG Božidar Šundić

Bosanskohercegovački novinar i televizijski voditelj Adnan Rondić tvrdi da je postojao "Sarajevo safari", snajperski lov na ljude u Sarajevu devedesetih sa kojim se sumnjiči da je povezan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te da je sramna činjenica da pred državnim sudom ne postoji nijedna podignuta optužnica za opsadu glavnog grada BiH.
- Duboko vjerujem da je postojalo nešto što se naziva "Sarajevo Safari", ili što bi jedan Sarajlija rekao možda je ispravnije bilo reći "Sarajevo hunting" (Sarajevo lov). Nijesu oni nas samo promatrali i fotografisali kao na safariju, već su nas ubijali. Preživio sam opsadu Sarajeva i ostao sam bez 28 članova porodice, uključujući i moga oca i odlično znam da je ovo što se tvrdi istina i ovo nije prvi put da se pominje "Sarajevo Safari" - rekao je Rondić.
On je napomenuo da državno tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu za opsadu Sarajeva.
- Imamo četiti haške presude i desetine hiljada dokumenata dokaza. I sam sam dokaz i spreman da svjedočim što su građani Sarajeva proživljavali u te četiri godine krvave opsade. Međuti, Državno tužilaštvo BiH neće, ili ne postoji interes da se stavi tačka barem dijelom na ono što se dešavalo 90-ih i to stvara frustraciju - istakao je Rondić.
Prema njegovim riječima, "Sarajevo safari" ponovo je otvorila rane, aktualizovala teške dane... Živimo, kako kaže, nedovršeni mir ili zamrznuti konflikt koji ne dozvoljava da se krene dalje.
- Treba se nadati da ćemo daći snage i mehamizme da izađemo iz ovog začaranog kruga. Ne smijemo odustati - poručio je Rondić.
<h2>Vrijeme je za reset</h2>
Komentarišući relativizaciju antifašističkog nasljeđa kao i normalizaciju narativa koji veličaju nacionalističke i klerikalne strukture, Rondić kaže da oni nijesu novi.
- Kroz istoriju su se mijenjali njihovi akteri, komunikacijski kanali putem kojih su dolazili do javnosti, ali oni postoje vjekovima, počev od porodice, baštini ih obrazovni sistem, mediji, crkva, akademska zajednica... Postoje i oni koji na takvu vrstu paradigme ne pristaju, ali bojim se da su društva dominantno sklona takvoj vrsti narativa koji ne pospješuju život u ovom dijelu svijeta - istakao je Rondić.
Podsjetio je na nedavni izliv mržnje bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika o muslimanima.
- To nije nešto što mu je tom trenutku palo na pamet. "Niko krupno ko Turčin ne laže" zvuči poznato i te kako i u Crnoj Gori. Riječ je o starim narativima - naveo je Rondić.
On ističe da je vrijeme za neku vrstu reseta i da svim ljudi na ovim prostorima, pa i takozvane elite treba da se pogledaju u ogledalo i postave pitanje "Gdje smo mi to sada"?
- Važno je da svi, ako ne iz moralnih, onda iz pragmatičnih razloga pogledamo gdje nas ovakva vrsta narativa vodi. Ja bih bio skloniji da to radimo iz moralnih, etičkih razloga, ali neka za početak iz ugla elita budu praktični razlozi - kazao je Rondić, dodajući da je to proces koji će trajati, ali da ne smijemo odustati.
On je stava da nacionalizam i revizionizam nikada nijesu otišli sa scene. Ponekad se smanji, ali elite, smatra on, koriste tu vrstu narativa jer znaju da takav narativ još nalazi na plodno tlo.
- Imate primjer predizborne kampanje za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska - svi kandidati, posebno dvojica glavnih se skoro isključivo obraćaju jednom biračkom tijelu - Srbima. Znaju odakle bi podrška mogla doći. Koriste narative koji ni njima nisu daleki i mrski i onda imamo situaciju kakvu imamo - naglasio je Rondić.
<h2>"Bez značajnih promjena u RS nakon izbora"</h2>
On ne očekuje značajnije promjene u RS nakon ovih izbora, čak i ako kandidat opozicije pobijedio. Međutim, smatra da mogu pokazati određene trendove.
- Bojim se da oko većine ključnih stvari neće biti suštinske razlike. Možemo dobiti umivenijeg, pitomijeg čovjeka na čelu bh. entiteta RS, ali to su samo izbori za čelnu poziciju. Rezultati mogu biti svojevrsni test onoga što može uslijediti na opštim izborima u BiH 2026. godine - rekao je Rondić.
Ima, dodaje on, nekoliko ključnih karakteristika ovih izbora. Ipak je, kako ističe, pobijedila država.
- Onog momenta kada je Milorad Dodik osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora rekao je da je neće prihvatiti, kao ni odluku Centralne izborne komisije koja mu je uskratila mandat. Rekao je da neće biti izbora, te da i ako ih bude na njima neće učestvovati. Međutim, prihvatio je presudu suda, platio je jednogodišnju kaznu zatvora, očito prihvatio odluku Centralne izborne komisije i izbori se održavaju i na njima učestvuje kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Ovo mi je ključna karakteristika i njihova vrijednost - kazao je Rondić.
T.K.

Rondić: Tvrdim da je postojao "Sarajevo safari", sramna činjenica da ne postoji nijedna optužnica za krvavu opsadu

Maloljetna Nikolina Vulikić (13) iz Podgorice, čiji je nestanak prijavljen sinoć nešto nakon ponoći, pronađena je živa i zdrava, potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, koji su od trenutka prijave intenzivno tragali za djevojčicom, nakon niza preduzetih aktivnosti locirali su je u naselju Preko Morače i bezbjedno vratili porodici.
Nikolina je prethodno posljednji put viđena u okolini Tuškog puta, u blizini zgrade Čelebića, što je pokrenulo hitnu potragu policije i apel građanima da pomognu informacijama.
Iz Uprave policije zahvalili su građanima na saradnji i brzoj reakciji.

Tag: danijela-darmanovic

Đukanović i Darmanović poručile: Pristupni ugovor snažna poruka, ali ne i garancija članstva

Svakog mjeseca preko 100 radnika Čistoće na bolovanju

Raičević: U Baru evropski duh nije samo ideal – on je svakodnevnica

MEP završio obaveze, čeka se ocjena Evropske komisije i članica EU

(VIDEO) Pačariz: Lješnica pretvorena u pravu deponiju

PRATITE TVe UŽIVO