U susret novom protestu, koji neformalna grupa studenata “Kamo Śutra?” organizuje povodom tragedije na Cetinju, a koji će biti održan u Podgorici u subotu 25. januara, predstavnik ove neformalne grupe, Danilo Guberinić ističe da do sada nisu dobili nijedan zvanični odgovor da će njihovi zahtjevi biti ispunjeni.
- Sjutra ćemo Vladi direktno predati naše zahtjeve, a danas smo u saopštenju od premijera Milojka Spajića tražili da 1. februara organizuje konferenciju na kojoj će se izjasniti konkretno o zločinu, te smo ga pozvali da saopšti koje su to mjere preduzete jer mi nismo dobili nijednu zvaničnu informaciju koja se odnosi na mjere koje su preuzete povodom zločina koji se desio na Cetinju - naveo je Guberinić.
Zahvalio je velikom broju medija na profesionalnom izvještavanju o protestima i uopšteno o djelovanju grupe &nbsp;“Kamo Śutra?”, ali napominje da i dalje osjećaju pritiske sa različitih drugih adresa.
- Počeli smo da dobijamo nove pritiske, konkretno od određenih predstavnika Pokreta Evropa sad. Razumijemo optužbe koje stižu jer kultura protesta, pogotovo onih studentskih, nije toliko popularna u Crnoj Gori, ali ne možemo da razumijemo iz kog razloga se mi targetiramo i zašto se vrši pritisak, jer sav taj trud koji je uložen da bi se saznalo ko smo zapravo mi i ko stoji iza grupe studenata “Kamo Śutra?” – a iza nas ne stoji niko, mogao se uložiti na konkretno rješavanje problema i ispunjenje naših zahtjeva, te smatramo da bi situacija bila mnogo efikasnija - naveo je Guberinić.
Prema procjenama grupe studenata “Kamo Śutra?” na prvom njihovom protestu posvećenom tragediji na Cetinju bilo je oko 5.000 građana, dok za drugi procjenjuju da je bilo više od 10.000 ljudi.
- Dobili smo podršku od velikog broja građana, stomatologa, udruženja advokata, velikog broja umjetnika... Podrška svakog dana raste i mi se nadamo da će na narednom protestu broj građana biti još veći. Na prethodnom protestu smo iznijeli novi zahtjev koji je usmjeren ka prevenciji i rješavanju problema mentalnog zdravlja, ali nećemo trenutno dodavati nijedan drugi zahtjev - poručio je Guberinić.
Novi protest grupe “Kamo Śutra?” koji je najavljen za subotu 25. januar počeće skupom ispred MUP-a u 19:30 sati, a nakon čega je predviđena protestna šetnja do Skupštine Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Guberinić: Ne razumijemo zašto se „Kamo Śutra” targetira, dobijamo nove pritiske od PES-a

Političarima smo poslali poruku da naša grupa nije teren za njihove intimne prepirke, i da smo, što se nas tiče, tu da bismo istakli da nadležni treba da preduzmu odgovornost - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, &nbsp;student iz neformalne grupe „Kamo Śutra“ &nbsp;Danilo Guberinić.
Zahvalio se u ime studenata okupljenih u grupu ,,Kamo śutra” svim potpisnicima pisma podrške. Pismo je potpisalo više od 130 profesora i saradnika u nastavi sa više crnogorskih univerziteta, te više od 200 slikara, muzičara, dramskih pisaca, i saradnika, i uopšte kulturnih stvaraoca, koji traže odgovornost zbog masovnog zločina na Cetinju koji se dogodio 1. januara.
Tolika podrška je vjetar u leđa za studente, kaže Guberinić, a samim tim i dokaz da su krenuli pravim putem i da su svi ciljevi i zahtjevi, kako kaže, ispravni.
- Trudimo se da odolijevamo pritisku, i da istrajemo u onome što je naš cilj, a to je da nadležni preuzmu odgovornost. Naša grupa je u potpunosti apolitična i ne zastupamo nijednu političku partiju, niti bilo koju kriminalnu grupu. Poslali smo poruku svim političarima da naša grupa nije teren za njihove intimne prepirke - rekao je Guberinić - a u kontekstu poruka koje se na njihov račun ovih dana čuju sa adrese Demokrata - čiji su funkcioneri u vrhu bezbjednosnog sektora.
<h2>Istrajaće</h2>
Drugi protest studenata zakazan je za 16. januar u 19.30 sati. Guberinić se nada da će institucije reagovati i da će njihovi zahtjevi biti ispunjeni, a ako se ogluše, mladi će, kaže, istrajavati sve do ispunjenja zahtjeva.
Inicijativa neodređene grupe studanata koji će navodno tražiti smjenu gradonačelnika Cetinja, kaže Guberinić, je vijest za koju nijesu sigurni odakle je potekla.
- Svi naši zahtjevi su dostupni na svim našim društvenim mrežama, na našim stranicama, tako da pozivamo građane, još jednom, da prate naš rad, naše društvene mreže, gdje će biti objavljene sve informacije, i svi zahtjevi koje mi zastupamo - istakao je Guberinić.
<h2>Još nema zvaničnog stava Studentskog parlamenta</h2>
Pojedini mediji su objavili da Studentski parlament Univerziteta Crne Gore ne podržava proteste organizacije „Kamo Śutra“. Guberinić kaže da još nikakvu zvaničnu &nbsp;informaciju nijesu dobili od Studentskog parlamenta.
- Vrlo smo svjesni svega što se trenutno dešava u društvu, i da je većina, ne samo mladih, već i starijih građana jako uplašena, osjećaju strah da izađu na ulice. Mi bismo ih pozvali na miran protest, dostojanstven, da istrajemo u našim odlukama, da pravda bude sprovedena, i samim tim istrajemo u onome što smo zacrtali - poručio je on.
Za drugi protest je planirana mirna šetnja od MUP-a do Vlade, a i na tom protestu će, dodaje on, ponovo biti saopšteni zahtjevi te organizacije. Vjeruje i da će podrška građana biti još veća.
- Čelnici Vlade su nas i te kako čuli! Sad da li žele da nas čuju, da li žele da uvaže naše zahtjeve, nadamo se da žele, nadamo se da ih razmatraju, ili da će u što kraćem roku biti dio razmatranja na nekoj od sjednica - zaključio je Guberinić.
&nbsp;Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZd0EOggab24&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Guberinić: Podrška nam je ogroman vjetar u leđa, dokaz da smo krenuli pravim putem i da su ciljevi i zahtjevi „Kamo śutra“ ispravni

Evropski parlament prošle sedmice odobrio je dvije velike reforme pravila EU o vožnji - jednu kojom se obezbjeđuje da zabrane za neodgovorne vozače važe u svim državama članicama, a drugu koja uvodi digitalne dozvole i ažurirane standarde za testiranje.
Prema sadašnjem sistemu, vozač kome je zabranjena vožnja zbog saobraćajnog prekršaja u jednoj zemlji EU često može da nastavi da vozi negdje drugdje, uključujući i u zemlji koja je izdala njegovu dozvolu.
Zato što ne postoji automatska zabrana važeća na nivou EU, oko 40 odsto saobraćajnih prekršaja počinjenih u inostranstvu ostaje nekažnjeno, piše Euronews.
Novi zakon propisuje da će "zabrana vožnje" izrečena u jednoj zemlji EU stupiti na snagu u cijeloj Uniji, čak i ako je dozvola izdata negde drugde.
Takve zabrane se odnose na ozbiljne saobraćajne prekršaje, uključujući vožnju u pijanom stanju, prekoračenje brzine, vožnju pod dejstvom droga i prekršaje koji imaju za posljedicu smrt ili teške povrede.
Ovo posljednje obuhvata upotrebu mobilnih telefona i drugih uređaja koji odvlače pažnju tokom vožnje, rekao je italijanski poslanik iz redova socijalista Mateo Riči, izvjestilac zakona, nakon što je on odobren.
Kada neka država članica izrekne zabranu, mora da obavijesti zemlju koja je izdala dozvolu koristeći standardizovani sertifikat EU.
Ova druga zemlja zatim ima 15 dana da povuče dozvolu - čime se vozaču efektivno zabranjuje vožnja bilo gdje u EU tokom trajanja zabrane.
Ipak, postoje i neki izuzeci. Zemlja može da odbije sprovođenje zabrane druge države ako se taj prekršaj ne bi kažnjavao istom kaznom prema njenim zakonima.
Na primjer, pragovi za alkohol u krvi tokom vožnje značajno se razlikuju u EU: neke zemlje oduzimaju dozvole za bilo koji nivo alkohola u krvi, dok druge dozvoljavaju ograničene količine.
Slično tome, prekršaj zbog prekoračenja brzine može da izazove zabranu na nivou EU samo ako je vozač vozio najmanje 50 kilometara na čas iznad lokalnog ograničenja brzine, s obzirom na to da se pravila razlikuju među zemljama - a u Nemačkoj, na primjer, neki autoputevi uopšte nemaju ograničenje brzine.
Riči je rekao za Euronews da je Evropski parlament morao da prihvati te kompromise kako bi zakon bio usvojen, ali je insistirao da je rezultat veliki korak naprijed.
"Odluka o suspenziji i oduzimanju dozvole biće priznata i sprovedena širom Evrope“, rekao je on.
Digitalna dozvola za evropske vozače
Drugi zakon ažurira pravila EU o vozačkim dozvolama u širem smislu, uvodeći digitalne dozvole, nove zahtjeve za testiranje i niže starosne granice za profesionalne vozače.
Digitalna dozvola, kojoj će se pristupati putem pametnog telefona, postepeno će postati glavni format u EU - iako će vozači i dalje moći da zatraže fizičku karticu.
Novi vozači će imati minimalni probni period od dvije godine, sa strožim kaznama za vožnju u pijanom stanju, nevezivanje pojasa ili nekorišćenje dječjih sjedišta.
Sedamnaestogodišnjaci će moći da dobiju dozvolu, ali moraju da budu u pratnji iskusnog vozača dok ne napune 18 godina.
Kako bi se riješio hronični nedostatak profesionalnih vozača u Evropi, zakon snižava minimalnu starosnu granicu za vožnju kamiona na 18 godina, a za vožnju autobusa na 21 godinu. Ova odredba naišla je na ozbiljne kritike nekih poslanika.
“Smanjivanje minimalne starosne granice za profesionalne vozače autobusa, turističkih autobusa i kamiona predstavlja ozbiljan rizik za bezbjednost saobraćaja ... jer su mlađi vozači kamiona mnogo skloniji učešću u saobraćajnim nesrećama i smrtnim ishodima“, rekla je grčka poslanica iz redova ljevice Elena Kuntura za Euronews.
"Nedostatak profesionalnih vozača neće se riješiti smanjenjem bezbjednosnih standarda, već poboljšanjem plata i uslova rada, obezbjeđivanjem odgovarajućih perioda odmora, bezbjednih parking mjesta i fer rasporeda vožnje“, rekla je ona.
Nova obuka vozača će takođe više naglašavati slijepe uglove, odvraćanje pažnje i interakcije sa ranjivim učesnicima u saobraćaju, poput biciklista i pješaka.
Prema novim pravilima, vozačke dozvole će ostati važeće širom EU 15 godina za automobile i motocikle, i pet godina za kamione i autobuse. Države članice mogu da skrate period važenja za vozače starije od 65 godina.
Zakonodavni paket, koji su već odobrile vlade EU, biće uveden u nacionalna zakonodavstva u roku od tri godine. Njegov cilj je da podrži cilj EU “Vizija nula” - prepoloviti broj poginulih u saobraćaju do 2030. godine — cilj koji je još uvijek daleko od ostvarenja.
Prošle godine oko 19.800 ljudi je poginulo na evropskim putevima, što je samo tri odsto manje nego 2023. godine.

Neće više biti izbjegavanja kazne: Nova saobraćajna pravila EU

U Crnoj Gori danas se saobraća po mokrim kolovozima i uz mjestimično smanjenu vidljivost. Na dionicama koje prolaze kroz usjeke moguća je pojava sitnijih odrona. Vozačima se savjetuje da vožnju prilagode trenutnom stanju na putu i poštuju pravila saobraćaja. Dodatna pažnja je neophodna na dionicama gdje je zbog radova izmijenjen režim vožnje, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, doći će do obustave saobraćaja od 17.20 do 20.30 sati, zbog protesta.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2 dionica Ribarevine-Poda i Poda-Berane saobraćaj se do 31. oktobra obustavlja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 13.00 i od 15.00 do 19.00 sati.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute dolaziće do obustave saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
Do završetka radova odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izvođenja radova na adaptaciji kosine na magistralnom putu M-2 dionica Sotonići-Virpazar, u mjestu Virpazar. Radovi se izvode od 00.00 do 06.00 časova.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova kao i povremena totalna obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u vremenskim intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 časova.
Do završetka radova saobraćaj će se obavljati jednom trakom naizmjenično zbog izvođenja radova u trupu magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje(obilaznica)-Barski most na desnoj kolovoznoj traci u mjestu Nikoljac.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine – Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje – Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova zbog adaptacije regionalnog puta R-19 dionica Trešnjevik-Andrijevica.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara saobraćaj je obustavljen u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj će se odvijati alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na magistralnom putu M-6 dionica Pljevlja-Đurđevića Tara odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova do završetka radova.
Do završetka radova od 07.00 do 17.00 sati odobrava se povremena promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova na sanaciji klizišta „Provalija“na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Šavnik.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu đprinceza Ksenija od 15. septembra vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Smokovac-Mateševo.
Do 22. novembra odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog sanacije mosta Kruče na magistralnom putu M-1 dionica Bar-Ulcinj.
Do 30. decembra zbog izvođenja radova na sanaciji zaštitno odbojne ograde i čišćenju drenažnog sistema doći će do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na dionici puta izmedju raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac.
Intenzitet saobraćaja je umjeren do pojačan.
U protekla 24 sata dogodile su se 22 saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba zadobila teže, a četiri lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Putevi mokri, vidljivost slaba, ima odrona

Vrijeme u Crnoj Gori danas će biti promjenljivo, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore.
Kako navode, ujutru i prijepodne očekuje se mjestimično kiša, a tokom dana djelimično razvedravanje.
Tokom noći će uslijediti novo naoblačenje.
Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 16, najviša dnevna od deset do 21 stepen.

Danas promjenljivo, temperatura do 21 stepen

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović oglasio se nakon što je izboden Podgoričanin, zbog čega je &nbsp;došlo do incidenata na Zabjelu. Sinoć su se trojica državljana Turske zabarikadirala u kazinu nakon što je grupa građana pokušala da se obračuna sa njima.&nbsp;
- Najoštrije osuđujem sinošnji gnusni napad u Podgorici u kojem je jedna osoba povrijeđena kao i svaki drugi vid nasilja te pozivam nadležne da što prije pronađu i procesuiraju vinovnike a građanima obezbijede sigurno okruženje. Istovremeno pozivam sve u Crnoj Gori na suzdržanost i razboritost - naveo je Ibrahimović.&nbsp;
Na Zabjelu su se čuli neprimjereni poklici.&nbsp;
- Krivica je individualna, nadležnost za sprovođenje zakona ima samo država a poistovjećivanje bilo kojeg naroda i države sa bilo kojim aktom nasilja je korak u pogrešnom smjeru. U evropskoj Crnoj Gori nema mjesta nasilju, nema mjesta samovlašću i nema mjesta pokličima “Ubij Turčina!” koji su se mogli čuti večeras u Podgorici te pozivam nadležne na promptnu reakciju i u ovom slučaju - navodi Ibrahimović.&nbsp;

Ibrahimović: Najoštrije osuđujem sinoćni napad, nema mjesta ni pokličima “ubij Turčina"

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu.&nbsp; Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to.&nbsp; I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"> <figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption> </figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda?&nbsp; Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u črtvrtom desetljeću XX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"> <figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"> <figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na sjednici Skupštine Crne Gore predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori, kazao je za Portal ETV ambasador Željko Perović.
U izvještaju “Obnova britanskog liderstva na Zapadnom Balkanu” konstatovano je da se Crna Gora se suočava sa duboko ukorijenjenim političkim i društvenim izazovima koji proizilaze iz spoljnog miješanja.
Komentarišući ovaj dokumetn, Perović je rekao da je veoma značajno da se naredna Konferencija “Berlinskog procesa” održava baš u Londonu, odnosno, da se Velika Britanija ponovo uključuje “na velika vrata i punom parom” u dešavanja na Balkanu.&nbsp;
- Imajući u vidu stepen stranog miješanja i malignog uticaja, može se slobodno reći ponovo uzavrelog Balkana. Krajnje zabrinjavajuće i izuzetno stetno miješanje Rusije, prvenstveno preko nacionalističkog režima u Beogradu, prema zemljama kandidatima za ulazak u EU, naročito prema Crnoj Gori i BiH, kao i ostalim pretendentima Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali i zategnuti odnosi između Beograda i Zagreba, čine Balkan ponovo “buretom baruta” - naveo je Perović.&nbsp;
Zbog toga je, ističe, zajedničko posvećeno djelovanje SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije od presudne važnosti za dalji prosperitet i napredak cjelokupnog Balkana.&nbsp;
- Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i može se slobodno reći višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori”. Konačno! U Izvještaju se ukazuje i na dva ključna momenta, pokušaj državnog udara 2016. i ustoličenje novog poglavara SPC (glavnog ruskog igrača) u Crnoj Gori, koji su izazvali destabilizaciju i vjerske i političke nemire, te do tada nezapamćene podjele u crnogorskom društvu. Konačno - naglasio je Perović.
Ono što u britanskom izvještaju ne piše, a vjeruje da je razmatrano na Konferenciji u Londonu, je da, kako kaže Perović, crnogorska vladajuća garnitura "na čelu sa predsjednikom većinski četnicke i retrogradne Skupštine vojvodom Andrijom Mandićem i njegovim saborcima iz crnogorske marionetske Vlade, naročito iz redova DF i Demokrata, kao i nijemim posmatračima, time i saučesnicoma iz ostalih stranaka, ne preduzima ništa da takvo djelovanje spriječi".&nbsp;
- Staviše, svojim saučesnistvom u urušavanju, destabilizaciji i vidnom pokušaju zaustavljanja Crne Gore na njenom evropskom putu daju puni doprinos - dodaje Perović.
Kao najvažnije, Perović ukazuje na ono na šta upozorava nekadašnji minustar odbrane Britanije, bivši geneneralni sekretar NATO-a i “glavni revizor Strateskog pregleda odbrane 2025.” Lord Robertson, a to je da “ono što se dešava na Zapadnom Balkanu ne ostaje tamo”.
- A to znači da dešavanja na Balkanu najdirektnije ugrožavaju Veliku Britaniju i EU. A to se ne smije dozvoliti! Pa je interes i jednih i drugih da “brinu o događajima u svim zemljama regiona” - naglasio je Perović.
Prema njegovim riječima, od uspješnosti borbe protiv korupcije, nacionalizma i stranog miješanja zavisiće i stabilnost Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Poruke i uputstva su jasni. Od Crne Gore zavisi da li se pravilno čitaju i ima li spremnosti da se sprovedu u djelo - zaključio je Perović.

Perović: Nakon "tihovanja", Britanija konačno upozorava na maligni uticaj Putina i Vučića u Crnoj Gori

Ako bi se akcije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića sprovela do kraja i desilo se moguće razrješenje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, to bi izazvalo još jednu veliku sistemsku krizu u Crnoj Gori i imalo bi kao svoju posljedicu usporavanje crnogorskog puta prema Evropskoj uniji, što je Mandićev ključni strateški cilj - rekao je predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Komentarišući otvorene napade Mandića na Markovića, ali i sinhronizovane kritike svih poslanika na sjednici u parlamentu kada je predstavljen izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu za prethodnu godinu prije tri dana, kaže da mu ništa nije začuđujuće, te da to otkriva pravu prirodu parlamentarne većine, posebno koalicije predvođene Mandićem.
- Oni su zaista umislisli da su 30. avgusta sproveli neku revoluciju i da su zaista oslobodili Crnu Goru. Iako se često u sarkastičnom tonu prema njima kao "oslobodiocima", zaista misle da to jesu i da u Crnoj Gori nakon 30. avgusta treba da vladaju revolucionarni zakoni, revolucionarna pravda, prijeki sudovi, presude i osuđivanja preko noći bez prezumpcije nevinosti. Ovaj Mandićev manevar vidim u tom kontekstu - naveo je Vujović.
Smatra da su dvije stvari tu ključne - Mandićev strah i izazivanje sistemske krize kojim bi se zaustavio evropski put Crne Gore.
- Jedna stvar je strah gospodina Mandića. Možemo da budemo nezadovoljni radom tužilaštva, ali je činjenica da su otvorili nekoliko markantnih predmeta i slučajeva protiv ljudi bliskih Mandiću, što iz njegovog najbližeg političkog, što iz ličnog okruženja. Imate slučajeve protiv predsjednike opština Mojkovac, Nikšić, Pljevlja. Imate slučaj prebijanja predsjednika Opštine Budva, koji su očigledno uradili Mandićevi ljudi, odnosno njegovi batinaši iz Budve. Najveći strah je od slučaja "državni udar", jer je Specijalno državno tužilaštvo izjavilo žalbu na oslobađajuću presudu. Imate slučaj protiv (Milana) Lekića iz Pljevalja - naveo je Vujović.
Dodaje da su ljudi oko Mandića, za nepune dvije godine otkada je na vlasti, skupili toliko slučajeva i "pet-šest ljudi iz njegovog najbližeg političkog okruženja su pod tužilačkom istragom".&nbsp;
- To govori dovoljno o svemu i dovoljno govori o njegovom strahu. Zbog toga je ta akcija - kazao je Vujović.
Komentarišući postupanje tužilaštva u slučaju Mandićevog sinovca, Danila, u kom je predmet dodijeljen nižem tužilaštvu, te slučaj predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića u kom je odbačena prijava, navodi da to "ne eliminiše stvar Mandića".
- Iako s pravom možemo da budemo nezadovoljni tretmanom tih predmeta od Vrhovnog državnog tužilaštva, te procesuiranja predmeta tužilaštvu sa nižim stepenom odgovornosti nije dovoljno i ne eliminiše stvar Mandića od svega toga. Oni bi htjeli da imaju tužilaštvo i sudstvo i kompletno pravosuđe, zato se i pokreće priča o vetingu da bi ga imali pod potpunom partijskom kontrolom. Kao što je stavio pod svoju kontrolu gotovo sve partije parlamentarne većine. On je potpuno pacifikovao Pokret Evropa sad - istakao je Vujović.
<h2>Kontrola</h2>
Komentarišući izostanak reakcije PES-a ocjenjuje da je to "još jedan primjer snisohodljivog odnosa prema Mandiću u parlamentu Crne Gore".&nbsp;
- Vidjeli smo reaciju predsjednika Kluba poslanika PES-a Miodraga Lakovića, koja jeste bila reakcija, iako prilično blijeda. Onda smo vidjeli skandaloznu reakciju poslanika Vasilija Čarapića na brutalno gaženje njihovog poslaničkog kluba od Mandića on odgovara time što napada bivšu vlast. To je bilo degutantno gledati i slušati, ali to pokazuje u kojoj mjeri je PES, posebno u parlamentu, stavljen pod kontrolu Mandića. Mislim da (premijer Milojko) Spajić ne kontroliše ni trećinu svog poslaničkog kluba i da dvije trećine njegovog poslaničkog kluba su bliži politici Mandića, nego politici PES-a - ocijenio je Vujović.
<h2>Strah</h2>
Odgovarajući na pitanje gdje su u svome tome njihovi koalicioni partneri iz Demokratske Crne Gore kaže da sve što važi za PES "još više važi za Demokrate".&nbsp;
- Oni su odavno potpuno izgubili svoj politički individualitet i politički profil. Potpuno su ste stopili u politiku i ideologiju Nove srpske demokratije gospodina Mandića. Posebno me ne začuđuje njihovo ćutanje u parlamentu. Stranka koja će navodno da podrži izvještaj VDT-a, a onda imamo onakve brutalne napade Mandića prema onima koji će navodno da podrže taj izvještaj, a imate ćutanje Demokrata. To samo po sebi dovoljno govori. Ponekad imam utisak da kad Mandić uzme banak, uzme da govori da zavlada strah, posebno u klubovima PES-a i Demokrata. Taj paternatlizam Mandića posebno je vidljiv u Skupštini Crne Gore - naglasio je Vujović.
<h2>Sistemski problemi</h2>
Komentarišući reakciju Delegacija EU, iz koje je saopšteno da je vladavina prava veoma značajna za evropski put Crne Gore, te očekuje li da se aktuelna dešavanja mogu odraziti na budući izvještaj o Crnoj Gori, pita što još treba da se desi da bi "naši evropski partneri do kraja vidjeli sa kim imamo posla".
- Ne znam što još treba da se desi u Crnoj Gori - toliko primjera ne samo nacionalističke politike, ne samo politike istorijskog revizionizma, vraćanja u devedesete, slavljenje ratnih zločinaca, nego i u u sistemskoj ravni odnosa prema vladavini prava i institucijama - da bi naši evropski partneri do kraja vidjeli sa kim suštinski imamo posla i da su to strukture koje će na svakom polju nastojati da zaustave Crnu Goru na evropskom putu i da neće birati sredstva, da će permanentno proizvoditi krize i sistemske probleme. Suština je da ovakva vlast, komponovana na ovaj način, ne može uvesti Crnu Goru u EU - kazao je Vujović.
<h2>Ohrabrenje</h2>
Komentarišući to što međunarodni partneri ukazuju na to da je dio vlasti spona između Rusije i Srbije, a da ista vlast dobija pozitivne poruke iz EU, ocjenuje da se radi o ohrabrenju, jer postoji novi entuzijazam kad je u pitanju politika proširenja.&nbsp;
- Imao sam priliku da se u to uvjerim, da podrška Crnoj Gori nikad nije bila veća i zbog toga treba razumjeti da zaista žele da pomognu državi. Kad im objašnjavate određene stvari nailazite na određeno razumijevanje, ali domaći zadatak moramo da obavimo sami. Ne možemo očekivati da naše zadatke ostvare naši partneri. U tom smislu tumačim i te glasove od evropskih partnera, ali moraju i oni razumjeti da se opozicija nalazi u veoma delikatnoj poziciji. Autentičan je cilj opozicije da Crna Gora uđe u EU, ali ne možemo ostati mirni na brojne devijacije jer znamo da će te strukture iskoristiti svaku priliku da sabotiraju naš evropski put do momenta dok se ne desi zatvaranje tog prozora mogućnosti. To ne znači da opozicija ne treba da iskoristi svaku priliku da našim partnerima objasni kakva je situacija u Crnoj Gori - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzy-TAYMRXkU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Ako bi se desilo razrješenje Markovića, to bi izazvalo još jednu veliku sistemsku krizu koja bi mogla usporiti put prema EU

Mislim da je sad potpuno jasno da je predmet "državni udar" i dalje živ i da dolazak (predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije) Mandića i ostalih optuženih na vlast nije imao za posljedicu gašenje tog predmeta - ocijenio je za informativnu emisiju "24 sata" na Televiziji E advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik.
Komentarišući otvoreni napad Mandića na vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića kazao je da se istovremeno medijski stavlja na stranu politički pritisak tog istog tužilaštva na nezavisne i objektivne medije, pojedince, kritičare vlasti i opoziciju.&nbsp;
- Odjednom nije tema kako je tužilaštvo instrumentalizovano u političkoj borbi protiv objektivnih medija, nego su sada promijenili uloge, pa je državni tužilac žrtva političkog pritiska, a ne obratno - naveo je Olenik.
Smatra da je između te dvije stvari najviše istine.
- A to je strah opravdani od završetka procesa za državni udar koji bi po svim normalnim kriterijumima trebalo da završi osuđujućim presudama - naveo je Olenik.
Iz Delegacije EU u Crnoj Gori poručuju da političko uplitanje i javni pritisak na tužioce podrivaju vladavinu prava, ugrožavaju nezavisnost tužilaštva, ali i napredak Crne Gore u pristupanju Evropskoj uniji.
- Iako je konstruktivna javna kritika bilo koje institucije, uključujući i tužilaštva, normalna u demokratskom društvu, politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, treba da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, kao i od komentarisanja konkretnih predmeta koji su još u fazi istrage ili sudskog postupka - navode u Delegaciji Eu.
Dok PES stidljivo odgovara na optužbe, Demokrate tihuju. Iz izvršne vlasti oglasio se jedino Savjet za vladavinu prava, kojim predsjedava potpredsjednik Vlade iz redova Demokrata Momo Koprivica. Poručuje da nezavisno pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno od političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja, kako bi se osigurala pravda i vladavina prava, a time i uspjeh Crne Gore na evropskom putu.
Slučaj “državni udar” u kojem je Mandić sa Milanom Kneževićem prvostepeno osuđen na pet godina zatvora i dalje je aktuelan, nakon što se Specijalno državno tužilaštvo u junu žalilo na naknadnu oslobađajuću presudu.&nbsp;
Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv predsjednika Opštine Mojkovac Veska Delića zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja.&nbsp;
Vrhovno tužilaštvo je ranije formiralo predmet protiv predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića zbog sumnje na izazivanje nacionalne i vjerske mržnje.&nbsp;
Istrage o zloupotrebama bivšeg direktora Rudnika uglja Milana Lekića, predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša.&nbsp;
Svi oni su funkcioneri Mandićeve Nove srpske demokratije. A slučaj koji je najviše pogodio šefa skupštine je i optužnica protiv njegovog sinovca Danila Mandića, koji će se naći pred sudom u novembru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh33leNZr2-g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Prilog novinara Televizije E Aleksandra Matića.