Za razliku od sličnih samita koje su Sjedinjene Američke Države održavale sa Sovjetskim Savezom – u Rejkjaviku (1986), u Vašingtonu (1987), kasnije u Moskvi (1988) – ili razgovora koje je predsjednik Džordž V. Buš vodio sa samim Putinom (2001), svi ti susreti rezultirali su konkretnim pomacima i pokazivali moć diplomatije. Legendarni Henri Kisindžer je jednom rekao da je diplomatija „umjetnost ograničavanja izbora drugih“. To je bila suština američke spoljne politike u decenijama nakon Drugog svjetskog rata.
Za Donalda Trampa, međutim, diplomatija nije to. Ona sve više liči na reality show koji traje koliko i svijetla reflektora. Upravo taj miks populizma i spektakla postao je novi kredo američke politike. Njegovi spoljnopolitički potezi ne donose kvalitativne pomake, ne proizvode novu vrijednost, suština se ne pomjera – bar ne u korist Amerike.
Slika evropskih lidera ispred Trampa govori više od hiljadu riječi. Evropa djeluje nesinhronizovano i zbunjeno. Njemački kancelar Fridrih Merc, u koga su mnogi polagali nade, i dalje nije u stanju da trasira novi politički kurs. Djeluje kao da se ne snalazi u ulozi koju bi morao da preuzme. Najveća odgovornost pada na francuskog predsjednika Emanuela Makrona, koji ipak uspijeva da održi privid evropskog jedinstva. Ali, ni to nije dovoljno. Evropska unija ostaje zarobljena u procedurama i nejasnim odlukama, ostavljajući dojam slabosti i neodlučnosti.
Samit u Bijeloj kući, uz prisustvo evropskih lidera i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, došao je poslije fijaska na Aljasci. Ponovo je ogolio sve pukotine u spoljnoj politici Donalda Trampa. Teško je u američkoj istoriji naći primjer takvog diplomatskog pristupa – bez strateškog promišljanja, oslonjenog na ad hoc rješenja i impulsivne ideje. Taj samit je otvorio više novih pitanja nego što je zatvorio. Suština je: o čemu zapravo pregovara Tramp i u čije ime? Ponekad djeluje kao advokat Vladimira Putina.
Nesporno je i da Tramp ima fascinaciju Putinom, njegovim stilom vladanja i autoritarnim obrascima. Upravo te autoritarne tendencije, koje se jasno prepoznaju i kod samog Trampa, danas predstavljaju jednu od najozbiljnijih prijetnji američkoj demokratiji.
Vraćajući se na sastanak na Aljasci, koji je u mnogo čemu bio skandalozan, jasno je da je Putin taj susret iskoristio da se predstavi kao pobjednik. Njegova najveća prednost danas nije ni vojna sila, ni ekonomska moć, već psihološka prednost koju je ostvario samim nastupom i gestovima tokom tog susreta u toj američkoj saveznoj državi. Samo nagovještaji mogućeg spuštanja sankcija omogućili su njegovoj propagandnoj mašineriji da nastavi širiti narativ o slabosti Zapada i opravdanosti agresije.
Dakle, poslije dva mučna samita, na stolu ostaje nekoliko scenarija.
Prvi scenario je onaj koji je zapravo jedini konkretni „proizvod“ ova dva samita – paradoksalno, održavanje statusa quo. On savršeno odgovara Putinu jer mu daje vrijeme da se regeneriše, dok istovremeno nastavlja svoj pohodni rat: ruši ukrajinske gradove, ubija ukrajinsku djecu.
Drugi scenario po svemu podsjeća na ono što se desilo u Minhenu 1938. – truli kompromis, odnosno truli mir. To je onaj koji donosi pauzu od rata. U toj varijanti Ukrajina bi dobila nejasne bezbjednosne garancije, možda čak i samo prazna obećanja. Čak se provlači i ideja da Kijev kupuje oružje od Amerikanaca i na taj način „obezbjeđuje garancije“. Takva konstrukcija je sporna na više nivoa – u suštini, potpuno nerealna.
Treći scenario, najmanje vjerovatan, jeste povlačenje Rusije. Na papiru to izgleda dobro, ali za takve iluzije trenutno nema političke volje ni u Kijevu, ni u Briselu, ni u Vašingtonu. Situacija na frontu ostaje sumorna, a Ukrajina sve više u defanzivi. Diplomatske riječi odavno nemaju nikakvu težinu.
U ovom trenutku ključna odgovornost leži na evropskim državama, uključujući i Veliku Britaniju, koja najbolje razumije prijetnju ruskog ekspanzionizma. Evropske zemlje same moraju da organizuju „koaliciju voljnih“, koja će ponuditi kompromisno rješenje i nametnuti se kao faktor stabilizacije i odbrane Ukrajine.
Jer, u suprotnom, novouspostavljena osovina Tramp–Putin može donijeti mir, ali mir koji će vrlo brzo proizvesti novi rat. A znamo gdje su istorijski ta žarišta – Istočna Evropa i Balkan. U suprotnom svi zajedno će ličiti na koaliciju naivnih.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Koalicija voljnih ili naivnih

U trenutku kada se Crna Gora bori protiv požara, kada gine vojnik gaseći ih, a ljudi ostaju bez onoga što su decenijama stvarali, kada se uništava flora i fauna, Demokrate kao odgovor na krizu nude populistički propagandni spot, loše produkcije - rekao je za 24 sata Televizije E politički analitičar Danilo Kalezić.
Populizam ne gasi požare, kao što ne rješava druga, otvorena društvena pitanja. Zadatak svake odgovorne vlasti je da anticipira probleme i rješava ih planski, što u Crnoj Gori nije slučaj, smatra politički analitičar Danilo Kalezić. Dodaje da izvršna vlast umjesto da sagledava probleme, koristi godišnje odmore i bavi se efemernim stvarima.
- Možemo samo da se nadamo da će pritisak građana, medija, civilnog sektora stvoriti preduslove da sljedeću požarnu sezonu dočekamo bar sa funkcionalnom opremom koju imamo. Da ne govorimo o tome šta je premijer Milojko Spajić obećao. A obećao je puno, malo šta realizovao. Istovremeno, slušali smo tu vrstu bedastoće i manipulacije o tome ko je i na koji način prodao kanadere, a tu su stvari lako dokazive i provjerljive. Izvršna vlast, u trenutku kad treba da se bavi akutnim problemom, kad treba krizno da komunicira, saopštava nešto što činjenično ne odgovara istini - rekao je Kalezić.
Podjseća da je vojnik izgubio život boreći se protiv požara, da su ljudi ostali bez kuća, imanja, da je šteta po floru i faunu ogromna, po čitav ekosistem. To je, dodaje, cijena lošeg upravljanja.
- Ova vlast nije u stanju da nađe adekvatan odgovor na ono što su problemi društva. Očigledno je da kad se nalaze u kriznoj situaciji nijesu u stanju da je rješavaju. Postao je model ponašanja da krizne situacije ignorišu, da u drugoj fazi delegiraju odgovornost nekom drugom, a u trećoj fazi se bore sa tim na jedan amaterski i diletantski način, što oni i jesu. To je grupa amatera i diletanata – poručio je Kalezić.
Smatra da politički civilizovan čovjek teško može razumjeti da se u trenutku kad se ljudi bore protiv požara, neki političari bave lošom produkcijom, kojom žele da za sebe ućare neki poen.
- Najbolje o njihovom radu govore građani na lokalnim izborima, to je partija (Demokratska Crna Gora) koja je u nestajanju, koja gubi biračko tijelo, partijski identitet… Ali, to ih ne sprječava da jeftinim populizmom, kičom i jednom vrstom primitivnog ponašanja, truju javni prostor - naglasio je Kalezić.
Požari su, poručuje Kalezić, još jedan u nizu događaja koji diskvalifikuju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da bude na toj poziciji.&nbsp;
&nbsp;- Pokušali su, i dalje pokušavaju, da kidnapuju bezbjednosni sektor. Ne govorim samo o MUP-u, već o vojsci, čitavom sistemu policije i o ANB-u. Oni to rade planski i to ne rade sami, niti imaju tu vrstu političke pameti da sami osmisle akcije. To se isporučuje, zna se odakle i ko to radi, nije to crnogorskoj javnosti nepoznato. Zadatak nas, koji i dalje imamo tu vrstu zdravog razuma, je da kritički promišljamo njihove poteze, da vršimo pritisak da oni budu politički sankcionisani- poručio je Kalezić.
Komentarišući otkrivanje spomenika ratnom zločincu, četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kraj Berana, Kalezić kaže da se posle tog čina stiče utisak da država ne postoji.
- Država treba da kontroliše i sprovodi zakone na svojoj teritoriji. U ovoj situaciji država nije u stanju da sprovede zakone koje je sama donijela na cijeloj teritoriji. Ili je to selo ekstrateritorijalno, pa tamo ne dopiru zakoni o zaštiti kulturnih spomenika, ni osnovni zakoni koji garantuju pravo na život i djelo. Novinarima je bilo ugroženo pravo na život, bili su fizički ugroženi - podsjeća Kalezić.
Ističe da se i 2022. upozoravlo na situcije poput ove u Gornjem Zaostru.&nbsp;
&nbsp;- Temeljni ugovor, najveći simbol u izdaji Crne Gore, sada pokazuje svoju realizaciju. Ne možete da sprovedete zakone u hramovima i manastirima koje je okupirala crkva Srbije. To nijesu njeni manastiri, oni tamo borave protivpravno. Crkva Srbije niti ih je gradila, niti ih je održavala, već su to manastiri građana Crne Gore. Dakle, ne možete da sprovedete do kraja ono što je uredba, već se povinujete tom ugovoru, povinujete se volji agenata u mantijama, jer to nijesu sveštenici. Sveštenici se bave jevanđeljem, a oni se bave revizionizmom, promocijom najretrogradnijih nacionalističkih ideja poput teorije krvi i tla. To nijesu sveštenici nego agenti u mantiji - naglasio je Kalezić.
Smatra da nadležni imaju potpuno iste intimne osjećaje kao oni što su postavili spomenik Pavlu Đurišiću, ili su, kako kaže, političke kuvace do te mjere da ne žele da se suprotstavljaju.
- Predstavnici Bošnjačke stranke kalkulišu. Ako im ovo nije povod da napuste nakaradnu Vladu i vlast, ja ne znam šta treba da se desi. Treba da podignu spomenik Ratku Mladiću pa da to bude razlog? Pošto sve to znamo, težište odgovornosti treba da bude na opozicionim partijama, koje konačno moraju da artikulišu jasnu agresivnu i vrlo smisljenu aktivnost borbe protiv nečega što se zove revizija kolektivnog sjećanja, jer brzo će sve ovo postati nova normalnost - poručio je Kalezić.
Odgovarajući na pitanje da li bi Spajić mogao rekonstruisati Vladu i da li bi se na udaru mogli naći ministri iz redova Demokrata - Krapović i Šaranović, Kalezić vjeruje da će doći do rekonstrukcije doći, ali da će u suštini biti kozmetička.
- Teško je objasniti zašto je adekvatno da Šaranovića i Krapovića smijenite u oktobru, a to nije bilo adekvatno u januaru, u slučaju ministra unutrašnjih poslova, to je teško objasniti. Ja vjerujem da Spajić sve to razumije i da u svojoj biti ima želju i namjeru da to uradi, ali na tom putu njemu nije prepreka ta stranka, nego političke i obavještajne strukture koje stoje iza te stranke - zaključio je Kalezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFc4JMi70FfU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Kalezić: Vlast čini grupa amatera i diletanata

Hoćemo li da se pravimo da smo iznenađeni, zaprepašćeni, da izvršna vlast nije znala!? Taj spomenik je spomenik crnogorske vlasti – i svih koji u njoj sjede, kazao je politički analitičar, Danilo Kalezić, povodom podizanja spomenika Pavlu Đurišiću kod Berana.&nbsp;
- Bez izuzetka. To je ideolog današnje Crne Gore - dodao je on.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdanilo_kalezic%2Fstatus%2F1953443550399488103&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kalezić: Hoćemo li da se pravimo da smo iznenađeni, zaprepašćeni, da izvršna vlast nije znala, Đurišić ideolog današnje Crne Gore

Mimoilaženja unutar parlamentarne većine, kojima je javnost juče svjedočila u Skupštini, nijesu programska ili politička. Riječ je, kako ocjenjuju politikolozi, o interesnim mimoilaženjima, koja će se, kako očekuju, završiti tako što će premijer Milojko Spajić popustiti i redigovati svoje stavove u korist koalicionih partnera. Premijer, kako dodaju sagovornici TV E, u političkom smislu nije pokazao sposobnost da upravlja izvršnom vlašću, već podliježe pritiscima manjih koalicionih partnera.
<h2>Šutnja PES-a</h2>
Pokazatelj problema u parlamentarnoj većini ili još jedno povlačenje PES-a pred, po broju mandata znatno slabije, ali po političkoj vještini, očito nadmoćnije koalicije "Za budućnost Crne Gore". O budućnosti vladajuće koalicije iz PES-a nijesu htjeli da daju izjavu za Televiziju E - odlučili su se za šutnju. Tako su ćutali i juče u Skupštini.
- Nažalost, kolege poslanici iz Bošnjačke stranke i dio poslanika iz PES-a – nije ispoštovao dogovor. I nije nam ni saopštio da neće glasati za ovaj predloženi Zakon o amnestiji - kazao je juče u parlamentu lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
Prilikom glasanja, obje strane su ostale na suprotstavljenim pozicijama: nekoliko poslanika PES-a se nije pojavilo u sali tokom glasanja o Zakonu o amnestiji, nekoliko poslanika iz Mandićeve i Kneževićeve stranke nijesu dali glas za Zakon o porezu na dobit privrednih društava. Andrija Mandić, neformalni a stvarni vođa parlamentarne većine, odmah je zaprijetio da će preispitati ranije dogovore i partnerstva sa Spajićevim Pokretom Evropa sad. 
- Kao što treba i da ispitamo i preispitamo kolege iz PES-a, sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije, ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno, politika je takva - kazao je Mandić na jučerašnjem zasijedanju.
Prethodno je Mandić vrlo jasno i javno izdvojio premijera Spajića u odnosu na ostale poslanike PES-a. 
- Kolega Knežević i ja smo danas imali sjajne razgovore sa predsjednikom Vlade i predsjednikom PES-a, gospodinom Spajićem – radi se o jednom mladom, darovitom političari i žao mi je što mnogi ne razumiju, čak i u njegovoj stranci, u njegovom poslaničkom klubu... - istakao je on.
<h2>Otkazivanje poslušnosti</h2>
Izjave Mandića i Kneževića amnestiraju Spajića i ukazuju da je dio poslanika PES-a otkazao poslušnost. Prema informacijama Televizije E upravo im je to objašnjavao i premijer Spajić tokom susreta, pravdajući se da je neposlušnost nekih poslanika PES-a rezultat velikog pritiska opozicije, prvenstveno Demokratske partije socijalista koji su navodno prijetili obustavom rada skupštinskih službi. 
Drugi izvori iz parlamentarne većine ukazuju da mimoilaženja u parlamentarnoj većini nijesu na nivou ideja već isključivo interesa i da zato - kao rezultat ucjenjivanja - nijesu izglasana dva zakona koje su dvije strane predložile juče u parlamentu. 
Politikolozi su saglasni da su interesi ključni motiv jučerašnjih tonova u Skupštini, nakon što dio poslanika PES-a i Bošnjačke stranke nije podržao Zakon o amnestiji, koji je predložio Milan Knežević. 
- Očekujem da, narednih nedjelja – na bazi iskustva – u odnosu onoga što radi predsjednik Parlamenta i predsjednik DNP-a – Mandić i Knežević – da Spajić opet popusti i da rediguje svoje stavove. Jednostavno, Spajić u političkom smislu jednostavno nije pokazao sposobnost da drži liniju upravljanja izvršne vlasti već, kad god dođe u neku vrstu problema – on posustaje pod pritiscima manjih koalicionih partnera - ocijenio je politički analitičar Danilo Kalezić.
Kalezićev stav ne dijele u Demokratskoj partiji socijalista iz koje je poručeno da je riječ o izbiljnom raskolu unutar parlamentarne većine i da je javnost svjedočila ponižavanju poslanika PES-a od strane Andrije Mandića. 
Pitanje je, međutim, čak i da ima ozbiljnijih mimoilaženja u parlamentarnoj većini, da li će doći do vidljivijeg političkog sukoba jer - kada je riječ o interesima - takav rasplet ne bi odgovarao ni Spajiću koji je na čelu izvršne vlasti, ali ni Mandiću koji kontroliše zakonodavnu vlast i značajno utiče na poteze Vlade Crne Gore.

Marija Mitrović

Kriza vlasti zbog interesa - ne politike, Spajić podliježe pritiscima manjih partnera

Prvi mjeseci administracije Donalda Trampa izazvali su tektonske globlane poremećaje. Tlo se i dalje ne smiruje. Konačni ishod carinskih pregovora između EU i SAD-a možda je i najbolji pokazatelj nove paradigme po kojoj funkcioniše američka vanjska politika: transakcionalnost umjesto ideja.
U najkraćem, to je kredo politike koju danas personifikuje Tramp, a operativno je sprovode, paradoksalno, njegovi bivši kritičari, poput Marka Rubija – kojeg mnogi vide i kao mogućeg predsjedničkog kandidata.
Balkan, čini se, nije visoko na listi prioriteta američke administracije. Izostanak ekipiranja nove diplomatske postave za zemlje Zapadnog Balkana, kao i "zaborav" evropskih integracija iz strateških dokumenata SAD-a, ukazuju na nedostatak interesovanja, ali i dublje strateške nejasnoće.&nbsp;
U takvom vakuumu – uz nemoćnu Evropsku uniju koja nije u stanju preuzeti vodeću ulogu, te povučenu Ameriku – stvaraju se idealni uslovi za novi talas prodora malignog stranog uticaja. Ne govori se više samo o Rusiji i Kini, regionalni igrački takođe lakše ostvaraju svoje ciljeve.
Kroz prizmu Crne Gore jasno se ogleda nova "nezainteresovano-zainteresovana" strategija SAD-a. Dok ambasadori zemalja EU zagovaraju formiranje proevropske vlade, ta ideja bar za sad ne nailazi na podršku američke strane. To nije samo politički raskorak već i pokazatelj promjene ideološke paradigme – umjesto podrške liberalnim vrijednostima, sve više dominira interesna logika formulisana kroz “America First”.
Američki interesi u Crnoj Gori danas se ogledaju kroz infrastrukturne i poslovne projekte. Umjesto podrške reformama i demokratskom razvoju, fokus se preusmjerava na biznis. Kao što su u Albaniji i Srbiji firme povezane s Trampovom administracijom bile uključene u važne projekte, danas se u Crnoj Gori sličan obrazac nazire kroz interesovanje američkog građevinskog giganta Bechtel za nastavak izgradnje auto-puta, projekta koji je u svojoj biti najmanje građevinski.
Sve su brojniji oni koji smatraju da će budući odnos američke administracije prema crnogorskim vlastima biti oblikovan upravo kroz ovakve transakcione odnose.
Istovremeno, Crna Gora je ponovo na vjetrometini. U godini kada se obilježava 120 godina uspostavljanja američko-crnogorskih odnosa, nalazimo se u situaciji u kojoj ne postoji jasno definisana američka strategija. Umjesto konzistentne politike, prisutna je ad hoc logika koja podsjeća na postvislonovski "crnogorski mrak" – vrijeme kada je američka politika na Balkanu bila vođena pragmatičnim podilaženjem regionalnim hegemonima.
S druge strane, strateška opredjeljenja SAD-a, koja u nekim aspektima podsjećaju na politike prethodnih administracija, i dalje nalaze uporište u Bosni i Hercegovini. No, sve češće se u tom kontekstu pominje ideja o tri entiteta. Nedavno je u intervjuu za bosansko-hercegovačke medije uticajni američki diplomata Maks Primorac afirmisao ideju o uspostavljanju trećeg entiteta, kao i slabljenje nadležnosti Visokog predstavnika.
Istovremeno, nastavlja se podrška zaustavljanju separatističkih politika Milorada Dodika, iako to ne isključuje postojanje dvostrukih standarda i tolerancije prema režimima koji su lojalni američkim interesima.
Pod krinkom suzbijanja ruskog i srpskog uticaja, sve češće dolazi do normalizacije autoritarnih tendencija. Ova logika ide ruku pod ruku sa širim globalnim pomakom američke politike – od promocije vrijednosti ka realizaciji interesa, od savezništava zasnovanih na principima ka partnerstvima utemeljenim na isplativosti.
U takvom kontekstu, obnova partnerstva između srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i albanskog premijera Edija Rame postaje jasan indikator regionalne dinamike: autoritarna stabilnost uz prećutnu saglanost iz Vašingtona. A Zapadni Balkan, još jednom, ostaje na periferiji ozbiljnih evropskih i američkih strateških razmatranja.
Suštinsko pitanje za budućnost jeste: kako će izgledati nova američka strategija prema Evropi? Trenutno postoji sukob između ekonomskih prioriteta američke administracije i potrebe da se dio odgovornosti za evropski kontinent prebaci na Evropsku uniju. Upravo ta ambivalencija usporava formulaciju koherentne politike SAD-a prema ovom dijelu svijeta.
Crna Gora, baš kao i početkom 90-ih, ponovo mora da privuče pažnju američke politike i da aktuelizuje pitanja od nacionalnog i vitalnog interesa. Nije nova, niti nelegitimna, ideja da se crnogorskoj opoziciji i prozapadno orijentisanim intelektualcima predloži osnivanje tijela nalik na crnogorski odbor koji je djelovao u Americi tokom 1930-ih, a koji bi danas imao zadatak da promoviše interese savremene Crne Gore pred američkom političkom i akademskom javnošću.
Takođe, dinamika u Kongresu i nadolazeći izbori novembra 2027. mogu umnogome promijeniti trenutnu situaciju.

Zapadni Balkan na američkoj mapi

Nije nimalo nelogično očekivati da „velikosrpska opcija“ nastoji da izazove nestabilnost u Crnoj Gori, a po instrukcijama zvaničnog Beograda, pa navode o potencijalno indukovanim vanrednim parlamentarnim izborima na jesen smatram čak i realnim - poručio je politički analitičar Danilo Kalezić.
On za beogradski portal „Simptom“ kaže da nema dileme da favoriti Beograda i Aleksandra Vučića reaguju „na taster“, a sve o čemu je bilo riječi predstavljalo bi samo dalji doprinos pokušajima kreiranja drugačije političke realnosti Crne Gore, te dalje destabilizacije i miješanja u njena unutrašnja pitanja.
- „Velikosrpska opcija“, koju podržava zvanični Beograd, suočena sa rizikom rekonstrukcije Vlade Crne Gore i formiranja možda nove evropske vlade, nije isključeno da želi izazvati nestabilnost. Uostalom, to bi bili mehanizmi koje je sam Vučić i SNS koristio i koristi obilato u Srbiji, pa bi se sličan model primijenio u Crnoj Gori. Inače, Crna Gora se nalazi u permanentnoj krizi, izložena konstantnoj destabilizaciji koju sprovode ruske i srpske obavještajne službe - napomenuo je Kalezić.
Upitan kakvu sliku šalje napad na prvog čovjeka Budve Nikolu Jovanovića, Kalezić naglašava da je posrijedi sraman gest koji ukazuje da „vladajućoj koaliciji i njihovim političkim eksponentima nasilje nije strano i da je riječ o klasičnom politički inspirisanom nasilju“.

Kalezić: Nijesu nerealni navodi o vanrednim izborima na jesen u režiji Beograda

Mitologizacija istorijskih događaja i pokušaj da se istorijske činjenice stave vam konteksta - tako sagovornici Televizije E komentarišu govor koji je, povodom 150 godina od Nevesinjske puške, održao predsjednik Skupštine Andrija Mandić, pozivajući da se mladi vaspitavaju na primjerima srpskih junaka. Istoričari ne spore značaj Nevesinjske puške, ali ukazuju da Mandić i taj događaj posmatra iz vizure "srpskog sveta".
Sagovornici TV E očekuju da predsjednik Skupštine, u susret obilježavanju Dana državnosti – 13. jula, primijeni istu propagandu, te da će i 13. jul biti na meti agresivnog revizionizma.
- Sami događaj koji se vezuje za ustanak u Hercegovini naravno da nije bio presudan, čak u zapadnoj istoriografiji se i ne pominje kao uzrok Berlinskog kongresa. Berlinski kongres svoje razloge nalazi u specifičnom narušavanju balansa moći zapadnih zemalja – prije svega – Njemačke, Austrougarske i Rusije – sa jedne strane – i Otomanskog carstva, sa druge.Jednako tako i svo drugi praznici koji su u početku negirani, oni se sad pokušavaju oteti, kidnapovati od CG i Crnogoraca i očekujem slično da slušamo u naredna dva, tri, četiri dana – kaže politički analitičar Danilo Kalezić.
Istoričari ne spore značaj Nevesinjske puške iz 1875. godine, ali se njima ne može davati konotacija kako to želi predsjednik Parlamenta, koji pokušava direktno da uveže Nevesinjsku pušku i Berlinski kongres, odnosno crnogorsku državnost.
- Naime, po već ustaljenoj praksi i običaju, naš predsjednik Skupštine je otišao, prije neki dan, tamo i položio vijenac tamo u Nevesinju, ali on to posmatra iz svoje vizure srpskoga sveta i koliko je to značajno za taj njihov velikosrpski projekat – objašnjava istoričar Vukota Vukotić.
Svečanosti u Nevesinju, osim Mandićća, prisustvovao je i mitrpolit SPC Joanikije, koji je – u govoru pripremljenom za zvaničnike Srbije iz prvog reda, još jednom tvrdio da su Crnogorci srpski narod. I nije tu bio kraj mitovi i prenebregavanju istorijskih činjenica.
- Hrabrost tih ustanika nije ostala u 19. vijeku, ona se prenijela na nove generacije – na srpske dobrovoljce u balkanskim ratovima, na heroje cerske, kolubarske, mojkovačke bitke, na mučenike Solunskog fronta i na one koji su položili živote za slobodu u Drugom svjetskom ratu – dodao je predsjednik crnogorske Skupštine.
Ko su „oni“ koji su se borili za slobodu u Drugom svjetskom ratu, Mandić nije precizirao, a zaboravio je – u nabrajanju slobodarskih borbi – da pomene onu koju su nakon Božićnog ustanka 1919. vodili borci Za pravo, čast i slobodu Crne Gore - protiv aneksije od strane Srbije –države čije su zvaničnike Joanikije i Mandić juče pokušali da oduševe svojim poimanjem istorije.

Sagovornici TV E o govoru Mandića u Nevesinju: Mitologizacija istorije, za očekivati da i 13. jul bude na meti agresivnog revizionizma

Vrijeme je da crnogorski mediji, civilni sektor i intelektualci izađu iz matriksa u koji ih uvodi velikosrpska propaganda, gdje stalno moramo da dokazujemo da postojimo. U pitanju je klasični spin i jedna vrsta već viđenog i prevaziđenog narativa koji plasira Mandić upravo kako bi bacao prašinu u oči crnogorskoj javnosti – prokomentarisao je politički analitičar Danilo Kalezić poruke predsjednika Skupštine Andrije Mandića na obilježavanju godišnjice Nevesinjskog ustanka, gdje je, između ostalog, poručio da „moramo vaspitavati mlade na primjerima hercegovačkih, crnogorskih i drugih srpskih junaka“.
Mandić i mitropolit Joanikije imali su sličan narativ i juče, na proslavi 150 godina od Nevesinjske puške juče u Nevesinju. Joanikije je kazao da su „ratovali zajedno Crnogorci i Hercegovci, jer je to jedan srpski narod, jedna vjera, jedna nada“.
Komentarišući iste poruke Mandića i Joanikija, Kalezić je rekao da oni imaju istog poslodavca, a to je Beograd.
- Sve institucije velikosrpske infrastrukture u Crnoj Gori su njima date na raspolaganje, a oni su izvođači radova. To što oni pričaju nije novo. To je ista priča koju je puno inteligentnije saopštavao mitropolit Amfilohije. Ovo što sad gledamo je već viđeno, u političkom smislu i dosadno. Apelujem na istoričare da se ispita da li su Srbi „fikcija“ – kazao je Kalezić.
Istakao je da je „možda vrijeme da okrenemo 'igricu' pa da angažujemo grupe istoričara, politikologa, pravnika da provjerimo da li Srbi postoje ili je to fikcija“.
- Drugi način ne postoji, osim da tom vrstom banalizacije da prekinemo začarani krug u kome se svakodnevno iscrpljujemo u dokazivanju nečega što je već na priču na koju je Slavko Perović još 1992. u duelu sa Zoranom Đinđićem - kad je rekao da je postojanje Crnogoraca neupitno, stavio tačku – kazao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, „moramo da ignorišemo te stvari, jer je to bacanje prašine u oči“.
Komentarišući to što se i sajt Skupštine koristi da se prenesu te poruke, Kalezić kaže da je to „mehanizam propagandnog rada koji je već više puta oproban i koji se po pravilu dešava u trenutku kada oni u pozadini pripremaju i sprovode akcije poput one o kriminalizaciji Crne Gore ili napad na bezbjednosni sektor ili afera sa Mandićevim sinovcem“.
- Crnogorska javnost mora da prekine i izađe iz tog inferiornog modela u kome smo konstantno isprovocirani od njih da dokazujemo postojanje – rekao je Kalezić.

1250x600

1084x550

Kalezić: Klasični spin i prevaziđeni narativ Mandića

Malo je konstanti u srpskoj istoriji kao nepokolebljiva posvećenost velikodržavlju. Srpski, odnosno velikosrpski nacionalizam, potpomognut Rusijom, predstavlja trajnu i akutnu prijetnju miru na zapadnom Balkanu. Latinka Perović je govorila da čak ni srpski komunisti nisu bili imuni na tu, ispostaviće se, jedinu tradiciju srpske države.
Na zlokoban način, ali gotovo karikaturalno, vidovdanski protest podsjetio je da većinska Srbija „protiv Vučića“ ideološki ne odustaje od velikodržavnog nacionalizma. Ne bi bilo prvi put da većinska Srbija vođu kažnjava zbog lošeg sprovođenja plana o velikoj Srbiji, danas eufemistički nazvanog „srpskim svetom“.
Sa sličnih pozicija je i Slobodan Milošević kritikovan od strane crkve, intelektualaca, akademika i, naravno, djelova tajnih službi. Vidovdanski protest nevjerovatno asocira na ponavljanje tog scenarija. Kao što je onomad Vojislav Koštunica, Šešelj u fraku, danas tu ulogu preuzima niskokalorični nacionalista Milo Lompar.
Lamentiranje nad ugroženim srpstvom je, još od sudetskih Njemaca, uvod u agresiju – za sada, doduše, samo verbalnu. Dok je integralizam novi naziv za izgradnju „srpskog sveta“ – koji zvuči manje otrovno od Šešeljevog zalijetanja na „zapadnu granicu“ te fantomske tvorevine.
Nesporno je da režim predsjednika Srbije Aleksandra Vučića ulazi u terminalnu fazu – permanentna kriza i požari na lokalnom nivou ne dobijaju adekvatan odgovor. Režim ne umije da odgovori na talas nepopularnosti i ogorčenosti Vučićem lično i svime negativnim što simbolizuje SNS.
A kad se to desi, odgovor bude eskalacija i posezanje za nasiljem karakterističnim za najcrnje autoritarne vlasti. Važnije pitanje od toga je kako će Vučić biti smijenjen i ko će se nametnuti kao moguća alternativa naprednjačko/radikalskoj vlasti. Mrcvarenju cijelog društva i postepenom urušavanju vlasti umnogome pomažu manjak koordinacije između tradicionalne opozicije i studentskih grupa.
Otuda i nejasni zahtjevi, koji su često ideološki konfrontirani i politički neprecizni. Čak i kad bi došlo do raspisivanja vanrednih izbora, fantazmagorična je ideja da bi ti izbori bili približno fer, a još manje da bi omogućili mirnu tranziciju vlasti. Dovoljno je pogledati dešavanja na lokalnim izborima u Kosjeriću i Zaječaru pa razumjeti kako će to izgledati na republičkom nivou. Insistiranjem na nekom obliku prelazne vlade moguće je obezbijediti deeskalaciju krize.
Međutim, toga nema bez aktivne uloge međunarodne zajednice, koju upravo ovakve poruke tjeraju u zagrljaj Vučiću.
Za region, a posebno za Crnu Goru, situacija u Beogradu ide u pravcu zamjene, a ne suštinske promjene. Istorijski refleks iz ranijih tranzicija vlasti u Beogradu uči nas ogromnom oprezu i uzdržanosti.
Dovoljno se sjetiti štete koju je Crnoj Gori donio demokratski Koštunica, pa zatim "poreklom od dole" Boris Tadić. Prostor za disanje regionu pa i Crnoj Gori može se pojaviti samo u vakuumu vlasti dok srpske i ruske službe ne završe proces instaliranje novih milalompara na pozicije odlučivanja.

U Beogradu ništa novo

Klub poslanika DPS-a privodi kraju rad na izradi nacrta Zakona o zabrani fašističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola, analitičar Danilo Kalezić u izjavi za Antenu M ocjenjuje da se radi o doborm nacrtu Zakona, međutim mišljenja je da parlamentarna većina nema dovoljno senzibiliteta kako bi glasala za ovaj Zakon.
- Smatram da je ovaj zakon dobar, pa čak i elementarni preduslov za borbu protiv profašističkih, neofašističkih i neonacističkih organizacija. Treba naravno sagledati njegov sadržaj i karakter, ali u suštini, ideja je racionalna i smatram je možda zakašnjelom – ali ipak: bolje ikad nego nikad - rekao je Kalezić.
<h2>"Kada se izmijeni vrsta istorijskog pamćenja, otvara se prostor za ponavljanje zločina"</h2>
Kalezić navodi da uzimajući u obzir cjelokupan društveni kontekst u kojem Crna Gora danas živi, posebno je izražena namjera parlamentarne većine da, nakon svega, pribjegne istorijskom revizionizmu – naročito kada je riječ o periodu Drugog svjetskog rata i, kako kaže, &nbsp;ulozi četničkog pokreta.
- To se, međutim, ne čini zbog samog rata, već prije svega zbog ratova devedesetih. Jer, kada se izmijeni vrsta istorijskog pamćenja, tada se otvara prostor za ponavljanje zločina - ističe Kalezić.
<h2>Indirektna zabrana djelovanja NSD i DNP</h2>
Istovremeno, smatra Kalezić, parlamentarna većina nema dovoljno senzibiliteta za ovakvu vrstu potrebe.
- Na početku, ta većina nije imala problem da javno ne glasa za smjenu Andrije Mandića. &nbsp;Upravo zato je teško povjerovati da će imati političke hrabrosti da glasaju za ovakav zakon – jer bi to značilo zabranu politike njihovih koalicionih partnera. Usvajanje tog zakona bi indirektno impliciralo zabranu političkog djelovanja stranaka kao što su Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija - &nbsp;rekao je on.
Zaključuje da je za Crnu Goru "možda još pogubniji onaj prikriveni dio pokreta Evropa sad, koji, paradoksalno, može biti nacionalističkiji i ekstremniji čak i od samog Demokratskog fronta".
Podsjećamo, juče su iz Demokratske partije socijalista saopštili javnosti da će u toku naredne sedmice predstaviti prijedlog zakonskog teksta, otvoriti javnu raspravu i pozvati relevantne društvene aktere da daju svoje sugestije u izradi Zakona o zabrani fašističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola.

Kalezić: Nacrt Zakona DPS-a dobar, ali za parlamentarnu većinu to bi značilo zabranu politike njihovih koalicionih partnera

Ujedinjene nacije (UN) zvanično su danas proglasile da vlada glad u gradu Gazi i naveli da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok.
Stručnjaci svjetske organizacije upozorili su da se 500 hiljada ljudi nalazi u katastrofalnom stanju, prenio je AFP.
Nakon više mjeseci upozoravanja da će nastupiti glad na toj palestinskoj teritoriji razorenoj ratom, Integrisana klasifikacija faza bezbjednosti hrane (IPC), globalni monitor gladi, koju podržava UN, potvrdila je da se događa glad u gradu Gazi i da se očekuje da će se proširiti na južne gradovi Deir al Balah i Kan Junis do kraja septembra.
IPC je naveo da je jedna trećina stanovništva Gaze će kako se očekuje biti pogođena katastrofalnim nivoom gladi do kraja idućeg mjeseca, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Oni su dodali da je od početka jula do sredine augusta vidio najgore pogoršanje otkako je počeo s analizama prehrambene nesigurnosti i pothranjenosti u Gazi.
IPC očekuje da će se situacija još pogoršati, prenosi AP.
Humanitarne organizacije i stručnjaci za bezbjednost hrane mjesecima upozoravaju da je Gaza na ivici gladi, ali ovo je prva zvanična potvrda.
Izraelska vojna agencija zadužena za prevoz pomoći na toj palestinskoj teritoriji COGAT saopštila je da je izvještaj agencije UN-a "lažan i pristran".
Oni su odbacili tvrdnju da vlada glad u Gazi i dodala da su proteklih sedmica znatni potezi poduzeti da se poveća količina pomoći koja ulazi na tu teritoriju.

UN zvanično proglasio glad u Gazi

U jednoj kući na Vrelima ribničkim danas je izbio požar, kazao je za Portal ETV komandir Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović.
Kako je dodao, prijava o požaru zaprimljena je u 18:25, a vatrogasci su počeli s gašenjem nakon nekoliko minuta.&nbsp;
Prema njegovim riječima, požar je stavljen pod kontrolu i potpuno ugašen u 18:49 sati.
- U akciji su učestovala tri vozila s devet vatrogasaca. Jednu osobu je odvezla Hitna pomoć jer je &nbsp;zadobila opekotine - dodao je Bojanović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNqpqFrs-zb%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
V.Lj.

Gorjela kuća na Vrelima ribničkim

Kip četničkog koljača Pavla Đurišića zanoćio je 8. avgusta u crkvi u Gornjem zaostru, da bi se ukazao nekoliko dana kasnije u Manastiru Đurđevi Stupovi. I to se ukazanije dogodilo pred - kamerama Raio televizije Srbije. &nbsp;&nbsp; Ne, nije čudo, nije ni šala. A nije ni slučajnost, već sumorna crnogorska realnost: nakon tajne transportne akcije Crkve Srbije i novočetničkog pokreta iz Berana i okoline, bronzani kip - koji je predmet krivičnog djela veličanja ratnog zločinca - prebačen je sedam kilometara dalje, iz malene crkve Svete Paraskeve u Manastir Đurđevi stupovi - ,,na sigurno mjesto”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082219084_f5cb4a6bd100b42e00277833f20903d380bbfefc4ab1c087d70f84b13d9c9609.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082219084_f5cb4a6bd100b42e00277833f20903d380bbfefc4ab1c087d70f84b13d9c9609" data-rendition-name="original" width="1273" height="720" loading="lazy" alt='ČETNIČKI ZLOČINAC PREBAČEN ,,NA SIGURNO": Kip Pavla Đurišića u Manastiru Đurđevi stupovi'> <figcaption>ČETNIČKI ZLOČINAC PREBAČEN ,,NA SIGURNO": Kip Pavla Đurišića u Manastiru Đurđevi stupo(Photo: RTS)</figcaption> </figure>  I sve to pred očima vrha crnogorske policije, počev od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali i načelnika regionalnog centra ,,Sjever” Harisa Đurđevića i njemu podređenih načelnika Odjeljenja bezbjednosti Željka Babovića i komandira policije Dalibora Delevića. &nbsp; METODIJEVO ,,OBEĆANJE” &nbsp; Svi u lancu bezbjednosti neobjašnjivo su zakazali, jer akcija transporta nije bila neka moćno skrivana, već indirektno najavljivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190816_6b9f3121f10ccbb7913e007b629274850b576a3162df7a62ed495af44deaf5f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250822190816_6b9f3121f10ccbb7913e007b629274850b576a3162df7a62ed495af44deaf5f0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="JAVNO OBEĆANJE KOJE DRŽAVA NIEJ ŽEJELA DA ČUJE: Mitropolit Metodije u Gornjem Zaostru"> <figcaption>JAVNO OBEĆANJE KOJE DRŽAVA NIEJ ŽEJELA DA ČUJE: Mitropolit Metodije u Gornjem Zaostru(Photo: Boris Pejović, Vijesti)</figcaption> </figure>  Kako je Portalu ETV kazao izvor iz vrha Uprave policije, mitropolit Srpske pravoslavne crkve Metodije Ostojić je, nakon što je komandovao premještanje bronzanog kipa u crkvu Svete Paraskeve u Gornjem Zaostru, preko posrednika obećaojoš &nbsp;8. avgusta i čelniku Berana Đolu Lutovcu i policijskom načelniku Željku Baboviću da neće vraćati spomen obilježje na postament, već da će biti, citiramo, ,,trajno zbrinuto na nekom drugom mjestu”. &nbsp; Da li su ovo obećanje srpskog sveštenika Lutovac prenio vrhu Spajićevog Pokreta Evropa sad, kako je izvijestio načelnik Babović svoje pretpostavljene u Podgorici – nije poznato. Izvjesno je da crnogorska policija nije znala – ili nije htjela da zna - što se dešava na dijelu crnogorske teritorije. &nbsp; Crnogorska policija drastično je zakazala i 7. i 8. avgusta kada je krenula akcija postavljanja spomenika u Gornjem Zaostru. Neaktivnošću je dozvolila suspenziju prava i praktično asistirala u nepoštovanju crnogorskih zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190824_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250822190824_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589" data-rendition-name="original" width="1143" height="742" loading="lazy" alt="PUT OD SEDAM KILOMETARA: Prikaz prenosa kipa od Gornjeg Zaostra do Đurđevih stupova "> <figcaption>PUT OD SEDAM KILOMETARA: Prikaz prenosa kipa od Gornjeg Zaostra do Đurđevih stupova(Photo: Ilustracija: D. MIHAILOVIĆ )</figcaption> </figure>  Ne samo da je vrh crnogorske policije dozvolio nezakonito postavljanje spomenika, i &nbsp;nijesu zaplijenili kip kao predmet izvršenja krivičnog djela, već policija nije reagovala shodno ovlašćenjima prilikom ugrožavanja bezbjednosti fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića i fotoreportera i novinara Vijesti Borisa Pejovića i Balše Rudovića. &nbsp; KAD SLUŽBA ZAKAŽE Sve je to posljedica pogrešne procjene koju su – svjesno ili slučajno – napravili čelnici policije! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190820_981c035f183904b597cd56e43d7f1394175331aeffc5ad1c1172c0276bc09d06.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250822190820_981c035f183904b597cd56e43d7f1394175331aeffc5ad1c1172c0276bc09d06" data-rendition-name="original" width="922" height="537" loading="lazy" alt='POGREŠNA PROCJENA: Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>POGREŠNA PROCJENA: Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Načelnik sentra ,,Sjever” Haris Đurđević i čelnici beranske policije, načelnik Željko Babović i komandir Dalibor Delević na lice mjesta su uputili - samo dva policijska službenika. Jedan od službenika je bio aktivni policajac, Milorad Vulević, rukovodilac bezbjednosnog sektora za taj dio Berana. Sa njim u pratnji je bio neobučeni momak, Obradović, koji radi po ugovoru o djelu, bez &nbsp;prethodnih bezbjednosnih provjera i to na opštim i pomoćnim poslovima. &nbsp; Obradović kao ugovorac, nije ovlašćen da obavlja policijske poslove i primjenjuje policijska ovlašćenja. I, da sve bude čudnije, upravo je tom policijskom službeniku-pripravniku istekao ugovor o djelu prije nego što je poslat u akciju u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Drugim riječima: da je Obradović sa iskusnijim Vulevićem uopšte preduzimao bilo kakve policijske radnje, to bi radio - mimo zakona. ,,MUDRO ĆUTANJE” BEČIĆEVIH DEMOKRATA &nbsp;Taj frapantan podatak očito nikoga u vrhu crnogorskog bezbjednosnog sektora nije interesovao. Mudro su ćutali čelnici Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor. Nije se na društvenim mrežama oglašavao ni Aleksa Bečić, ni Boris Bogdanović, obojica zagledani u famozni veting dok policija tihuje, bez valjane komande i subordinacije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190820_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250822190820_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="ZA SADA BEZ PROMOCIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić"> <figcaption>ZA SADA BEZ PROMOCIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U namjeri da nekako prikažu sebe kao odgovorne funkcionere, Šaranović i Šćepanović – uz prethodne kosultacije sa Bečićem i Bogdanovićem – nakon skandala u Gornjem Zaostru - planirali su da kazne policajce koje su angažovali komandir policije Delević i načelnik Babović. &nbsp; Jedan od ciljeva akcije je bio da se kažnjavanjem umiri crnogorska javnost. Međutim, ubrzo je propala ideja da se žrtvuje integritet policajaca i umiri javnost. &nbsp; Naime, Obradović je angažovan u Upravi policije kao službenik po ugovoru na pomoćnim poslovima, nema zakonsku mogućnost da reaguje kao aktivni policajac i protiv njega se ne može pokrenuti disciplinski postupak. &nbsp; RAZOTKRIVANJE VLASTI &nbsp; &nbsp;Slučaj postavljenja, sakrivanja i transportovanja bronzanog kipa ozloglašenog četničkog zločinca otkriva pravo lice vrha crnogorske policije, odnosno čelnika Demokrata koji upravljaju sistemom bezbjednosti. &nbsp;&nbsp; Dok su zabavljeni čišćenjem politički nepodobnih iz policije i vojske, čelnici bezbjednosnog sektora svjesno su ruinirali bezbjednosni sektor do te mjere da je dio &nbsp;crnogorske teritorije ostao - bez državne kontrole. &nbsp; Kako drugačije objasniti činjenicu da ni policija ni Agencija za nacionalnu bezbjednost navodno nijesu znali pa zato nijesu reagovali 7. avgusta na postavljanje spomenika ratnom zločincu? Kako razumjeti da je kip četničkog koljača bez ikakvih prepreka transportovan kamionom u manastir Đurđevi stupovi? &nbsp; Je li to nesposobnost ili svjesno iskazivanje pokornosti prema Crkvi Srbije za koju očito crnogorski zakoni ne važe? &nbsp; Kako god tumačili: bruka crnogorske države očito mnogo ne zanima, ne samo Bečićeve Demokrate, nego i ostale čelnike partija parlamentarne većine koje obrazuju 44. Vladu Crne Gore. I ko zna, možda će kao kontrolu štete, Aleksa Bečić za koji dan opet saoštiti da su suspendovana dva ili tri policajca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190824_a5e3493bfc9514ad244b9b16cb344224fe3731acc71bc666d4a9869e331cacc2.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250822190824_a5e3493bfc9514ad244b9b16cb344224fe3731acc71bc666d4a9869e331cacc2" data-rendition-name="original" width="263" height="192" loading="lazy" alt="PRAVIĆE SELEKCIJU BERANACA KOJI MOGU DA VIDE ĐURIŠIĆA: Iguman manastira Danilo Romanov "> <figcaption>PRAVIĆE SELEKCIJU BERANACA KOJI MOGU DA VIDE ĐURIŠIĆA: Iguman manastira Danilo Romanov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U međuvremenu, kip ratnog zločinca Pavla Đurišića pohranjen je u Manastiru Đurđevi stupovi, iako idolopoklonstvo i ređanje spomenike pored ikona - vjera ne dopušta i smatra bogoljuenjem. No, za Crkvu Srbije očito važe druga pravila i spomenik je, kako se to kaže na sigurnom jer će o njemu se starati Danilo Romanov iguman Manastira Đurđevi stupovi i moći će da ga, kažu u crkvi, pod crkvenim nadzorom dodirnu i cjelivaju građani. &nbsp; &nbsp;Ali ne svi građani i, svakako, ne svi Beranci. Jer, valja se podsjetiti da je iguman Romanov prije dvije godine javno ocijenio da su ,,Beranci kriminalci, kockari, drogeraši... &nbsp; &nbsp;I nikoga nije procesuirao zbog tih riječi. Neće ni zbog unošenja kipa, predmeta krivičnog djela, u manastir. Jer, u ovakvoj Crnoj Gori, baš se ovakva Crkva Srbije pita. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

,,Pavlova se šubara sad kroz Berane šeta...”

Novi kolektor koji će se graditi unutar industrijske zone Kombinata aluminijuma, kako pojašnjavaju iz Glavnog grada, nalazi se na više od kilometar od jezgra Botuna, a prva, kažu, urušena kuća je udaljena 141 metar. Ipak mještani pojašnjavaju da te tvrdnje ne odgovaraju stvarnom stanju.
- A ovdje gdje se mi nalazimo, ovo je urbanistička parcela koja je namijenjena za te namjene, a prva kuća je 63 metra. I otprilike dvije trećine kombinata pripada katastarskoj opštini Botun i opštini Zeta - kazao je mještanin Slavko Vukčević.
A saopštenjem kojim objašnjavaju udaljenost stambenih objekata, demantovali su, kaže Vukčević, sami sebe, jer je prvim elaboratom o uticaju na životnu sredinu definisano da je prva kuća na 697 metara. Ipak direktor Vodovoda tvrdi da se kuća nalazi na 140 metara od budućeg postrojenja, a ne industrijske zone KAP-a.
- Dakle, ovo su podaci koje smo dobili od stručnih službi koji se svakako mogu provjeriti, ali ovdje je mjerena znači udaljenost od samog postrojenja, ne od kraja cijele ili od kraja industrijske zone, već od samog postrojenja, jer u suštini ovdje i govorimo o uticaju postrojenja na same stambene objekte - istakao je direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić.
Između ostalog u saopštenju se navodi i da određene kuće nemaju dozvolu, što, kako kažu mještani, niti odgovara činjenicama, niti je relevantno za izgradnju novog postrojenja.
- Svi su gradili na svoje parcele. Ako je 10 ili 30 kvadrata uzurpirano, da se definiše ograda, to su već sitnice koje njih ne treba da brine, ono što ih brine je industrijska zona. Znači, ova kuća je napravljena negdje pedesetih godina, ova je kuća prije 2000. godine, detaljni urbanistički plan industrijske zone je donesen 2008. godine, znači nisu oni gradili stambene objekte u industrijskoj zoni, nego industrijska zona je uzurpirala, da kažem, njihovo poljoprivredno zemljište - poručio je mještanin Slavko Vukčević.
Nišavić je dodao da dio drugih objekata nema dozvolu, ali bez obzira na to sami elaborat je pokazao da ne postoji negativan uticaj na samu životnu okolinu, ukoliko se preduzimaju sve predviđene mjere, ukoliko postrojenje radi u skladu sa onim kako je i predviđeno
I dok se o kolektoru govori prilično dugo, smjenjivali su se gradonačelnici, tražile nove lokacije – međutim bezuspješno. A poruka Botunjana ni nakon toliko godina se ne mijenja.
- Lopata prva kad dođe, lopatu neće zakopati, to nećemo dozvoliti. To sigurno. Znači, on je peti gradonačelnik. Ako će da se nastavi, šesti, sedmi, osmi, nikad ga završiti neće tu. Ako će da reši problem, neka potraži drugu lokaciju i to je to - naglašava mještanin Jagoš Bećirović.
Nišavić je dodao da su se potrudili da se razjasne sa svim nedoumicama.
- Potrudili smo se da razjasnimo sve nedoumice, tu smo i dalje, tu smo i da razgovaramo sa meštanima o svim otvorenim pitanjima, da razjasnimo sve nedoumice vezane za ovaj projekat i svakako nadam se da na kraju nađemo zajednički jezik - kazao je Nišavić.&nbsp;
Do početka izgradnje novog postrojenja, Botunjane dijeli samo još mišljenje Agencije za životnu sredinu, koje se očekuje u narednim sedmicama.

Mještani Botuna se i dalje protive gradnji kolektora; Bećirović: Lopatu neće zakopati, neka potraže drugu lokaciju i to je to

Premijer Milojko Spajić, nakon više razgovora sa zapadnim partnerima tokom posljednjih četrdesetak dana, ali i unutrašnjih konsultacija u Pokretu Evropa sad, prema informacijama Portala ETV iz više izvora iz njegove stranke, riješen je da uđe u rekonstrukciju Vlade. To će značiti uklanjanje iz izvršne valsti ministarskog kadra Demokrata Alekse Bečića koji već duže – povlačenjem kardinalno loših poteza, ali i iskazivanjem nesposobnosti da rukovode resorom - prave ozbiljne probleme Crnoj Gori u ispunjavanju mjerila za pristupanje Evropskoj uniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>NA MUKAMA: Aleksa Bečić (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Mjesta u izmijenjenoj vladi neće biti za još nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <h2>DEMOKRATE NA IZLAZNIM VRATIMA</h2> Portal ETV objavio je nedavno da će ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) biti smijenjen, a da je Spajićev kandidat za novog čelnika ovog resora Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik u Skupštini Crne Gore. Osim Krapovića, premijer će, kako tvrde naši izvori, smijeniti i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, takođe funkcionera Demokrata. Za tu poziciju njegov prijedlog je funkcioner PES-a, poslanik Miodrag Laković, inače penzionisani službenik Uprave policije. Međutim, on je, kažu naši izvori, kategorično odbio ovu ponudu. - Ko god da bude novi ministar unutrašnjih poslova moraće da ima i podršku Brisela – tvrde nezvanični sagovornici Portala ETV iz PES-a. Kažu i da Spajić, za sada, neće uklanjati lidera Demokrata Aleksu Bečića sa pozicije potpredsjednika Vlade, jer gubljenjem ministarskih funkcija on više neće imati uticaj na sektor bezbjednosti. <h2>ČEKAJUĆI REAKCIJU BEČIĆA</h2> Ukoliko Bečić pristane na novu kombinatoriku - prema kojoj će i ostali ministri iz Demokrata biti smijenjeni, a neki zamijenjeni i to, kako ističu naši izvori, Spajićevim izborom iz redova Demokrata - izvjesno je da će se u svojoj partiji, koja već neko vrijeme ima više frakcija, suočiti sa ozbiljnim problemima. Prema dokumentu naslovljenom „Vlada Crne Gore – rekonstrukcija postojeća koalicija“, u koji Portal ETV ima uvid, a koji je Spajić podijelio saradnicima, kao prijedlog za rekonstrukciju, on planira smjenu još dvoje ministara iz Demokrata, ali bi ih zamijenio partijskim kolegama. Spajić predlaže da ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića naslijedi Anđela Peković Vojinović, a umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović predlaže Albina Ćemana. U rekonstruisanoj vladi ne bi bilo mjesta ni za funkcionera Demokrata Moma Koprivicu čije potpredsjedničko mjesto Spajić namjerava da ukine, kao doprinos, kako kažu naši izvori, racionalizaciji izvršne vlasti. Ovako zamišljena kadrovska kombinatorika – u kojoj bi, osim smjena pojedinih ministara, Spajić predlagao novi kadar iz Demokrata - prilično je ponižavajuća za Aleksu Bečića i to bi moglo da izazove veliko podizanje tenzija na relaciji Demokrate – PES. Istovremeno, time bi i pozicija aktuelnog potpredsjednika Bečića bila vrlo mučna. Ali i Bečićev izbor – u slučaju da Spajić krene u ono što je zamislio - neće biti lak: da li može da ostane na istoj poziciji, da prećutno prihvati nove ministre iz redova Demokrata, a da ostane lider partije?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>PORAŽAVAJUĆI REZULTATI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  <h2>DRUGE MINISTARSKE ,,ROKADE”</h2> Osim kadrova Demokrata, Spajić, kako se navodi u dokumentu, želi da smijeni i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kojeg bi zamijenio sa PES-ovim Brankom Krvavcem. U rekonstruisanoj Vladi ne bi bilo mjesta ni za ministarku turizma Simonidu Kordić (NSD), ali ne bi bila smanjena kvota Mandićeve stranke - Kordić bi zamijenio partijski kolega Dejan Đurović. Kako proizilazi iz dokumenta, premijer planira i smjenu ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića (Socijalistička narodna partija), kojeg bi zamijenio aktuelni potpredsjednik Vlade Milun Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića), a čije se potpredsjedničko mjesto ukida. Po drugom izvoru Portala ETV, Spajiću je iz njegovog najbližeg političkog okruženja sugerisano da možda ne treba otvarati previše frontova i da bi pitanje smjene ministra Jokovića trebalo odgoditi nakon Kongresa SNP-a 30. avgusta. Ono što se čini izvjesnim je da na ministarsku poziciju više ne bi mogao da računa ni PES-ov ministar pomorstva Filip Radulović, koji bi bio premješten u resor saobraćaja, kao ni njegov partijski kolega, ministar bez portfelja Milutin Buturović. Planirano je ukidanje Ministarstva regionalnog razvoja na čijem je čelu Ernad Suljević (BS), kao i potpredsjedničke funkcije koju obnaša Budimir Aleksić (NSD). <h2>(NE)ZAVRŠENA PRIČA</h2> - Ovo je posljednji od prijedloga kako bi trebalo da izgleda buduća vlada, međutim, moguće su još neke promjene. Postoji mogućnost i da partije kandiduju neke druge osobe za ministre u odnosu na ono što je Spajićev prijedlog, pa da dođe do nekih kompromisnih rješenja - kažu naši izvori iz PES-a. Najava rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine dolazi u jeku intenzivnih diplomatskih aktivnosti u Crnoj Gori, sastanaka sa liderima opozicije, ali i nezvaničnih tvrdnji da se Brisel i ostale zapadne adrese zalažu za ulazak Demokratske partije socijalista u izvršnu vlast. Spajićev dokument u koji Portal ETV ima uvid, međutim, jasno pokazuje da je DPS i dalje daleko od bilo kakve participacije u vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="opozicija"> <figcaption>ZA OPOZICIJU NEMA MJESTA U SPAJIĆEVOJ VLADI: Poslanički klub DPS-a(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Čini se da premijer planiranom rekonstrukcijom pokušava da „pomiri“ zahtjeve zapadnih adresa i aktuelnu parlamentarnu većinu čistkom ministara Demokrata iz resora unutrašnjih poslova i odbrane – Šaranovića i Krapovića, na čije pozicije će imenovati ljude koji će biti prihvatljivi i Zapadu. Ključna zamjerka međunarodnih partnera jeste što resorima bezbjednosti, direktno ili preko posrednika, upravljaju proruski i prosrpski kadrovi, a što je u svjetlu aktuelnih bezbjednosnih izazova u regionu – dešavanja u Srbiji i ,,obračuna sa Dodikom” u Bosni i Hercegovini - ozbiljan problem ne samo za Crnu Goru, već i za Zapad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276" data-rendition-name="original" width="900" height="1257" loading="lazy" alt="Delegacija EU u PG "> <figcaption>PRITISAK: Delegacija EU u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  <h2>NEUSPJEŠNA ,,REKONSTRUKCIJA” ANB-A</h2> Spajić je uspio ranije da od Demokrata preuzme Agenciju za nacionalnu bezbjednost kada je na njeno čelo iznenada imenovao Ivicu Janovića, bliskog PES-u, i razriješio Borisa Milića, koji je od kraja 2020. godine, kada su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite prilježno služio interesima njihove prve dvije vlade. Na poziciji ga je neko vrijeme zadržao i Spajić, vjerujući da će ga držati pod kontrolom imenovanjem svoga čovjeka za generalnog inspektora u ANB. Ispostavilo se da ga, ipak, mora smijeniti, odnosno da Spajić nije eliminisao srpsko-ruski uticaj iz ANB postavljanjem elektroinžinjera Predraga Burića na poziciju generalnog inspektora. Burić je penzionisani službenik crnogorske tajne policije, a njegovo imenovanje bio je Spajićev manevar da se isključi iz igre Artan Kurti, kadar prethodnog premijera Dritana Abazovića. Pokazalo se da, osim pitanja da li elektoinžinjer može pravilno da ocjenjuje zakonitost i nezakonitost rada u Agenciji njegovim imenovanjem su, ipak, ostala otvorena vrata ruskom uticaju u tajnoj službi, iako su mu preporuka bile ,,aikido veze“ sa premijerovim uticajnijm ujakom Sretenom Kankarašem. Ipak, Spajić je, kažu izvori Portala ETV, zadovoljan nekim sitnim promjenama u ANB-u iako je ,,slučaj“ postavljanja spomenika ratnom zločincu, fašisti Pavlu Đurišiću, bez prethodnih upozorenja crnogorskih obavještajaca, pokazao nekompetentnost crnogorske tajne službe. Izvjesno je i da se premijer u narednom periodu neće intenzivnije baviti reformom ANB-a, jer mu je sada ključni zadatak kadroveske promjene u Vladi Crne Gore. <h2>SEPTEMBARSKI ,,SKOK”</h2> Prijedlogom rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine jasno je da Spajić nema hrabrosti, moguće i da ne želi - jer je i sam u politiku stigao iz proruskog i prosrpskog bloka - da napravi potpuni otklon od politike i partija bivšeg Demokratskog fronta. Ova koalicija koju su predvodili Mandić i Knežević, zajedno sa Nebojšom Medojevićem koji je u političkoj penziji, bila je otvoreni zagovornik ruskih i srpskih interesa na Zapadnom Balkanu. Moguće i da se Spajić plaši da ne izazove bijes Mandića i Kneževića koji bi pokušali da izazovu vanredne parlamentarne izbore, za koje on još nije spreman, jer njegov PES, na svim do sada održanim lokalnim izborima, dramatično gubi povjerenje birača. Vjerovatno mu je plan da pokuša do 2027. da konsoliduje partiju koju razaraju suprotstavljene struje. Crna Gora ponovo je od Evropske unije dobila priliku, ne zahvaljajući svojim zaslugama, već ozbiljnim globalnim izazovima, da se u što skorije vrijeme pridruži ovoj zajednici evropskih država, ali proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini to ne odgovara. Tako je prošle godine, u susret zatvaranju četiri pregovaračka poglavlja, crnogorski parlament usvojio za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, pa su Hrvati kao prvi odgovor na ovu odluku za nepoželjne u svojoj zemlji proglasila Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, a onda kasnije na Međuvladinoj konferenciji u Briselu blokirali Crnoj Gori Poglavlje 31 - spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>ČVRSTO DRŽI SVOJE POZICIJE: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  Bijes Hrvatske ovog ljeta izazvao je Krapović koji je specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ izradio značke. Crna Gora i Hrvatska su u sporu zbog ovoga broda, jer i jedna i druga zemlja polažu pravo na njega. Zbog Krapovićevog gesta Hrvatska je uputila oštru protestnu notu. Krapoviću prijeti da će i on kao dvojica crnogorskih zvaničnika i jedan parlamentarac biti proglašen u Hrvatskoj za personu non grata, a Crnoj Gori da ova zemlja ponovo blokira zatvaranje Poglavlja 31.

Spajić će nove ministre birati iz aktuelne parlamentarne većine

Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju ispituje je li ovogodišnji dobitnik Trinaestojulske nagrade, negator Crne Gore i crnogorske nacije Bećir Vuković juče u marketu Idea u Mojkovcu ukrao telefon jednoj građanki.
Televiziji E je iz bjelopoljskog ODT-a saopšteno da su dežurnog državnog tužioca mojkovački policajci juče u 14.36 sati obavijestili da je građanka J.R. prijavila da joj je u marketu „IDEA Franca", koji se nalazi u ulici Janka Vukotića, ukraden mobilni telefon marke „Xiaomi Redmi", te da ga je nakon sat B.V. vratio u isti market.
Na pitanje Televizije E da li se u ovom slučaju radi o Bećiru Vukoviću, u bjelopoljskom tužilaštvu su, dakle, potvrdili njegove inicijale.
- Policijski službenici OB Mojkovac inicirali su zahtjev za donošenje naredbe za izuzimanje video zapisa, nakon čega je dežurni tužilac podnio zahtjev sudiji za istragu Osnovnog suda u Bijelom Polju za izdavanje naredbe za izuzimanje video zapisa sa kamera na toj prodavnici - kazali su Televiziji E u bjelopoljskom tužilaštvu.
Dežurni državni tužilac naložio je, kako su dodali, policijskim službenicima OB Mojkovac da dostave sve specifikacije predmetnog mobilnog telefona, kako bi se sprovelo vještačenje po vještaku ekonomske struke, radi otkrivanja vrijednosti, a samim tim i utvrđivanja postojanja elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.

Tužilaštvo ispituje je li Bećir Vuković ukrao telefon Mojkovčanki

Ričard Grenel, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za specijalne misije imao je 7. avgusta u Herceg Novom - ličnu specijalnu misiju. Tog dana je imao važne razgovore sa četvoro političara iz regiona koji su svi imali posebne zahtjeve. &nbsp; Iz Banja Luke su na Tivat avionom slećeli Milorad Dodik i Željka Cvijanović. Iz Srbije se pojavio Siniša Mali, povjerljivi čovjek Aleksandra Vučića, a Grenel je imao i razgovor sa Adrianom Kastratijem, političarom sa Kosova. Svi su razgovori bili odvojeni, nemaju direktnu političku ili biznis povezanost. Zajedničko im je što je Ričard Grenel bio uvijek sa druge strane stola. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119080_1a13973cdc1fcbe3628747882d54b88bc6b41c8a68bf6b7e25a1140cd8666c43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082119080_1a13973cdc1fcbe3628747882d54b88bc6b41c8a68bf6b7e25a1140cd8666c43" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="JESU LI IZGUBLJENI U PREVODU: Dodik i Cvijanović"> <figcaption>JESU LI IZGUBLJENI U PREVODU: Dodik i Cvijanović(Photo: Klix.ba)</figcaption> </figure>  TAJNI RAZGOVORI NA JAVNOM MJESTU &nbsp; Crnogorska ali i regionalna javnost već su upoznate da je u hotelu One&amp;Only u rizortu Portonovi Grenel ugostio Milorada Dodika, tada još uvijek aktuelnog predsjednika bosanskog entiteta Republika Srpska. &nbsp; Dodik je razgovarao sa Grenelom samo tri dana nakon što je Žalbeno vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja bilo kakve javne funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Nakon pravosnažnosti presude, Centralna izborna komisija BiH je 6. avgusta poništila mandat predsjedniku Republike Srpske. Već sljedećeg dana susreo se Dodik sa Grenelom. Ali nije u Crnu Goru nije došao sam: Dodiku je društvo pravila Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz redova srpskog naroda. &nbsp; Dodik &nbsp;i Cvijanović su puna dva sata razgovarali sa Grenelom. &nbsp;Nakon toga, Cvijanović se vratila iz Tivta za Banja Luku, dok se Dodik uputio ka Svetom Stefanu, gdje je odsjeo u kući svog prijatelja naspram čuvenog. Dodikov prijatelj je dobrostojeći biznismen iz entiteta Republika Srpska, sa kojim Igor Dodik ima razvijenu poslovnu saradnju. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119088_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082119088_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZA TAJNE ZADATKE: Pop-padobranac Mijajlo Backović"> <figcaption>ČOVJEK ZA TAJNE ZADATKE: Pop-padobranac Mijajlo Backović(Photo: IN4S - stop kadar)</figcaption> </figure>  TRIO: DODIK, BACKOVIĆ, NEŠIĆ &nbsp;&nbsp; Nakon što je prespavao kod svog bosanskog biznis prijatelja u Svetom Stefanu, Milorad Dodik se vratio u Tivat gdje se sastao sa popom crkve Srbije Mijajlom Backovićem. &nbsp; Bivši pripadnik 63. padobranske brigade iz Niša, osnivač ratobornog srpskog pravoslavnog bratstva ,,Sveti Pantelejmon” bio je važan sagovornik Milorada Dodika. Susret su upriličili na javnom prostoru, u restoranu Aggape, a sastanku je prisustvovao i Nenad Nešić, nekadašnji ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119088_75220ad12fe61865d8cfec9dbf849f5d8bb9d9e0adf6ddf3466040fe57ac1c79.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082119088_75220ad12fe61865d8cfec9dbf849f5d8bb9d9e0adf6ddf3466040fe57ac1c79" data-rendition-name="original" width="946" height="539" loading="lazy" alt="DODIKOV ČOVJEK: Nenad Nešić, optužen za korupciju"> <figcaption>DODIKOV ČOVJEK: Nenad Nešić, optužen za korupciju(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Nešić je bliski prijatelj Dodika i njegove familije, a juna ove godine imenovan je za &nbsp;zamjenika direktora Civilne zaštite BH entiteta Republika Srpska. I to samo mjesec nakon što je pušten iz pritvora, u kojem je bio do decembra 2024. do polovine maja zbog sumnje za korupciju. Prema tvrdnjama Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Nešić je za četiri godine mandata na čelu Javnog preduzeća "Putevi RS" u periodu 2016. do 2020. godine ostvario ličnu finansijsku korist od oko pola miliona eura. &nbsp; Što su se sve dogovarali njih trojica u Tivtu, nije lako odgonetnuti. Izvori ETV iz policije Herceg Novog naglašavaju da je Backović za Dodika obavio neke logističke poslove. &nbsp; Prije Dodikovog dolaska u Crnu Goru, pop Backović je, sa prijateljima iz Bratstva pravoslavne omladine, ali i preko veza u Ministarstvu unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, obavio je procjenu Dodikove bezbjednosti.&nbsp; Backovićeva ekipa imala je, nekoliko dana prije Dodikovog dolaska, zadatak da provjeri da li postoji mogućnost da njega crnogorska policija liši slobode. Tek kada je dobio garancije, Dodik se odlučio da putuje u Crnu Goru. Željka Cvijanović je trebalo da bude samo neka vrsta sigurnosti da neće biti hapšenja zvaničnika. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GRENELOVA TAJNA &nbsp; Crnogorski obavještajni sektor nema detaljne informacije o motivima i temi razgovora Ričarda Grenela i Siniše Malog, ali se naglašava da se od važnog Amerikanca očekuje da Vašingtonu objasni razloge zbog kojih Vučićev režim represivno djeluje prema pobunjenim studentima i svim građanima Srbije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250821190812_dab18d1e04e64667c41908c4fe8c4877ce081238314b2b3473040f8429e46fa4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250821190812_dab18d1e04e64667c41908c4fe8c4877ce081238314b2b3473040f8429e46fa4" data-rendition-name="original" width="658" height="493" loading="lazy" alt="ZAHVALNOST ZA PODRŠKU SRBIJI: Aleksandar Vučić uručuje medalju Ričardu Grenelu"> <figcaption>ZAHVALNOST ZA PODRŠKU SRBIJI: Aleksandar Vučić uručuje medalju Ričardu Grenelu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Grenela zvanični Beograd smatra kao istinskog prijatelja: oktobra 2023. godine predsjednik Srbije odlikovao je američkog diplomatu, između ostalog i zato što je igrao, akko je rekao Vučić, ,,ključnu ulogu u jačanju veza SAD i Srbije”. &nbsp; A što je bila ključna tema razgovora Grenela i Kastratija – crnogorski bezbjednosni sektor nije ustanovio. &nbsp; &nbsp;Kao što je ostala velika enigma: da li je Ričard Grenel, koji je službom napustio Balkan, zaista mogao da bude od velike koristi. Tu tajnu svakako neće otkriti ni Dodik, Mali ili Kastrati, još manje Ričard Grenel koji se na kraju tog dana 7. avgusta zagonetno osmjehivao iskazujući zadovoljstvo.

Što je u rizortu Portonovi Ričard Grenel obećao Miloradu Dodiku i Siniši Malom?

Potpredsjednik Vlade za odbranu i bezbjednost Aleksa Bečić juče je oko 16:30 u dobro poznatom maniru „ekskluzivno“ objavio da su u „sklopu kontinuiranog vetinga“ suspendovana dvojica policajaca ne saopštavajući njihova imena.
O kome je riječ danas je „otkrio“ dnevnik Vijesti navodeći da je u pitanju Milorad Žižić, bivši načelnik za borbu protiv organizovanog kriminala i bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić, te da su im suspenzije uručene juče.
Bečić po ugledu na ideologa Demokrata Borisa Bogdanovića, u saopštenju poručuje da „dinamičan proces vetinga u prethodnim mjesecima jasno pokazuje da nema nedodirljivih, da nijedna funkcija u državi ne može biti zaklon za korupciju, kriminal ili bilo koju vrstu nedozvoljenog uticaja i nezakonitog djelovanja“. Kaže da je svjestan da nervoza raste kako u redovima onih koji su bili direktni akteri, tako i u dijelu društveno – političke scene koja je godinama bila pokrovitelj i štit organizovanog kriminala“. Očekuje da će mafija pokušati da uzvrati udarac, ali treba da znaju da je država spremila i svoje šake.... I tako dalje....
Floskula, za floskulom, i nezaobilazna mafija - po ko zna koji put. Doista, u ovom saopštenju, a u odnosu na sve prethodne, imamo i novi zaplet - da je država spremila svoje šake kad mafija krene. Negdje je pokupljen i termin da nervoza raste, iz nekog teksta Portala ETV, što ukazuju da svaku rečenicu čitaju a ponešto im se od formulacija „primi“.
Da je potpredsjednik Vlade za bezbjednost saopštio frešku – jučerašnju -informaciju o dvojici suspendovanih policajaca, to bi imalo nekog smisla. Ali, on daje saopštenje o nečemu što je bilo prije više od deset dana i o čemu su Televizija E i Portal ETV izvijestili još tada.
Ipak, jasan je motiv Bečića i njegovog „oštrog“ saopštenja – odgovor se krije u tekstu koji je naš medij nekoliko sati ranije objavio o rekonstrukciji Vlade i između ostalog smjenama ministara iz njihovih redova – ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i ministra odbrane Dragana Krapovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-ce-nove-ministre-birati-iz-aktuelne-parlamentarne-vecine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tu se krije razlog Bečićeve nove obmane i nervoze, pa ne birajući terminologiju pokušava da poruka bude što jača, u pokušaju da izmjesti fokus sa onog što dolazi i što su Portal ETV i Televizija E najavili.
Jer, naš medij je još 14. avgusta objavio da je Mađariću i Žižiću uručeno rješenje o suspenziji, dok bivši načelnik nikšićkog Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića čeka pismenu pošiljku...&nbsp;
Očito je da brod tone, pa je razumljiva i panika zamjenika premijera, kako sebe predstavlja Bečić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fzizic-goranovic-madaric-na-meti-politickog-progona-u-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: danilo-kalezic