Niko nije iznenađen što predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nije čestitao Dan nezavisnosti, jer je za njega dan svih njegovih poraza. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, rekao politički analitičar Danilo Kalezić.
- Suština svega je da oni suštinski nikad nijesu napustili velikosrpsku državnu nacionalističku politiku i za njih je Dan nezavisnosti Crne Gore razlog za tugu, za korotovanje - kaže on.
Taj dan je, dodaje, poraz velikosrpske ideologije, koju oni pokušavaju da kompenzuju kroz propagiranje 30.avgusta i kroz onaj narativ o kriminalnom režimu, o korupciji, sve ono o čemu su govorili dok su bili opozicija.&nbsp;
- Ko ima iole znanja o psihologiji mogao je sa onoga prijema koji je upriličio predsjednik Vlade Spajić, na osnovu njihovog govora tijela, na osnovu poruka da vide da je to, za razliku od Mandića koji ignoriše, predsjednik Vĺade pokušao da simulira i tehnički odradi ono što je državnička obaveza, ali je sve ovo tragično podsjećanje kakvi ljudi danas vode Crnu Goru i šta ti ljudi koji su danas na čelu Crne Gore zapravo misle o nezavisnoj Crnoj Gori - rekao je Kalezić.
Tragično je, smatra on, što državu vode ljudi koje ne žele suverenu Crnu Goru, onakvu kakva je danas, već čine sve da je vrate na ono na šta je Crna Gora ličila devedesetih.
- Prirodno je u svakoj civilizovanoj državi da se predsjednik Skupštine i najviši državni zvaničnici sa pijetetom, sa velikim poštovanjem odnose prema državnim praznicima, ali mi živimo tu vrstu šizofrenije u kojoj ljudi koji su na čelu države čine sve da te države nema, i to rade svakoga dana, na svakome mjestu. To rade tako što nas svađaju sa komšijama, to rade tako što opstruiraju evropski put, to rade tako što rehabilituju ubilačku koljačku, četničku ideologiju i to rade što vrijeđaju dostojanstvo Crne Gore. Najeklatantniji primjer je gospodin Mandić, ali ništa manje nije ni Spajić. Ništa manja odgovornost nije na premijeru Spajiću - naglasio je Kalezić.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić je dovoljno inteligentan, dodaje on, da javno ne saopštava i zastupa stvari kao Andrija Mandić, jer zna da međunarodna zajednica takvo što ne želi da čuje.
- Ta politika je politika koju Mandić promoviše 30 godina, a ona je Spajića dovela na vlast. Mi treba da podsjećamo građane da se Spajić u Crnu Goru nije vratio da bi evropeizovao i demokratizovao Crnu Goru, nego da bude tehnička ispomoć litijaškoj kontrarevoluciji i Crkvi Srbije. Njega je ta politika uvela u politiku i on je toj politici vjeran i odan, to pokazuje na način što ignoriše sva ova dešavanja. Da drugačije misli, osjeća, politički promišlja, on ili ljudi oko njega, bili u PES-u ili formalno van PES-a oni bi vjerovatno odreagovali na to ili pokazali bilo kojim gestom - zaključio je Kalezić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kalezić: Živimo vrstu šizofrenije u kojoj ljudi koji su na čelu države čine sve da te države nema

Vjerujem da će inicijativa opozicije za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore doživjeti sudbinu kao iz marta prošle godine, kaže politički analitičar Danilo Kalezić. On je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E dodao da je ipak važno da građani čuju tu debatu, da se ti argumenti još jednom kažu i da se po ko zna koji put izvedu na čistac svi oni koji se zaklinju u evropske vrijednosti, a koji vjeruju da će u Evropsku uniju stići preko Beograda i Moskve.
- Takvih je dominantno među onima koji pripadaju partiji koja se zove Pokret Evropa sad - rekao je on.
Opozicija je podnijela inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog kontroverzi u posljednjem slučaju koji se dogodio sa njegovim tjelohraniteljem i sinovcem Danilom Mandićem, koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo, a sumnja se i da je koristio vozilo Skupštine tokom tog događaja.
Mnogo je razloga i primjera zbog kojih Andrija Mandić nedostojan da bude na čelu parlamenta, kaže Kalezić, a slučaj sa njegovim sinovcem &nbsp;je samo kap koja je prelila čašu.
- Nažalost, raspoloženje u vladajućoj većini, posebno u onom dijelu koji simulira evropejstvo i simulira demokratske vrijednosti je licemjerno. Iz tog razloga vjerujem da će ta inicijativa doživjeti sudbinu kao iz marta prošle godine. Nažalost, Crna Gora živi jednu ideološku i političku regresiju u svakom smislu, živi jedan period sveopšteg revizionizma, prije svega istorijskog revizionizma istine i sve to kao proizvod ima okolnost da vam je jedna takva persona na čelu parlamenta - rekao je Kalezić.
Jasno je, kaže da je Mandić neformalni vođa parlamentarne većine i podsjeća da je predsjedniku Skupšine za nepunih godinu i po dana pošlo za rukom da potčini premijera i parlamentarnu većinu. On je, dodaje Kalezić, ključni krivac zašto se Crna Gora nalazi u institucionalnom rastrojstvu i ideološkoj dubiozi.
- Mnogo puta je premijer Milojko Spajić međunarodnim partnerima i domaćoj javnosti objašnjavao kako će uticaj DF-a unutar parlamentarne većine da bude sekundarni. Dešava se upravo suprotno, da je Andrija Mandić koristeći svu onu logistiku medijsku i obavještajnu infrastrukturu koja mu je ustupljena iz Beograda, zapravo uspio da pokori i potčini i Pokret &nbsp;Evropa sad i čak neke od predstavnika manjinskih naroda. Njegova uloga u današnjoj Crnoj Gori je dominantna u onom dijelu da političku agendu koju on sprovodi, koja je crnogorskoj poznata od 2006.godine, on je tu agendu uspio da nakači sve ove ove konstituente parlamentarne većine koji se zaklinju u tobožnje evropejstvo - istakao je Kalezić.
Smatra da u parlamentarnoj većini postoje pojedinci koji se ne slažu sa takvom politikom, ali su oni u manjini koja ne može da ništa promijeni.
- Bez nekog značajnijeg involviranja međunarodnih partnera, ili bez novih parlamentarnih izbora ne očekujem da dođe do preslaganja parlamentarne većine, jer prosto ljudi koji danas glasaju ovu većinu su manje više svjesni da na nekim novim izborima neće biti tu. Vrlo je izvjesno da ni Demokrate, ni Pokret Evropa sad neće biti u stanju da ponove onaj izborni rezultat i vjerujem da je danas razmjer snaga u Crnoj Gori poput onog iz Nikšića, i da je jedini stvarni dobitnik unutar parlamentarne većine, unazad par mjeseci, zapravo DF - zaključio je Kalezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5PKP7wTPcJo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Raspoloženje u vladajućoj većini koja simulira evropejstvo je licemjerno

Nažalost, mi nijesmo došli do tog nivoa demokratske i civilizovane zrelosti u kojoj javna argumentacija može poslanika da natjera da promijeni mišljenje, jer oni glasaju po partijskom diktatu tandema Spajić - Mandić, gdje Mandić ima prednost i prioritet u svakom smislu, i zbog toga ne vjerujem da će doći do drugačijeg ishoda, da Sporazum neće biti ponovo usvojen - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, politički analitičar Danilo Kalezić.
Treba pozdraviti korak koji je preduzeo predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je vratio Skupštini Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji iz oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata , time pokazuje, dodaje on, da stoji iza javno iznesenih riječi, jer je vrlo ubjedljivo govorio protiv ovog Sporazuma.
Prvi Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima nije problematičan, smatra Kalezić, jer je to tipski Sporazum koje su potpisale i neke druge zemlje sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, međutim problem je drugi Sporazum.
- Pozdravljam taj potez predsjednika Milatovića, koji na taj način vraća dio izgubljenog autoriteta funkcije predsjednika. Međutim, nažalost, ne vjerujem u suprotan ishod, iz prostog razloga što većina poslanika koji odlučuju o tome, koji su u prvoj iteraciji glasali za Sporazum, nijesu politički autonomni. To nijesu poslanici u punom smislu riječi, to su političke marionete Andrije Mandića i Milojka Spajića koji ne razumiju ulogu poslanika. Poslanik se nalazi na krovu demokratskog društva, štiti demokratski poredak, a ti ljudi ne razumiju tu svoju ulogu. Razlozi su mnogostruki, a jedan od njih je anomalija našeg političkog sistema, način na koji dolazimo do odabira poslanika, a ipak mislim da je važniji onaj drugi segment a tiče se njihovih profesionalnih i stručnih referenci. To nijesu ljudi koji su trenirani političari koji imaju respektabilne karijere, radi se manje više o, u političkom smislu naravno, marginalcima, koji vjerovatno više nikad neće biti poslanici, i oni ovo koriste kao dobru priliku da se dodvore partijskom vrhu i partijskom šefu i da obezbjede sinakure na nekom drugom mjestu, nakon što istekne ovaj saziv Skupštine Crne Gore. Nažalost, mi nijesmo došli do tog nivoa demokratske i civilizovane zrelosti u kojoj javna argumentacija može poslanika da natjera da promijeni mišljenje, jer oni glasaju po partijskom diktatu tandema Spajić - Mandić, gdje Mandić ima prednost i prioritet u svakom smislu, i zbog toga ne vjerujem da će doći do drugačijeg ishoda - rekao je Kalezić.
Period do ponovnog glasanja u Skupštini treba, smatra Kalezić, iskoristiti i javnost dodatno upoznati kakvu štetu ovaj Sporazum bi mogao nanijeti Crnoj Gori, jer crnogorsko društvo pati, kako kaže, od amnezije.&nbsp;
- Vjerujem da će ovaj potez, koji je manje više politički simboličan, otvoriti prostor da čujemo još ubjedljiviju neku argumentaciju. Ja sam danas pročitao vrlo zanimljivu analizu Udruženja pravnika Crne Gore koji spominju da bi za ovaj Sporazum bila potrebna kvalifikovana, odnosno dvotrećinska većina. Kao neko ko se međunarodnim pravom bavio kroz studije, bočno, dijelim taj stav, naravno nijesam ekspert, doduše isto tako vjerujem da je to tumačenje daleko od onoga kako to tumači predsjednik Skupštine i vladajuće većine. Mi znamo da Ustavni sud ne može da vrednuje i ocjenjuje međunarodne sporazume, a on bi mogao da se uključi bar u tom dijelu proceduralno. Tu postoji prostor Ustavni sud da se uključi, kad bi Crna Gora bila demokratski funkcionalna zemlja, međutim sve je to na nivou spiska lijepih želja. Vjerujem da će zbog svega navedenog poslanici Crnogorske Skupstine opet izglasati Sporazum, i da će otvoriti prostor za nešto što može imati nesagledive posljedice pi taj prostor na Velikoj plaži, po našu unutrašnju političku koheziju, ali pokazuje nešto što nijesmo vjerovali da je u Crnoj Gori moguće, da se istorijsko iskustvo sa Lažnim carom Šćepanom Malim se stalno ponavlja - zakkjučio je Kalezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dnvd6dnPMa4Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Istorijsko iskustvo sa lažnim carom Šćepanom Malim se stalno ponavlja

Sve skandale, kontroverze, širenje nacionalne i vjerske mržnje koje generiše aktuelni gradonačelnik Marko Kovačević je nešto što se posljednjih godina poistovjećuje sa Nikšićem – ocijenio je politički analitičar Danilo Kalezić gostujući na Televiziji E.
To je, podvlači on, praksa sa kojom treba prestati kako god prošli ovi izbori.
On je apelovao da se odblokira administrativni odbor – kojem je Više državno tužilaštvo (VDT) još u septembru prošle godine uputilo zahtjev za ukidanje imuniteta Kovačeviću jer je na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovu rekao „sa onima koji neće da budu braća postupati kao prema Turcima“. VDT je zbog toga protiv njega formiralo predmet zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
Politikološkinja Nikoleta Đukanović je ocijenila da je Nikšić grad sa puno resursa – ali neiskorišćenih.
- Grad koji apsolutno zanemaren jako dugo. Misim da su to problemi koji su se akumulirali jako dugo i podrazumijevaju nezadovoljstvo građana koje se nekad manifestuje ne glasanjem... Apsolutno sam saglasna da se politilka na lokalnom nivou pretvorila u prosrpsku ideologiju, ali i u ekonomskm smislu nažalost je Nikšić bio zapostavljen od strane vladajućih struktura i lokalnom i nacionalnom nivou – navela je ona.
Mislim da isto kao na nacionalnom nivou, oni su političke partije koje su djelimično nezainteresovane i nesposbone da sprovode progresivne politike.

1250x600

1084x550

U Nikšiću moraju prestati skandali, kontroverze i širenje nacionalne i vjerske mržnje - kakvi god rezultati bili

Emisiju posvećenu izbornoj noći u Nikšiću i Herceg Novom na Televiziji E možete pratiti u večeras od 20 sati.
Naši gosti biće politikološkinja Nikoleta Đukanović i politički analitičar Danilo Kalezić.
Urednica i voditeljka emisije biće Amra Tahirović.

Pratite izbornu noć na TV E: Od 20 sati sa Nikoletom Đukanović i Danilom Kalezićem

Američki predsjednik Donald Tramp, &nbsp;gleda na Ukrajinu kao na sredstvo kojim može da dođe do cilja, a taj cilj su prirodni resursi i minerali, &nbsp;kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, politički analitičar Danilo Kalezić.
Tramp želi da predstavi američkoj javnosti, cijeni Kalezić, da pravi uštede kroz vojnu pomoć koju je Amerika pružala Ukrajini, a tu su i minerali koje bi uzeli kao garanciju.
- On se fokusira na jednu vrstu poslovne transakcije, u kojoj je valuta kojom se trguje Ukrajina, ukrajinska teritorija, životi ukrajinskih vojnika i ukrajinskih građana. Ne čudi da on javnost na tu okolnost priprema koristeći jednu lepezu narativnih dezinformacija, koje su proizvod ruskih obavještajnih službi, jer, nažalost, paradoksalno je da danas mi iz usta američkog predsjednika slušamo ruski narativ. Slušamo te dvije ključne teze koje se serviraju američkoj javnosti, prvo o tome Zelenski diktator, a drugo da je Ukrajina sama kriva za rat, odnosno za rusku agresiju. To su upravo one teze koje smo slušali od samog Putina, ruska propagandna mašinerija je to proizvodila kao narativ, i to slušamo ne od skoro, nego skoro desetak godina, ako ne i više, od aneksije Krima. Paradoksalno je da se danas svijet nalazi u situaciji kad tu argumentaciju koristi američki predsjednik- rekao je Kalezić.
Povlačenjem američke vojske sa teritorije Evrope, objašnjava Kalezić, ne bi se mogle obezbijediti nikakve garancije sa američke strane Ukrajini, i takvo obećanje služi &nbsp;dezavuisanju američke javnosti.
- Svi smo mogli da naslutimo da će njegova politika ići u tom smjeru. Nemojte zaboraviti onaj važan momenat 2016. godine kada je Tramp prvi put postao predsjednik, on je postao predsjednik dominantno zahvaljujući uplitanju ruskih obavještajnih službi u američke izbore, famozno hakovanje email servera Demokratske stranke, fabrike dezinformacija koje su kreirane kako bi se oslabila u tom trenutku Hilari Klinton, a kako bi se ojačala pozicija Donalda Trampa. Slično se ponovilo i u izborima 2024. godine, i to treba da nam bude jedna vrsta determinante u rasuđivanju onoga što se dešava u Americi. Rusi su odavno razumjeli i znali da će im puno lakše biti da pregovaraju sa Trampom, upravo zbog načina njegovog razmišljanja, zbog njegovog pristupa politici, u kojem on ne vidi ono što bi drugi američki predsjednik, ili američka politička elita, ili evropska politička elita vidjela, da ova vrsta popuštanja Putinu ne vodi u smirivanju tenzije, nego vodi u isti onaj put koji se desio u Minhenu 1939. godine, kada je jednom vrstom akrobatike pokusalo da se popusti Hitleru, pa smo dobili suprotno. Tu su istorijske paralele, nažalost, dramatične - zaključio je Kalezić.
&nbsp;Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-74MzhsaYmI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Paradoksalno je to što se američki predsjednik koristi ruskom propagandom

Kad ujedinite Šešelja i Megatrend dobijate Demokrate. Oni se ne zaustavljaju u jednoj brutalnoj, primitivnoj, necivilizovanoj, antievropskoj, antidemokratskoj kampanji targetiranja, prije svega studenata, pa onda i privrednika, intelektualaca, novinara… To je jedino što im je preostalo. Na sreću Crne Gore rejting te partije je u opadanju, oni politički vegetiraju, preživljavaju kroz razne koalicione aranžmane. Ali, mi smo kao građani osuđeni na to da ti ljudi vode najosjetljiviji sektor u Crnoj Gori, sektor bezbjednosti. Posljedice toga smo mogli da vidimo na Cetinju prvog januara - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E politički analitičar Danilo Kalezić.
<h2>Čekajući raspravu u Evropskom parlamentu</h2>
Evropski parlament raspravljaće o prijedlogu izvještaja o Crnoj Gori početkom marta. Pozdravlja se napredak Crne Gore, ali amandmani više evropskih poslanika ukazuju na ozbiljne probleme sa kojima se susrijeće crnogorsko društvo - strano miješanje, porast antizapadne retorike, podjele koje koriste Rusija i susjedne zemlje da podstaknu unutrašnje sukobe… Kalezić smatra da su evropski parlamentarci notirali sve akutne probleme crnogorskog društva, političkog sistema, kao i probleme za koje Vlada, kako kaže, ne želi da ima odgovor.
- Pohvalno je i dobro je da u tom dijelu međunarodne zajednice, konkretno Evropskom parlamentu, postoje ljudi koji se ne zadovoljavaju onim čime se zadovoljava Evropska komisija, izvršna vlast Evropske unije, ispunjavanjem čisto tehničkih kriterijuma. Jer, na neki način od Crne Gore se ponovo pokušava na vještački napraviti uspješna priča. To se, po mom sudu, radi pogrešno. Prećutkuju se, ignorišu, nipodaštavaju problemi za koje svi znamo da postoje i sve su veći. Već na lokalnim izborima u Nikšiću mnogo toga će doći do izražaja i strano miješanje, i antizapadna retorika, i stvari koje se generišu kako bi se proizvela dodatna podjela - rekao je Kalezić.
Eksponenti
Stranog miješanju u unutrašnje prilike Crne Gore bilo je i prije 2020, kaže Kalezić, ali nakon te godine centri uticaja, Beograd i Moskva, svoje eksponente dobili su u izvršnoj vlasti. Objašnjava da se to ne čini više zaobilaznim putevima, već transparentno kroz medije i izborne procese.
- Ne zaboravite da je većina medija u Crnoj Gori u stranom vlasništvu, a to su sve oni medijski outleti koji služe promociji režima Aleksandra Vučića iz Beograda, ili šire proruske i velikosrpske narative… Ne tako davno, prije četiri godine, sa nacionalnih frekvencija u Srbiji slušali smo i gledali “bitku za Nikšić” koja se vodi i danas, samo drugačijim sredstvima, ali su akteri manje-više isti. Ključna razlika je što danas Srbija i Rusija ne moraju da rade taj takozvani fizički posao, jer imaju eksponente svog uticaja na čelnim pozicijama, što u Vladi, što u lokalnoj samoupravi, državnim preduzećima… - istakao je Kalezić.
<h2>Mandićevi rezervni igrači</h2>
Uvjeren je Kalezić da je i agenda predsjednika Skupštine Andrije Mandića dobro poznata crnogorskim građanima i podsjeća da je njegova politika na izborima dobila oko 15 odsto.
- Pitanje je zašto ostali konstituenti vladajuće većine prihvataju da budu rezervni igrači ili dekor Andrije Mandića. To je pitanje za njih, mi možemo samo da spekulišemo. Ali, de facto je da politika koju on personifikuje, unazad 10, 15 godina, kritično loša po egzistenciju Crne Gore. Zakonom o državljanstvu on pledira da kroz jedan eksperiment u birački spisak upiše, 100 ili 150 hiljada građana. To bi potpuno promijenio biračku strukturu Crne Gore i došli bi u situaciju da se više nikad demokratskim putem ne može smijeniti vlast - rekao je Kalezić.
To što je povučena kandidatura za nestalno članstvo Crne Gore u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija pokazatelj je, objašnjava Kalezić, u kakvom su stanju crnogorska diplomatija i država. Dodaje da je čitav generacijski napor koji bi značio priznanje Crne Gore na međunarodnom planu – pao u vodu.
- Formalno ta priča je mrtva. To je kulminacija niza grešaka koje su činjene od 2020. godine, i kombinacija neznanja i nezainteresovanosti, nesposobnosti da se artikuliše ono što su državni interesi. Premijer Spajić je toliko ležeran u svom nastupu, u svemu onome što obećava, a iza toga ne stoji suštinski nijedna konkretno akcija. Taj privid, simulacija uspjeha na evropskom putu nije zasluga premijera Spajića, već je splet po Crnu Goru sretnih okolnosti, a tiču se geopolitičkih odluka i šire slike koja dolazi iz Brisela, a koja kroz Crnu Goru vidi priliku da aktuelizuje ulogu Evropske unije na evropskom kontinentu - istakao je Kalezić.
<h2>Demokrate</h2>
Govoreći o politici Demokrata i njihovoj retorici targetiranja političkih neistomišljenika i medija koji im nijesu naklonjeni, Kalezić objašnjava da se u toj političkoj partiji vode istim principom vladanja kao predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, koji za sve loše optužuje prethodnu vlast.
- Demokrate su neka vrsta hibrida (Vojislava) Šešelja i Megatrenda. Kad ujedinite Šešelja i Megatrend dobijate Demokrate. Oni se ne zaustavljaju u jednoj brutalnoj, primitivnoj, necivilizovanoj, antievropskoj, antidemokratskij kampanji targetiranja, prije svega studenata, pa onda i privrednika, intelektualaca, novinara… Ali, to je jedino što im je preostalo. Na sreću Crne Gore, rejting te partije je u opadanju, politički vegetiraju, preživljavaju kroz razne koalicione aranžmane. Ali, mi smo kao građani osuđeni na to da ti ljudi zapravo vode najosjetljiviji sektor u Crnoj Gori – bezbjednosti. Posljedice toga smo mogli da vidimo na Cetinju prvog januara. Preostaje nam samo da kao intelektualna javnost, kao građanski aktivisti, kao ljudi misle dobro Crnoj Gori, uložimo dodatan napor da kaznimo tu politiku. Ta neodgovorna politika, targetiranja svega i svakoga, ko god se usudi da drugačije misli, Crnu Goru vodi u začarani krug, iz koga ne može izaći bez posljedica – zaključio je Kalezić.

Kalezić: Demokrate su hibrid Šešelja i Megatrenda

Dvije prekinute plenarne sjednice parlamenta do sada proizvele su efekat, i upalile alarme, ne samo u Crnoj Gori, nego i van nje. Zadatak opozicije je da u ovom trenutku ostane jedinstvena i principijelna i da istraje - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E politički analitičar Danilo Kalezić.
On je dodao da očekuje reakciju međunarodne zajednice. Smatra da je neodgovorno što ni predsjednik, ni premijer Crne Gore nijesu našli za shodno da se obrate javnosti nakon sinoćnjeg sastanka, jer su, kako kaže, zaključci sa tog sastanka važni. Podsjeća i da se predsjednik države Jakov Milatović obratio javnosti nakon sastanka s opozicijom, jer je to, kakko objašnjava, demokratski i civilizovan manir.
- Ovo više nije ona tradicionalna kriza, na koju smo manje više navikli u Crnoj Gori od 2020.godine. Ona već ima elemente ustavnog puča i vanrednosti, po mnogo čemu. Zbog toga je suštinski neodgovorno, nezrelo, nedemokratski, necivilizovano, da se ni jedan, ni drugi ne oglašavaju. Moram da konstatujem da to nije nešto što je neočekivano. Vidite manir na koji se premijer obraća opozicionim poslanicima. Ta vrsta ležernosti govori koliko on suštinski ne razumije svoju političku ulogu, ni funkciju koju obavlja, i koliko nije posvećen onome što su državni poslovi - ocijenio je Kalezić.
To što nema reakcije nakon sastanka Spajića i Milatovića, prema njegovom mišljenju, govori da ništa nije zatvoreno, i da će se nastavak “te španske serije gledati narednih dana”.
- To je &nbsp;tragika Crne Gore, da sudbina države zavisi od ličnih relacija, ličnih odnosa, jer vidimo da se samo radi o ličnim odnosima dva čovjeka koji su duboko politički nezreli da obavljaju funkcije koje obavljaju - dodao je on.
Svaka kriza ostavlja neke ožiljke na političkom i ustavnom sistemu države, te da nema načina da se bezbolno izađe iz takvog procesa jer, premijer, kako kaže, bagateliše.
- Premijer kaže ako Ustavni sud presudi u korist sutkinje Đuranović onda puj pike ne važi, tako se ne rješavaju ustavne krize, tako se ne rješava politička kriza. Možemo, vrlo lako, da dođemo u situaciju da nijedan izborni proces &nbsp;ne može da bude započet, kao što nijedan koji trenutno traje ne može da bude završen. Zaboravili smo da postoje izbori u Šavniku, sve to plus ona druga tekuća pitanja kojim Ustavni sud treba da se bavi, a podsjećam, jedna od ključnih uloga Ustavnog suda je zaštita ljudskih prava građana Crne Gore - dodao je Kalezić.
Prema njegovom mišljenju, zbog partikularnih, vrlo sitnih, politikantskih interesa, vladajuća većina je u stanju da blokira tako značajnu instituciju, kako bi za pola godine ili godinu, produžili vlast u Podgorici, Beranama, Nikšiću, ili negdje drugo u Crnoj Gori. To, dodaje on, ostavlja duboke posljedice po politički sistem i stvara dodatno nepovjerenje građana prema institucijama, što je hronični problem crnogorskog društva.
Manjinske partije su, dodaje Kalezić, preuzele jednu vrstu odgovornosti, pod izgovorom da će one biti korektivni faktor u Vladi Crne Gore i da će štiti interese države od destruktivnosti bivšeg Demokratskog fronta PES-a i ostalih koji Crnoj Gori ne misle dobro.
- Sada predstoji da sa riječi pređu na djelo, i da povuku konkretne poteze. Jedan od poteza može biti napuštanje te Vlade, što bi u ovoj situaciji bilo najsvrsishodnije. Na neki način želim i da ih ohrabrim da to urade, jer je to možda jedini način da se ova agonija, koju generiše vladajuća većina, prije svega DF, ali evo pridružili su im se poslanici PES-a da Crnu Goru guraju u jednu vrstu institucionalne ustavne krize, iz koje, ponavljam, ne znam kako izaći bezbolno - naglasio je Kalezić.
Sve što opozicija radi ovih dana, podsjeća Kalezić, spada u demokratski prihvatljiv domen borbe, ističe on, jer svaka reakcija mora imati, kako kaže, reakciju.
- Reakcija opozicije je očekivana, i možda je čak i blaža, kakve bi te reakcije bile u drugim zrelim demokratijama, gdje na bilo kakvu ideju o kršenju i zloupotrebi Ustava, reakcija bude puno jača, prije svega vaninstitucionalna. U drugim demokratijama bi vi već vidjeli demonstracije i proteste na ulici, jer kada suspendujete Ustav, onda suspendujete sva ona prava koja nam Ustav daje, i zemlju uvodite u vanredno stanje u stanje anarhije, a iz tog stanja ne može ništa dobro da se izrodi - ocjenio je on.
Pozitivno je, kaže, što opozicija koristi mehanizme, koji nijesu samo institucionalni, nego &nbsp;vaninstitucionalni ali koji su demokratski.
- U najboljoj tradiciji parlamentarne demokratije je da vi ipak zaoštrite retoriku i aktivnosti, kako bi skrenuli pažnju na ono što je flagrantno kršenje Ustava, ali kako bi pokazali da ne postoji jasan institucionalni mehanizam da se ovome stane na put, jer da postoji onda mi ne bi već gledali ove scene koje već gledamo u crnogorskom parlamentu, ne samo danas i juče, nego nedjeljama i mjesecima unazad - poručio je Kalezić.&nbsp;
Najava premijerskog sata za ponedjeljak, smatra Kalezić, je smišljena provokacija parlamentarne opozicije, od strane predsjednika Skupštine, i, kako kaže, podlost koju sprema predsjednik Skupštine.
- Zadatak opozicije je da u ovom trenutku ostane jedinstvena, da ostane principijelna, i istraje na ovome što je proklamovan cilj. Nećete imati Skupštinu, neće biti zasjedanja Skupštine, neće Skupština funkcionisati, paralisaćemo sistem, dokle god vladajuća većina ne prestane sa flagrantnim kršenjdm Ustava. Očekujem da on stvarno sazove tu sjednicu, i isto tako očekujem da opozicija istraje u odnosu na ono što su elementarni civilizacijski zahtjevi. Ukoliko dođe, i ukoliko se sprovede naum Andrije Mandića, što me ne bi opet čudilo, da se policijska sila i da policijska snage uđu u parlament, &nbsp;to onda opet Crnu Goru gura u novi nivo krize, ali tada je već odgovornost na, kao što je i sada odgovornost na Spajiću i Mandiću. Predstoji nam vrlo, vrlo tenzičan i napet politički proces - dodao je Kalezić.
Odgovarajući na pitanje o konstituisanju vlasti u Glavnom gradu nakon vanrednih lokalnih izbora, podsjeća da je opozicija u Podgorici osvojila 50 plus odbornika, te je demokratski i civilizovano da oni formiraju vlast.
- Ukoliko predsjednik Milatović posustane pod pritiskom vladajuće većine, Spajića, ali i ne političkih struktura, koje djeluju ka &nbsp;njemu, onda on devalvira sopstvenu riječ, i devalvira sopstvenu funkciju. Želim da vjerujem da će ostati vjeran onome što je govorio tokom predizborne kampanje, što je govorio nakon predizborne kampanje, jer mi je vrlo teško da zamislim da je neko ko na ovaj način kritikuje izvršnu vlast, bilo u Podgorici, bilo na državnom nivou, spreman da sjedne za sto sa istim ljudima koji dok se to dešava, vrlo drastično, dramatično krše Ustav Crne Gore. U Crnoj Gori je sve moguće! Vjerujem da su novi izbori u Podgorici najrealniji, ali i naravno, sve opcije su na stolu. I to pokazuje u kojem problemu se nalazi ova država, kada ne možemo da anticipiramo osnovne političke procese - zaključio je Kalezić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrONLYSYk1pY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Zadatak opozicije da ostane jedinstvena i da istraje

Barometrom 26 premijer Milojko Spajić je iz evropskih integracija izolovao predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, dok je predsjednik Skupštine Andrija Mandić vrlo direktno, vrlo javno ignorisao taj dokument, stavljajući do znanja šta on misli o Spajićevim političkim vratolomijama i evropskim integracijama - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, politički analitičar Danilo Kalezić.
Hapšenje crnogorskih vojnika na Kosovu je karikiranje stvarnosti, kaže Kalezić, koja je skandalozna i skandalozno je razgovarati o tom incidentu, poručuje on, a da nema još ostavke ministra odbrane.
- To je prvorazredni skandal za našu odbrambenu i bezbjednosnu politiku, još jedna teška kompromitacija države Crne Gore, njene međunarodne pozicije, njene regionalne pozicije, i otkriva sve one manjkavosti i nedostatke sistema odbrane, sistema bezbjednosti, o kojima smo razgovarali ranije, ali koji na ovom primjeru dolaze do svog punog iskaza. Na sva pitanja, koja javnost legitimno postavlja, da li su ti ljudi zaista bili na bolovanju, da li su se javili svojim pretpostavljenima, da li su dobili odobrenje da borave u stranoj državi i šta je suština njihovog putovanja. Ne treba niko da ima iluziju da možemo sebi da dopustimo taj luksuz pa da nam vojnici turistički borave u inostranstvu, dakle, to nije priroda, to je profesija. Ova situacija je pokazala koliko je vlast, nakon 2020.godine zapravo obesmislila kompletan bezbjednosni i odbrambeni sistem, i ovakvi događaji, nažalost, ovo nije jedini događaj, mi smo u periodu za nama svjedočili brojnim propustima u bezbjednosnom sektoru, većim ili manjim, nekad to samo ostaje u kući, pa ne dobija međunarodnu dimenziju, ovog puta je to dobilo međunarodnu dimenziju. Dakle, u ovaj slučaj se uključila ne samo država Kosovo, nego i KFOR, koji ima mandat da štiti i sprovodi mir na samom sjeveru Kosova, i ovo je pitanje koje opozicija treba da aktuelizuje kroz relevantne odbore, i da konačno imamo neku vrstu odgovornosti - rekao je Kalezić.
Incident sa crnogorskim vojnicima nije prvi eksces ministra odbrane, podsjeća Kalezić, jer je samo prije nekoliko nedjelja to bio sukob sa načelnikom, ističe on, Generalštaba, generalom Zoranom Lazarevićem, ali i brojni drugi, kako kaže skandali.
Barometar 26, koji je predstavio premijer Milojko Spajić, je dokument koji i sa nivoa pismenosti ima probleme, smatra Kalezić, je vrlo inspirativan za, kako kaže, analizu.
- Nedugo nakon što smo pročitali taj dokument, mi smo na bazi njega saznali dvije stvari. Prvo da predsjednik države ne učestvuje u evropskim integracijama, to je opet jedna vrsta apsurda i paradoksa po više osnova, dakle na bazi Barometra 26 mi razumijemo da premijer Spajić razumije da predsjednik Milatović nema ništa da radi, nema nikakvih dodirnih tačaka sa evropskim integracijama, iako je on u ovom trenutku, dok Vi i ja razgovaramo, u Briselu. To je prva stvar! Druga stvar je da se o tom dokumentu nije izjasnio, nije odredio drugi čovjek Crne Gore, to je Andrija Mandić. Dakle predsjednik Skupštine je vrlo direktno, vrlo javno ignorisao taj dokument, stavljajući do znanja šta on, zapravo, misli i o Spajićevim političkim vratolomijama i o evropskim integracijama. Taj pamflet koji sadrži te brojne fraze koje ništa ne znače, jer u politici kada koristite tu terminologiju, istovremeno morate da pokažete na djelu da vam je stalo do toga, da vam je stalo do evropskih integracija, da vam je stalo do evropskih vrijednosti, da vam je stalo do dijaloga, a vi danu kada lansirate taj dokument, vi deklasirate, odnosno izolujete samog predsjednika države iz procesa evropskih integracija, ili ne pozivate lidere nevladinog sektora, akademske zajednice, intelektualce, novinare na razgovor. S kim ćete vi da se integrišete u Evropsku uniju ako sa cijelim društvom, ili vi mislite da je integracija u Evropsku uniju to što rade vaša dva potpredsjednika, vaša dva ministra, u pauzi između dodvoravanja Demokratskom frontu? To su pitanja na koja javnosti treba da da odgovor sam Spajić. Istovremeno, ključno, šta radi predsjednik Skupštine Mandić, koji se ne izjašnjava u odnosu na taj dokument, koji vidimo da u Švedskoj saopštava stvari koje ne saopštava u Crnoj Gori, i to je jedna vrsta pitanja. Nesporno je da u Briselu postoji skoro aklamativna podrška ulasku Crne Gore u Evropsku uniju, da je to jedna vrsta geopolitičke datosti, koja je determinisana ratom u Ukrajini, ali isto tako niko ne treba da ima tu vrstu iluzije da će se svi nedostaci crnogorskog sistema, i sve falinke u političkom sistemu Crne Gore tek tako ignorisati, zarad ispunjavanja te agende. Mislim da je to ono što se danas nalazi u glavama ljudi koji su na čelu izvršne vlasti i misle da će na taj način ,,prevariti” evropske partnere - zaključio je Kalezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrdUPM3skM2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Barometrom 26 Spajić izolovao Milatovića

Već sad možemo da konstatujemo da je Donald Tramp sui generis politička figura koja ne pripada nijednoj političkoj partiji - nije ni tradicionalno demokrata, ni republikanac – već po svojoj pojavi, porukama i po svemu onome što je radio u toku prvog mandata i što će, vjerovatno, raditi u drugom mandatu, ruši one klišee američke politike na koje smo navikli i možda se u tome krije objašnjenje zašto je bilo teško predvidjeti baš ovakav rezultat - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, politički analitičar Danilo Kalezić.
Ovo su najznačajniji izbori za američkog predsjednika, kaže Kalezić, u modernoj istoriji i to što je pošlo za rukom Donaldu Trampu se nije desilo od 1892. godine da se predsjednik nakon gubljenja prethodnih izbora vrati u Bijelu kuću i započne drugi mandat.
- Sva prethodna predviđanja su se kretala u granici statističke greške, međutim, ovi rezultati koje sad imamo su daleko van statističke greške i možemo slobodno reći da je kandidatkinja
potpredsjednica Kamala Harris doživjela svojevrsni debakl, i ne samo ona, nego i njena stranka. Razloga je za to mnogo, razloge treba tražiti u njenoj kampanji, možda i u samoj ličnosti, ali u onome što za sobom ostavlja odlazeći predsjednik Bajden. Takođe, već sad možemo da konstatujemo da je Tramp sui generis politička figura, koja kao takva ne pripada nijednoj političkoj partiji, nije ni tradicionalno demokrata, nije ni republikanac, on po svojoj pojavi, po porukama, po svemu onome što je radio u toku prvog mandata, i vjerovatno što će raditi u toku drugom mandatu, ruši one klišee američke politike na koje smo navikli i možda se u tome krije objašnjenje zašto je bilo teško predvidjeti baš ovakav rezultat - rekao je Kalezić.
Ovi izbori konačno mogu da demaskiraju svu suštinu i način na koji se istraživanja rade, poručuje Kalezić, jer fenomen kao što je stidljivi Trampov glasač, ili koji su namjeravali da glasaju Trampa, objašnjava on, ali zbog različite društvene stigme to ne ekspliciraju javno istraživačima.&nbsp;
Pred Zapadnim Balkanom su ozbiljni izazovi, smatra Kalezić, ali daleko od toga da je slika tako mračna kakvu žele da nam predstave oni koji pod plaštom njegove pobjede, dodaje on, prizivaju ruske tenkove na Dunavu, ili prizivaju,kako kaže, da Crnu Goru već sjutra vide na ruke Aleksandru Vučiću.
- Ovaj drugi mandat treba da bude podsticaj samoj Evropi, jer Tramp će da vodi nešto što liči na izolacionu politiku u kojoj mjeri to tek treba da vidimo. Evropa treba sama da razvija i da preuzme odgovornost za sopstvenu bezbjednost, a to uključuje i bezbjednost regiona Zapadnog Balkana, jer nestabilnost Zapadnog Balkana se domino efektom preliva na cijelu Evropu. Prema tome ovo je najveći izazov za samu Evropsku uniju, kojoj ovo može da da novi smisao, koji je izgubila prilično oslanjajući se na ono što je transatlantsko partnerstvo, a koji je izgubila izlaskom Velike Britanije. Onaj detalj koji treba podcrtati je unutrašnja dinamika u SAD-u, dakle onog trenutka kad Tramp preuzme kancelariju u Bijeloj kući počinje kampanja za njegovog nasljednika. Ovo je njegov drugi mandat, on nema više pravo da se kandiduje, Republikanska stranka, koja je ovoga puta preuzela i Senat, ulazi u trku i razmišljanja za njegovog nasljednika i republikanci će kroz taj proces morati nužno da se vrate na ono što su tradicionalne vrijednosti republikanske politike - zaključio je Kalezić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na <a href="https://www.youtube.com/@tvemontenegro">Youtube kanalu TV E</a>.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeDuJBiKU8h8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Kalezić: Drugi Trampov mandat može EU dati novi smisao

Velika skela po dno zidina Starog grada u Ulcinju još jednu će sezonu dočekati turiste nespremna. Radovi na uređenju počeli su u oktobru 2022. godine. Milionska investicija morskog dobra ni danas nije završena.&nbsp;
Ulcinjani su od samog starta ukazivali da projekat uređenja tog prostora nkije dobar. Iz Morskog dobra su kasnije potvrdili da je bilo propusta u projektovanju, te da se projekat mora revidirati - mještani su razočarani.&nbsp;
- Molimo kompetentne organe naše opštine da završe infrastrukturu. Takav projekat ne postoji nigdje, oni nijesu bili u stanju da urade jednu, mislim na Morsko dobro, jednu stazu kroz Borovu šumu do Velike plaže. Oni kao institucija ne vole Ulcinj - kazao je građanin.&nbsp;
Dodaje da je Ulcinj "pušten" niz vodu.&nbsp;
Iz Sekretarijata za investicije Opštine Ulcinj su ukazivali na brojne propuste u projektu. Radovi su davno obustavljeni i na tom prostoru se ne radi ništa.&nbsp;
Opština je nedavno preuzela obavezu da uradi projekat adaptacije Velike skele u dogovoru s Morskim dobrom.&nbsp;
- Mi smo odradili projekat adaptacije i proslijedili smo Morskom dobru, te očekujemo da će Morsko dobro raspisati tender da ukoliko se može stići da ove turističke sezone, tj. ovoga ljeta da se Velika skela adaptira, odnosno da se radovi privedu kraju (budu popločani) - kazali su iz Opštine Ulcinj za Televiziju E.&nbsp;
Ulcinjani ne žele da još jedno ljeto turisti na skeli gledaju građevinski materijal po dno zidina Starog grada, armature, otvorene šahte i gomile smeća na pjeni od mora.&nbsp;
- Mora se pooštriti kaznena politika. Neko ko bača ili ko ostavlja smeće ovdje, jer mi znamo noću kad dolaze, istovaraju kamione itd. To je ne samo za žaljenje, moraju institucije da djeluju, i one moraju da kažnjavaju - riječi su jednog Ulcinjanina.&nbsp;
Iz Opštine Ulcinj se nadaju da će bar dio tog prostora uspjeti da urede.&nbsp;
- Vidjećemo da prvi dio bude možda kao parking mjesto ili kao jedqan mali kružni tog, gdje bi se moglo okrenuti auto kako bi se vratilo - kazali su iz Opštine Ulcinj za Televiziju E.&nbsp;
V.Lj.&nbsp;

Velika skela po dno zidina Starog grada Ulcinja i ovo ljeto dočekuje turiste nespremna

U Budilniku na Televiziji E, u susret Evropskom danu parkova, analiziramo u kakvom su stanju crnogorski, ali govorimo i o njihovom značaju za opstanak planete. &nbsp;
Pitamo i kako nestabilno vrijeme utiče na poljoprivredne proizvode i šta to znači za naše proizvođače?&nbsp;
Na kraju, ljubitelji predstava saznaće sve o predstojećem festivalu na otvorenom koji će se održati na Cetinju.

Jutro na Televiziji E

Demokratska partija socijalista neće podržati Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima pri ponovnom glasanju u Skupštini koje je zakazano za 29. maj.
To je poručio lider te stranke Danijel Živković, navodeći kako je sve u vezi sa tim sporazumom urađeno "naprečac, u suprotnosti sa našim zakonodavstvom i bez poštovanja procedura koje garantuju transparentnost".
- Govorilo se kako Demokratska partija socijalista neće da glasa protiv tog sporazuma jer se navodno iza toga krije neki kapital Mila Đukanovića. Pa zamislite slučaj da Andrija Mandić glasa za sporazum iza kojeg se krije kapital Mila Đukanovića - rekao je on za TVCG.
Priča o Đukanovićevom kapitalu, dodao je, poslužila je dijelu NVO sektora da "dodatno pokuša da okupi jedan dio javnosti koji vjerovatno glasa DPS, kako bi im ponovo širili neke intrige i sumnje".

Živković: Nećemo podržati Sporazum sa UAE ni pri ponovljenom glasanju

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: danilo-kalezic

Kalezić: Živimo vrstu šizofrenije u kojoj ljudi koji su na čelu države čine sve da te države nema

Kalezić: Raspoloženje u vladajućoj većini koja simulira evropejstvo je licemjerno

Kalezić: Istorijsko iskustvo sa lažnim carom Šćepanom Malim se stalno ponavlja

U Nikšiću moraju prestati skandali, kontroverze i širenje nacionalne i vjerske mržnje - kakvi god rezultati bili

Pratite izbornu noć na TV E: Od 20 sati sa Nikoletom Đukanović i Danilom Kalezićem

Kalezić: Paradoksalno je to što se američki predsjednik koristi ruskom propagandom

Kalezić: Demokrate su hibrid Šešelja i Megatrenda

Kalezić: Zadatak opozicije da ostane jedinstvena i da istraje

Kalezić: Barometrom 26 Spajić izolovao Milatovića

Kalezić: Drugi Trampov mandat može EU dati novi smisao

Kalezić: Živimo vrstu šizofrenije u kojoj ljudi koji su na čelu države čine sve da te države nema

Velika skela po dno zidina Starog grada Ulcinja i ovo ljeto dočekuje turiste nespremna

Jutro na Televiziji E

Živković: Nećemo podržati Sporazum sa UAE ni pri ponovljenom glasanju

PRATITE TVe UŽIVO