Danilu Mandiću, koji se tereti za izazivanje opšte opasnosnosti, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje oružje, 25. avgusta produžen je pritvor, saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog suda.
- Pritvor će trajati do dalje odluke suda - navodi se u odgovoru dostavljenom našem portalu.
Danilo Mandić je sinovac Andrije Mandića, predsjednika Skupštine.
On je bio angažovan kao privatno obezbjeđenje svog strica Andrije Madića. U noći 19. aprila na Bulevaru Ivana Crnojevića ranjena je jedna osoba.
Protiv Danila Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo, ali je nakon ocjene svih dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo jer, kako su obrazložili, optuženi nije imao namjeru da ubije Darka Perovića i Arisa Turkovića. U pucnjavi je ranjen Perović.
Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv Mandića ali je vraćen na dopunu i istraga je u toku.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Danilu Mandiću produžen pritvor

Ustavni sud Crne Gore utvrdio je da ne postoje dovoljno konkretni i pouzdani razlozi koji bi povezali Danila Mandića sa izvršenjem krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret, saopštio je Mandićev advokat Miroje Jovanović. 
 
On je kazao da je Ustavni sud 1. avgusta usvojio ustavnu žalbu koju je podnio u ime Mandića, i utvrdio da je, rešenjem Apelacionog suda od 12. juna, Mandiću povrijeđeno pravo na slobodu i bezbjednost u odnosu na Ustav Crne Gore i Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. 
 
- Ustavni sud je zaključio da, imajući u vidu sve dokaze u predmetu, ne postoje dovoljno konkretni i pouzdani razlozi koji bi, na nivou osnovne sumnje, povezali mog klijenta sa izvršenjem krivičnih dela koja mu se stavljaju na teret - naveo je Jovanović. 
 
Kako je istakao, iako su sudovi tvrdili da postoji osnovana sumnja, pažljivom analizom sadržaja i prirode izvedenih dokaza, na način na koji su ih ti sudovi tumačili, utvrđeno je da oni ostavljaju ozbiljne sumnje u pogledu toga ko je i na koji način izvršio predmetna djela. 
 
- Sud je prihvatio moje navode da je ocjena dokaza bila proizvoljna, bez njihove međusobne usaglašenosti i bez ispunjenja kriterijuma za postojanje osnovne sumnje - pojasnio je Jovanović. 
 
Kako je naveo, posebno je istaknuto da obrazloženje rješenja o produženju pritvora nije sadržalo detaljne razloge koji bi opravdali pritvaranje. 
 
To, kako je pojasnio, predstavlja povredu prava na slobodu i bezbjednost. 
 
- Nadam se, kao branilac u ovom predmetu, da će redovni sudovi u daljem toku postupka dosljedno primijeniti pravilo o opšteobaveznom karakteru odluka Ustavnog suda i da će predmet konačno sa terena političke intrige preći u pravosudne okvire, a samim tim i do slobode za mog klijenta - zaključio je Jovanović.

Portal ETV

Jovanović: Ustavni sud utvrdio povredu prava Mandića

Danilu Mandiću koji se tereti za izazivanje opšte opasnosnosti, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje oružje, 25. jula produžen je pritvor, saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog suda.
Danilo Mandić je sinovac Andrije Mandića, predsjednika Skupštine.
- Ispitujući osnovanost daljeg trajanja privora, sud je 25. jula donio rješenje kojim se produžava pritvor protiv okrivljenog Danila Mandića i trajaće do dalje odluke suda. Na rješenje, branilac je podnio žalbu, te je žalbeni postupak u toku pred Višim sudom u Podgorici - navodi se u odgovorima Osnovnog suda.
Danilo Mandić bio je angažovan kao privatno obezbjeđenje svog strica Andrije Madića. U noći 19. aprila na Bulevaru Ivana Crnojevića ranjena je jedna osoba.
Protiv Danila Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo, ali je nakon ocjene svih dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo jer, kako su obrazložili, optuženi nije imao namjeru da ubije Darka Perovića i Arisa Turkovića. U pucnjavi je ranjen Perović.
Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv Mandića ali je vraćen na dopunu.

500x500

1084x550

U vezi sa predmetom okrivljenog Danila Mandića, Osnovni sud u Podgorici oglasio se saopštenjem, navodeći da nije tačno da je od suda traženo da donese naredbu za noćni pretres, te da su policijski službenici, po zakonu, imali ovlašćenje da pretresu pristupe i bez sudske naredbe, ukoliko se radilo o hitnom slučaju.
Sud pojašnjava da član 83 stav 1 Zakonika o krivičnom postupku eksplicitno ovlašćuje policijske službenike da uđu u tuđi stan i izvrše pretresanje i bez naredbe suda, u slučaju kada je neophodno neposredno uhvatiti učinioca krivičnog djela.
- Zahtjev za donošenje naredbe tužilaštvo je sudu podnijelo 19. aprila 2025. godine u 20:30 časova, dakle svega pola sata prije zakonskog roka do kojeg se pretresanje može vršiti (do 21 čas). Odmah po prijemu, sud je postupio po zahtjevu – zahtjev je administrativno zaveden u 20:32 časa, a nakon unošenja u upisnike, predat je sudiji za istragu koji je hitno postupio - navodi se u saopštenju Službe za odnose s javnošću Osnovnog suda.
Sudija za istragu je, kako se navodi, nakon pregleda spisa, u najkraćem mogućem roku donio dvije naredbe o pretresanju – u 20:50 i 20:58 časova. Policijski službenici su preuzeli naredbe u 21:00 čas.
Kako se naglašava u saopštenju, u zahtjevu tužilaštva nije bilo pomena da se pretresanje treba izvršiti noću, niti da postoji bilo kakva opasnost od odlaganja. Naprotiv, kako se dodaje, tužilac je naznačio da se pretresanju pristupi odmah po prijemu naredbe, a najkasnije u roku od 24 časa.&nbsp;
- Ovaj rok jasno implicira odsustvo hitnosti - dodaje se.
Sud ističe da nije mogao donijeti naredbu za noćni pretres kada takav zahtjev nije ni postavljen.&nbsp;
Takođe, demantuje se tvrdnja da je zahtjev predat u 19:58 časova, već se navodi da je isti stigao u 20:30.
- Sudija za istragu se te večeri nalazio u sudu kao dežurni od 14:00 časova, jer mu je državna tužiteljka još oko 16:00 časova najavila, bez ulaženja u detalje, mogućnost podnošenja zahtjeva za pretres, kada za to dobije inicijativu od policije - saopšteno je iz Osnovnog suda.
Zašto je policijska inicijativa dostavljena tužilaštvu relativno kasno i zbog čega je zahtjev sudu podnijet tek u 20:30 časova, iz suda navode da ne mogu komentarisati, ali ističu da javnost može sama procijeniti da li je u tom slučaju zaista postojala takva hitnost koja bi ukazivala na opasnost od odlaganja.
Na kraju, iz Osnovnog suda naglašavaju da, ukoliko je bilo potrebno neposredno uhapsiti počinioca krivičnog djela, policiji uopšte nije bila potrebna naredba sudije za istragu i da su u tom slučaju imali pravo da pretres obave i noću.
Podsjećamo, Šćepanović je danas na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu rekao da jedan od najproblematičnijih trenutaka u postupku bio pokušaj da se sprovede pretres objekta Danila Mandića u večernjim satima, što je ograničeno članom 83 Zakona o krivičnom postupku. Taj član predviđa da se pretres može vršiti između 6 i 21 sat, osim ako sud ne odredi drugačije zbog opasnosti od odlaganja.
Policija je, kako je naveo, već u 18.55 časova uputila zahtjev tužilaštvu za hitnu mjeru, koje je „veoma brzo reagovalo“ i dostavilo prijedlog sudu. Međutim, kada je naredba izdata u 20.54 časova, u njoj nije bilo navedeno da se pretres može obaviti i nakon 21.00, što je onemogućilo pravovremeno djelovanje policije.
- Policijski službenici su čekali ispred suda. Tražili smo da se u naredbi eksplicitno navede da se pretres može vršiti i nakon 21 čas, ali sud to nije omogućio. Poštovali smo zakon i pretres obavili narednog jutra - rekao je Šćepanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-skandalozan-pristup-vdt-markovica-u-parlamentu-se-pojavljuje-samo-kada-se-radi-o-njegovim-varijabilama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Osnovni sud demantuje Šćepanovića: Policija je mogla da pretresa stan Danilu Mandiću i bez naredbe

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, odgovarajući na pitanja, &nbsp;kazao je pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu da je policija u potpunosti postupala u skladu sa zakonom u slučaju Danila Mandića, bratanića predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je prvobitno bio osumnjičen za pokušaj teškog ubistva u pucnjavi koja se dogodila 19. aprila u Podgorici, a koje je djelo kasnije prekvalifikovano u izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja. <h2>"Gluva" soba</h2> Šćepanović je odbio da ogovori na pitanja da li su pronađeni Mandićevi DNK tragovi i barutne čestice u vozilu, da ne bi, kako je kazao, kompromitovao dokazni postupak, čak iako bi bili saopšteni u tzv. "gluvoj sobi" jer ni ona, kako je kazao direktor UP, "nije više gluva". Saslušanju prisustvuje i advokat osumnjičenog Danila Mandića, Miroje Jovanović.kao navodni predstavnik zainteresovane nevladine organizacije "Društvo za ravnopravnost i toleranciju - AI" koja je osnivač Srpskog radija i Srpske televizije sa sjedištem u Srpskoj kući u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1" data-rendition-name="original" width="1445" height="892" loading="lazy" alt="Miroje jovanović"> <figcaption>Miroje Jovanović</figcaption> </figure>  Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da mu je čudno što se govori da "gluva soba" nije gluva. - Čudno mi je da slušamo da gluva soba više nije gluva. Tačno je da postoje curenja iz te sobe, pa se naslovi jednog medija pune iz te sobe. Pojedini mediji imaju više informacija nego &nbsp;tužilaštva. Ne možemo pod izgovorom da soba nije gluva ostati bez odgovora na pitanja - rekao je Zirojević. Šćepanović je odgovorio da je policija uzorkovala tragove i vozila i lica i pribavila naredbe za vještačenje.&nbsp; - To je princip koji vi treba da znate kao članovi odbora. Ali, mišljenje i zaključak te analize vama ne treba. To treba da znaju tužilac, sud i odbrana. Ako bih vam ja dao te podatke, omogućili bi prostor odbrani, jer bi oni izašli neovlašćeno. Povrijedili bismo ZKP. Ne vidim razlog zašto bi vama trebala informacija o barutnim česticama - da li da vi mašete tim danas ispred Skupštine? Ako hoćete da iznesem podatke, možemo prvo da potpišemo izjavu za poligraf, pa onda fino da ne odbijete i da vidimo ko je iznio neovlašćeno podatke - kazao je Šćepanović. <h2>Vozilo Skupštine bilo na mjestu izvršenja kivičnog djela</h2> Kako je istakao Šćepanović, policija je identifikovala vozilo koje je učestvovalo u događaju, a svi prikupljeni dokazi — uključujući snimke video-nadzora, mapiranje kretanja i telekomunikacione podatke — jasno ukazuju na njegovo prisustvo na mjestu izvršenja krivičnog djela, kao i na činjenicu da je u pitanju vozilo Skupštine Crne Gore. On je kazao da je obavljena komparativna analiza kretanja vozila uoči, tokom i nakon krivičnog djela. Sve informacije su uvrštene u spise predmeta, a identifikovano je pet lica koja su te večeri zajedno boravila u ugostiteljskim objektima u Podgorici, kazao je Šćepanović. Prema njegovim riječima, jedno od oštećenih lica, koje isprva nije bilo dostupno policiji, locirano je u mjestu stanovanja i odbijalo je saradnju. Međutim, nakon ljekarskog pregleda utvrđeno je da je zadobilo tešku tjelesnu povredu u predjelu butine, nanesenu dejstvom vatrenog oružja, dok je drugo lice zadobilo lakšu povredu nastalu usljed rikošeta. Šćepanović je kazao da je to bio jasan signal da se stiču uslovi za postupanje Višeg državnog tužilaštva On je kategorički odbacio tvrdnje o političkim uticajima, poručivši da Uprava policije djeluje isključivo na osnovu zakona, bez obzira na identitet osumnjičenih. <h2>Sud spriječio pretres u noćnim satima</h2> Jedan od najproblematičnijih trenutaka u postupku, prema riječima Šćepanovića, bio je pokušaj da se sprovede pretres objekta Danila Mandića u večernjim satima, što je ograničeno članom 83 Zakona o krivičnom postupku. Taj član predviđa da se pretres može vršiti između 6 i 21 sat, osim ako sud ne odredi drugačije zbog opasnosti od odlaganja. Policija je, kako navodi, već u 18.55 časova uputila zahtjev tužilaštvu za hitnu mjeru, koje je „veoma brzo reagovalo“ i dostavilo prijedlog sudu. Međutim, kada je naredba izdata u 20.54 časova, u njoj nije bilo navedeno da se pretres može obaviti i nakon 21.00, što je onemogućilo pravovremeno djelovanje policije. - Policijski službenici su čekali ispred suda. Tražili smo da se u naredbi eksplicitno navede da se pretres može vršiti i nakon 21 čas, ali sud to nije omogućio. Poštovali smo zakon i pretres obavili narednog jutra - rekao je Šćepanović. <h2>Osumnjičeni se predao uz prisustvo advokata</h2> Kako je dalje naveo, Danilo Mandić se policiji predao u prisustvu branioca, nakon čega je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivična djela pokušaja teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. Nakon sprovedenog medicinskog i balističkog vještačenja, tužilaštvo je izvršilo prekvalifikaciju krivičnog djela u skladu sa načelom mutabiliteta: jedno lice zadobilo je laku tjelesnu povredu iz nehata, a drugo težu povredu izazvanu direktnim pogotkom. Prema Šćepanovićevim riječima, projektil koji je pogodio prvog oštećenog ispaljen je iz vatrenog oružja, dok je drugo lice pogođeno fragmentima izazvanim rikošetom. <h2>Podignuta dva optužna predloga protiv Mandića</h2> V.d. direktora Uprave policije kazao je i da su do sada podignuta dva optužna predloga protiv Danila Mandića: jedan za navedena krivična djela, a drugi u vezi sa oduzimanjem vozila. - Mi nismo stranka u postupku, ali želim da javnost zna da je Uprava policije preduzela sve što je bilo u njenoj nadležnosti: obezbijedila je materijalne, personalne i posredne dokaze, sve u skladu sa zakonom i kriminalističkom strukom - naglasio je on. Šćepanović je odbacio kritike da policija nije bila dovoljno stručna ili ažurna, uz opasku da „neki koji pišu knjige i poeziju nemaju ni dio znanja i iskustva koje imaju službenici Uprave policije“. <h2>Pižurica: Čudno mi je što je Mandićev advokat ovdje; Jovanović: Ovo je napad na mene</h2> Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica &nbsp;kazao je da pruža podršku policiji i da svako pred zakonom mora biti jednak, ali je izrazio i čuđenje zbog toga što je advokat Jovanović, koji je pravobranilac Danila Mandića, na sjednici Odbora. Jovanović je na to kazao kako je u pitanju napad na njega. - Mislim da ovo nije u redu, ovo je napad na moj integritet - kazao je on. Pižuirica je istakao kako Jovanovićevo ponašanje nije u redu, te da je on samo rekao da mu je neobično što je Mandićev advokat tu. - Ovo je potpuno neadekvatno - upadanje u riječ, da neko ne može da završi rečenicu, molim vas da reagujete na ovo - poručio je on predsjedavajućem odbora. Miodrag Laković pojasnio je kako je Jovanović na sjednici kao predstavnik nevladine organizacije. <h2>Zirojević: Skandalozan pristup VDT Markovića, u Parlamentu se pojavljuje samo kada se radi o njegovim varijabilama</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150" data-rendition-name="original" width="1919" height="1077" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> </figure>  Pristup Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića prema Parlamentu i Odboru za bezbjednost i odbranu u potpunosti neprimjeren i skandalozan, ocijenio je poslanik SD-a Nikola Zirojević na početku sjednice posvećene kontrolnom saslušanju VDT-a i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, a povodom slučaja bratanića Andrije Mandića, Danila Mandića&nbsp; Povodom najavljenog saslušanja Marković je obavijestio Odbor da neće učestvovati na kontrolnom saslušanju jer, kako tvrdi, VDT nije subjekt nadzora tog Odbora. - U dopisu upućenom Odboru, jasno je ukazano da Vrhovno državno tužilaštvo, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nije subjekt nadzora Odbora za bezbjednost i odbranu. Ovaj zakon predviđa nadzor nad radom organa izvršne vlasti i državne uprave u oblasti bezbjednosti i odbrane – što ne uključuje Državno tužilaštvo, koje je Ustavom Crne Gore definisano kao jedinstven i samostalan organ- navodi se u saopštenju Markovića. - Parlament je mjesto, između ostalog, gdje je VDT izabran i gdje treba da odgovara na pitanja poslanica i poslanika i, na kraju krajeva, da polaže račune za svoj rad. Ja ću vas ovim putem zamoliti da idući put kada budete pozivali Vrhovnog državnog tužilaca, kažete da su na dnevnom redu neke varijabile za njega, pošto se izgleda on pojavljuje u parlamentu samo kada se glasa o njegovim trostrukim varijabilama – kazao je Zirojević u proceduralnom reagovanju na početku sjednice. Predsjednik Odbora, PES-ov Miodrag Laković, kazao je da ne bi rekao da je skandalozan bilo koji pristup koji se naslanja na zakonske norme.&nbsp; - Ja sam i u proceduri rekao da su ovdje zakonske norme prilično jasne. Mi kao odbor ne nadziremo i ne kontrolišemo rad državnog tužilaštva – kazao je Laković.

Duško Mihailović

1250x600

Šćepanović: Policija djelovala zakonito u slučaju Danila Mandića, ključni dokazi potvrđuju upotrebu vatrenog oružja i vozila Skupštine

Pravosuđe da bira između služenja Andriji Mandiću ili redu i zaštiti od kriminala - poručio je predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.&nbsp;
Odluke tužilaštava u slučaju pucanja sinovca A.Mandića, brutalnog prebijanja Nikole Jovanovića, kao i prijetnji Petru Odžiću više su, cijeni on, podstrek batinašima i kriminalcima nego što su u funkciji prevencije ovih nedjela.
Ako se, kako dodaje, još imaju u vidu i infornacije i detalji koje je javnosti saopštio Jovanović da su nadležni znali da se sprema napad na njega i da su se svojevremeno oglušili o zahtjev da se službeno procijeni njegova bezbjednost, čitava stvar postaje dodatno zabrinjavajuća ili, kako je dodao, bolje reći skandalozna.
- Da bi fašizacija društva, kao programirana političko-ideološka agenda Andrije Mandića i sličnih, bila uspješna, ona mora računati na kriminalne bande kao poseban mehanizam za ućerivanje straha i njihove ulične operacije. Toj fazi trenutno svjedočimo, a napad na Jovanovića je projektovan samo kao početak - ocijenio je Vujović.
Zato, prema njegovim riječima, ako policija i pravosuđe, posebno tužilaštvo, nastavi da svojim odlukama suštinski ohrabruje ovaj proces, na sebe preuzima veliku odgovornost za destabilizaciju Crne Gore.&nbsp;
- A ta destabilizacija je jasan cilj, zna se i kome i zbog čega - zaključio je Vujović.&nbsp;

Vujović: Pravosuđe da bira između služenja Andriji Mandiću ili redu i zaštiti od kriminala

Sud je vratio optužni predlog protiv Danila Mandića na uređenje i otklanjanje nedostataka, saznaje Portal RTCG iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.
Mandić je u pritvoru od 20. aprila zbog sumnji da je povezan sa događajem u kojem su dvije osobe ranjene vatrenim oružjem.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni prijedlog, sa prijedlogom za produženje pritvora, protiv bratanića predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, Danila Mandića zbog sumnje da je u centru grada ranio dvije osobe, a zatim skupštinskim vozilom pobjegao.
- Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni predlog, sa predlogom za produženje pritvora, Osnovnom sudu u Podgorici protiv okrivljenog D.M., zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, u sticaju sa krivičnim djelima laka tjelesna povreda izvršenim na štetu D.P. i krivičnim djelom teško djelo protiv opšte sigurnosti, u kojem je tešku tjelesnu povredu zadobio oštećeni A.T., a povodom događaja koji se dogodio dana 19. aprila 2025. godine, u Bulevaru Ivana Crnojevića u Podgorici- saopšteno je tada iz tužilaštva.

Sud vratio predlog optužnice protiv Danila Mandića tužilaštvu na ispravku

Kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, u vezi sa slučajem &nbsp;Danila Mandića, bratanića predsjednika Skupštine Andrije Mandića, biće održano 21. jula na Odboru za bezbjednost i odbranu.
To je objavljeno na sajtu Skupštine.
- Postupanje nadležnih organa u slučaju u kojem je osumnjičeno lice pripadnik obezbjeđenja predsjednika Skupštine Crne Gore - navodi se kao tema kontrolnog saslušanja.
Danilo Mandić, koji je bio angažovan kao privatno obezbjeđenje svog strica, 19. aprila je pucao i ranio dvije osobe, a onda i pobjegao skupštinskim vozilom. Protiv njega je istragu vodilo Više državno tužilaštvo, ali je nakon ocjene svih dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo jer, kako su obrazložili, optuženi nije imao namjeru da ubije Darka Perovića i Arisa Turkovića. U pucnjavi je ranjen Perović.
Optužnim prijedlogom Mandiću se stavlja na teret krivično djelo izazivanje opšte opasnosnosti, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje oružje.
Slučaj Danila Mandića izazvao je brojne kontroverze, a pogotovo u svjetlu činjenice da je stariji Mandić uporno istrajavao u tvrdnjama da njegov sinovac nije pucao, te da su mu to potvrdili istražni organi. U javnosti je otvorena i rasprava otkuda mlađi Mandić u obezbjeđenju strica, a s obzirom na njegovu prošlost, zbog čega nije mogao proći bezbjednosne provjere.
Tek je krajem maja Mreži za afirmaciju nevladinog sektora iz Skupštine odgovoreno da on nije zapošljen u toj instituciji, niti je sa njim bio zaključen bilo kakav ugovor.
Jasno je da je Danilo Mandić bio privatno obezbjeđenje stricu Andriji Mandiću, uprkos tome što predsjednika Skupštine, kao štićenu ličnost, jedino mogu da obezbjeđuju službenici Uprave policije. Iz ove ustanove su demantovali da je Danilo Mandić zapošljen kod njih.
Kako su ranije Portalu ETV kazali sagovornici iz bezbjednosnog sektora Andrija Mandić je koristeći političku funkciju i porodični odnos, privatno i bez procedure angažovao sinovca da mu bude lično obezbjeđenje, što, takođe, predstavlja kršenje zakona i procedura Države Crne Gore.
Mnogo propusta je obilježilo ovaj slučaj što dodatno baca sumnja da su pojedinci sve radili kako bi Mandić bio aboliran. U prilog ovoj tvrdnji je i podatak da se pucnjava dogodila 19. aprila u 3.40 ujutro, a Više državno tužilaštvo je obaviješteno tek četiri sata kasnije, jer je policija prethodno o događaju upoznala Osnovno državno tužilaštvo?! Sporna je i činjenica da je krivično djelo - pokušaj ubistva, koje mu se prvobitno stavljalo na teret kasnije prekvalifikovano.
Osumnjičeni Mandić se tek uveče 19. aprila prijavio policiji i došao je u stanicu sa advokatom Mirojem Jovanovićem.
Ime Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač.
Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. pokušao da izbjegne kontrolu i da pobjegne, a u pokušaju bijega bacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.
Odbor za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore 7. jula prihvatio je zahtjev opozicije da se obavi kontrolno saslušanje vršioca direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića a o okolnostima svih dešavanja u slučaju Danila Mandića, nakon pucnjave 19. aprila.

21. jula kontrolno saslušanje Markovića i Šćepanovića povodom slučaja Danila Mandića

Nemoj slučajno da je ko zviždao ili “burlikao” Danilu Mandiću kad ga organi (ne)reda budu sprovodili, napisao je Nikola Zirojević, poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza na mreži X.
&nbsp;- To je u Crnoj Gori, kako smo čuli od strane parlamentarne većine, nedopustivo. Ali zato možete da pljujete po državi, gazite Ustav i pucate po narodu iz službenih vozila- istakao je Zirojević.
&nbsp;Kako je napisao Zirojević, sve u duhu pomirenja i dvanaestojulskog antifašizma Pavla Đurišića.&nbsp;
&nbsp;- Pardon, rekoh li Pavla? Trebalo je da kažem Andrije Mandića, Milojka Spajića i ostalih kolaboracionista. Ne napadajte ovog dobrog momka Danila! On je kriv samo zato što je Srbin! Pa zar se nijesmo 30 godina borili za to da Srbi mogu nesmetano da pucaju na ljude iz službenih vozila? Ne smije se dozvoliti da komite iz Forenzičkog centra nastave progon ovog časnog Srbina! Striko da hitno organizuje veting u Forenzičkom! Striko Boris B, ne Andrija- zaključio je Zirojević.

Zirojević: Ne napadajte dobrog momka Danila! Pa zar se nijesmo 30 godina borili za to da Srbi mogu nesmetano da pucaju na ljude iz službenih vozila?

Taman kad se zapitah zašto se Dražen sa „Borbom“ upalio da su Srbi ponovo ugroženi od balija, ustaša i „crnogorskih montenegrina“, odgovor stiže iz „forenzike“ - poručio je zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.&nbsp;
Njegovo, kaže, skromno mišljenje je da „<a href="https://etv.me/hronika/u-range-roveru-pronadene-barutne-cestice-i-dnk-danila-mandica">strikanovog malog </a>napadaju jer je Srbin“.
- Borac protiv tridesetogodišnjeg režima, i jer im smeta „oslobođena Crna Gora“ - naveo je Odžić.&nbsp;
On poručuje da očekuje da se za „Borbu“ sa Prevlake uključi i dopisnik Perica Đaković „kako bi nas izvijestio o napadima „neprijatelja“.
- PS. Nemojte samo da se piše o strikanovom čedu, o pucanju iz službenog vozila Skupštine Crne Gore... Ipak nas napadaju ustaše, balije i montenegrini! Treba to izdržat - zaključio je Odžić.

Odžić: Nemojte samo da se piše o strikanovom čedu, o pucanju iz službenog vozila Skupštine Crne Gore...

U sjajnom ambijentu počeo je bio duel fudbalera Crne Gore i Češke, podrška nije izostala ni nakon šokantnog gola gostiju u trećem minutu, ali je sjeverna tribina - tamo gdje su smještene najvatrenije pristalice - utihnula nakon pola sata meča.
Pjesma je odjednom stala, a većina navijača spustila se na donji dio tribine i praktično u tišini posmatrala preostali tok ključnog duela u kvalifikacijama za Mundijal.
Nezvanično, navijači - odnosno grupa Ultra Crna Gora - ljuti su, kako piše Reprezentacija.me, na rukovodstvo Fudbalskog saveza zbog izostanka pomoći u organizaciji puta za Zagreb na gostovanje Hrvatskoj u ponedjeljak…
Crna Gora će uprkos tome imati podršku na ,,Maksimiru“, a ovakav način ,,bojkota“ se događa prvi put - do sada su odnosi Ultra CG i FSCG, odnosno predsjednika Dejana Savićevića, bili vrlo dobri, gotovo odilični…

Ultra Crna Gora prvi put protiv FSCG: Tribina utihnula kao znak bojkota

Vatrogasci su heroji 365 dana, a ne samo tokom ljetnjih mjeseci. Davno su, shodno izmijenjenom zakonskom rješenju, prevazišli okvire samog gašenja požara - oni su ti koji su prvi na licu mjesta kada treba pružiti pomoć nakon saobraćajnih nezgoda ili nekih drugih incidentnih situacija, recimo - poručio je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
&nbsp;On je, u intervjuu za Radio Bar, poručio da će svakako biti adekvatno nagrađeni.
- Sa druge strane, mi u kontinuitetu ulažemo značajna sredstva u poboljšanje opreme sa kojom vatrogasci raspolažu. U prethodnim godinama smo uložili u nabavku novih vozila. Do kraja ove godine takođe očekujem nabavku još jednog specijalizovanog vozila, a na posljednjoj sjednici Skupštine sam najavio da nas naredne godine očekuje velika investicija - nabavka vatrogasnih ljestvi visine 32 metra, što podrazumijeva značajna sredstva iz budžeta - naveo je Raičević.
U ovom trenutku, kada imamo intenzivnu investicionu aktivnost i jako veliki broj novih objekata visoke spratnosti to je, podvlači Raičević, više nego neophodno.
- Međutim, želim da naglasim da tim ljudima najveća nagrada dolazi upravo kroz pohvale samih građana i svega što na terenu dožive radeći kvalitetno - istakao je on.

Raičević: Vatrogasci su heroji 365 dana, biće adekvatno nagrađeni

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) će, zajedno sa sindikatima, nastaviti aktivan socijalni dijalog sa Vladom i Ministarstvom finansija u cilju pronalaženja najboljih i održivih rješenja za poboljšanje materijalnog položaja službenika - saopštio je resorni ministar Danilo Šaranović na sastanku sa predstavnicima sindikalnih organizacija MUP-a i Policije
Ovaj sastanak je održan nakon što su predstavnici ranije bili pozvani i na kolegijum direktora Uprave policije.
- Policajci moraju biti sigurni da imaju podršku Ministarstva i države. Svjestan sam da nije lako voditi jednu od najodgovornijih i najzahtjevnijih službi u Crnoj Gori, ali upravo zbog toga moj posao je da obezbijedim uslove dostojne te službe. Vi ste prva linija odbrane zakona i bezbjednosti građana, a ja sam dužan da stojim uz policijske službenike - istakao je Šaranović.
Kako je saopšteno iz MUP-a, oredstavnici sindikata iznijeli su zahtjeve koji se odnose na poboljšanje materijalnog položaja i uslova rada zaposlenih u policiji, a Šaranović ih je, prema njihovim riječima, pažljivo saslušao njihove stavove poručivši da razumije realne probleme sa kojima se službenici suočavaju, ali i da se ti problemi moraju rješavati zajednički, sistemski i održivo.
Na sastanku je, kažu u MUP-u, zajednički konstatovano da je zatečena situacija u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji bila veoma loša, a sistem urušen.
- Predstavnici sindikata saglasili su se da je u proteklom periodu, zahvaljujući aktivnostima Ministarstva, već učinjen značajan iskorak na rješavanju problema koji su se godinama taložili - kažu u MUP-u.
Šaranović je podsjetio da su realizovane ili su u toku brojne aktivnosti - od nabavki vozila i specifične opreme, poboljšanje kadrovskih kapaciteta kroz poseban postupak zapošljavanja, ubrzanja procedura prijema akademaca sa Policijske akademije, nabavka uniforme za kompletan policijski sastav, do izmjena zakonskih rješenja koja obezbijeđuju jačanje sistema u mnogim segmentima. Sindikalne organizacije su, ističu u MUP-u, odale priznanje za dosadašnje rezultate i naglasile da očekuju nastavak aktivnosti na daljem unapređenju uslova rada, na što su naišle na punu podršku ministra.
- Vrata Ministarstva unutrašnjih poslova uvijek su bila, i uvijek će biti, otvorena za konstruktivne prijedloge koji doprinose boljem položaju svakog pojedinca i službe u cjelini. Probleme možemo rješavati jedino zajednički, kroz institucionalni okvir i dijalog, a ne putem pritisaka i ucjena. Put je povjerenje, partnerstvo i rezultati. Neću obećavati ono što nije realno, ali sve što obećam - biće ispunjeno - poručio je Šaranović.
U MUP-u dodaju da je ministar podržao sindikate u njihovim nastojanjima da poboljšaju ekonomski položaj zaposlenih i da očekuje razumijevanje nadležnih prilikom planiranja novog budžeta, kako u dijelu većih primanja zaposlenih, tako i u jačanju sektora kroz realizaciju projekata, jer bezbjednost košta.
- Posebno je istaknuto da su sindikati u situaciji aktuelnog hibridnog djelovanja usmjerenog na MUP pružili snažnu podršku procesu čišćenju sistema od nečasnih policijskih službenika (proces vetinga), naglašavajući da profesionalna, odgovorna i poštena policija mora biti temelj bezbjednosti u Crnoj Gori. U tom kontekstu ukazano je i na prisutne hibridne prijetnje, koje su na snazi upravo zbog sprovođenja veting procesa - naveli su u MUP-u.
Naglašeno je, kažu, da je u takvim okolnostima od posebne važnosti da svi ostanu na istom zadatku - da zajednički čuvaju jedinstvo, institucionalni okvir i povjerenje građana, jer samo takav pristup može obezbijediti uspjeh u uspostavljanju i održavanju pune vladavine prava.
Svako istupanje van institucionalnih mehanizama, poručio je ministar, ne doprinosi rješavanju problema, već može oslabiti zajedničke napore na tom putu i biti iskorišćeno upravo od onih koji kroz hibridne prijetnje nastoje da naruše jedinstvo i oslabe povjerenje u institucije.
Na sastanku je zaključeno da će Ministarstvo i sindikati u narednom periodu raditi partnerski na unapređenju statusa i profesionalnog integriteta policijskih službenika, kao i na daljem jačanju materijalnih i tehničkih kapaciteta policije.

Šaranović: MUP će nastaviti dijalog radi pronalaženja održivih rješenja za poboljšanje materijalnog položaja službenika

Cijene nafte pale su u petak prema 65 dolara, jer su se medijski izvještaji o saudijskoj inicijativi koja bi značajno pojačala snabdijevanje, poklopili s naznakama posustajanja potražnje u SAD-u.
Na londonskom tržištu cijena barela je nakon podna bila niža 1,35 dolara i iznosila je 65,34 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,73 dolara nižoj cijeni, od 61,75 dolara.
Pred kraj sedmice, pažnju trgovaca privukle su naznake slabije potražnje u SAD-u, prenosi Hrportfolio.
Zalihe nafte porasle su u prošloj sedmici čak 2,4 miliona barela, pokazali su podaci Ministarstva energetike, a smanjene su i zalihe destilata, uključujući dizel i lož ulje, 1,7 miliona barela. Zalihe benzina pale su 3,8 miliona barela, odražavajući pojačanu potražnju pred praznik na kraju ljetne sezone vožnje.
Raspoloženje na tržištu prigušili su i podaci o zapošljavanju.
Američki poslodavci neto su u avgustu otvorili samo 22 hiljade novih radnih mjesta, saopštilo je Ministarstvo rada, izmijenivši i podatke za jul koji sada pokazuju neto zatvorenih 13 hiljada radnih mjesta.
Stagnacija zapošljavanja nagovještava posustajanje ekonomske aktivnosti, što znači i slabiju potražnju za energentima.
Naznake posustajanja najveće svjetske ekonomije nadovezale su se na izvještaj Bloomberga prema kojem Saudijska Arabija traži od ostalih članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika da ubrzaju normalizaciju snabdijevanja, na rasporedu tek krajem naredne godine.
Predlog bi prema Bloombergovom izvještaju trebalo da bude uvršten na dnevni red nedjeljne videokonferencije ministara energetike članica grupe OPEC+.
Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman trebalo bi sjutra da razgovaraju o snabdijevanju u oktobru.
Plan osmorke za septembar predviđa plasman dodatnih 547 hiljada barela dnevno, uz pojačani tempo normalizacije proizvodnje, kao i u avgustu.

Saudijska inicijativa spustila cijene nafte prema 65 dolara

Ismet Krkanović iz Tuzi optužio je policijskog službenika Čedomira Boškovića za, kako navodi, višegodišnji lični progon i zloupotrebu službenog položaja. Tvrdi da mu je Bošković 2023. oduzeo oružje koje je legalno posjedovao, a da mu oružje nije vraćeno ni dvije godine kasnije.&nbsp;
Navodi u izjavi za Portal ETV i da je Bošković od 2023. dao više različtih iskaza o događaju, pa Krkanović traži hitnu reakciju nadležnih institucija, ali i apeluje na predstavnike političkih partija koje zastupaju manjinske narode da se uključe i zaštite građane od, kako kaže, nacionalno i vjerski motivisanog postupanja.
U izjavi za Portal ETV, &nbsp;Krkanović navodi da je sve počelo 27. avgusta 2023. godine.
- Tog jutra, dok sam sa prijateljem krenuo u lov svojim vozilom, zaustavili su me pripadnici Uprave policije, bez znaka "stop" i bez uniformi. Postupanje je bilo krajnje neprofesionalno, a na inicijativu službenika Čedomira Boškovića priveden sam u Centar bezbjednosti. Obaviješten je i javni tužilac, ali nije imao osnova da podigne bilo kakvu prijavu protiv mene – jer sam posjedovao legalnu sačmaricu B kategorije na svoje ime, važeću lovnu dozvolu i jer je tog dana bio lovni dan - kaže Krkanović.
Uprkos tome, tvrdi on, službenik Bošković je pokušao da ga “nagovori da mu prijavljuje ko i kada ide u lov”. Nakon što je to odbio, uslijedila je, kako navodi, represija – oduzimanje oružja i izmjene iskaza koje su uslijedile nakon podnošenja žalbe putem advokata.
- Bošković je više puta mijenjao svoj iskaz. Prvo je tvrdio da sam htio da upotrijebim oružje prema policiji. Drugi put je rekao da navodno nije bio lovni dan. Treći put da je moja puška bila "varlica" čiji se pucanj čuo kilometrima. A u četvrtom iskazu otišao je najdalje – označivši mene kao osobu koja "sjedi sa bezbjednosno interesantnim licima" - navodi on.&nbsp;
Krkanović ističe da su sve te tvrdnje dokumentovane i međusobno kontradiktorne, a da je Upravni sud već poništio spornu odluku i vratio predmet na prvostepeni postupak. Ipak, navodi, Bošković nastavlja da mijenja iskaze i vodi ličnu kampanju protiv njega.
- Dvije godine sam ćutao, vjerujući da će pravda prevladati i da će mi biti vraćeno moje legalno oružje. To se nije desilo. Zbog toga sada javno tražim da se protiv službenika Čedomira Boškovića hitno pokrene disciplinski postupak. Ne tražim nikakvu privilegiju – tražim da se ispita kako je moguće da jedan policijski službenik toliko puta mijenja izjave i pri tome nanosi štetu meni, ali i drugim građanima. Jer, moj slučaj nije usamljen – u Tuzima ima još ljudi koji su doživjeli sličnu nepravdu od istog službenika - kazao je u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
U svom obraćanju, Krkanović jasno poručuje da poštuje zakon i da nikada nije imao veze sa kriminalnim strukturama.
- Nikada nijesam sjedio sa kriminalcima, niti bio povezan sa bilo kakvim bezbjednosno interesantnim osobama. Te neistine su teška uvreda, ne samo za mene, već i za moju porodicu. Ja sam čovjek koji je čitav život radio i živio pošteno. Moja porodica je generacijama poznata po čestitosti. Idem putem mog rahmetli đeda, oca i stričeva – putem poštenja i dostojanstva - kazao je Krkanović.
Na kraju, Krkanović šalje jasan apel vrhu vlasti: "Zato se obraćam premijeru, ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije – zaštitite me od nacionalno i vjerski obojenog progona. Moj dosije je čist. Nemam šta da krijem. Neću dozvoliti da me bilo ko nepravedno obilježi i ponizi.”

Ismet Krkanović iz Tuzi optužuje policajca Boškovića za višegodišnji progon: Neću da ćutim više – tražim pravdu

Rekonstukcija Vlade - te dvije riječi stvorile su buru u parlamentarnoj većini. Ali i veliku muku za premijera Milojka Spajića, pa je veliko pitanje da li će se i kada realizovati dokument koji je u drugoj polovini avgusta podijeljen članovima Predsjedništva PES-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180932_7593be1450eeee44c1ae541bcb538668b0158d9ca3cc89b4393ba997435e7cff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904180932_7593be1450eeee44c1ae541bcb538668b0158d9ca3cc89b4393ba997435e7cff" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK PARLAMENTARNE VEĆINE: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore "> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK PARLAMENTARNE VEĆINE: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ULOGA ANDRIJE MANDIĆA &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i imali su konsultacije sa ključnim čovjekom parlamentarne većine - Andrijom Mandićem. Zaprijetili su da će u slučaju smjene njihovih ljudi - i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića – poslanički klub Demokrata uskratiti podršku kabinetu Milojka Spajića. &nbsp; Spajićeva Vlada može opstati i bez podrške sedmoro poslanika iz kluba Demokratske Crne Gore, ali samo u slučaju da Mandić da ,,zeleno svjetlo” ostalima iz parlamentarne većine, da svi iz posebnih klubova budu saglasni, ali i da svi poslanici manjinskih stranaka budu glasali za sve odluke izvršne vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180940_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904180940_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="PRITISAK NA PREMIJERA: Trio Demokrata - Šaranović, Bečić i Krapović"> <figcaption>PRITISAK NA PREMIJERA: Trio Demokrata - Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  No, ako bi jedan od dva poslanička kluba partija manje brojnih naroda glasao bio uzdržan i makar dva poslanika iz posebnih klubova - 44. Vlada Crne Gore mogla bi da bude oborena u parlamentu. &nbsp; Da Spajiću bude teže da donese odluku o smjeni ministara iz redova Demokrata, potrudio se lično Aleksa Bečić, potežući, kako se to kaže, bratske veze sa Beogradom. &nbsp; RAZGOVOR BEČIĆA I SELAKOVIĆA Aleksa Bečić je preko Vučićevog čovjeka, Nikole Selakovića, tražio da zvanični Beograd preko svojih kanala obavi pritisak na Spajića da ne ulazi u ozbiljniju rekonstrukciju Vlade. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180936_96fe3b8fbc3d72101dff0b8171139a610affd68027abbc96216520ef07d3be0d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250904180936_96fe3b8fbc3d72101dff0b8171139a610affd68027abbc96216520ef07d3be0d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="VUČIĆEV ČOVJEK: Nikola Selaković, ministar kulture i član Predsjedništva SNS-a"> <figcaption>VUČIĆEV ČOVJEK: Nikola Selaković, ministar kulture i član Predsjedništva SNS-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Bečić se sreo sa Selakovićem 30. avgusta na kongresu Jokovićeve Socijalističke narodne partije i tada je srpskom ministru kulture i članu Predsjedništva Srpske narodne stranke kazao da Demokrate mogu pristati samo na smjenu ministra odbrane Krapovića, ali samo uz obećanje da će mu se naći neko dobro novo mjesto u državnim institucijama. &nbsp; Preko partnerskih službi sadržaj razgovora je evidentiran u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i o svemu je informisan premijer i lider PES-a Milojko Spajić. &nbsp; Informacije o sadržaju razgovora Bečića i Selakovića su uznemirile premijera Spajića, jer se pokazuje da Bečić i Bogdanović neće prezati od svih mogućih poteza, samo da bi sačuvali poziciju unutar bezbjednosnog sektora. &nbsp; Zato je za lidera PES-a od vitalnog značaja da procijeni kako kako će se postaviti u sadašnjoj krizi koalicija ,,Za budućnost Crne Gore” Andrija Mandić. PREBROJAVANJE U PES-U Ali je, za političku budućnost premijera i lidera PES-a najvažnija procjena odnosa snaga – u vrhu PES-a, u poslaničkom klubu ali i u Predsjedništvu PES-a. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180936_f87df80b1a5190a7c6608967111002cc361175b3a873de51ba34a5b27b605123.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250904180936_f87df80b1a5190a7c6608967111002cc361175b3a873de51ba34a5b27b605123" data-rendition-name="original" width="2560" height="1709" loading="lazy" alt="KOLIKO SU SLOŽNI: Predsjedništvo PES-a"> <figcaption>KOLIKO SU SLOŽNI: Predsjedništvo PES-a</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, kada je radna verzija rekonstrukcije Vlade podijeljena u avgustu članovima Predsjedništva PES-a, Spajić je dobio od većine pozitivne signale, ali i upozorenje da sve mora da bude prethodno dogovoreno sa Andrijom Mandićem, zbog njegovog uticaja na poslanike parlamentarne većine, ali i poslanike PES-a. &nbsp; I tu je Spajićev novi problem: ni sam nije siguran na koliku podršku može da računa u vrhu sopstvene stranke. &nbsp; Poslanički klub Pokreta Evropa sad je najveći u parlamentu, broji 20 poslanika. Prema procjenama Milojka Spajića i njegovog savjetnika Branka Krvavca, glasanje najmanje pet poslanika bi bilo vrlo problematično u slučaju nekog sporenja sa koalicijom ,,Za budućnost Crne Gore”, jer su njihovi stavovi bliži srpskom politučkom korpusu koji predstavlja Nova srpska demokratija. &nbsp; Svi ti novi detalji poremetili su Spajićev akcioni plan rekonstrukcije. Na nedavno pitanje ambasadora države kvinte o terminu rekonstrukcije i zahvatu promjena ministara, crnogorski premijer nije imao precizan odgovor. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180940_bec54d7b3482718b5cb1304710fd3d612d754caa6d6e6b1176ebb2f5ca79b068.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250904180940_bec54d7b3482718b5cb1304710fd3d612d754caa6d6e6b1176ebb2f5ca79b068" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="CRNOGORSKA PONUDA NA HRVATSKOM STOLU: Premijetri Spajić i Plenković na Bledu"> <figcaption>CRNOGORSKA PONUDA NA HRVATSKOM STOLU: Premijetri Spajić i Plenković na Bledu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI RASPLET &nbsp; Posljednje informacije iz PES-a ukazuju da je Milojko Spajić tokom nedavnog razgovora sa hrvatskim kolegom Andrejem Plenkovićem izrazio spremnost da se isplati odšteta logorašima iz Morinja, da Crna Gora odustane od skidanja ploče koja je svojevremeno postavljena u vojnom kompleksu u Morinju, ali i da se promijeni ime bazena u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića, jugoslovenskog vaterpolo reprezentativca ali i čuvara u logoru... &nbsp; Istovremeno, kako prenosi dnevni list Vijesti, Spajić je Plenkoviću predložio da pitanje granice i broda ,,Jadran” ostanu otvorene teme za dalje razgovore dvije strane. &nbsp; &nbsp;Prema izvorima Televizije E iz Spajićevog okruženja, premijer je posredno ponudio i porodici Gopčević da će, ako iskažu zahtjev, neki drugi sportski objekat biti preimenovan, a da bazen u Kotoru nosi ime - Gradski bazen. &nbsp; Za sada nema informacija da bi iko iz porodice Gopčević pristao na taj plan. &nbsp; Sve ove informacije govore da je lider PES-a veoma uzdrman i da više nije tako odlučan da sprovede radiukalniju rekonstrukciju Vlade, čak i ako je riječ o izmjenama unutar parlamentarne većine. &nbsp; Da li to znači da će se rekonstrukcija odgoditi za neka bolja vremena, za sada nema pouzdanih pokazatelja. Čini se da će, kada se vrati iz Sjedinjenih Američkih Država, ministar odbrane Dragan Krapović - jedini zasigurno biti rekonstruisan. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Spajićev težak izbor: kako prevazići opstrukcije rekonstrukcije?

Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića u crnogorskoj prijestonici, u Cetinjskome manastiru 5. septembra 2021. godine je, smatra prof. dr Nebojša Vučinić, jedna od najbrutalnijih zloupotreba slobode vjeroispovijesti i religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva. Prije ravno četiri godine Cetinje je još jednom u svojoj dugoj i slavnoj istoriji bilo meta brutalne represije. Više od hiljadu policajaca opsadiralo je grad, a nešto prije šest sati ujutro počeo je brutalan napad na građanke i građane okupljene u Prijestonici kako bi iskazali miran otpor ustoličenju mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskome manastiru, jednom od temelja Države Crne Gore. Duže od četiri sata zasipani su suzavcem, fleš i šok bombama. Policija je morala da „očisti“ grad kako tokom ustoličenja ne bi do Manastira doprli uzvici: „Nedostojan“. Mićović i patrijarh srpski Porfirije Perić željeli su da čuju plotune u crnogorskoj prijestonici, ali ne svečarske, već plotune ponovo pokorene Crne Gore. Tako je, na silu i sramotu, u „skraćenoj proceduri“, bez pune svečane ceremonije ustoličen nedostojni srpski mitropolit. Umjesto visokih zvanica dočekali su ga u Manastiru „branitelji“ kriminalci naoružani „do zuba“, a na Cetinje je dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore, i u pratnji „specijalaca“ sa dugim cijevima, sakriven iza pancir ćebeta sproveden do crnogorske svetinje. Kako je kukavički stigao, tako je i vraćen u Podgoricu. Sraman i nikada i niđe prije viđen vjerski obred. Proruske i prosrpske vlasti koje su nepunu godinu ranije preuzele crnogorske institucije slavile su „uspjeh“ i pokorno „pložile račune“ vođi iz Beograda Aleksandru Vučiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="suzavac belveder "> <figcaption>BRUTALNA REPRESIJA: Građani zasuti enormnom količinom suzavca(Photo: Portal Analitika )</figcaption> </figure>  <h2>UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT</h2> A on im je zhvalio još dok je trajala ceremonija ustoličenja, ali i saopštio da je sve držao pod kontrolom, ističući da je „Bezbjednosno-informativna agencija cijelu noć obavještavala rukovodstvo Srbije o situaciji u Crnoj Gori“. Ipak, ni Vučićeva BIA nije pomogla prvoj proruskoj i prosrpskoj Vladi u Crnoj Gori, konstituisanoj poslije izbora u avgustu 2020. godine, da opstane još dugo nakon događaja na Cetinju. Svega pet mjeseci kasnije, u februaru 2022. u parlamentu joj je izglasano nepovjerenje. Nažalost, i sljedeće dvije vlade ostale su u raljama „srpskog svijeta“. - Četiri godine kasnije najmanje smo deset koraka unazad. Velikosrpski nacionalšovinistički projekat, udruženi zločinački poduhvat, kako je to označeno u Haškom tribunalu u nekoliko presuda, je u punom zamahu, i svega smo dva-tri koraka od potpunog ostvarenja njihovog plana - pretvaranja Crne Gore u dio Srbije, odnosno u dio Srbije na moru. Potpuno negiranje crnogorske države, nacije, kulture, identiteta, jezika, crkve – upozorava profesor Univerziteta Crne Gore i bivši sudija Suda za ljudska prava u Strazburu dr Nebojša Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627" data-rendition-name="original" width="987" height="515" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>ANTIFAŠISTIČKI, PROEVROPSKI FRONT: Prof dr. Nebojša VučinićTVE</figcaption> </figure>  I on je 5. septembra 2021. bio na Cetinju. Jutro je dočekao na Belvederu. Kaže, opet bi pošao. - I kao Crnogorac i kao građanin antifašističke i evropske orijentacije pošao bih sigurno. To je u skladu sa mojom savješću, moralom, vrijednostima. To je bio legitiman građanski protest protiv zloupotrebe slobode vjeroispovijesti u političke svrhe – ističe on. Za razliku od njega, crnogorske proruske i prosrpske vlasti u cetinjskim protestima, koji su trajali 3, 4. i 5. septembra, vidjele su terorizam i na sve načine pokušali su da kriminalizuju građanski otpor. Prednjačio je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kasnije premijer. U dva navrata policija je probala da prinudi Specijalno državno tužilaštvo da podigne optužnicu protiv skoro 30 osoba koje su se našle u njihovoj krivičnoj prijavi. Odbijena je kao neosnovana. Tako je propao pokušaj državnih vlasti da izjednače istinski pokušaj državnog udara na dan izbora u Crnoj Gori 2016. iza kojega je stajala Rusija, uz upotrebu ovdašnjih političkih aktera oličenih u tadašnjem Demokratskom frontu i protest patriotkinja i patriota koji su se u septembru 2021. okupili na Cetinju u namjeri da odbrane dostojanstvo crnogorske prijestonice i jednog od temelja ove države – Cetinjskoga manastira. I profesor Vučinić vjeruje da su nove crnogorske vlasti, čija okosnica je bio upravo Demokratski front, pokušale da na neki način izjednače ova dva događaja. - Podrobnije, vlasti nijesu imale nikakve argumente da ospore legitimitet događaja na Cetinju, na Belvederu, da ospore razloge mirnog građanskog protesta protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u crnogorskom prijestonom gradu, na izvorištu i ishodištu Crne Gore i jesu, na neki način, pokušali da izjednače ovaj, sa događajima iz 2016. godine – smatra Vučinić. <h2>ANKETNI ODBOR „ZABORAVLJEN“</h2> Energija otpora, simbolički nazvanog „belvedesrki protest“, kako se čini četiri godine kasnije, nije iskorišćena. Iako je tokom tri dana protesta na Cetinju izgledalo da će crnogorska opozicija nastaviti udruženo da djeluje i da će pružiti zajednički odgovor proruskim i prosrpskim vlastima u Crnoj Gori to se nije dogodilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1183" loading="lazy" alt="Joanikije belveder "> <figcaption> NEDOSTOJAN: Mićović dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore (Photo: Rojters/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  - Nije to pitanje samo za opoziciju - zašto se osula ta građanska, suverenistička, evropska energija. To je pitanje i za sve procrnogorske, antifašističke, proevropske snage. Ta energija je trebalo da se pretvori u sinergiju u vidu formiranja jednog strategijskog antifašističkog, crnogorskog, proeevropskog fronta protiv ovoga udruženog zločinačkog poduhvata. Ovdje pogrešno vlada mišljenje da će ovi veliki svjetski geopolitički igrači nekim sporazumima i dogovorima da riješe naše pitanje i da nama ne preostaje ništa drugo nego da čekamo. To je pogrešna strategija, vrlo opasna po očuvanje crnogorske države crnogorske nacije, identiteta. Neophodno je formirati jedan antifašistički, proevropski građanski front – naglašava sagovornik Portala ETV. Od zajedničkog djelovanja svih građanskih snaga u Crnoj Gori, međutim, do danas nema ništa. A crnogorska opozicija nije istrajala ni u zahtjevu da se do kraja istraži djelovanje tadašnje Vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić i utvrde sve nezakonitosti koje su pratile policijsku akciju na Cetinju, ali i o zloupotrebi vojnih helikoptera za transport Mićovića i Perića u crnogorsku prijestonicu. Skupština Crne Gore donijela je 17. avgusta 2022. godine odluku o otvaranju parlamentarne istrage o postupanju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno odluku o formiranju anketnog odbora koja nikada nije zaživjela. Iz nekog razloga crnogorska opozicija odlučila je da tu inicijativu ne dovede do kraja i Anketni odbor više niko ni ne pominje. - Svi mi treba da pitamo i vlast i opoziciju zašto Anketni odbor nikada nije formiran. Posebno zbog činjenice da do danas nemamo zvaničan odgovor zašto je jedan mirni građanski, legalni i legitimni protest rezultirao prekomjernom primjenom sile od strane policije, posebno upotrebom hemijskih sredstava, ali i fizičkom silom u nekim slučajevima, te uništavanjem imovine učesnika protesta. Sjećate se da su uništeni automobili parkirani na Adžića krivini. Sve to je i danas na političkom i ljudskom obrazu i vlasti i opozicije. Ne vidim da zatašakavnje tih događaja, stavljanje „pod tepih“ je rezultiralo nekim, pa bilo i „trulim“ političkim kompromisima između vlasti i opozicije – ističe Vučinić. <h2>CRNOGORSKI APSURDI</h2> Nepunih godinu poslije cetinjskih protesta Crkva Srbije ispunila je još jednu misiju, još jedan zadatak iz agende „srpskog svijeta“. Tadašnji premijer Dritan Abazović potpisao je 3. avgusta 2022. takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom i predao joj u vlasništvo sakralno naskjeđe Crne Gore, pravoslavne crkve i hramove i svu njihovu imovinu. I ne samo to, Crna Gora i njene instutucije nemaju nikakvih ingerencija u tim objektima. Za razliku od protesta na Cetinju, građanski otpor u ovom slučaju bio je minoran. Sagovornik Portala ETV, međutim, smatra da taj „nedostatak pobune“ nije proizvod rasute energije sa Cetinja i Belvedera. Mnogi građani i građanke, bez obzira na njihovu etičku i vjersku opredijeljenost, dodaje Vučinić, tada nijesu u potpunosti bili svjesni što znači taj takozvani Temeljni ugovor i zato protest nije bio masovan. - Nažalost, od svega je najteže razočarenje u Ustavni sud. Komotno možemo reći i takozvani Ustavni sud. Jer, da ima i slovo S od suda, on bi se i te kako decidirano opredijelio po pitanju takvog Temeljnog ugovora koji Crkvu Srbije u Crnoj Gori stavlja iznad države, iznad Ustava, iznad zakona – ocjenjuje profesor Vučinić. Potpisivanje ovoga akta za našega sagovornika je jedan od „crnogorskih apsurda u 21. vijeku“, koji, kao kaže, „vuku duboke korijene iz 1918. i kasnijih podjela u Crnoj Gori“. - Apsurdno je da je Krivokapić smogao snage da kaže ne - Beogradu i Patrijaršiji i da ne potpiše onakav takozvani ugovor. Kažem - takozvani, jer niti je temeljni, niti je ugovor, zato što je ugovor rezultat saglasnosti volja, a ne nametanja volje jedne strane, drugoj strani. I Krivokapić to nije uradio, a uradio je navodni reformista građanske orijentacije gdin. Abazović – ističe profesor Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belvder "> <figcaption>POD POLICIJSKOM OPSADOM: Na Cetinju bilo angažovano više od 1.000 policajaca (Photo: Novosti/D. Milovanović)</figcaption> </figure>  <h2>PROEVROPSKI GRAĐANSKI FRONT</h2> Borba Crne Gore za opstanak države, nacije, istorije, kulture, identiteta traje još od 1918. godine kada je Srbija aneksirala našu zemlju. Crna Gora je izbrisana sa mape svijeta, ukinuta je Crnogorska pravoslavna crkva, a brutalnim zločinima gušen je svaki otpor. Kako tada, tako i danas ključni akter pokušaja asimilacije nacionalnih Crnogoraca i Crnogorki je Crkva Srbije. Ona je stub velikosrpske agende i glavni ruski proksi na Zapadnom Balkanu. - Imali smo na početku jednu puzajuću velikosrpsku agresiju protiv Crne Gore. Sada imamo galopirajuću agresiju i uvjeren sam da su svega još dva-tri koraka ostala da Crna Gora prestane da postoji, da postanemo dio Srbije na moru - pribojava se profesor Vučinić. Kategoričan je da je jedina šansa – starteški antifašistički, procrnogorski, proevropski front. - Ona užasna scena iz hrama gdje kleče djeca da označe početak nove školske godine najbolji je pokazatelj kuda idemo, to je ispod nivoa srednjeg vijeka. Građani i građanke jednostavno moraju da shvate da niko za njih neće rješavati probleme, da svi moramo da damo puni politički i ljudski doprinos tome da se postigne konsenzus oko formiranja ovog fronta, u protivnom gubimo sve – upozorava Vučinić. Hoće li crnogorska opozicija koja nije imala hrabrosti da istraje u zahtjevima da se dešavanja na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021. godine istraže do kraja i procesuiraju odgovorni za policijsku represiju, ali i zato što su paravojne formacije tih dana „opsadirale“ Cetinjski manastir i čekale komandu da krenu u obračun sa građankama i građanima okupljenima na protestu, imati snage da opet okupi u jedinstveni front građansku, antifašističku, proevropsku Crnu Goru pokazaće dani pred nama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5" data-rendition-name="original" width="650" height="443" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>ŽENE NA BARIKADI: Belveder (Photo: Dinko Gruhonjić Lupiga.Com)</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Ono što je fakat, ustuknuli su pred kleronacionalističkim vlastima i odustali od Anketnog odbora koji je, pored ostalog, trebalo da pruži odgovore o ulozi tadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića (današnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića) u intenzivnoj pripremi da se protesti na Cetinju predstave kao skup „ekstremista“, „terorista“ i "fašista“ predvođenih tadašnjim šefom države Milom Đukanovićem. Kako se ispostavilo Vukšić je već u avgustu 2021. stavio na mjere tajnoga nadzora Veselin Veljović, tada savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika. Kako smo ranije pisali, prisluškivali su i pratili još nekoliko desetina ljudi – dio uz odobrenje suda, dio bez sudskog naloga, po svom nahođenju. S druge strane omogućili su da razne paraorganizacije pripreme svoj plan „odbrane“ ustoličenja Mićovića i one su se nesmetano naoružavale, a u nekim manastirima i crkvamam prema informacijama iz službi bezbjednosti, napravili su i skladišta oružja. Anketni odbor trebalo je da pruži i odgovore o lažima iz policijske krivične prijave u kojoj se, pored ostalog, pominjao „dron sa kilo eksploziva“ namijenjen za rušenje helikoptera u kojem su bili Mićović i Perić, iako dron niko nije vidio, pisalo je i da je gradom kružio „plavi kombi pun 'molotovljevih koktela'“ pripremljenih za napad na policiju, koji, takođe, niko nije vidio, pa ni policija...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>U SVEGA NEKOLIKO SATI GRAD ZASUT SA VIŠE OD 1.000 PATRONA SUZAVCA, ŠOK I FLEŠ BOMBI: Cetinje 5. septembra 2021.(Photo: Foto: REUTERS/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Kako smo pisali, pominjalo se u policijskoj prijavi i paljenje automobila, iako nijedno vozilo na Cetinju 5. septembra nije zapaljeno, pa oružje, iako nijedan komad oružja nije zaplijenjen… I tako redom, u policijskoj prijavi nizani su događaji koji se nijesu dogodili… Crnogorska javnost ostaće uskraćena i za odgovore koje je trebalo da dobije Anketni odbor - po čijem je nalogu, 5. septembra iza ponoći prekinut komandni lanac i rukovođenje akcijom na Cetinju dodijeljeno pomoćniku direktora Uprave policije Milošu Rakonjcu i njegovom saradniku, jednom od šefova Protivterorističke jedinice Petru Kneževiću, te po čijoj je odluci u čitavu akciju, nezakonito, uključena i Vojska Crne Gore. Ne zna se ni što je bio sadržaj obavezujućeg uputstva koje je tadašnji premijer Krivokapić uputio ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću, a nakon poslijeponoćne posjete, 5. septembra, zgradi Vlade Andrije Mandića i Milana Kneževića, koji su prema informacijama Portala TV E, prenijeli poruku da srpska Bezbjednosno-informativna agencija garantuje lojalnost Rakonjca i Kneževića. Bez odgovora je i pitanje ko je i po čijem nalogu omogućavao nesmetan ulazak i boravak u Crnoj Gori agentima srpske BIA, regrutovao i naoružavao srpske ekstremiste i pripadnike kriminalnih organizacija, dozvolio njihov ulazak i boravak u Cetinjskom manastiru, ali i na još nekoliko lokacija u Crnoj Gori, o čemu smo, takođe, pisali… O saradnji policije i kriminalnih struktura svjedočili su i audio snimci, objelodanjeni 30. aprila 2022. godine, na kojima se čuje Petar Knežević. Kaže: „Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon“… Građane i građanke koji su bili na protestu na Cetinju, naziva bagrom?! Do danas niko od odgovornih iz lanca onih koji su služili tuđim interesima u susret 5. septembru 2021. godine i koji su naložili brutalnu policijsku represiju u crnogorskom priejstonom gradu nije procesuiran.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belveder"> <figcaption>L: ČEKAJUĆI JUTRO: Građani ispred policijskog kordona (Photo: Standard )</figcaption> </figure>

Ustoličenje Mićovića jedna od najbrutalnijih zloupotreba religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva

Mada kompanija “Gold Security DOO”, čiji je sadašnji izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata Anđele Vojinović, postoji od 2019. godine, budžetska plaćanja zabilježena su tek od kraja 2023. godine, pokazuje portal „Moj novac“ Instituta Alternativa, koja bilježi sva budžetska plaćanja duže od decenije unazad. Tačnije, prvi ugovor ove kompanije sa Ministarstvom unutrašnjih poslova potpisan je 24. novembra 2023. godine, nepunih mjesec dana nakon što je na mjesto ministra unutrašnjih poslova došao Danilo Šaranović, partijski kolega Anđele Vojinović, pošto je 31. oktobra 2023. u Skupštini Crne Gore izabrana Vlada Milojka Spajića. Portal „Moj novac“ pokazuje da je tokom 2023. i 2024. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova 17 puta tranferovalo budžetski novac kompaniji „Gold Security DOO“ za održavanje softvera, a iznosi su se kretali od 300 eura do 28.858,50 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_aab0352f2b7cecd75cf94807c02411ad4269a6845c592583c2d8e7dc780591ec.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904080952_aab0352f2b7cecd75cf94807c02411ad4269a6845c592583c2d8e7dc780591ec" data-rendition-name="original" width="1161" height="620" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>  „Moj novac“ je obračunao da je od decembra 2023. do kraja 2024. godine kompaniji „Gold Security DOO“ iz budžeta isplaćeno ukupno 147.300,49 eura, od čega je samo jedna transakcija, ona u visini 28.858,50 eura, obavljena u 2023. godini, a sve ostale u 2024.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_209aa19f9680c89a847638e5e899add9dd7ccb4f02fd8290a1c669e14d523c64.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904080952_209aa19f9680c89a847638e5e899add9dd7ccb4f02fd8290a1c669e14d523c64" data-rendition-name="original" width="1324" height="623" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>  Više izvora M portala iz MUP-a tvrdi da su najmanje tri ugovora realizovana u formi jednostavnih nabavki, odnosno da su objedinjene nabavke unaprijed podijeljene na više djelova kako bi se izbjegao tenderski postupak. Uvid u ugovore koje je ova kompanija potpisivala sa Ministarstvom unutrašnjih poslova govori da su ih od novembra 2023. do kraja marta 2024. godine potpisivali tadašnja izvršna direktorica „Gold Security DOO“ Tijana Tomić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, a nakon što je 29. marta 2024. godine došao na mjesto novog izvršnog direktora, ugovore sa Šaranovićem je potpisivao Pavle Vojinović, suprug Anđele Vojinović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_6b063b6392a359a4beb2a334b0a6f55cd48087a45878a84a81df470037caf720.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250904080952_6b063b6392a359a4beb2a334b0a6f55cd48087a45878a84a81df470037caf720" data-rendition-name="original" width="1229" height="1536" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_b8d123e7d3fdf683728f00b17637f064a0b719de0bcb2d3db87cad24e43b26be.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250904080952_b8d123e7d3fdf683728f00b17637f064a0b719de0bcb2d3db87cad24e43b26be" data-rendition-name="original" width="1229" height="1380" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_3872d6274c6757cd731e5e65e2142e360f6ce02a0758489410dc4f5b91b5b4b1.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250904080952_3872d6274c6757cd731e5e65e2142e360f6ce02a0758489410dc4f5b91b5b4b1" data-rendition-name="original" width="1218" height="1435" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>  Pavle Vojinović je u vrijeme dok je Tomić bila izvršna direktorka bio na poziciji rukovodioca tehničkog sektora u „Gold Security DOO“, kako je naveo na svom LinkedIn profilu koji je ugašen juče nakon teksta M portala. Posljednji ugovor koji je Tomić potpisala sa Šaranovićem u „Gold Security DOO“ zaveden je na datum 29. mart 2024. godine, što se poklapa da dolaskom Vojinovića na mjesto izvršnog direktora, a „težina“ tog ugovora iznosila je 116.401 euro.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_89203dc85612eef6942dd7be75dd13bc832aff50b5516b07ce48b3705c4912aa.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250904080956_89203dc85612eef6942dd7be75dd13bc832aff50b5516b07ce48b3705c4912aa" data-rendition-name="original" width="1229" height="1453" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_e3593904a2c094cc5dcaa62255ddcb8be180a4ba62626d1b638fb7d6835766e3.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250904080956_e3593904a2c094cc5dcaa62255ddcb8be180a4ba62626d1b638fb7d6835766e3" data-rendition-name="original" width="1229" height="396" loading="lazy" alt="Podaci "><figcaption>Podaci(Photo: M portal)</figcaption></figure>  Prema portalu „Moj novac“, kompaniji „Gold Security DOO“ je u toku 2023. godine iz budžeta isplaćeno ukupno 28.858 eura preko MUP-a, dok je u 2024. godini taj iznos nekoliko puta veći – čak 118.441 euro. „Gold security DOO“ je sklopila 14 ugovora (jedan kao dio konzorcijuma) tokom 2023. i 2024. godine sa različtim državnim i lokalnim institucijama, među kojima su osim MUP-a i EPCG, Aerodromi Crne Gore, opštine Herceg Novi i Tivat, RTV Nikšić, Monteput... Na čelu svih ovih kompanija i institucija nalaze se kadrovi iz koalicija sa Demokratama ili iz redova samih Demokrata. Većina tih ugovora potpisana je nakon što je na mjesto izvršnog direktora „Gold Security DOO“ došao suprug poslanice Anđele Vojinović, Pavle. Ukupna vrijednost svih individualnih ugovora koje je „Gold Security DOO“ potpisala sa državnim i lokalnim institucijama i kompanijama tokom 2023. i 2024. godine iznosi 615.069 eura, pokazuje portal „Moj novac“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_6d6ac2aa6b9369fff8554c185b1c6a28883aef3736fb8c65758e2647e5081b4b.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250904080956_6d6ac2aa6b9369fff8554c185b1c6a28883aef3736fb8c65758e2647e5081b4b" data-rendition-name="original" width="677" height="627" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_9c1aa66f527d09539f1a5211d059838573fbb5245ce6ee50c0b70c88cc4fa44f.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250904080956_9c1aa66f527d09539f1a5211d059838573fbb5245ce6ee50c0b70c88cc4fa44f" data-rendition-name="original" width="1137" height="366" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>  <a href="https://mportal.me/politika/tender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andjele-vojinovic" target="_blank">M portal je juče objavio da je „Gold Security DOO“ krajem avgusta ove godine dobila još jedan tender Ministarstva unutrašnjih poslova vrijedan 120.000 eura, a da je ta kompanija bila jedina prijavljena.</a> Kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. Prema imovinskom kartonu Anđele Vojinović, njen suprug Pavle upravo u tom periodu napreduje u kompaniji. On je od rukovodioca tehničkog sektora u „Gold security DOO“ u martu 2024. godine napredovao do mjesta izvršnog direktora. To je ujedno godina kada kompanija uvećava poslovne prihode 753.259 eura na čak 2.860.249 eura.

Tag: danilo-mandic

Danilu Mandiću produžen pritvor

Jovanović: Ustavni sud utvrdio povredu prava Mandića

Danilu Mandiću produžen pritvor

Osnovni sud demantuje Šćepanovića: Policija je mogla da pretresa stan Danilu Mandiću i bez naredbe

Šćepanović: Policija djelovala zakonito u slučaju Danila Mandića, ključni dokazi potvrđuju upotrebu vatrenog oružja i vozila Skupštine

Vujović: Pravosuđe da bira između služenja Andriji Mandiću ili redu i zaštiti od kriminala

Sud vratio predlog optužnice protiv Danila Mandića tužilaštvu na ispravku

21. jula kontrolno saslušanje Markovića i Šćepanovića povodom slučaja Danila Mandića

Zirojević: Ne napadajte dobrog momka Danila! Pa zar se nijesmo 30 godina borili za to da Srbi mogu nesmetano da pucaju na ljude iz službenih vozila?

Odžić: Nemojte samo da se piše o strikanovom čedu, o pucanju iz službenog vozila Skupštine Crne Gore...

Ultra Crna Gora prvi put protiv FSCG: Tribina utihnula kao znak bojkota

Raičević: Vatrogasci su heroji 365 dana, biće adekvatno nagrađeni

Šaranović: MUP će nastaviti dijalog radi pronalaženja održivih rješenja za poboljšanje materijalnog položaja službenika

Saudijska inicijativa spustila cijene nafte prema 65 dolara

PRATITE TVe UŽIVO