Kakav knock out za vladajuću kamarilu! Postali su predmet neviđene sprdnje i crnogorske javnosti i međunarodne zajednice! Prvi put, svi građani to jasno vide, zemljom vladaju politički mediokriteti koji ne čitaju, ne slušaju dobru muziku, nemaju elementarno obrazovanje, ne odlaze u teatar, ne gledaju filmove. Nema društva koje će to oprostiti! Na scenu stupa nova generacija, protiv koje nemaju nikakve šanse! Gospodo „prosecco nacionalisti, bivši ste!
Nakon Gorice gotovo da nema tačke u Crnoj Gori koja se nije uzbunila. Jer, nema ničeg politički opasnijeg od građana koji su prezreli vlast! Pročitali ih! Kad ti ponosan građanin kaže: Sjedi, jedan!
Ovog puta se Kotor, taj milenijumski biserni mirakul od grada, pojavio u svojoj monumentalnoj raskoši mentaliteta i odgovorio eliti na isti način na koji to radi vjekovima! Kad se gradski karneval „okomi“ na tebe, završio si rabotu!&nbsp;
Jer, previše su osilili i prebrzo izgubili kontakt sa realnošću! Onog trenutka kad je država poslala svoje pretorijance da sipaju otrov u oči starijim građanima, kako bi zaštili pjesnika bez knjige, krenuo je zemljotres. Mislili su da nemamo šansu protiv njih! Kako su se samo grdno prevarili!
Egzibicija oko UNESCO statusa Kotora samo ih je zakucala u prostor političkog otpada savremene civilizacije. Kome vi pripadate i kome ste kao takvi prihvatljivi? Reći ćemo vam - NIKOME! Od vas danas peru ruke svi - i koalicioni partneri i ambasadori Kvinte!
Građani su, a ne partije, promijenili pravila igre! Pravila koja unose paniku među foteljaše! Do juče najtvrđi politički partneri, danas „kidaju“ ruke onima koji ih u agoniji vuku na dno! Spašavaj se ko može! Crna Gora se, pred našim očima, bez dileme, konačno mijenja! Postali smo bolji, hrabriji, dostojanstveniji! 
 Od Gorice do Kotora, probudili su se oni kojih se ovaj režim najviše boji! Probudili su se apstinenti, intelektualci, slobodni pojedinci, nepartijci! Naučili smo da poštujemo sebe više!Naša čuvena hrabrost stupila je na scenu!&nbsp;
Ovo je vaša pobjeda građani! Svakog od vas pojedinačno, koji ste ustali da se posprdate sa zaluđenicima! Kotor i Boka ostaju pod zaštitom UNESCO-a! Crna Gora, uprkos svim parama i građevinskim dilovima, ostaje egzotična mediteranka oaza, a ne periferija još jednog raspalog velikodržavnog projekta – srpskog sveta.
Najbolje od svega je, BIVŠI SU... A tek smo počeli! Na svakom koraku i na svakom mjestu - sijajte! Otkačite se i zanesite se u „bezobrazluku“! Superiorni smo! Ovaj svijet je na našoj strani! Nemaju šansu!&nbsp;
Primitivizam, nekultura, partitokratija - No passaran!
Sa Goricom je počelo, Kotor ih je ismijao. To be continued...

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Od Gorice do Kotora!

Vrijeme zahtijeva da se zauzme stav i da se stane na određenu stranu istorije, pa da u odnosu na to, čovjek bude pobjednik, i gubitnik, sve samo da ne bude neka vrsta ideološkog čaja od nane - poručio je reditelj Danilo Marunović povodom premijere dokumentarnog filma „Đekna, fenomen“, koja je održana u Šavniku, u okviru obilježavanja Dana opštine.
Film tematizuje društvenu i kulturnu pojavu koju je pokrenula kultna serija „Đekna još nije umrla, a kad će ne znamo“, a Marunović je objasnio da je upravo reakcija tadašnjeg društva na umjetničku slobodu bila povod za dokumentarac.
- Serija je inaugurisala fenomen koji postoji u Crnoj Gori, a to je snažan otpor prema talentu, hrabrosti umjetničkog izražavanja, autentičnosti, umjetničkom bezobrazluku - rekao je on.
Dodaje da mu je bilo važno da poveže tadašnje društvene reakcije sa savremenim poimanjem građanskog identiteta.
- Ta vrsta prezira tadašnje Crne Gore, koja se rađala u neko građansko društvo, za mene je bio ozbiljan povod da napravim komentar na tu vrstu odnosa: šta je građansko, a šta malograđansko – istakao je Marunović.
Za grad Šavnik, Marunović je imao samo riječi hvale.
- Šavnik je nova tačka crnogorske avangarde. Ima cijeli taj „vajb“ lucidnosti, humora i nevjerovatne mentalitetske definicije. Grad fantastične energije. Ljudi treba da upoznaju Šavnik - poručio je Marunović.

Marunović: Šavnik ima šansu da postane jedna nova tačka crnogorske umjetničke avangarde

Na portalu IN4S osvanuo je tekst koji ne bi trebalo da promakne ljubiteljima pravno-političke fantastike.&nbsp;
U njemu se tvrdi da bi crnogorski reditelj Danilo Marunović, „i njegova ekipa“, u nekoj zamišljenoj epizodi života u Evropskoj uniji, bili iza rešetaka.
<a href="https://web.archive.org/web/20250721131737/https:/www.in4s.net/marunovic-i-druzina-bi-u-svojoj-voljenoj-eu-bili-iza-resetaka/" target="_blank">Krivica?</a> Navodno širenje komunističke ideologije, koja se, po tvrdnji teksta, u evropskom pravnom okviru tretira jednako strogo kao nacistička propaganda.&nbsp;
Članak je prenijet i <a href="https://web.archive.org/web/20250721131524/https:/portal083.me/drustvo/marunovic-i-druzina-bi-u-svojoj-voljenoj-eu-bili-iza-resetaka/" target="_blank">na Portalu 083</a>.&nbsp;
Šta je tačno „zločin“ koji se Marunoviću stavlja na teret, ostaje misterija – konkretni primjeri širenja komunističke misli u tekstu ne postoje, ali to ne sprečava autore da presudu izreknu bez suđenja: zbog „retro priča i sipanja mržnje kroz ružičasto jugoslovenstvo“, protagonisti bi, tvrde, završili u zatvorskoj ćeliji, a bogami i trpezariji.&nbsp;
U ovom tekstu nećemo ulaziti u to da li Marunović zaista širi komunizam, jugonostalgiju, retro romantiku, niti tumačiti ideološke nijanse njegove estetike. &nbsp;
Naš fokus je skromniji, ali konkretniji: da li se u Evropskoj uniji zaista može završiti u zatvoru zbog ovakvih prestupa.&nbsp;
Kontekst kao ključ razumijevanja zabrana&nbsp;
Autori teksta pozivaju se na nedavne izmjene krivičnog zakonodavstva u Češkoj Republici, prema kojima se širenje i promovisanje komunističke ideologije tretira na isti način kao i nacistička propaganda. Prema važećim odredbama, takva djela mogu, u određenim okolnostima, dovesti do zatvorskih kazni.&nbsp;
Zvuči ozbiljno, barem na prvi pogled. Ali kao i svaki pravni akt koji se koristi kao temelj dalekosežnih političkih zaključaka, i ovaj zahtijeva nešto više konteksta. Jer bez njega, granica između pravne argumentacije i ideološke manipulacije lako se briše.&nbsp;
Dvadeseti vijek u Evropi bio je duboko obilježen totalitarnim režimima, ostavljajući složeno nasljeđe s kojim se mnoge evropske države i dalje suočavaju. To podrazumijeva napore da se suoče sa zločinima počinjenim pod tim režimima i da ih osude. Evropska unija i Savjet Evrope često naglašavaju važnost istorijskog sjećanja i osude totalitarnih ideologija, uključujući nacizam i komunizam. <a href="https://web.archive.org/web/20120319205014/http:/www.victimsofcommunism.org/media/article.php?article=3849" target="_blank">Praška deklaracija iz 2008. godine</a>, na primjer, poziva na sveevropsko priznanje nacističkih i komunističkih režima kao najvećih katastrofa 20. vijeka, na ravnopravan tretman svih žrtava totalitarizama, kao i na otvaranje javne debate o političkoj i komercijalnoj zloupotrebi komunističkih simbola. Rezultat ovog pristupa bila je i odluka Evropskog parlamenta da 23. avgust proglasi <a href="https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-6-2008-0439_EN.html?redirect" target="_blank">Evropskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma (Black Ribbon Day)</a>, kao zajednički datum sjećanja na sve žrtve totalitarnih režima.&nbsp;
Zemlje bivšeg Istočnog bloka, koje su decenijama bile iza Gvozdene zavjese pod snažnim uticajem staljinizma i sovjetske ideološke kontrole, danas se suočavaju s izazovom istorijskog obračuna s totalitarnim nasljeđem. Nakon pada komunizma, neke od njih – poput Češke Republike – preduzele su konkretne zakonodavne korake kako bi osudile zločine bivših režima. Češka je još 1993. godine zakonom proglasila komunistički režim nezakonitim, a Komunističku partiju kriminalnom organizacijom, što je kasnije potvrdio i Ustavni sud. <a href="https://www.jurist.org/news/2025/07/czechia-president-approves-law-criminalizing-support-for-communism-and-nazism/" target="_blank">Najnoviji zakonski amandman</a>, kojim se formalno izjednačava promovisanje komunizma i nacizma, doživljen je kao simbolična satisfakcija za žrtve političke represije – uključujući disidente koji su bili zatvarani ili pogubljeni. Iako se ove mjere prikazuju kao oblik istorijske pravde, <a href="https://www.euronews.com/my-europe/2025/07/18/czech-president-petr-pavel-signs-law-criminalising-communist-propaganda" target="_blank">kritičari upozoravaju</a> da postoji rizik od političke instrumentalizacije zakona i potencijalnog narušavanja slobode govora. Ova napetost između potrebe da se prošlost pravno osudi i obaveze da se očuvaju demokratske slobode, predstavlja jedno od ključnih pitanja u postkomunističkom suočavanju s prošlošću.&nbsp;
Slične mjere preduzete su i u Poljskoj, Litvaniji, Letoniji i drugim državama, koje su zabranile upotrebu komunističkih simbola, javno promovisanje komunističke ideologije, pa čak i sviranje sovjetske himne, tretirajući ih kao oblik totalitarne prijetnje. Pravni status komunističkih simbola u drugim postkomunističkim zemljama je legalan, ali često popraćen temeljnim pravnim okvirima koji osuđuju totalitarne prakse i zločine počinjene od strane komunističkih režima.&nbsp;
Iz ovoga se vidi da pravni napori za zabranu komunističkih simbola u postkomunističkim zemljama nijesu jedinstveni, već su duboko uslovljeni specifičnim istorijskim iskustvom i političkom osjetljivošću svake države. &nbsp;
<a href="http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7459976.stm" target="_blank">Litvanija</a> i <a href="https://www.saeima.lv/en/news/saeima-news/21126-saeima-bans-the-use-of-ussr-and-nazi-symbols-at-public-events" target="_blank">Letonija</a>, na primjer, eksplicitno zabranjuju javno prikazivanje simbola Sovjetskog Saveza i nacističke Njemačke, poput zastava, grbova, uniformi i himni, fokusirajući se na simbole konkretne istorijske traume sovjetske okupacije. Istovremeno, obje zemlje u zakonima dosljedno uključuju izuzetke za obrazovne, naučne i umjetničke svrhe, kako bi se izbjegla prekomjerna ograničenja koja bi mogla ugroziti akademsku slobodu i pravo na javnu debatu. Takav pristup pokazuje nastojanje da se istorijska pravda i demokratske vrijednosti grade paralelno, a ne nauštrb jedne ili druge.&nbsp;
Na drugoj strani, <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Strafgesetzbuch_section_86a" target="_blank">Njemačka</a> zabranjuje upotrebu simbola isključivo u kontekstu neustavnih ili zabranjenih organizacija, prvenstveno nacističkih. Jedna od zabranjenih je i ugašena Komunistička partija Njemačke (KPD) pa su tako zastava i grb KPD-a i dalje zabranjeni, dok se univerzalni simbol srpa i čekića može legalno koristiti, sve dok nije povezan sa takvim organizacijama. Ovakav pristup pokazuje da je njemački pravni okvir usmjeren na sankcionisanje konkretnih prijetnji ustavnom poretku, a ne na generalnu zabranu komunističkih ideja ili simbola.&nbsp;
Mađarska je još 1993. godine zabranila javnu upotrebu <a href="https://verfassungsblog.de/memory-wars-of-commercial-worth-the-legal-status-of-the-red-star-in-hungary/" target="_blank">pet simbola totalitarnih režima</a>: svastike, SS runa, strelastog krsta, srpa i čekića te crvene petokrake. Zabrana uključuje izuzetke za umjetničke, naučne i obrazovne svrhe. Iako su Evropski sud za ljudska prava (u presudama <a href="https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-87404%22]}" target="_blank">Vajnai v. Hungary</a> 2008 i <a href="https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-107307%22]}" target="_blank">Fratanoló v. Hungary</a> 2011) i <a href="https://public.mkab.hu/dev/dontesek.nsf/0/E1E95AF7B7C1A24EC1257ADA00524F2E?OpenDocument" target="_blank">Ustavni sud Mađarske</a> 2013. ocijenili ovu zabranu kao nesrazmjerno ograničenje slobode izražavanja, zakon nije povučen. Naprotiv, 2017. je predloženo njegovo proširenje i na komercijalnu upotrebu – ciljajući, između ostalog, brendove poput Heinekena – kako bi se spriječila normalizacija totalitarnih simbola u svakodnevnom životu.&nbsp;
EU i nasljeđe komunizma&nbsp;
Kada se izađe sa terena postkomunističkih država, situacija na nivou Evropske unije je bitno drugačija. Evropska unija ne posjeduje jedinstveni, harmonizovani pravni okvir koji bi zabranjivao komunističku propagandu u svim državama članicama. Umjesto toga, odnos prema komunističkoj prošlosti uglavnom je prepušten nadležnosti država članica, što rezultira znatnim varijacijama u zakonodavnim rješenjima.&nbsp;
Iako ne postoji univerzalni zakon koji kriminalizuje širenje komunističke ideologije, EU je zauzela jasan politički i moralni stav. Evropski parlament je kroz više rezolucija osudio sve totalitarne režime, uključujući nacizam, fašizam, staljinizam i komunizam. Međutim, te rezolucije imaju političku, a ne obavezujuću pravnu snagu.&nbsp;
Ključni pravni instrument na ovom polju je <a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32008F0913" target="_blank">Okvirna odluka Savjeta EU 2008/913/JHA</a>, čiji je cilj borba protiv rasizma i ksenofobije kroz kriminalizaciju javnog negiranja, opravdavanja ili grubog umanjivanja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Odluka obavezuje države članice da krivično sankcionišu „javno odobravanje, negiranje ili grubo umanjivanje zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina“, kako su definisani u čl. 6, 7. i 8. Statuta Međunarodnog krivičnog suda (ICC), kao i u članu 6. Povelje Međunarodnog vojnog tribunala u Nirnbergu (IMT). Iako se u praksi fokus najčešće zadržava na nacističkim zločinima, ovako postavljena pravna osnova omogućava potencijalno obuhvatanje i zločina počinjenih pod komunističkim režimima – ukoliko se uklapaju u pomenute međunarodne definicije. &nbsp;
Međutim, važno je naglasiti da evropske institucije izričito priznaju da su politike sjećanja i krivično zakonodavstvo u nadležnosti država članica. To znači da ne postoji obaveza na nivou EU da se širenje komunističke ideologije kriminalizuje na način kako se to čini s negiranjem Holokausta ili veličanjem nacističkih zločina. &nbsp;
Uprkos političkoj osudi totalitarnih režima, pravni odgovori na nasljeđe komunizma ostaju raznoliki i nerijetko duboko ukorijenjeni u nacionalnim istorijskim iskustvima, pravnim tradicijama i društvenim podjelama. Zakon poput onog usvojenog u Češkoj, kojim se širenje komunističke ideologije eksplicitno kriminalizuje i izjednačava s nacističkom propagandom, ne predstavlja implementaciju evropskog prava, već primjer nacionalne zakonodavne inicijative koja odražava domaći politički i istorijski kontekst.&nbsp;
&nbsp;Praksa Evropskog suda za ljudska prava&nbsp;
Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) ima ključnu ulogu u tumačenju ravnoteže između slobode izražavanja i dozvoljenih ograničenja, na osnovu člana 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ova odredba štiti čak i izražavanje ideja koje mogu „uvrijediti, šokirati ili uznemiriti“, ali nije apsolutna – ograničenja su dozvoljena ako su propisana zakonom i „neophodna u demokratskom društvu“. Istovremeno, član 17 Konvencije zabranjuje zloupotrebu prava, čime se isključuje zaštita govora koji ugrožava osnovne vrijednosti demokratskog poretka, poput negiranja Holokausta ili veličanja nacističkog režima.&nbsp;
U praksi ESLJP pravi jasnu razliku između nacističkih i komunističkih simbola. Kada je riječ o nacističkim simbolima, Sud primjenjuje strog pristup. U predmetima poput <a href="https://hudoc.echr.coe.int/app/conversion/pdf/?library=ECHR&amp;id=003-6051305-7779982&amp;filename=Decision%20Nix%20%20v.%20Germany%20-%20criminal%20conviction%20for%20use%20of%20Nazi%20symbols%20in%20a%20blog.pdf" target="_blank">Nix v. Germany</a>, Sud je podržao nacionalne zabrane prikazivanja nacističkih obilježja, čak i kada se koriste u anti-rasističkom kontekstu. Iako je Sud prihvatio da podnosilac inicijative nije imao namjeru širiti totalitarnu propagandu, pozivati na nasilje niti širiti govor mržnje, i da je moguće smatrao da doprinosi javnoj debati, ipak je presudio da domaći sudovi nijesu prekršili Konvenciju. Ključno za odluku bilo je to što je slika Himlera sa svastikom korišćena na upadljiv način, kao vizuelni “mamac”, bez jasnog i nedvosmislenog odbacivanja nacističke ideologije. Sud je konstatovao da je njemačko zakonodavstvo u tom pogledu jasno: čak ni kritička upotreba nacističkih simbola ne izuzima od krivične odgovornosti, osim ako ne postoji izričita osuda nacizma.&nbsp;
Međutim, kada su u pitanju komunistički simboli, pristup Suda je znatno suzdržaniji i kontekstualniji. U presudi Vajnai protiv Mađarske (2008), ESLJP je utvrdio povredu slobode izražavanja jer je demonstrant bio kažnjen zbog nošenja crvene zvijezde. Sud je zaključio da takva zabrana nije bila „neophodna u demokratskom društvu“, posebno jer crvena zvijezda ima višestruka značenja i nije predstavljala neposrednu prijetnju demokratskom poretku. Ova presuda ukazuje da se zabrane komunističkih simbola moraju temeljiti na jasnoj i neposrednoj opasnosti, a ne na opštoj političkoj osudi.&nbsp;
Ova diferencijacija otvara pravni i filozofski jaz između pristupa ESLJP-a i nekih nacionalnih zakonodavstava – poput nedavnog zakona u Češkoj kojim se komunistička ideologija izjednačava s nacizmom. Iako ESLJP još nije odlučivao o ovom konkretnom zakonu, njegova dosadašnja praksa, uključujući i slučaj Vajnai, sugeriše da bi široke ideološke zabrane – koje ne podrazumijevaju direktno podsticanje nasilja, mržnje ili negiranje konkretnih zločina – mogle biti proglašene nesrazmjernim ograničenjem slobode izražavanja.&nbsp;
Istovremeno, ESLJP se suočava s kritikama zbog nedosljednosti u primjeni pravnih standarda. Dok se nacistički simboli gotovo automatski isključuju iz zaštite člana 10, komunistički i drugi totalitarni simboli prolaze „analizu na osnovu štetnosti“. Takva „diferencijalna obrada“, prema nekim analitičarima, odražava širi evropski konsenzus o osudi nacizma, koji ne postoji u istoj mjeri kada je riječ o komunizmu. &nbsp;
ESLJP brani široku slobodu izražavanja, ali istovremeno dozvoljava ograničenja u slučajevima govora koji predstavlja direktnu prijetnju demokratskom poretku. Za razliku od pravne prakse u nekim istočnoevropskim državama, Sud se uzdržava od blanketnih zabrana političkih simbola i ideologija, preferirajući individualnu analizu konkretnog konteksta i efekta. To stvara složeno pravno sivo područje i potencijal za buduće izazove ovim nacionalnim zabranama pred međunarodnim sudovima.&nbsp;
Nema zatvora za „ružičasto jugoslovenstvo“&nbsp;
&nbsp;Pa da li bi, u konačnici, Danilo Marunović i ostali obuhvaćeni “optužnicom” In4s-a završili iza rešetaka neke članice Evropske unije? Ukratko – teško.&nbsp;
Za tako nešto, morali bi napustiti „ružičasto jugoslovenstvo“ i uploviti u vode otvorenog veličanja Staljina, poricanja zločina komunističkih režima ili slavljenja represije nad političkim neistomišljenicima. &nbsp;
Partizanski prepjev boljševičke „Po šumama i gorama“ bi možda u nekim državama mogao izazvati nepoželjena dodatna pojašnjenja, ali je „Oj đevojko drugarice“ na većini evropskih destinacija još uvijek bezbjedan izbor da se pusti glas. Jer tekst In4s-a počiva na ignorisanju istorijske činjenice da socijalistička Jugoslavija – uz sve svoje mane – nikad nije bila isto što i staljinizam, već upravo njegova glasna disidentkinja.&nbsp;
Možda bi u nekoj istočnoevropskoj zemlji naišli na zakon koji sankcioniše sovjetsku ikonografiju, ali i to bi moralo biti vrlo konkretno i vrlo eksplicitno – crvena zvijezda u opštem kontekstu još uvijek ne znači automatski zatvor, barem prema sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava.&nbsp;
Naime, niti EU ima jedinstven pravni okvir kojim bi se „komunistička propaganda“ kao takva kažnjavala, niti praksa ESLJP-a pokazuje sklonost da simboliku iz komunističke prošlosti tretira jednako kao nacističku – osim kada je riječ o direktnom pozivanju na nasilje, govoru mržnje ili poricanju međunarodno priznatih zločina.&nbsp;
Drugim riječima – nostalgična prisjećanja na bratstvo i jedinstvo, ne spadaju ni pod šta što bi u evropskom pravnom sistemu vodilo ka zatvorskoj kazni.&nbsp;
Ironično, ono što u EU jeste nedvosmisleno zabranjeno i kažnjivo jeste relativizacija fašizma, slavljenje fašističkih kolaboranata, umanjivanje ili poricanje genocida, te rehabilitacija ratnih zločinaca – a što se nerijetko može sresti na sadržajima tog portala. Dakle, ako je neko bliži riziku od susreta sa evropskim sudskim sistemom – teško da je to reditelj Marunović.&nbsp;
Zaključno, tvrdnje iznesene u tekstu IN4S-a više djeluju kao izraz ideološkog ogorčenja nego kao odraz stvarnog pravnog okvira u Evropskoj uniji. Ako se već EU zamišlja kao mreža kazamata za ideološke neistomišljenike, ne bi škodilo prethodno provjeriti ko bi, prema važećem pravu i sudskoj praksi, u tim ćelijama zaista mogao završiti.&nbsp;
U skladu sa metodologijom Raskrinkavanja, članak koji je objavio In4s i prenio Portal 083 ocjenjujemo kao manipulaciju činjenicama. &nbsp;
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.&nbsp;

1250x600

Ružičasta sjećanja ne vode iza rešetaka

Poslije 13. jula na Gorici cijeloj Crnoj Gori sada je jasno - rodila se energija koju više nije moguće zaustaviti! A znamo, "energija se ne može stvoriti ni iz čega, niti se može uništiti". Slobodni građani poslali su poruku - dosta je bilo!
Nisu tog dana tamo bili nikakvi "ekstremisti", kako pretorijanska sluganska garda laže! Na Gorici su bili najbolji među nama! Jedan svjetski priznat naučnik, akademik i dvostruki dobitnik Trinaestojulske nagrade - Vukić Pulević! Jedan poznati arhitekta Bato Radulović! Jedan dobitnik Sterijine nagrade, glumac Aleksandar Radulović! Jedan dekan fakulteta Aco Radoman! Jedan "svjetski putnik" i londonski i podgorički oriđinal Saša Jovetić!
Na čelu "hodočašća" do Spomenika Partizanu-borcu, po jedan poznati profesor muzike i jedan poznati profesor prava! I koliko još najboljih od najboljih! Pogledajte dobro snimke, Pretorijanci - lijepi i civilizovani ljudi!
Ako je ovakvu detonaciju energije proizveo samo "po jedan" od ovakvih ljudskih profila, zamislite šta će tek biti kad ih bude po tri! Po pet! Po deset!
Ovo je bila samo iskra. Munje i oluje tek stižu!
I dok Cetinje u tragičnoj tišini tuguje, a Nikšić vri ispod površine, Podgorica kao grad prvi put pali baklju slobode! Jer, uvijek je kretalo sa Cetinja!
U 9 sati ujutru, usred praznika, kada se svima činilo da je naša ideja "na koljenima", bez ičije podrške i bez organizacije, Gorica je šokirala sve službe i njihove procjene sa toliko i takvih ljudi!&nbsp;
Pojavili su se građani!
Zamislite ideju kako će tek sijati kad Cetinje stane na noge! Zamislite ovu ideju kad Nikšić proključa! Nema te tajne službe i tog policijskog kordona koji nas može zaustaviti!
Jedna po jedna zabluda pada. Propagandistički matriks vojvodin, koji nas sluđuje predugo, ruši se pred očima! Šef delegacije EU stao je na stranu progresivne Crne Gore - revizionizam u EU ne može i tačka!
Hoćemo novu Crnu Goru, modernu Crnu Goru! Otvorili smo prozore da smrad nacionalizma izađe. Počeli smo da dišemo! Počeli smo da se radujemo!
Isto kako je Stega Sv. Petra Cetinjskog 1798. godine otvorila put za gradnju moderne države vladavine prava, današnja STEGA udahnula je novi horizont jednog boljeg i progresivnijeg društva, onog koje se ne boji, već koje sija!
Jer, ponoviću hiljadu puta, ovo društvo je stalo pred odlukom - Bećir Vuković ili Miloš Karadaglić! Pa koja Crna Gora kome više basta!?
No passaran!

Energija!

Režiser Danilo Marunović je, nakon informativnog razgovora u policiji zbog njegove javne izjave o simboličkom prelasku "crvene linije", kazao da ima da poruči samo jedno: "Vidimo se sjutra ujutro na Gorici u 9 sati, na crvenoj liniji".
Podsjećamo, član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Dragan Koprivica prijavio je policiji da mu je drugi član žirija Marunović navodno uputio prijetnje tokom pauze za reklame u emisiji "Načisto" na Televiziji Vijesti.
Tim povodom, iz policije su pozvali autora i voditelja emisije Načisto Petra Komnenića da da izjavu u svojstvu građanina, prenosi TV Vijesti.
Koprivica i Marunović bili su gosti emisije u kojoj se govorilo o kontroverznoj dodjeli Trinaestojulske nagrade književniku Bećiru Vukoviću za knjigu “Kuće beskućnika”, koja nije zavedena u crnogorskim kataloškim evidencijama.
Tokom oštre polemike u emisiji, Koprivica je uputio ozbiljnu uvredu na račun Marunovića, jer mu je Marunović kazao da je “dio zavjere” – da se nagrada dodijeli Vukoviću.
Nakon toga je Komnenić prekinuo raspravu reklamama, a Koprivica je Televiziji Vijesti rekao da mu je tokom pauze Marunović, gestikulirajući rukama sedam – osam puta, rekao da je “prešao svaku crvenu liniju”.
Grupa građana je za sjutra, ispred kapije koja vodi prema Spomeniku Partizanu borcu na Gorici, najavila okupljanje koje, kako ističu, predstavlja građansku odlučnost i otpor kulturnom, identitetskom i političkom sunovratu Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsjutra-okupljanje-na-ulazu-u-park-sumu-gorica-borba-protiv-fasizma-je-stalna-duznost-slobodnog-covjeka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uz najavu za okupljanje, biće otvorena i izložba "Sunovrat Crne Gore".
Nakon toga, okupljeni će položiti vijenac na Spomenik borcima NOR-a, u znak poštovanja prema antifašističkoj tradiciji Crne Gore koja se danas brutalno gazi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FXOLlJHzAbEM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Okupljenima će se obratiti akademik Vukić Pulević, arhitekta Veselin Bato Radulović, dekan FCJK Aleksandar Radoman, izv. direktor NVO 35 mm Darko Ivanović i aktivista Saša Jovetić.
- Ovo nije samo izložba, ovo je čin otpora protiv istorijskog reviozionizma, fašizacije društva i pokušaja da se zločin pretvori u vrlinu. Vrijeme je da dignemo glas - piše u pozivu.
Organizatori su poručili da ne pristaju na prekrajanje prošlosti i zaborav.
- Borba protiv fašizma je stalna dužnost slobodnog čovjeka. Vidimo se na Gorici - poručeno je u pozivu.

Marunović: Vidimo se sjutra ujutro na Gorici u 9 sati, na crvenoj liniji

U jednoj rečenici profesora Dragana Koprivice sadržana je sva tragedija savremene Crne Gore. Kada istaknutog crnogorskog umjetnika Danila Marunovića nazovete “narkomanom” — ne govorite o njemu. Govorite o sebi. Govorite o društvu koje je omogućilo da upravo takvi ljudi — puni predrasuda, sujete i površnosti — dobiju prostor da oblikuju javni diskurs, da predstavljaju kulturu i da kroje pojam “moralnog autoriteta”.
Posebno je poražavajuće što je ova kvalifikacija došla od osobe koja je, 3. i 10. jula, zajedno s prijateljima održala humanitarni koncert u JU “Kakaricka gora”, instituciji koja se bavi rehabilitacijom osoba zavisnih od psihoaktivnih supstanci. Taj čin, koji je u javnosti percipiran kao gest podrške i empatije, sada je obesmišljen i ogoljen do srži.
Je li humanost performans? Jer nazvati bilo koga — a posebno umjetnika koji se &nbsp;bori za pravo na slobodu, jednakost i dostojanstvo &nbsp;— “narkomanom”, jeste čin nasilja. Nije to lapsus. To je ideološki stav. I društvena poruka.
Zato, neka ova epizoda ostane kao ogledalo jednog poraženog sistema vrijednosti. Ogledalo u kojem jasno vidimo:
	•	ko ima pravo da ponižava
	•	ko dobija status “moralnog uzora”
	•	ko ima pristup institucijama i javnim platformama
	•	i koliko su riječi moćne i opasne
U vremenu kada su nam potrebni mostovi, izgradnja povjerenja i njegovanje empatije, profesor Koprivica izabrao je jezik isključivosti, etiketiranja i prezira. I time ne samo da je uvrijedio jednog umjetnika, već je ponizio sve one koji se bore — za sebe, za druge i za bolju Crnu Goru.
Nije problem samo ono što je rečeno. Problem je što takve riječi nijesu skandal. Problem je što se ćuti. A ćutanje je saučesništvo.

Miraš Dušević

Ogoljeni Koprivica: Ogledalo poraženog sistema vrijednosti

Član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Dragan Koprivica prijavio je policiji da mu je drugi član žirija Danilo Marunović navodno uputio prijetnje tokom pauze za reklame u sinoćnjoj emisiji "Načisto" na Televiziji Vijesti.
Tim povodom, iz policije su pozvali autora i voditelja emisije Načisto Petra Komnenića da da izjavu u svojstvu građanina, prenosi TV Vijesti.
Koprivica i Marunović bili su gosti emisije u kojoj se govorilo o kontroverznoj dodjeli Trinaestojulske nagrade književniku Bećiru Vukoviću za knjigu “Kuće beskućnika”, koja nije zavedena u crnogorskim kataloškim evidencijama.
Tokom oštre polemike u emisiji, Koprivica je uputio ozbiljnu uvredu na račun Marunovića, jer mu je Marunović kazao da je “dio zavjere” – da se nagrada dodijeli Vukoviću.
Nakon toga je Komnenić prekinuo raspravu reklamama, a Koprivica je Televiziji Vijesti rekao da mu je tokom pauze Marunović, gestikulirajući rukama sedam – osam puta, rekao da je “prešao svaku crvenu liniju”.
Koprivica zato traži od policije da ispita šta su značile te Marunovićeve riječi.

Koprivica prijavio policiji da mu je Marunović prijetio u pauzi emisije "Načisto"

Od protesta ispred Vile Gorica povodom protivzakonske dodjele Trinaestojulske nagrade, duboka srpska država u Crnoj Gori sa svojom kanalizacijskom ispostavom zvanom IN4S (na kojoj se inače proslavlja rođendan krvoloka Ratka Mladića), targetira režisera Danila Marunovića. Marunović je, inače, bio član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade koji se zalagao za poštovanje zakona, kao i jedan od predvodnika protesta održanog prije tri dana.
Od večeri protesta dakle, duboka srpska država i prljava medijska policija ne prestaju s napadima i Marunovićevom dehumanizacijom. Konstantno se objavljuju tekstovi u kojima se Marunović naziva narkomanom, što neodoljivo podśeća na Miloševićevo i Šešeljovo blaćenje Čeda Jovanovića.
S nepotpisanih medijskih napisa koji krše sve standarde etike i zakonskih normi a koje objavljuje pomenuta ropotarnica, Marunović je vrijeđanje doživio i lično, licem u lice od strane Dragana Koprivice, Miloševićeve kanavace za čišćenje nepodobnih kadrova Beogradskog univerziteta tokom 90-ih. Taj, prije svega amater, direktno je u tv prenosu Marunovića nazivao narkomanom, što se do sad na našim televizijama nije moglo sresti. Bilo je teških riječi i svađa, ali takvo dno se još nije ukazivalo javno.
Vrijeme je da ovo stane. Pozivam Vladu Crne Gore da zaštiti dostojanstvo Danila Marunovića i reaguje. Već su ga jednom prepuštili sramotno srpskoj tajnoj policiji da ga maltretira, bez riječi. Sad ga ne štite ni od prljave policije. Vrijeme je da izađu iz svog odvratnog komfora i apeluju na zaštitu ljudskih prava i dostojanstvo Danila Marunovića.
Apelujem na maserku kulture, Tamaru Vujović, koja će ovaj tekst morati viđet na pres klipingu, da prestane s jeftinim i ogavnim izgovorima da nije viđela, čula i ispratila kad gođ se neki opozicioni aktivista progoni.
Gđo ministarko, čovjeka protivzakonski mediji nazivaju narkomanom danima, potom ga u tv studiju prozivaju da je narkoman - što ako ga neko na ulici napadne? Stanite u njegovu zaštitu! To Vam nalaže obraz, pa neka Vam se i naljute Boris Rem i drugari mu smeđekošuljaši, makar ćete imati mirnu dušu.
Pozivam i ministarstvo koje pokriva ljudska prava da se oglasi, jer taj resor ne pokriva samo domen ljudskih prava nacionalnoga korpusa kojemu ministar pripada.
Pozivam i nespretnog predśednika države Jakova Milatovića da stane u zaštitu dostojanstva našeg režisera i umjetnika, pogotovo sad kad je svježe okrečio ogradu rezidencije i oprao mahovinu, valjda je konačno progledao.
A i da se svi navedeni ne oglase, Danila će uvijek imati ko da brani, nas "narkomana" je uvijek bilo više nego četnika. A tek će nas bit.
P.S. Stop drogi - stop četnicima!

Kad te zovu narkomanom, znači da te se plaše

Sa jedne strane policijskog kordona te noći pod Goricom stajala je sasvim nova i superiorna Ideja! Nikad tako snažno ujedinjena! Nikad tako blistava! Ideja koja je preko noći izbrisala pizme i sujete, i stvorila tako dugo čekani koncenzus među nama. Represivni režim je (opet) počeo da se boji!
Sa druge strane, stajali su uhljebi, sluge i izmišljeni „laureati“ kojima se građani smiju. Ta slika je iz Podgorice otišla u svijet!
Zato će početi da nas love kao „pse“. Da nas privode, prate i prisluškuju. Da nas pokušaju zastrašiti i ucjenjivati. Zato jer su postali predmet opšte sprdnje!&nbsp;
Čim je teren borbe izmješten izvan njihovog političkog matriksa u kome smo mi komite, a oni ugroženi Srbi, ostali su bez „oružja“. Za njih je kultura Bećo, a za nas Karadaglić. Gol za preokret u 93. minutu! A ništa tako snažno ne boli kao kasno primljeni golovi. A tek - autogolovi!
Ipak je, na kraju, kultura udahnula svijetlo crnogorskoj antifašističkoj borbi. Dala joj novi, tako potreban, kod za 21. vijek. Živu reinterpretaciju najveće globalne tekove!
Za njih je postalo prekasno. I zato postaju opasni. I jedini mogući način da koračamo kroz vrijeme pred nama, koje je na našoj strani, jeste da budemo neustrašivi! Prkosni! Hrabri!&nbsp;
Fašizam i primitivizam preksinoć su „pali“ pod Goricom. Da bi ustali neće se boriti samo biber sprejevima. No, ima li ikoga više posle te noći ko će ustuknuti?&nbsp;
Put za borbu je samo jedan. Do kraja!

Do kraja!

I podrška i čestitke i zahvalnost...Danilu Marunoviću, koji je, prije svega, prihvatio da bude član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade i odvaži se da, među partijskim uticajima, doprinese relevantnom sagledavanju kandidata, ali i u konačnom, ogolijevanju pristupa koji je ovu nagradu potpuno devalvirao...zahvaljujući čemu će se, nadajmo se, prekinuti sa ovom, po svemu, ponižavajućom praksom, poručila je ekspertkinja za strateško planiranje Jelena Pavićević, na svom Fejsbuk profilu, povodom ''cirkusa'' koji je nastao oko dodjele Trinaestojulskih nagrada.
Pavićević se zahvalila i Milošu Karadagliću koji je, po njoj očekivano, odbio da bude dio partitokratskog trijumfa i da omogući da se, uz njega, nađu ljudi koje nije blam da nezasluženo primaju najveća državna priznanja, a da za njihova postignuća, uglavnom, niko niti je čuo niti bi ih smatrao baš toliko značajnim.&nbsp;
Dodala je i da je, uz Karadaglića, bilo bar još pet kandidata vrijednih ove nagrade.
- I taman kada se moglo pomisliti da su, već svi, pali u apatiju i dozvolili da se pravi cirkus od najvećeg državnog priznanja, ova dva frajera, koji bi tu nagradu, bez dileme, uvijek mogli dobiti, pokazali su i rekli da to baš neće proći ovako kako je zamišljeno- kazala je Pavićević.
Ona je istakla kako je situacija sa dodjelama nagrada okupira danima, kao i uostalom većinu crnogorskog društva, elaborirajući da je tužna što ne postoji svijest većine javnosti, o tome koliko se štete nanese kada se najznačajnije nagrade ne dodjele onima koji su ih zaista zaslužili.
- Koliko se tu, samo, vremena, novca i drugih resursa, potroši na pogrešne poruke. I tako...na taj način, stvaramo naciju u kojoj se za najveće državno priznanje možeš kandidovati i za "ništa" ili za nešto sasvim prosječno i daleko od izvrsnosti. Nagrade služe da uspostave kriterijume, afirmišu kvalitet i determinišu vrijednosni sistem, pa tek onda, da nekom daju satisfakciju. Trinaestojulska nagrada bi trebala da afirmiše postignuća zbog kojih postoji vjerovatnoća da će svi građani na njih biti ponosni i doživljavati ih kao uzor. A da li je tako?- upitala je Pavićević.
Po njoj, prije svega, klica ovog nakaradnog procesa leži u zakonskoj odredbi koja ovlašćuje Skupštinu da bira članove žirija, a što se tumači na način da partije regrutuju članove žirija, iako bi, sasvim sigurno, to moglo da se dešava i kroz mnogo kvalitetniji proces, čime bi se za kandidate Skupštini predlagali relevantni pojedinci, za koje bi se glasalo u plenumu, kao za mnoge druge pozicije, što bi, smanjilo vjerovatnoću da nam žiri za dodjelu najvećeg državnog priznanja, često čine anonimusi sa titulama, dominantno iz zatvorene akademske zajednice.&nbsp;
- Takođe, kada se osvrnete na medijska izvještavanja o ovoj nagradi, rijetko možete pročitati kvalitetne opservacije o članovima žirija, &nbsp;kandidatima i laureatima, što bi bilo edukativno, a ovako je, uglavnom, informativno, pa smo se i doveli u fazu da Trinaestojulska nagrada postane informacija, a ne smjernica, uzor i primjer društvenog progresa i uspjeha- dodala je Pavićević.
Po njoj, jedna od upečatljivijih karakteristika ove nagrade je i činjenica da je, uglavnom, dobijaju osobe iz sfere kulturnog stvaralaštva i akademske zajednice, kao da smo neka kulturna i naučna velesila, a ne zemlja u kojoj, upravo, te dvije sfere, imaju najlošiji društveno- politički tretman, pa se stiče utisak, da se kroz nagrade, pokušavaju nadoknaditi duševne patnje i bolovi kulturnih i naučnih poslenika. A onda, kada se desi konkretno i predivno, naučno otkriće, nagrada izostane.
- A gdje su privrednici, kada je u pitanju Trinaestojulska nagrada, zahvaljujući čijim poduhvatima i podvizima, ova država često i opstaje? Njih niko ne kandiduje!!! No, oni su svakako, struktura, koja nema problem da svoju samostalnost, ekonomsku održivost, izmirivanje obaveza prema zaposlenima i državi, razvoj, kao i mogući profit, vidi kao svoje postignuće, pa im nagrade ne moraju nahraniti sujetu, jer privrednici su, uglavnom, sujetu morali sahraniti da bi bili na tržištu. Zatim, gdje su nam ljudi koji žive u dijaspori, kada je u pitanju ovo priznanje, a među kojima ima onih koji su mnogo doprinijeli Crnoj Gori da se poveže sa svijetom u brojnim oblastima, ali i imidžu države ili određenim inicijativama?....Neću navoditi, imenom i prezimenom, one koje, ničim posebno zasluženo, dobijanje Trinaestojulske nagrade, nije obavezalo da naknadno doprinesu Crnoj Gori..jer su se tako postavili, kao da im pripada. I tako....dosta je toga što je, u vezi sa Trinaestojulskom nagradom, nju devalviralo i šalje pogrešnu poruku sopstvenim građanima- navela je Pavićević.
Ona je istakla da ove reakcije nijesu ideološke i političke, već su ih brojni članovi brojnih žirija, kao i brojni kandidati i dobitnici, pretvorili u političku i ideološku temu.
- Zato je postupanje Danila Marunovića i Miloša Karadaglića (prethodno i Ratimira Martinovića koji je odbio i da ga kandiduju prije par godina) iskra svjetlosti i nade da će se ovoj nagradi vratiti smisao i povratiti stari sjaj. Tada će ova nagrada komunicirati društvene vrijednosti i značaj, onako kako treba, a njeni laureati biti dostojni ove nagrade, tako što neće postojati sumnja da je ona zaslužena...a mi ćemo ih doživljavati kao uzor...Bravo momci!- zaključila je Pavićević.

Pavićević: Postupci Marunovića i Karadaglića iskra nade da će se ovoj nagradi vratiti smisao i povratiti stari sjaj

Načelnik Glavnog štaba izraelske vojske, general-pukovnik Ejal Zamir, odredio je opseg kopnenih snaga koje će sudjelovati u novoj operaciji u Gazi, doznaje Walla u ponedjeljak.
Prije predstavljanja plana ministru odbrane u utorak, odlučeno je da će brojne borbene grupe veličine brigade, koje se sastoje od najmanje 80.000 vojnika, opkoliti i osvojiti Gazu.
- Ovo je širok plan koji će od Hamasa zahtijevati visoku cijenu, ali takođe nosi velike rizike za snage IDF-a - rekao je vojni izvor upoznat s pripremama za veliku operaciju.
IDF neće čekati sedmicama, rekli su vojni izvori Walli. U narednim danima, kopnene snage, uz pratnju avijacija, počeće se kretati prema novim područjima.
U međuvremenu, visoki dužnosnici IDF-a izrazili su zabrinutost da bi osvajanje područja u srcu Gaze i drugim lokacijama moglo dovesti do toga da IDF bude izravno odgovoran za distribuciju humanitarne pomoći palestinskom stanovništvu dok se većina njih ne preseli u južni Pojas Gaze.
Zamir je u nedjelju posjetio Pojas Gaze, u pratnji komandanta Južne komande Yaniva Asora i voditelja Operativnog odjela Itzika Cohena, kako bi analizirao plan i dobio daljnji uvid u borbenu strategiju i operativnu logiku prije donošenja odluka. Zamirov posjet Pojasu Gaze
- Načelnik štaba želio je osjetiti teren, vidjeti stvari iz prve ruke, razumjeti rute kretanja i metode borbe te čuti od komandanta koji vode borbe kako to izgleda njihovim očima prije donošenja ključnih odluka - rekli su vojni izvori.
Na zatvorenim sastancima, Zamir je naglasio da će operativne snage doći do područja gdje IDF još nije djelovao.
Brojne evropske države su upozorile na dodatnu humanitarnu katastrofu do koje će dovesti nova izraelska ofanziva, dok je opozicija u Izraelu optužila Netanyahua da ugrožava živote zarobljenika.

Izrael za novu ofanzivu na grad Gazu spremio čak 80 hiljada vojnika, napad će ubrzo početi

Miloradu Dodiku, predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska zvanično je prestao mandat, nakon što je Sud Bosne i Hercegovine odbio žalbu Dodikovog advokata na odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojom mu se oduzima mandat na ovu funkciju.
Odluka Suda je konačna, saopšteno je iz ove pravosudne institucije, 18. avgusta.
Prema Izbornom zakonu BiH, CIK treba da raspiše prijevremene izbore za predsjednika RS, koji moraju da budu održani u roku od 90 dana. Mandat tako izabranog predsjednika RS trajao bi do opštih izbora planiranih u oktobru iduće godine.
Prethodno je CIK BiH donio odluku o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku, nekoliko dana nakon što je Sud BiH početkom avgusta objavio da je Dodik pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija u BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Žalbom, u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, pravni tim Milorada Dodika osporava retroaktivnu primjenu prestanka mandata, jer je datum prestanka određen 12. jun, dok je odluka o prestanku mandata donesena 6. avgusta.
Osporeno je i učešće članice CIK-a Vanje Bjelica Prutina u glasanju o prestanku mandata, jer je u parničnom postupku s Dodikom.
Po njenoj tužbi za klevetu protiv Dodika, pred Osnovnim sudom u Sokocu vodi se parnični postupak. Ovaj sud je donio prvostepenu presudu u oktobru 2024. godine kojom je odbijen tužbeni zahtjev, a Vanja Bjelica Prutina je podnijela žalbu protiv prvostepene presude.
Dodik je odbacio i pravosnažnu presudu Suda BiH i odluku CIK-a, te najavio održavanje referenduma u Republici Srpskoj za kraj septembra.
Dodikov advokatski tim tražio je i od Ustavnog suda BiH privremenu mjeru zabrane izvršavanja presude do konačne odluke Ustavnog suda, iako Dodik javno ne priznaje ovaj sud.
Iz Dodikovog pravnog tima su ranije saopštili kako je obraćanje Ustavnom sudu pretpostavka da se obrate Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Prema pravosnažnoj presudi Suda BiH Dodik je osuđen, jer je potpisao objavljivanje zakona, koje je prethodno poništio visoki predstavnik Kristijan Šmit, o nesprovođenju odluka Ustavnog suda i Ureda visokog predstavnika na teritoriji RS-a.
Ranije je advokatski tim Milorada Dodika zatražio od Suda BiH da kaznu zatvora od godinu dana preinači u novčanu kaznu, što je mogućnost koju predviđa Krivični zakon BiH. Sud BiH je prihvatio ovaj zahtjev.
Na ovaj način Dodik će za godinu dana platiti oko 36.500 maraka (nešto više od 18.000 eura), odnosno 100 maraka (50 eura) po danu u zatvoru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fu-konsulotacijama-sa-dodikom-predsjednik-bh-entiteta-rs-podnio-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sud BiH odlučio: Milorad Dodik više nije predsjednik Republike Srpske

Broj žrtava ruskog napada na stambenu zgradu u ukrajinskom gradu Harkovu porastao je na 10, saopštili su ukrajinski zvaničnici, nakon što je ranije danas gradonačelnik Igor Terehov izvijestio o napadu, prvobitno navodeći da su poginule tri osobe, a zatim da je broj stradalih sedam.
U napadu, koji je izazvao požar i urušavanje objekta, prema riječima šefa regionalne vojne uprave, povrije]eno je još najmanje 23 ljudi.
Među poginulima u napadu su bila i djevojčica od 18 mjeseci i dječak od 16 godina, saopštila je ranije vojna uprava.
U međuvremenu, broj povrijeđenih u napadu balističkom raketom na grad Zaporižja porastao je na 17, prema lokalnom zvaničniku.
Drugdje u regionu Zaporižja, dječak od 15 godina je poginuo kada je bomba pala na kuću u selu Novojakovlivka, rekao je šef regionalne vojne uprave Ivan Fedorov. Brat, sestra i roditelji dječaka su takođe povrijeđeni.
Ranije je saopšteno da je ruski vazdušni napad tokom noći na stambeno područje u Harkovu usmrtio je tri osobe, među kojima i malo dijete, i ranio 17, saopštile su jutros ukrajinske vlasti, dok Sjedinjene Države vrše pritisak na Kijev da brzo postigne dogovor za okončanje rata koji je Moskva započela.
Napad dronom ubio je dvogodišnjeg dječaka u drugom po veličini ukrajinskom gradu rano jutros, nakon udara balističkom raketom prethodne noći, saopštio je Oleg Sinegubov, guverner šire oblasti Harkov, na aplikaciji Telegram.
Broj ranjenih u napadu na Harkov "stalno raste", dodao je Sinegubov.
Na Telegramu je gradonačelnik Igor Teregov rekao da su u oba napada poginule još dvije osobe i ranjeno 17, među njima šestoro djece starosti od šest do 17 godina.
"Žena je upravo izvučena iz ruševina: živa je", napisao je Teregov u objavi rano jutros, upozoravajući da bi još ljudi moglo biti zarobljeno ispod ruševina.
Harkov, na sjeveroistoku Ukrajine, blizu granice sa Rusijom, bio je cilj redovnih ruskih napada dronovima i raketama od kako je Moskva pokrenula svoju punu invaziju u februaru 2022.
Prethodni udar balističkom raketom na grad razbio je oko 1.000 prozora, rekao je Sinegubov. Neki stanovnici su morali biti evakuisani, saopštila je ukrajinska državna služba za vanredne situacije na Telegramu.
Reutersovi svjedoci vidjeli su medicinsko osoblje kako pomaže stanovnicima na ulici i spasioca koji pregledaju oštećenja u stambenim zgradama.
Dvije osobe su ranjene u ruskim napadima na susjednu oblast Sumi, koji su takođe oštetili najmanje desetak kuća i obrazovnu ustanovu, saopštile su vlasti.
"Neprijatelj nastavlja namjerno da pogađa civilnu infrastrukturu u oblasti Sumi – podlo, noću", naveo je Oleg Grihorov, šef regionalne administracije, na Telegramu.
Reuters nije mogao nezavisno da potvrdi oružje koje je koristila Rusija. Moskva nije odmah komentarisala. Obje strane poriču da ciljaju civile u svojim udarima, ali hiljade ljudi je poginulo, većina njih Ukrajinaca.
Predsjednik SAD Donald Tramp, koji je u petak ugostio predsjednika Vladimira Putina na Aljasci radi razgovora o okončanju rata, pozvao je Kijev da postigne dogovor sa Moskvom, navodeći: "Rusija je vrlo velika sila, a oni nijesu".

Broj žrtava ruskog napada na Harkov porastao na 10, među njima i djeca

Predsjednik Vlade bh. entiteta Republika Srpska Radovan Višković podnio je ostavku, prenose Nezavisne.
- Nikada se nisam bolje osjećao i da je ovo dan koji je očekivao od trenutka kada je postao premijer - rekao je Višković.
Ostavku je kaže podnio u konsultacijama sa Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske i liderom SNSD-a.
- Biraće se nova vlada. Ostajem da radim, ja sam dijete SNSD-a. Tačno šest godina i osam mjeseci sam bio premijer i na to sam ponosan - naveo je on.
Višković je jutros rekao za Nezavisne novine da su njegova ostavka medijski natpisi, da bi samo dva sata kasnije podnio ostavku.
Višković je na čelu Vlade Republike Srpske bio od 2018. godine, a njegov mandat često je kritikovala opozicija zbog načina upravljanja entitetskim resursima i odnosa prema institucijama Bosne i Hercegovine.
Takođe, od jula 2023. godine, Višković se nalazi na listi sankcionisanih osoba Sjedinjenih Američkih Država zbog prijetnji Dejtonskom mirovnom sporazumu i ugrožavanja suvereniteta Bosne i Hercegovine.
Višković je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva finansija SAD, jedan od lidera u RS, odgovoran "za podsticanje na donošenje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS, čime se opstruiše i ugrožava provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma".
Ove sankcije uključuju zabranu ulaska u SAD i zamrzavanje imovine pod njihovom jurisdikcijom.
Višković je i jedan od osumnjičenih u istrazi Tužilaštva Bosne i Hercegovine zbog krivičnog djela napad na ustavni poredak.
Osim Viškovića, za isto djelo se tereti i Milorad Dodik, predsjednik RS, te Nenad Stevandić, predsjednik entiteteskog parlamenta.

U konsultacijama sa Dodikom: Predsjednik Vlade bh. entiteta RS podnio ostavku

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: danilo-marunovic