Nije puno prošlo od kad smo mi, građani, a ne institucije, zaustavili kompletnu PR kampanju projekta sezone i budžetsku mega produkciju Srpskog narodnog pozorišta - „Vladimir i Kosara“! Ova opera je svuda bila najavljivana pod „srpski Romeo i Julija“, sve dok - više nije!&nbsp;
Bila je dovoljna masovna reakcija građana sa kičmom da na društvenim mrežama srušimo ovu konstrukciju. I dok se ova opera prije same premijere počela daviti u narativu krađe tuđe kulturne baštine, kompletan promo materijal je preko noći nestao i zamijenjen novim. Odbranili smo dukljansku legendu!
U međuvremenu, u „sudijskoj nadoknadi“ istorije, „oslobođenje“ je dovelo do potopa građanske ideje. Mediji i organizacije koju su istu ideju do juče gradili, iz političkih interesa „srednjeg puta“ koji danas glavom udara o izborne cenzuse, svaku javnu pobunu na ovoj liniji, mjerili su i mjere decibelima „crnogorskog ekstremizma“.&nbsp;
Šteta ove monstruozne propagande dovela je do toga da se nacionalni i nacionalistički apetiti raspale uzduž i poprijeko Crne Gore. Novokomponovane „decibele ekstremizma“ niko ne mjeri, ali ipak ajde da ih danas izmjerimo?
FK Dečić promijenio je grb nakon gotovo cijelog vijeka postojanja! Koliko ograničen treba biti, pa da iz dnevno-političkih motiva odbaciš brending kluba koji postoji 99 godina? Zamislite što bi evropska štampa radila upravi jednog Čelsija da postupi na isti način?
FK Crvena Zvezda, na primjer, nije u“koraku ka reafirmaciji autentičnog, građanskog i državnog identiteta kluba i zajednice” odbacio svoje simbole kao “komunističke”, iako je ideologija sa tribina ovog kluba sve suprotno. Najbanalniji politički stil i rukopis je onaj koji se poziva na najjeftiniji oblik ponosa - nacionalnog ponosa! Takve politike ne komuniciraju baš sa onima najpametnijima u jednoj zajednici.&nbsp;
Pritom, pozivati se na razloge „kulturne i ideološke kolonizacije“, a istovremeno koalirati sa najvećim kolonizatorima Crne Gore od Drugog svjetskog rata, licemjerno je i perverzno! Malesija za nas Podgoričane ima oreol najlojalnijih i odanih prijatelja „do groba“, a lokalni političari tamošenje građane zakucavaju u duhovnu provinciju, svodeći i degradirajući svaku vrijednost Melesije na nacionalnu.&nbsp;
Građansko u nama ne znači toleranciju na nacionalizam manjina - naprotiv! Ono nam obezbjeđuje i pravo na reakciju i osudu nacionalizma svake provinijencije, pa i albanske! Zamjena teza u kojoj politička ravan tabuizira komentar na nacionalizme manjinskih naroda, dovela je do trenda novokomponovanja svega što gradi temelje najboljih tekovina Crne Gore.
U tome su šampioni ipak „gang“ sprske crkve. Iliti njena ekspozitura sveštenstva u Crnoj Gori, kojima je, uzgred, šef avangardni patrijarh-zvijezda visokih krugova estradne zagrebačke scene i navodni fan Azre - „Profirije“. Ovi likovi su nasljeđe dukljanske države „zaveli“ pod „prva srpska država“. I oni sa wikipedia znanjem, znaju da „srpska država“ nije postojala ni u najavi u vremenu dukljanskih vladara.
Istorija će „prvu srpsku državu“ zabilježiti dosta kasnije, a i to je upitno, jer je po hroničarima tog vremena, nepoznat naziv naroda koji je naseljavao Rašku. Ono što je poznato je da je Dukljanska država, arhontija pa zatim kraljevina, imala svoju hrišćansku crkvu (biskupiju) prije šizme, da bi kasnije Barska nadbiskupija, dakle kao dio katoličke crkvene prakse, nastavila kontinuitet ove crkve.
Ta država je srpska isto koliko je Ilon Mask iz Republike Srpske i isto toliko koliko je Egipat nekada bio srpski, pa su ga „izgubili“! Ima li danas, ijedna adresa u Crnoj Gori, koja se finansira iz budžeta države, koja će reagovati na ovaj nonsens? Pade li na pamet ijednom akademiku CANU da se mora reagovati?! Kada treba, gospodo akademici, ako ne sad kad se prisvaja nešto što im ranije nije bilo ni u najluđim snovima? Akademici DANU imali su jedinstvenu šansu da nas podsjete da postoje, ali ni ime im ga izgleda „ne daje“.
Do kad treba davati šansu građanskom da opet zavlada? Jer u davanju “šansi” gubi jedino moderna Crna Gora. Možda je rješenje u odlaganju svih progresivnih ideja za neko civilizacijski zrelije vrijeme? Za nas danas, čini se, opet suviše daleko. Odluku moramo donijeti.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ilon Mask je iz Republike Srpske

Predstava “Princeza Ksenija od Crne Gore“ – Izgnanička tugovanka doma Petrovića, prema tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, premijerno će biti izvedena večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) u 20 sati, kao i u ponedjeljak, 10. februara u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom” u istom terminu, saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
Reprizna izvođenja su sjutra za Podgoricu, i 11. februar za Cetinje.&nbsp;
Sve ulaznice za izvođenja u nacionalnom teatru, kako su kazali iz CNP-a &nbsp;su rasprodate.&nbsp;
- U stvaralačkom procesu pošli smo od toga da je nužno da i njegovu političnost tražimo u aktuelnom vremenu. Našli smo se i u izazovu kada je posrijedi omaž jednom pozorišnom činu, s obzirom na to da za nama stoji jedna predstava koja je ostavila traga. Taj omaž pozorištu stoji u čitanju ovog komada, ostajemo, čini se, jednako zapitani nad tim trajućim vremenom usuda malih naroda egzilima, unutrašnjim egzilima malih naroda i kultura - istakla je ranije na konferenciji za medije autorka Radmila Vojvodić.
Jednu od od najizvođenijih predstava u istoriji crnogorskog pozorišta, emotivnu priču o sudbini crnogorske princeze, koja je premijerno izvedena u “Zetskom domu” na Cetinju 1994, a u obnovljenom Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici 1997, sada nam u novoj inscenaciji donosi odlična glumačka ekipa: Varja Đukić, Ana Vučković, Dejan Ivanić, Izudin Bajrović, Gorana Dragašević, Aleksandar Radulović, Jelena Laban, Slobodan Marunović, Dušan Kovačević, Nada Vukčević i Lazar Đurđević.&nbsp;
Dramaturg predstave je Božo Koprivica, kostimograf Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, asistentkinja režije Nataša Milićević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producenti Danilo Milatović i Vukosava Tomović.&nbsp;
Urednik kataloga je Janko Ljumović, a saradnica Darja Šuković.

1250x600

CNP: “Princeza Ksenija od Crne Gore” večeras premijerno na Velikoj sceni

Samo uporeditre te mlade ljude sa, recimo, političkom elitom, to je razlika u kulturi na molekularnom nivou, sad uporedite pione koje istura, recimo, Evropa sad sa tim karikaturalnim dečkom Vasilijem Čarapićem, sa nekim od studenata sa protesta, u pitanju je jedna ogromna razlika u obrazovanju, vaspitanju, kulturi, i zato je nemoguće pobijediti bilo kojim narativom priču "Kamo śutra”. Oni nemaju municiju za to, oni nemaju sredstva za to - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, reditelj i aktivni politički kolumnista Analitike Danilo Marunović.
Izbor Petra Odžića na mjesto SO Budva, kaže Marunović, je istorijska iskra drugačije kulture, ističe on, i političkog promišljanja.
Važnost kulture je naredni standard, smatra Marunović, u političkim prekompozicijama, jer su neprincipijelne koalicije neodržive, naglašava on, a civilizovani ljudi su, kako kaže, siti saradnje sa ljudima sa kojima ne dijele vrijednosti.
- Za mene je vrlo očito da je gospodin Jovanović, sa svim svojim uvjerenjima koje nosi, jedan gospodin, prije svega, i jedan ugledni građanin, makar sam tako stekao utisak kroz njegove javne nastupe, i potpuno razumijem kad pravi distancu od svojih dojučerašnjih koalicionih partnera, i okreće pogled ka onima sa kojima dijeli sistem vrijednosti. A činjenica da je do toga došlo u Budvi, i to je velika stvar za Crnu Goru i onda će kao pattern u narednim političkim ciklusima donositi neke zdravije kompozicije, politički zdravije koalicije, principijelne koalicije - rekao je Marunović.
U Budvi se desila promjena mišljenja, smatra Marunović, i izvjesnost se slomila baš tamo, naglašava on, što je na kulturološkom planu zavladalo nešto što se dugo čekalo da zavlada.&nbsp;
- Recimo studentski protesti, koji se tako dobro zovu ,, Kamo śutra”, su, prije svega, u svojoj subverziji, i svom šarmu najava jedne nove kulture svega. Samo uporeditre te mlade ljude sa, recimo, političkom elitom, to je razlika u kulturi na molekularnom nivou, sad uporedite pione koje istura, recimo, Evropa sad sa tim karikaturalnim dečkom Vasilijem Čarapićem, i uporedite sa nekim od studenata sa protesta, u pitanju je jedna ogromna razlika u obrazovanju, vaspitanju, kulturi, i zato je nemoguće pobijediti bilo kojim narativom priču ,, Kamo śutra”. Oni nemaju municiju za to, oni nemaju sredstva za to. Spajić nespretno šalje neke čudne mailove kasno uveče, u kojima se pravda. Oni nemaju odgovor na to, kao što ih ne bi imala nijedna druga politička elita. Zato zaista stojim iza tvrdnje da je studentski protest ,,Kamo śutra” najsnažnija politička pojava u Crnoj Gori. Možda nekome ovo zvuči pretenciozno, možda će neko reći njima treba neko da ih vodi, njima treba neka jača organizacija, sve je to tačno, ali oni imaju što niko drugi nema, a to je jedna svježa optika kojom su građani kupljeni, oduševljeni, svi ćemo izaći na samo jedan njihov mig, bojim se da to niko drugi od političara nema - zaključio je Marunović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-qbhc_BR6tw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marunović: Izbor Petra Odžića je istorijska iskra drugačije kulture i političkog promišljanja

Predstava „Gospoda Glembajevi“ koju je po tekstu Miroslava Krleže režirao Danilo Marunović, biće izvedena večeras na Velikoj sceni nacionalnog teatra u 20h, saopšteno je iz Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP).&nbsp;
Oni su saopštili i da su sve ulaznice su rasprodate.
Dramaturg je Božo Koprivica, adaptaciju potpisuju Bojana Mijović i Danilo Marunović, koji je zadužen i za izbor muzike, kostimografkinja je Vanja Ciraj Džudža, scenograf Valentin Svetozarev, scenski pokret Tamara Vujošević-Mandić, scenski govor Dubravka Drakić, a izvršna producentkinja Nela Otašević.
Uloge tumače: Svetozar Cvetković, Kristina Obradović, Mišo Obradović, Una Lučić, Danilo Čelebić, Lazar Dragojević, Stevan Vuković, Emir Ćatović, Kristina Mrkić i Predrag Pavićević.
- Krležina drama, kako je opšte poznato, nastala je kao omaž „Dubrovačkoj triologiji“ Iva Vojnovića i dramama Ibzena i Strindberga. „Gospoda Glembajevi“ prevazilaze svoje pretke i uzore u angažmanu, u dijalozima, u briljatno napisanim karakterima i stilskim nijansama jedinstvenim u evropskoj dramskoj književnosti. Porodični ciklus pretvara se u krvavi cirkus, sa tragičnim, dokumentarnim, grotesknim i duhovitim partijama - navode u saopštenju.&nbsp;
U drami „Gospoda Glembajevi“ se uspon i propast jedne zagrebačke, trgovačke porodice mogu čitati kao kriza i rasulo jedne države ogrezle u kriminalu, laži, zločinu, licemjerstvu, primitivizmu...
- „Gospoda Glembajevi“ na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta su razbijeno ogledalo savremenih porodičnih, socijalnih, političkih i kulturnih prilika u Crnoj Gori - zapisao je daramturg Božo Koprivica.

“Gospoda Glembajevi” večeras na Velikoj sceni, sve ulaznice rasprodate

Regionalna unija teatara (RUTA) nam je bila važna i ona, ipak, ostaje da živi. Vidjećemo sa kojim crnogorskim teatrom kao dijelom njenog mozaika, kazao je za Portal ETV proslavljeni crnogorski reditelj Danilo Marunović.
Domaću kulturnu scenu juče je iznenadila vijest da Gradsko pozorište istupa iz Regionalne unije teatara, koju su u oktobru 2019. godine formirali predstavnici šest pozorišta sa prostora nekadašnje Jugoslavije.
Zahvaljujući ovoj saradnji teatara, publika u Podgorici bila je u prilici da gleda najbolje predstave iz regiona, crnogorski glumci nastupali su u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Skoplju, a rađene su i velike koprodukcije.
<h2>Markantne memorije</h2>
Iz pozicije reditelja koji je u Gradskom pozorištu radio predstavu koja je obilježila posljednje sezone ovog teatra “Mislim da treba da razgovaramo”, Marunović kaže da je RUTA za to vrijeme figurirala kao jedinstvena prilika da se svi skupa kontinuirano predstave regionalnoj pozorišnoj javnosti.&nbsp;
- RUTA nam je svima podarila neke od najmarkantnijih memorija u karijeri. Poput one gdje smo u Ljubljani devet puta vraćeni na scenu u aplauzu. Poput razgovora nakon predstava kojima prisustvuje nevjerovatan broj ljudi, kada osjetiš da je pozorište važno, kada po regionu srijećeš prijatelje, kolege, upoznaješ nove, stičeš prijateljstva, konekcije... RUTA nam je bila važna. Šta su produkcijski razlozi za tu odluku meni ostaju enigma, i van zone mojih saznanja – kazao je Murunović za Portal ETV.
"Rađanje" festivala poput RUTE, napominje on, daju smisao rediteljskom i glumačkom poslu i otvaraju veliki teren na koji "istrčavaju" umjetnici, predstavljaju se, reklamiraju...&nbsp;
- RUTA ipak ostaje da živi. Vidjećemo sa kojim crnogorskim teatrom kao dijelom njenog mozaika – uvjeren je Marunović.
Uniju RUTA su do prije nekoliko dana činili: Beogradsko dramsko pozorište, Dramski teatar Skopje, Kamerni teatar 55 iz Sarajeva, Gradsko pozorište iz Podgorice, Mestno gledališče ljubljansko iz Ljubljane i Teatar/kazalište Ulysses iz Zagreba/Brijuna.
<h2>Osnivaju domaći festival</h2>
Odluka Gradskog pozorišta Podgorica, u koju je Portal Standard imao uvid, da istupi iz Regionalne unije teatara donijeta je u petak, 25. oktobra. Navedeno je da će suma od više od 100.000 eura, koja je do sada izdvajana godišnje za učešće u ovom obliku saradnje, biti uložena „u značajnije povećanje pozorišne produkcije i osnivanje sopstvenog festivala “Jagoš Marković” koji će imati regionalni karakter“.
To je sinoć potvrdila i direktorica Gradskog pozorišta Ivona Čović-Jaćimović koja je rekla da je Regionalna unija teatara u međuvremenu preregistrovana i da vodi kao nevladino udruženje, pa im novi aranžman više ne odgovara.
Čović-Jaćimović je istakla da je RUTA dobro zamišljen projekat koji je tom teatru omogućavao promociju na šest scena u regionu tokom godine, ali je stava da su postali "zatočenici jedne matrice po kojoj kružimo već nekoliko godina".&nbsp;
- Naše predstave gostuju u istim gradovima, na istim scenama, pred istom publikom. Stvorena je jedna vrsta "institucionalne ljušture", jedan prividni osjećaj samodovoljnosti, kao da ne postoje druge mogućnosti teatarskog učešća u regionu, čak i šire - kazala je Čović-Jaćimović.
Naglašava da Gradsko pozorište ne može da istupi iz nečega što nije njegovo, ali da može sa Glavnim gradom Podgorica da ukine finansiranje privatnog festivala.
<h2>Vizija</h2>
- U ponuđenom sporazumu za nastavak petogodišnje saradnje preuzima se formulacija iz bivše Unije, pa se i u novoformiranoj NVO RUTA može pročitati da su „članovi RUTE jedini i ekskluzivni predstavnici država iz kojih dolaze“. Dok se god festival RUTA vodio pod osnivačem Gradsko pozorište, njegov život i postojanje se nije dovodilo u pitanje. Glavni grad kao osnivač našeg pozorišta nikada i nikoga nije delegirao, kao ni Gradsko pozorište za svog predstavnika u novoformiranom NVO RUTA, čak i da jeste to bi mogao biti samo predstavnik Glavnog grada, a ne države. Ovim činom kreator nanosi štetu i državi Crnoj Gori, jer istu tu štetu moguće je pročitati na način kako su države akreditovale UO RUTE i samim time postale osnivači nevladine organizacije. Meni je posve jasno da njima nije stalo do države, ni do legitimiteta našeg pozorišta. Njima je jedini cilj da se upotrebom riječi “država” što brže primaknu državnim sredstvima. Uvjerena sam da Gradskom pozorištu, instituciji staroj 75 godina nije mjesto u takvoj nevladinoj organizaciji - kazala je direktorica pozorišta.
Ona je rekla da će Gradskom pozorištu biti drago da ugosti predstave iz Beograda, Zagreba, Sarajeva, Skoplja, Ljubljane na domaćem festivalu "Jagoš Marković" koji će pokrenuti naredne godine.
- Naša vizija programske orijentacije za narednu godinu usmjerena je na realizaciju dva cilja. Da povećamo sopstvenu produkciju za dvije do tri premijere i da osnujemo naš festival pod imenom “Jagoš Marković” koji bi imao regionalni karakter. Sa povećanjem naših premijera, uvećale bi nam se prilike da budemo učesnici mnogih festivala u regionu, a sa osnivanjem našeg festivala, postali bi kredibilna pozorišna adresa za okupljanje teatarskih autora i ansambala iz regiona. Zato smo donijeli odluku da sredstva koja smo do sada trošili za RUTU, preusmjerimo u pravcu realizacije postavljenih ciljeva - poručila je Čović-Jaćimović.

Tamara Klikovac

Marunović: RUTA će živjeti, vidjećemo sa kojim crnogorskim teatrom kao dijelom njenog mozaika

Ponovili smo sve greške koje su nam se ukazivale u prošlosti, i toliko smo ih uporno ponavljali da nije nije ni čudo da nam se dešava ovo što sam dešava i takva vrsta, društvene neinteligencije mora da proizvede, jednu apokaliptičnu atmosferu, kad je jedan narod i jedna država u pitanju, ako stalno iznova i iznova ponavljamo iste greške - kazao je u emisiji Na kraju dana na Televiziji E reditelj Danilo Marunović.
Premijerno će 17. decembra u CNP-u biti izvedena predstava Gospoda Glembajevi u režiji Danila Marunovića, a sam reditelj kaže da je taj komad njegova životna želja, i ne samo njegova, nego bar polovine, kako kaže, njegovih glumaca i saradnika.
- Glembajevi su vjerovatno najveći komad pisan na ovom jeziku, zajedničkom, jugoslovenskom, da kažem, i nije čudo da želimo da ga radimo. Zaista jedan veliki i briljantan komad. Probe su u toku, vrlo intenzivne, vrlo posvećene, neka je posebna atmosfera oko tog projekta, čini mi se, neki elektricitet kreativni, koji nije univerzalan za svaki projekat, vlada, da je u vazduhu, da je neka posebna, da kažem, dodatna motivacija prisutna, nešto vrlo lijepo u vazduhu, nešto što obećava. Svi su jako motivisani i kreativni, a tako nešto obećava rezultat - rekao je Marunović.
Krležini Gospoda Glembajevi je komad koji je dan danas toliko aktuelan, kao da je pisan, baš ovih nedjelja i mjeseci, kaže Marunović, jer se društveno politička pitanja konstantno ponavljaju.
- Da li smo mi u nekom Matriksu tema političko društvenih, koje se konstantno ponavljaju, u zadnjih makar vijek ili dva?! Jer su to uvijek velike tranzicijske traume koje doživljavamo, ako je to bilo u periodu između dvije Jugoslavije, kao i ova tranzicija, odnosno velika društvena promjena koju živimo danas. Nevjerovatno da je sve tako.slično, kao da je po paternu, kao da živimo po paternu kad su velike društvene i istorijske promjene u pitanju - naglasio je Marunović.
Kultura na zapadu i kod nas nema isto značenje, cijeni Marunović, na zapadu ona znači vrijednosne, društvene, estetske trendove, navodi on, a mi ovdje imamo krivo shvatanje kulture, i na takav način, kako kaže, se i bavimo njome.
Kad je u pitanju učenje iz istorijskog iskustva, poručuje Marunović, mi smo apsolutni po tom pitanju, kako kaže, apsolutni idioti, jer nijesmo ništa naučili iz grešaka.
- Ponovili smo sve greške koje su nam se ukazivale u prošlosti, i toliko smo ih uporno ponavljali da nije nije ni čudo da nam se dešava ovo što sam dešava. Ta vrsta, rekao bi, društvene neinteligencije mora da proizvede, na kraju, jednu apokaliptičnu atmosferu, kad je jedan narod i jedna država u pitanju, ako stalno iznova i iznova ponavljamo iste greške - zaključio je Marunović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D69Ue51i6KS4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marunović: Ne učimo iz istorijskog iskustva

Iako je Crna Gora u 2024. godini zabilježila rast stranih direktnih investicija od 13% u odnosu na prethodnu godinu, ulaganja su i dalje značajno ispod nivoa iz 2022. godine, pokazuje nova analiza Savjeta stranih investitora. Najveći izazov, međutim, nije u količini već u strukturi investicija – produktivni sektori sve više ostaju po strani, dok dominira kapital usmjeren na kupovinu nekretnina.
Izvještaj koji je na godišnjoj skupštini Savjeta predstavio predsjednik Odbora direktora Tamaš Kamaraši, a čiji je autor ekonomski analitičar mr Mirza Mulešković, analizirao je tokove stranih direktnih investicija u periodu od 2018. do 2024. godine.
Dok je u 2021. godini više od 31% stranih investicija bilo usmjereno ka bankarskom sektoru i realnoj privredi, taj procenat u 2024. godini iznosi svega 12,8%. Istovremeno, naglo je porastao udio investicija u sektor nekretnina, koji, iako dobrodošao, kako se navodi, ne doprinosi jednako dugoročnom ekonomskom razvoju.
Osim globalnih okolnosti poput inflacije, geopolitičkih tenzija i usporavanja najvećih svjetskih ekonomija, izvještaj naglašava i brojne unutrašnje prepreke: političku nestabilnost, česte i nepredvidive zakonske izmjene, izostanak strateškog pristupa i slabu institucionalnu efikasnost.
Posebno se izdvaja problem nedostatka sveobuhvatnog sistema za statističko praćenje stranih ulaganja po sektorima. Crna Gora je, prema ocjeni autora izvještaja, jedna od rijetkih zemalja u regionu koja još uvijek ne posjeduje funkcionalan mehanizam za precizno mapiranje sektorskih tokova investicija.&nbsp;
Iz Savjeta istiću da bi jasna klasifikacija investicija po sektorima omogućila kvalitetan uvid u to koliki dio stranih direktnih investicija odlazi u produktivne djelatnosti, a koliki na kratkoročne plasmane, poput ulaganja u nekretnine.&nbsp;
- Takva baza podataka pružila bi odgovore na ključno pitanje koji sektori privlače strane investitore, a koji ostaju zapostavljeni. Istovremeno, omogućila bi relevantna poređenja sa zemljama regiona, dajući jasniju sliku o konkurentskim prednostima Crne Gore i prostorima za dalji napredak – zaključuje se u saopštenju.

Pad produktivnihi ulaganja, strane investicije sve više idu u nekretnine

Liberalni gradonačelnik Varšave Rafał Tšaskovski tijesno je pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora u Poljskoj, održanom u nedjelju, ispred svog desničarskog rivala Karola Navrockog. Ova dvojica kandidata sada ulaze u neizvjesnu trku za drugi krug zakazan za 1. jun.
Tšaskovski, koji dolazi iz Građanske platforme (PO), stranke premijera Donalda Tuska, osvojio je 30,8 odsto glasova, dok je Navrocki, kojeg podržava populistička desničarska partija Pravo i pravda (PiS), dobio 29,1 odsto, prema izlaznoj anketi agencije Ipsos objavljenoj u nedjelju uveče nakon zatvaranja birališta.
Ove brojke nijesu zvanični rezultati, koji će početi da pristižu iz Državne izborne komisije Poljske tokom narednih sati.
Prednost Tšaskovskog bila je manja nego što su to najavljivale predizborne ankete, što Navrockom daje dodatni zamah pred drugi krug. Prema agregiranim podacima Politico-vog „poll of polls“, Tšaskovski je bio procijenjen na 31 odsto, a Navrocki na 26.
- Rekao sam vam prije osam mjeseci da će biti tijesno – i jeste tijesno. Ovaj rezultat pokazuje koliko moramo biti snažni i odlučni da bismo pobijedili na predsjedničkim izborima. Na završnoj smo dionici. Pobijedićemo! - poručio je Tšaskovski okupljenima na skupu svoje kampanje u nedjelju uveče.
Navrocki je zahvalio svojim pristalicama što su, kako je kazao, odoljeli „pritiscima propagande, laži i obmana, i nijesu poklekli pred moći državnih institucija Donalda Tuska“.
Gradonačelnik Varšave sada je pod pritiskom da proširi svoj doseg prema širem krugu birača, smatra Bartoš Ridlinski, politikolog sa Kardinalnog univerziteta Stefan Višinski u Varšavi.
- U narednim danima čuće se šarolike poruke upućene gotovo svim biračima koji nijesu glasali za Navrockog - ocijenio je Ridlinski.
Borba između Tšaskovskog i Navrockog vodiće se oko toga ko će uspjeti da pridobije glasače kandidata koji su otpali u prvom krugu. Tšaskovski će ciljati glasače centrističkih i ljevičarskih kandidata, dok će Navrocki pokušati da privuče pristalice ekstremno desnog Słavomira Mencena, koji je završio kao trećeplasirani sa 15,4 odsto.
- Želim da se obratim jednom od kandidata, Słavomiru Mencenu. Ovo je trenutak da spasimo Poljsku. Obojica želimo suverenu, jaku, bogatu i sigurnu Poljsku - rekao je Navrocki nakon zatvaranja birališta.
Šimon Holovnija, predsjednik parlamenta i kandidat centra iz pokreta „Poljska 2050“, osvojio je 4,8 odsto glasova, dok je kandidatkinja Ljevice, Magdalena Bejat, osvojila 4,1 odsto. Obje stranke su dio vladajuće koalicije koju predvodi Tusk. Tokom kampanje pred prvi krug, obje su se suzdržale od napada na Tšaskovskog.
- Tšaskovski će vjerovatno poslati pomirljive poruke kandidatima poput Šimona Holovnije ili Magdalene Bejat - ocijenio je Ridlinski.
Ipak, upozorenje Tšaskovskom – i mogući signal šireg nezadovoljstva Tuskovom vlašću – stiglo je u vidu iznenađujuće dobrog rezultata Gržegoža Brauna, krajnje desničarskog i antisemitističkog kandidata, najpoznatijeg po tome što je vatrogasnim aparatom ugasio jevrejski menoru u poljskom parlamentu. On je zauzeo četvrto mjesto sa 6,2 odsto glasova.
Adrijan Zandberg, kandidat radikalno lijeve partije „Zajedno“, koja nije dio Tuskove koalicije, bio je peti sa 5,2 odsto.
Kada se sve sabere, kandidati koji se protive Tusku prošli su bolje od onih koji podržavaju njegovu vladu, što znači da Tšaskovskog očekuje težak uspon do eventualne pobjede 1. juna.
- Igra za sve tek počinje. Teška borba za svaki glas. Ove dvije sedmice odlučiće budućnost naše zemlje. Zato – nijedan korak nazad - poručio je Tusk na mreži X.

Centristički gradonačelnik Varšave tijesno pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je Nikušoru Danu na izboru za predsjednika Rumunije, poručivši da dvije zemlje dijele dugogodišnje partnerstvo zasnovano na međusobnom poštovanju, prijateljstvu, članstvu u NATO-u i evropskim vrijednostima.
- Radujem se saradnji s ciljem daljeg jačanja bilateralnih odnosa i podrške Rumunije evropskom putu Crne Gore - poručio je Milatović na mreži X.

Milatović čestitao Danu izbor za predsjednika Rumunije

Rumunija je izabrala centrističkog predsjednika, u iznenađujućem raspletu nakon napete kampanje tokom koje se činilo da će još jedan desničarski populista preuzeti vođstvo jedne velike evropske zemlje.
Iako je u prvom krugu izbora prije dvije sedmice bio ubjedljivo drugi, umjereni gradonačelnik Bukurešta, Nikušor Dan, odnio je pobjedu sa značajnom razlikom od osam procentnih poena u odnosu na radikalnog protivkandidata Đorđa Simiona, koji je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak priznao poraz, iako je prethodno sebe proglasio pobjednikom.
Sa 99,8 odsto prebrojanih biračkih mjesta do 1:50 ujutru po lokalnom vremenu, Dan je osvojio 53,8 odsto glasova, dok je Simion dobio 46,2. Izlaznost je bila 65 odsto – najveća od 1996. godine.
- Izbori su stvar zajednice – a danas je pobijedila zajednica Rumuna koja želi duboku promjenu u zemlji. Ovo je trenutak nade - rekao je Dan.
„Ovo je vaša pobjeda“, poručio je Dan svojim oduševljenim pristalicama, od kojih su mnogi ostali ispred sjedišta kampanje do ranih jutarnjih sati, plešući na trotoaru.&nbsp;
- Ovo je pobjeda hiljada i hiljada ljudi koji su vodili kampanju [...] koji su vjerovali da Rumunija može krenuti pravim putem – poručio je novi predsjednik.
Kada su tokom večeri stigli prvi rezultati izlaznih anketa koje su najavljivale Danovu pobjedu, masa je eruptirala u uzvicima i aplauzima, skandirajući: „Nikušor! Nikušor!“
Dan (55), bivši matematičar i nezavisni kandidat, nosi akademski duh i odaje utisak skromnog čovjeka, što je potpuna suprotnost bombastičnom nacionalizmu njegovog 38-godišnjeg rivala Simiona iz tvrdo desničarske partije AUR, koji je otvoreno oponašao Donalda Trampa i zalagao se za obustavu pomoći Ukrajini.
Ipak, rano su se pojavili znaci da Simionova kampanja ne ide glatko.
Dok je glasanje još trajalo, Simion je počeo da dovodi u pitanje legitimnost izbora. U nedjelju uveče čak je proglasio pobjedu, uprkos jasnim pokazateljima iz izlaznih anketa i zvaničnim rezultatima koji mu nijesu išli u prilog.&nbsp;
- Ja sam novi predsjednik Rumunije - tvrdio je u objavi na društvenim mrežama.
Međutim, svega nekoliko sati kasnije, objavio je video na Fejsbuku u kojem čestita Danu i priznaje poraz.&nbsp;
- On je pobijedio. To je bila volja rumunskog naroda - rekao je Simion.
Poraz je bio gorak za Simiona, koji je posljednju sedmicu kampanje proveo više putujući po Evropi nego u svojoj zemlji. Nedavno je za „Politiko“ izjavio da mu izbori idu „kao po planu“ i predviđao „ubjedljivu pobjedu“.
U trenutku kada je konačno priznao poraz, Simion se zahvalio svojih preko pet miliona glasača i obećao da ih neće iznevjeriti.
- Bili smo sami protiv cijelog sistema, sami protiv svih. Ponosan sam na vas i nadam se da sam vas dostojanstveno predstavljao. Idemo do kraja, iako je gorak ukus poraza teško podnijeti - &nbsp;rekao je.
Na kasnoj konferenciji za medije, kada su novinari obavijestili Danu da je Simion priznao poraz, novi predsjednik je bio zatečen, ali i vidno olakšan. „Nisam to očekivao“, rekao je kroz osmijeh i pozvao pristalice Simiona da mu se pridruže u traženju jedinstva.
<h2>Borba za moć</h2>
Simionov pristup podsjetio je na odbijanje Donalda Trampa da prizna poraz na američkim izborima 2020. godine. U 22:30, članovima Simionove partije poslata je poruka upozorenja da, „ako se prevara nastavi, treba protestovati“, uz najavu „nacionalnog protesta“ za ponedjeljak ujutru „ako pokušaju da ukradu pobjedu rumunskog naroda“, prenijeli su rumunski mediji.
Ranije tog dana, Simion je tvrdio da se 1,8 miliona preminulih osoba nalazi u biračkim spiskovima, najavljujući da će njegova partija sprovesti sopstveno „paralelno“ brojanje glasova. Rumunska Stalna izborna komisija odbacila je te tvrdnje, navodeći da nije dobila nijedan konkretan dokaz o mrtvim biračima.
Simion je podijelio i objavu sa društvenih mreža u kojoj se tvrdi da se starijim pacijentima u bolnicama prijetilo izbacivanjem ako ne glasaju za Dana, a istakao je i poruku ruskog direktora aplikacije Telegram, u kojoj se navodi da je Francuska navodno tražila cenzuru „konzervativnih glasova“ u Rumuniji.
Na kraju, razlika u glasovima bila je prevelika i Simion je bio primoran da odustane od osporavanja rezultata. Njegovo priznanje poraza smirilo je tenzije i umanjilo bojazan od političke nestabilnosti.
Međutim, Dan je upozorio da problemi Rumunije — i razočaranje miliona ljudi koji su podržali Simiona — neće nestati nakon jedne pobjede.&nbsp;
- Društvena tenzija... mislim da će potrajati mjesecima, možda i godinama - rekao je.
Ovi izbori uslijedili su nakon ustavne krize koja je prošlog decembra potresla rumunsku demokratiju. Tada je Ustavni sud poništio prvi pokušaj raspisivanja predsjedničkih izbora, uz upozorenja na strano miješanje — sumnje su išle ka Rusiji.
Tadašnji favorit, ultranacionalista Kalin Đorđesku, bio je blizak Moskvi, skeptičan prema NATO-u i protiv pomoći Ukrajini. Sudska odluka izazvala je bijes širom zemlje, čak i među onima koji ga nisu podržavali.
Simion je podržao Đorđeskua — koji je pod istragom — i najavljivao da će ga imenovati za premijera ukoliko pobijedi.
Na kraju, većina Rumuna je odbacila Simiona, Đorđeskua i njihovu ultranacionalističku agendu.
Dan je najavio da će uskoro započeti razgovore sa četiri prozapadne stranke u rumunskom parlamentu, kao i sa predstavnicima manjinskih zajednica, kako bi formirao većinsku koaliciju. Predviđa da će pregovori trajati nekoliko sedmica.

Proevropski umjerenjak Nikušor Dan pobijedio na predsjedničkim izborima u Rumuniji

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: danilo-marunovic