Da li će predstavnik većinskog akcijskog kapitala preduzeća Vektra Boka i aktuelno rukovodstvo izmiriti poreski dug prema Opštini do 16. juna, čime bi bilo otpisano 550 hiljada eura kamate, jedno je od pitanja koje je na konferenciji za medije postavio vlasnik trećine akcija Danilo Matijašević. Povod za konferenciju bila je i odluka izvršnog direktora Milana Popovića da radnicima zabrani iznošenje podatka i informacija u javnost.
Vlasnik 33 odsto akcija u kompaniji Vektra Boka Danilo Matijašević prozvao je na konferenciji za medije u Hotelu Plaža članove odbora direktora, koji za osam mjeseci, kako navodi, nisu donjeli ni jednu bitnu odluku, i stečajnog upravnika Vektre Montenegro Radojicu Grbu da se izjasne jesu li sposobni da izvedu firmu na pravi put.
– Bili smo se dogovorili da se ulože sredstva u hotel Plažu i mi smo imali da sredstva, da otvorimo objekat „A“. Taj objekat ima oko 318 ležajeva i sa restoranom je mogao da funkcioniše ovog ljeta – navodi on.
Matijašević se osvrnuo na, kako je rekao, fiktivna ulaganja u Vekta Boku, zahvaljujići kojima su izvlačena sredstva za Vektru Montenegro u stečaju, o čemu je informisano tužilaštvo, a biće upoznat i Privredni sud.
– Vidjećemo kako je leglo na firmu 2,3 miliona eura od CKB banke. Na ove račune Vektra Boke nisu legle pare, ali znamo gdje su legle. Dostavićemo dokumentaciju, pošto izvršni direktor nije i ne želi da je dostavi. Ujedno je dao opoziv punomoći za CKB banku, u visini od 27 miliona eura – informisao je Matijašević.
Dodaje da je 1,3 miliona eura za izmirenje dugovanja prema Poreskoj upravi i dalje blokirano na računu notarke, te da je većinski vlasnik akcija iznevjerio dogovore koje su postigli.
– Da li će da završi otpis kamata za porez kod Opštine Herceg Novi u iznosu od 550 hiljada i kako to namjerava da uradi, pošto mu je rok do 16. juna – pitao je Matijašević.
Povod za konferenciju, kako je kazao jedan od zaposlenih, Vojin Miljanić, bila je i odluka izvršnog direktora Milana Popovića da radnicima zabrani iznošenje podatka i informacija u javnost.
– Pod zabranom iznošenja podataka, dokumenata i informacija podrazumijeva se odavanje podataka koji se odnose na rad i poslovanje Društava, posebno podaci koji se odnose na ukupan prihod i troškove poslovanja, vrijednost imovine, visina dobiti ili gubitka, način raspodjele dobitaka, pokriće gubitaka, visina zarade zaposlenih članova Odbora direktora, kao i odavanje ličnih podataka zaposlenih i svih drugih podataka, čije bi saopštenje neovlašćenim licima, zbog njihovog značaja i prirode, bilo protivno interesima Društva i interesima zaposlenih i onda nam se prijeti otkazom – istakao je on.
Kako navodi Miljanić, upravo stečajni upravnik Grba i menadžment blokiraju prodaju placeva u Njivicama i Igalu.
– Od prodaje tih placeva trebalo je da budu namireni radnici iznosom u visini &nbsp;od oko 300 hiljada eura i Opština u visini od 200 hiljada. Ukoliko se to odradi do 16. juna, kamata prema Opštini bila bi umanjena. Oni to nisu u mogućnosti da urade do 16. juna. Opet će se kamata računati Opštini, pa prilikom druge prodaje, mi radnici ćemo opet biti iza države. Šta god da se poslije proda, radnici se neće naplatiti u potpunosti – kazao je Miljanić.
Matijašević je informisao da je menadžmentu ponudio otkup 10 odsto akcija, kako bi od tih sredstava namirio dugovanja prema radnicima Vektre Montenegro, aon bi isplatio radnike Boke kao većinski vlasnik.
Novinari koji su prisustvovali konferenciji pozvali su izvršnog direktora Milana Popovića i sekretara društva Ranka Grbavca za komentar, međutim Popović nije odgovarao da telefonske pozive, a Grbavac je kazao da nema ovlašćenje da daje izjave, prenosi RTHN.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Matijašević: Odbor direktora Vektra Boke bez bitnih odluka više od osam mjeseci

Hotel Igalo danas je prodat za 11,3 miliona eura Bratislavu Pidžuli, vlasniku firme Herc gradnja, na drugoj licitaciji održanoj u kancelariji &nbsp;javne izvršiteljke Jasminke Bajović, a po pravosnažnoj presudi u korist porodice Acović.
U tenzičnoj atmosferi, nakon prodaje hotela, koja je prvi put bila sa početnom cijenom od 18,85 miliona eura, nezadovoljni su bili radnici Vektra Boke, koje zastupa bivši predsjednik Sindikata, Vojo Miljanić, kao i manjinski vlasnik, Danilo Matijašević. Isključivo zbog, kako prenosi Novski portal, nebrige Odbora direktora Vektra Boke, kao i većinskog vlasnika Vektre Montenegro, odnosno, njenog stečajnog upravnika Radojice Grbe.&nbsp;
- Oni nisu ništa za šest mjeseci uradili za radnike Vektra Boke. Propustili su zakonsku mogućnost da umanje potraživanja “Mesoprometa” prema Vektra Boki, kao i povjerilaca, advokatice Jović, Uprave lokalnih javnih prihoda i drugih. Mislili su samo na svoje visoke naknade u Odboru direktora, od 2400 eura mjesečno do 2800 eura za predsjedavajućeg Odbora direkotroa Radovana Samardžica, ukazuju oštećeni radnici – kaže Matijašević.
S obzirom da su oni u trećem isplatnom redu neće biti dovoljno novca od prodaje hotela “Igalo” da naplate svoja potraživanja.

Hotel “Igalo” prodat za 11,3 miliona eura: Propustom Odbora direktora neće biti izmireni radnici povjerioci

Apelacioni sud odbio je žalbu Nevladine organizacije „Bivši radnici Vektra Boke“ na odluku Privrednog suda da odbije prijedlog Poreske uprave da se u kompaniju Vektra Boka uvede stečaj. Time odluka Privrednog suda postaje pravosnažna, potvrdio je za RTHN vlasnik Elena grupe Danilo Matijašević koja je prije nešto više od pola godine kupila 33 odsto akcija kompanije Vektra Boka.
Matijašević navodi da Poreska uprava sada može da naplati 1.030.000 eura poreskog duga koji je deponovan kod notara i da slijedi ispunjavanje obaveza koje Vektra Boka ima prema radnicima, opštini i državi.
Matijašević očekuje da će sud uskoro donijeti odluku o skidanju privremene mjere zabrane otuđenja imovine čime se otvara mogućnost za prodaju hotela Igalo. Podsjećamo, hotel Igalo je u postupku prinudne prodaje radi naplate potraživanja nekadašnjih vlasnika zemljišta na kom se objekat nalazi, kojeg su preko Privrednog suda odgodili bivši radnici okupljeni u NVO „Bivši radnici Vektra Boke”.
Urađena je i nova procjena te imovine koja sada iznosi 18. 850.000 eura.
Za 10. januar zakazana je Skupština akcionara Vektra Boke na kojoj je predviđena promjena naziva kompanije u „Boka rizort“. Matijašević kaže i da će uskoro biti završeno finansijsko vještačenje koje je Elena grupa zatražila nakon „ulaska“ u kompaniju.

Pravosnažna presuda Privrednog suda: Vektra Boka ne ide u stečaj

Ni danas nije održano ročište u Privrednom sudu povodom prijedloga Poreske uprave za uvođenjem stečaja u Vektra Boku, koji je star skoro tri godine. Uprava je u međuvremenu dostavila dopunu svog predloga kojim je dug uvećan sa jedan na pet miliona i 150 hiljada eura, potvrdio je jedan od akcioanra Vektra Boke, vlasnik Ellena grupe, Danilo Matijašević. 
To je bio i razlog za odlaganje ročišta.
- To je dug sa kamatama koji je iznosio million eura po Planu reorganizacije Vektra Boke, koji nije ispoštovan. Poreska je tražila kamate i obuhvatila dug nad hotelom Igalo, što je došlo na 5 miliona i 150 hiljada eura. Sada to mijenja čitavu situaciju i naše planove - kaže za Novski portal, Matijašević.
On je ranije kupovinom 33 odsto akcija Vektra Boke na berzi najavio otkup poreskog duga, isplatu zaostalih primanja radnicima i novi investicioni ciklus prodajom hotela Igalo.
- U pregovorima smo sa Ministarstvom finansija i Poreskom upravom kako bismo izašli iz ove situacije i spriječili stečaj. Jer, novac sam imao za prvobitan iznos poreskog duga i dao sam dokaz za to, a sada se sve komplikuje. Teško da Ellena grupa sama može preuzeti novi iznos duga. Država svakako treba da se uključi - kaže Matijašević, koji dodaje da nije izgubio ovim volju niti odustao od ulaganja.
Ponovo odbija spekulacije i optužbe koje iznosi jedan od bivših radnika “Vektra Boke” koji se zalaže za stečaj.
- Dobio sam tri pravosnažne odluke Privrednog suda po kojima nema žalbe da sam akcije kupio u skaldu sa zakonom i da nije bilo nikakve greške u proceduri kod brokera ili izvršitelja. Samo je tehnička stvar kada će Više državno tužilaštvo da odbaci prigovore i skine privremenu mjeru nad akcijama. Imam pravosnažnu presudu da bivši radnik Vektra Boke, koji vodi NVO, nije ni socijalni slučaj kako se žalio. On ima plac koji je dobio od HTP Boka, odnosno imovinu. Ako je socijalni slučaj ne može ni da plati advokata. Podnio sam krivične prijave protiv njega i teško da može dokazati da je tačno sve što je pričao protiv moje kompanije i mene - navodi Matijašević.
Prošlo ročište u Privrednom sudu odloženo je zbog promjene privremenog stečajnog upravnika, pa je umjesto Jovana Lopušine, koji je tražio da ga sud razriješi dužnosti zbog ličnih razloga, imenovana Svetlana Vukašinović.
Na Skupštini akcionara ovog ljeta Matijašević je ušao u Odbor direktora Vektra Boke, sa profesorom Radovanom Samardžićem i advokatom Vladimirom Čovićem, umjesto Brkovića, njegovog sina, kao i Milića Popovića.
Vijeće Višeg suda je prije tri mjeseca potvrdilo optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva koje Brkovića i dvojicu njegovih sinova, sa Popovićem, tereti za zloupotrebu ovlašćenja u privredi i pranje novca u Vektra Boki.

Kamate “podigle” poreski dug Vektra Boke sa jednog na 5,15 miliona eura

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je francuskom predsjedniku Emanuelu MaKronu nakon što je francuska mornarica u Sredozemnom moru zaplijenila naftni tanker koji je dolazio iz Rusije.
Zelenski je komentarisao događaj na društvenoj mreži X.
- To je upravo ona vrsta odlučnosti koja je potrebna kako bi se osiguralo da ruska nafta više ne finansira ruski rat. Ruski tankeri koji djeluju u blizini evropskih obala moraju biti zaustavljeni. Sankcije protiv cjelokupne infrastrukture flote u sjenci moraju biti oštre - dodao je.&nbsp;

Zelenski zahvalio Makronu na zapljeni ruskog tankera

Na Dan novinara Crne Gore, u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E, otvaramo pitanja od ključnog javnog interesa – koliko je danas teško biti glas javnosti i gdje su granice profesionalne slobode novinara.
U fokusu emisije je i ekonomska realnost građana: gotovo polovina stanovništva Crne Gore nema finansijsku rezervu za neplanirane troškove. Analiziramo koliko takva nesigurnost predstavlja rizik za pojedinca, ali i kakve posljedice može imati po društvo u cjelini.
Bavimo se i duboko ukorijenjenim predrasudama – zašto četvrtina građana LGBT populaciju i dalje povezuje sa kriminalom i koji su uzroci takvih stavova, te kakav je njihov uticaj na društvenu koheziju i ljudska prava.
Na kraju, govorimo o prijetnji koju ne vidimo, ali je svakodnevno unosimo u organizam – koliko mikroplastike konzumiramo i kakve posljedice to može imati po zdravlje.
Gledajte "Budilnik" na Televiziji E – teme koje se tiču svih nas.

"Budilnik": Sloboda novinarstva, ekonomska nesigurnost, predrasude i mikroplastika

Francuska mornarica presrela je danas tanker za naftu u Sredozemnom moru koji je putovao iz Rusije.
To je obavljeno u okviru misije usmjerene na rusku "tajnu flotu" pod sankcijama, saopštili su zvaničnici.
Francuskoj mornarici je obavještajne podatke za operaciju dostavila Velika Britanija.
Francuske pomorske vlasti za Mediteran saopštile su da se sumnja da brod "Grinč" plovi pod lažnom zastavom.
Mornarica će brod otpratiti do luke radi dodatnih provjera, navodi se u saopštenju.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron objavio je na društvenoj mreži Iks da je operacija izvedena uz podršku "nekoliko saveznika" Francuske i u "strogom skladu sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravu na moru".
- Odlučni smo da poštujemo međunarodno pravo i da obezbijedimo efikasno sprovođenje sankcija. Aktivnosti 'tajne flote' doprinose finansiranju agresionog rata protiv Ukrajine - napisao je francuski predsjednik.

Francuska presrela naftni tanker koji je plovio iz Rusije

Glasnogovornica američkog predsjednika Donalda Trampa, Karolina Leavit, objavila je da je, između ostalih, Belgija prihvatila poziv Bijele kuće da se pridruži Odboru za mir, ali je ubrzo stigao demant iz Brisela. Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Belgije, Maksim Prevo, objavio je na X-u da to nije tačna informacija.
- Belgija nije prihvatila da potpiše osnivački dokument Odbora za mir, ta informacija je netačna - napisao je Prevo.
Dodao je da će odgovor Belgije biti u skladu sa zajedničkim odgovorom zemalja u Evropi.
- Mi želimo zajedničku i koordinisanu reakciju Evrope. Kao i mnoge druge evropske zemlje, imamo određene rezerve prema projektu - još je rekao Prevo na X-u.
Inače, nijedna zemlja Evropske unije, osim Mađarske, još nije prihvatila poziv da se pridruži Trampovom Odboru za mir.
S druge strane, čak dvije zemlje EU, Francuska i Slovenija, izričito su odbile da budu dio ovog Odbora za mir, koji je Tramp zamislio kao svojevrsnu zamjenu za Ujedinjene nacije.
Pored Mađarske, zasad se u Odboru za mir nalaze Bjelorusija, Izrael, Turska, Saudijska Arabija, Katar, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Azerbejdžan, Armenija, Kosovo, Maroko, Pakistan, Indonezija, Uzbekistan, Paragvaj, Kazahstan, Bahrein, Jordan i Vijetnam.

Tag: danilo-matijasevic