<p>Službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane su upoznali tužioca sa incidentom koji se dogodio krajem prošle sedmice ispred Manastira Đurđevi stupovi, prilikom koga je iguman <b>Danilo Trpčevski </b>(koji se predstavlja i kao Romanov), sudeći prema video-zapisima koje je objavio na svojim društvenim mrežama, vrijeđao policijske službenike i jurio za njima.</p>
<p>Iz Uprave policije je Pobjedi juče rečeno da su tužioca ODT upoznali sa događajem i objavama video-zapisa koji će nakon uvida u spise predmeta izvršiti pravnu kvalifikaciju djela u skladu sa kojom će biti preduzete dalje odgovarajuće mjere i radnje iz nadležnosti policije.</p>
<p>Na pitanje Pobjede da li je policija morala da reaguje na ovakvo ponašanje, te da li je vrijeđanje policijskih službenika kažnjivo, iz Uprave policije su odgovorili da će prema Romanovu „biti preduzete odgovarajuće aktivnosti nakon izjašnjenja postupajućeg tužioca“.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

ODT će odlučiti da li je Romanov vrijeđao policiju

<p><b>Danilo Romanov</b>, iguman manastira Đurđevi Stupovi u kojem je smješten bronzani kip četničkog zločinca Pavla Đurišića, kaže da su inspektori beranske policije dolazili da mu uruče poziv za razgovor.&nbsp;</p>
<p>Razlog je, kako je objasnio na snimku koji je objavljen na društvenim mrežama, spomenik koji je predmet izvršenja krivičnog djela.&nbsp;</p>
<p>Romanov, kao što se i ranije iz crkvenih redova više puta do sada čulo, ratnog zločinca i nosioca Hitlerovog gvozdenog krsta - naziva herojem. U junu prošle godine, tek što je postao novi iguman manastira, Romanov je vrijeđao građane Berana koji su protestovali zbog toga što su dvojica sveštenika raspoređeni u druge parohije.&nbsp;</p>
<p>Tada ih je nazivao kriminalcima, kockarima, mafijašima… &nbsp;Romanov je ovog puta poruku poslao iz manastira, uz totem Pavla Đurišića obučen u majicu u bojama ruske zastave, na kojoj na engleskom piše ,,Rusija".</p>
<p>- Došli su inspektori policije iz Berana da mi uruče poziv za razgvor u MUP-u. U vezi čega? U vezi spomenika čovjeku koji je bio kršten i u pravoslavnoj vjeri, koji se nije odrekao Hrista, a jure spomenik preko crkve i svakog sveštenika privode na razgovor, a nisu bili sposobni jednog Balijagića - ubicu dvostrukog - da uhvate i sad se sile na spomenik, na pokojnike, da ih po Crnoj Gori uhapse. To je stvarno sramota. Ali shvatam da je bio strah i trepet, i vojvoda Pavle i ostali koji su bili junaci, bili su kršteni, miropomazani, pravoslavni i crkva njih ne može da se odrekne. Mi ne treba nikog da se odreknemo, ali treba da ostavimo spomenike onih komunista koji su ubijali i boga i ljude. Ovi barem nisu ratovali protiv crkve – poručio je Romanov.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6kjxlxBfw-s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fodt-berane-formiralo-predmet-izvidaju-kako-je-spomenik-pavlu-durisicu-stigao-do-durdevih-stupova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

610x380

500x500

1250x600

1084x550

(VIDEO) Romanov: Đurišića crkva ne može da se odrekne, komunisti ubijali i boga i ljude

<p>Nastojatelj manastira Đurđevi stupovi u Beranama<b> Danilo Romanov</b>, koji je ranije vrijeđao Berance nazivajući ih „kriminalcima, kockarima i drogašima“, sada se pozicionira kao glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta.</p>
<p>Romanov je na svom Instagram profilu objavio video u kojem se vijore zastave sa likovima preminulog mitropolita Mitropolije crnogorsko-primorske Amfilohija i Svetog Save, uz zvuke četničke himne „Sprem’te se, sprem’te četnici“.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBP-DGsrR7og&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Fala bogu imamo u Đurđevim stupovima najbrojniju kolekciju zastava za jarbol u Crnoj Gori i šire - napisao je ispod objave Romanov.</p>
<p>Korišćenje simbola SPC uz eksplicitno povezivanje s četničkom ikonografijom i porukama dodatno podstiče tenzije i produbljuje zabrinutost o ulozi crkvenih predstavnika u političkoj i ideološkoj radikalizaciji.</p>
<p>Podsjećamo, u septembru prošle godine spriječen je incident između Romanova i grupe Beranaca koja se okupila ispred manastira Đurđevi stupovi, revoltirana zato što su sveštenici <b>Miloš Cicmil </b>i <b>Stefan Milovanović</b> premješteni u druge parohije i što je nastojatelj manastira neko ko nije iz njihovog kraja.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ko-igumana-protestom-on-njega-salvom-uvreda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>To je poprilično razljutilo igumana koji se, umjesto da, kako mu položaj i vjera nalažu, poželi dobrodošlicu građanima i pruži priliku za razgovor i razumijevanje, obrušio na okupljenje omalovažajući i njih i njihove sugrađane.</p>
<p>- Ja sam došao ovdje za igumana, da je valjao neko iz Berana, bio bi iz Berana. Beranci su kriminalci, kockari... - povikao je on u pravcu vjernika.</p>
<p>Kasnije se u saopštenju za javnost pravdao da su njegove riječi shvaćene pogrešno.</p>

VIDEO: Instagram performans igumana iz Berana: Četnička himna uz Đurđeve stupove, Amfilohija i Svetog Savu

<p>Ozbiljan incident spriječen je prije dva dana ispred manastira Đurđevi stupovi u Beranama kada je nastojatelj tog vjerskog objekta<b> Danilo Romanov </b>uvrijedio Berance nazivajući ih "kriminalcima, kockarima i drogašima".</p>
<p>Revoltirani zato što su sveštenici <b>Miloš Cicmil </b>i <b>Stefan Milovanović</b> premješteni u druge parohije i što je nastojatelj manastira neko ko nije iz njihovog kraja, grupa Beranaca se okupila ispred Đurđevih stupova, što je poprilično razljutilo Romanova.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FuXQTZTXixoQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Umjesto da, kako mu položaj i vjera nalažu, poželi dobrodošlicu građanima i pruži priliku za razgovor i razumijevanje, Romanov se obrušio na okupljenje omalovažajući i njih i njihove sugrađane.</p>
<p>- Ja sam došao ovdje za igumana, da je valjao neko iz Berana, bio bi iz Berana. Beranci su kriminalci, kockari... - povikao je on u pravcu vjernika.</p>
<p>Sudeći prema daljoj izjavi, mjera pravovjernog Beranca po Romanovu je odricanje od ovozemaljskog i totalna posvećenost božanskom.</p>
<p>- Zašto zadnjih 20 godina niko iz Berana nije došao da se zamonaši ako mu je stalo do svetinje, pa da čuva svetinju? Ja ću ovdje biti do smrti koliko god se bunili - poručio je Romanov.</p>
<p>Atmosfera se zatim usijala, pa je umalo došlo do fizičkog sukoba.&nbsp;</p>
<p>- Vi ste krenuli na crkvu, barabe jedne! 'Ajde, napolje odavde - čuje se na jednom od snimaka muškarac koji pokušava da otjera okupljenje, dok se u gužve začulo: "Nećemo da pravimo nerede".</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FRvLlmWewIeE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Jedan od okupljenih je prišao nastojatelju, konstatujući da je manastir bio pun dok je tu bio mitropolit MCP Joanikije.</p>
<p>- Vi vrijeđate ovu svetinju - odgovorio je Romanov, na šta je uslijedila replika: "Vi i vladika ste je uvrijedili ovim što ste uradili".</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FT_9Y31pBvso&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Kad su se slegle strasti, Danilo Romanov je odlučio da se oglasi saopštenjem za javnost u kom se izvinio što su, kako je rekao, njegove riječi shvaćene pogrešno.</p>
<p>Ipak, na početku obraćanja je napomenuo da se pitanja uređenja crkve rješavaju unutar nje, a ne na protestima.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FZR3PIraM7qM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>- Kao iguman Manastira Đurđevi Stupovi namjeravao sam da se obratim prisutnima i objasnim stav crkve povodom nastale situacije, ali sam bio izložen verbalnim napadima dijela prisutnih koji su tražili da napustim manastir, jer nisam iz Berana, a u koji sam po božijem blagoslovu došao i gdje me je crkva poslala. Mislio sam da kažem, da kada toliko brinu za manastir, a smeta im što nisam iz Berana, zašto neko od njih ne dođe da se zamonaši i živi monaškim životom i upravlja manastirom, već u Beranama ima puno poroka kao što su narkomanija, kocka i lopovluk, a gotovo da nema onih koji bi da dođu u manastir i žive kao monasi - naveo je iguman u obraćanju.</p>
<p>Kaje se, ističe, što je reagovao na neprimjerene riječi koje su mu upućivane, ali se pravda da nije mogao ostati na strani.</p>
<p>- Jer su htjeli da se miješaju u ustrojstvo manastira. Da nije bilo takvih napada ne bih reagovao na način na koji sam to učinio, jer nisam imao namjeru da bilo koga uvrijedim, već da ukažem na probleme te vrste u Beranama. Tako da nisam mislio na sve građane Berana, već na takve krugove, koji bi uz to da se bave i crkvenim pitanjima - naveo je Romanov.</p>
<p>Istakao je da je prethodnih dana "bespotrebno širena u narodu netrpeljivost" prema episkopu i njemu kao igumanu.&nbsp;</p>
<p>- Crkvena pitanja rješavaju se kroz razgovor sa vladikom. Svu odgovornost za današnji nemili događaj snose oni koji se na necrkven način protive odlukama vladike, koji upravlja Eparhijom i nije neprijatelj crkve i naroda. Izvinjavam se ako su moje riječi protumačene na pogrešan način jer nisam mislio na sve građane Berana, već na one kojima je poročni život draži od monaškog života i posvećenosti Bogu - zaključio je Romanov.</p>
<p>Prema podacima sa zvaničnog sajta eparhije budimljansko-nikšićke kojoj pripada manastir Đurđevi stupovi kod Berana, nastojatelj &nbsp;manastira je Arhimandrit Danilo (Trpčevski).</p>

Tamara Klikovac

VIDEO: Ko igumana protestom, on njega salvom uvreda

<p><i><b>Za </b></i><a href="https://www.antenam.net/clanak/evropska-unija-se-ne-plasi-prosirenja-plasi-se-uvoza-nestabilnosti"><i>Antenu M </i></a><i><b>piše: Admiral Dragan Samardžić</b></i></p>
<p>Izjava Fridriha Merca na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji da Evropska unija „ne želi da izgubi Zapadni Balkan“, uz upozorenje da je „slon u sobi“ način odlučivanja konsenzusom, mnogo je više od diplomatske poruke. Ona otkriva rastuću stratešku zabrinutost unutar Evrope - dublji strukturni pomak ka fazi strateške konsolidacije. Unija je državama regiona obećala članstvo, ali istovremeno postaje svjesna da bez ozbiljnih institucionalnih reformi rizikuje sopstvenu funkcionalnost i sposobnost strateškog djelovanja.</p>
<p>Zato se sve ozbiljnije nameće dilema: da li je moguće proširenje prije reforme načina odlučivanja - ili će upravo proširenje natjerati EU da se reformiše?</p>
<p>Realnost vjerovatno leži između.</p>
<p>Sve je izvjesnije da klasičnog proširenja neće biti. Umjesto toga, Evropa će tražiti model koji istovremeno čuva funkcionalnost Unije i otvara vrata novim članicama - bilo kroz fazno članstvo, ograničeno pravo veta ili širu primjenu odlučivanja kvalifikovanom većinom. Ono što je posebno važno jeste promjena paradigme: proširenje više nije samo birokratski proces - ono postaje pitanje evropske bezbjednosti i geopolitičkog kredibiliteta u sve neizvjesnijem međunarodnom okruženju.</p>
<p>Dok EU preispituje sopstvenu sposobnost da prima nove članice bez ugrožavanja unutrašnje kohezije, države kandidati suočavaju se sa jednako zahtjevnim testom - testom stvarne institucionalne zrelosti. U tom kontekstu, normativni napredak i formalno zatvaranje pregovaračkih poglavlja nesumnjivo imaju svoju vrijednost. Iskustvo evropskih integracija jasno pokazuje: zakoni se mogu usvojiti brzo, ali institucije se grade sporo. Zato sve izraženiji nesklad između normativnog okvira i njegove dosljedne primjene postaje jedan od ključnih izazova kredibiliteta svake države kandidata.</p>
<p>Posebnu zabrinutost u crnogorskom kontekstu izazivaju učestali propusti unutar bezbjednosnog sektora, kao i percepcija nedovoljne usklađenosti između njegovog djelovanja i postupanja pravosudnih institucija. Bez čvrste sinergije policije, tužilaštva, sudstva i obavještajno-bezbjednosnog sektora nema ni efikasne borbe protiv organizovanog kriminala, ni održivog jačanja vladavine prava - a bez toga nema ni suštinske integracije u evropski pravni i bezbjednosni prostor. Upravo zato će Poglavlja 23 i 24 predstavljati najpouzdaniji lakmus test stvarne spremnosti za članstvo. Ta poglavlja ne mjere brzinu reformi - već njihovu dubinu, održivost i nepovratnost. U završnoj fazi evropskih integracija, države se ne procjenjuju po zakonima koje usvajaju, već po sistemima koji moraju funkcionisati i kada su pod pritiskom.</p>
<p>Istovremeno, dodatni rizik za strateški tempo integracija predstavlja učestalo vraćanje identitetskih i polarizujućih tema u središte političkog života. Takvi obrasci gotovo po pravilu rasipaju institucionalnu energiju, produbljuju društvene podjele i skreću fokus sa reformi koje zahtijevaju kontinuitet, političku disciplinu i širok društveni konsenzus.</p>
<p>Za Crnu Goru, koja se sve češće prepoznaje kao najizgledniji kandidat za članstvo, ovo može biti geopolitički prozor prilike koji se ne otvara često. Upravo takve geopolitičke okolnosti najjasnije razdvajaju formalni napredak od stvarne spremnosti države da funkcioniše unutar složene evropske bezbjednosne i institucionalne arhitekture.</p>
<p>Možda je zato danas važnije nego ikada izbjeći samozadovoljstvo. Jer tempo evropskog puta ne određuje broj usvojenih zakona - već snaga institucija koje te zakone dosljedno primjenjuju. U vremenu rastućih bezbjednosnih izazova, Evropa će države primate na osnovu dokazane institucionalne pouzdanosti – ne na osnovu obećanja. Države koje to razumiju prepoznaju priliku. Države koje je propuste dugo čekaju novu.</p>
<p>Na kraju evropskog puta ne ulaze države koje najbrže zatvaraju poglavlja - već one koje najpouzdanije funkcionišu.</p>

Evropska unija se ne plaši proširenja — plaši se uvoza nestabilnosti

<p>Predsjednik Crne Gore,<b> Jakov Milatović</b>, sreo se na Minhenskoj konferenciji sa visokom predstavnicom Evropske Unije za spoljnu politiku, <b>Kajom Kalas,</b> sa kojom je imao, kako je navedeno sadržajan razgovor, sa fokusom na proširenje, geopolitičke izazove i dinamiku pristupanja Evropskoj uniji.</p>
<p>Predsjednik je kazao kako Crna Gora važi za jednog od najnaprednijih kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.</p>
<p>- Crna Gora, sa 13 zatvorenih poglavlja, ostaje najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i do kraja godine želi dodatno ubrzati proces zatvaranjem preostalih poglavlja - pojasnio je predsjednik na svom profilu na društenoj mreži iks (X).</p>
<p>On je naglasio kako poseban fokus mora biti na poglavljima 23 i 24 – na stvarnim, mjerljivim reformama u oblasti vladavine prava, kao i pravde, slobode i bezbjednosti.</p>
<p>- Pozvao sam visoku predstavnicu da uoči Samita EU-Zapadni Balkan posjeti Crnu Goru - zaključio je Milatović.</p>
<p>Predsjednik zaključuje da će „suština, a ne forma, biti mjera našeg uspjeha“.</p>

Milatović-Kalas: Suština, a ne forma, biće mjera uspjeha Crne Gore

<p>Ministarstvo prosvjete saopštilo je da je počela isplata stipendija i studentskih kredita učenicima i studentima za januar i februar školske 2025/2026. godine.</p>
<p>Ukupan iznos sredstava za ovu namjenu za dva mjeseca je 1.517.124 eura.</p>
<p>Za isplatu studentskih kredita za januar i februar obezbijeđena su sredstva u iznosu 1.205.830 eura. Rata studentskog kredita kreće se od 150 eura do 215 eura, u zavisnosti od godine studija i uspjeha iz prethodne godine</p>
<p>– Studentski krediti isplaćuju se prema početnom slovu prezimena, i to u filijalama Addiko banke (A, B, C, Č,Ć, D, Đ, Dž, E, F, G, H, I, J, K, L, Lj), NLB banke (M, N, Nj, O, P) i Erste banke (R, S, Š, T, U, V, Z, Ž)– saopšteno je iz ministarstva.</p>
<p>Stipendije za talentovane učenike i najbolje studente za januar i februar školske 2025/2026. godine iznose ukupno 311.294 eura. Rata stipendije za talentovane učenike je 150 eura, a za najbolje studente 300. Ove stipendije se isplaćuju u filijalama Crnogorske komercijalne banke.</p>

MPNI: Počela isplata stipendija i kredita studentima i učenicima

<p>Dom zdravlja Glavnog grada započeo je pripreme za adaptaciju zdravstvenog objekta u Tološima još tokom prošle godine, kada su, kako je saopšteno, pribavljane potrebne dozvole i sprovođene zakonske procedure za početak radova.</p>
<p>Iz te zdravstvene ustanove podsjećaju da su o planiranim aktivnostima više puta javno govorili, ističući značaj unapređenja dostupnosti zdravstvene zaštite u naselju Tološi, koje bilježi rast broja stanovnika i infrastrukturni razvoj. Očekuje se da će adaptacija doprinijeti i rasterećenju zdravstvenog objekta u Bloku V.</p>
<p>Prije sedmicu, kako navode, započeti su i pripremni radovi na adaptaciji objekta. Inicijativu za adaptaciju u više navrata je javno podržao i ministar zdravlja, ukazujući na važnost pristupačnosti zdravstvenih usluga građanima ovog dijela Podgorice.</p>
<p>Budžetom je za ove namjene opredijeljeno 50.000 eura, a planirana su infrastrukturna ulaganja u objekat izgrađen 1960. godine, koji, prema navodima Doma zdravlja, nikada nije značajnije renoviran. Predviđeni su radovi na krovu, elektro i vodovodnim instalacijama, kao i stolarski, gipsarski, molerski i limarski radovi.</p>
<p>Cilj adaptacije je osposobljavanje prostora za RTG aparat, nabavljen u vrijednosti od 104.000 eura, kao i za ultrazvučnu dijagnostiku. Takođe je planirano renoviranje ambulante za rad dva izabrana ljekara iz oblasti opšte, odnosno porodične medicine.</p>
<p>U objektu je predviđeno i otvaranje apoteke „Montefarm“, koja je za adaptaciju učestvovala sa 10.000 eura, što bi pacijentima omogućilo da nakon pregleda na istom mjestu preuzmu propisanu terapiju.</p>
<p>Iz Doma zdravlja navode da su se stekli kadrovski uslovi za nastavak pružanja usluga iz oblasti opšte/porodične medicine, dok se završetkom radova očekuje i proširenje ponude usluga, uključujući RTG dijagnostiku, što će biti još jedan takav aparat na teritoriji Podgorice.</p>
<p>Planirano je da ministar zdravlja, po povratku iz zvanične posjete Turskoj, zajedno sa gradonačelnikom Podgorice i direktoricom Doma zdravlja, obiđe zdravstveni objekat u Tološima.</p>

Tag: danilo-romanov